1.

Konferencija ODRAVANJE 2010

Zenica, B&H, 10.-13 juni 2010.

INFRACRVENA TERMOGRAFIJA (TERMOVIZIJA)

PRAVI IZBOR ZA REDOVNO ODRAVANJE
Kreimir Petrovi, Ing.el.teh.,
Level 2 termografist
e-mail: kostelgrad@kostelgrad.hr
REZIME
Infracrvena tehnologija nala je svoje mjesto u industriji za osiguranje i odravanje kvalitete
neophodne na dananjem globalnom tritu. Primjenjuje se i u medicini, astronomiji, graevinarstvu,
znanstvenoj djelatnosti, u odravanju kao novi alat za odravanje po stanju. U okviru zatite od
poara, termografski se sustavi koriste za otkrivanje latentnih poara, pronalaenje osoba u objektu
zahvaenom poarom, kod testiranja elemenata na otpornost od poara. Koristi za i pri nadzoru
objekata i prostora, prometa, zagaenja okolia. U zgradarstvu je njezina primjena kod ispitivanja
kvalitete izolacije objekta, utvrivanje mjesta s poveanom vlagom. Termografskim snimanjem
zgrada, te kasnijom strunom interpretacijom mogue je locirati nedostatke konstrukcije i usmjeriti
zahvate na rekonstrukciji prema optimalnom poboljanju energetske efikasnosti sustava zgrade
(energetske iskaznice zgrada). Posebno je naglaena primjena IC termografije kasnije pri odravanju
i koritenju objekta. Pri zatiti lokaliteta kulturne batine IC tehnologija vri kontrolu bez razaranja.

Kljune rijei: infracrvena (IC) termografija, IC ureaj (IC kamera), termovizija,

temperatura, emisivnost, IC zraenje, elektromagnetski (EM) valovi
1.

O EMU SE ZAPRAVO RADI ?!

IC termografija je beskontaktna metoda mjerenja temperature i

njezine raspodjele na povrini tijela. Temelji se na mjerenju
intenziteta infracrvenog zraenja s povrine promatranog tijela. Da bi
se temperatura na daljinu uope mogla mjeriti, potrebna je neka
informacija o toj temperaturi. Ta informacija sadrana je u fizikom
zakonu prema kojemu sva tijela odailju energiju:
W = f ( , T ) ,
gdje je koeficijent sposobnosti odailjanja (emisije) i ovisi o
kemijskom sastavu materijala, a T je temperatura u K. Iz ovog
zakona je vidljivo, s obzirom da 0K odgovara temperaturi od 273,3
C (apsolutnoj nuli), da na toj temperaturi nema zraenja energije. No
ovakve niske temperature nalaze se u dalekom svemiru i moe se rei
da sve to nas okruuje odailje energiju u obliku topline. Poznato je i da sva tijela iznad
temperature apsolutne nule zrae, ovisno o kretanju svojih molekula kao posljedicom
djelovanja temperature, to zraenje je vee ili manje. Naravno niti svi materijali ne zrae istim
intenzitetom. Znane su tone ovisnosti koliko energije zrae pojedini materijali ovisno o
svojoj temperaturi. Odailjanje te energije dogaa se u obliku elektromagnetskih valova i to je
dobro poznata pojava s obzirom da elektromagnetske valove koristimo u ivotu u raznim

327

oblicima. Dakle, nositelj energije je elektromagnetski val valne duljine od 2 m do 13 m.

Iste takve valove, ali valne duljine od 0.4m do 0.75m mi vidimo kao optiku svjetlost, dok
nam valna duljina odreuje boju. Da valne duljine zamjeujemo i u infra spektru bili bismo
zaslijepljeni - energijom, jer sva tijela odailju energiju.
I sada je jasno da je uloga IC kamere da nam prenese sliku iz oku nevidljivog podruja u
vidljivu sliku. Elektronikim putem stvara se termika slika promatranog objekta u realnom
vremenu pri IC ureaju - kameri, a tu se jedan dio spektra elektromagnetskih valova oku
nevidljiv (onaj od 2 m do 13 m) koji sadri velik broj informacija o promatranom,
premjeta u oku vidljivo podruje (ono od 0,4 m do 0,75 m). Tako dobivenu sliku mogue
je analizirati kao emitiranu toplinsku energiju objekta, snagu zraenja prispjelu na detektor
IC kamere, a uz primjenu poznatih zakonitosti fizike. Za ovu tehniku mjerenja znani su i
nazivi IC radiometrija u medicini ili termovizija za kvalitativna praenja.
Jednostavno, IC mjerenja moemo podijeliti i u dvije grupe: kvalitativna i kvantitativna. Za
prva je vano da registriramo i uoimo, za druga da precizno mjerimo. Dakle s jedne strane
imamo zahtjeve na preciznu i dobru vidljivost (optiku) u IC spektru EM valova (vojska,
policija, vatrogastvo, slube spaavanja), a s druge pak strane zahtjevi su za preciznim i
umjerenim instrumentom koji je u stanju registrirati temperaturne promjene u tisuinkama
stupnja kelvina (K) odnosno celzijusa (C), doznaenih i reflektiranih od objekta ka
detektoru IC kamere.
Za otkrie infracrvenog (IC) zraenja zasluan je fiziar Sir William Herschel (1738.-1822.).
On je godine 1800-te ve bio poznat po svom otkriu planeta Urana, koji je bio prvi planet
otkriven pomou teleskopa.
Herschel je zapazio kako svijetlo koje prolazi kroz razliito obojene filtere razliito zagrijava
stvari, pa je odluio napraviti eksperiment kako bi testirao svoje zapaanje. Upotrijebio je
prizmu da razlui bijelu svijetlost u boje spektra.
Termometar je stavio na jednu od razluenih boja
spektra, dok su ostali termometri bili bez utjecaja
svjetla. Oni su mu sluili kao kontroleri
eksperimenta. Mjereno u jednakim vremenskim
intervalima primjetio je da su dobivene
vrijednosti sve vee kako ide prema crvenoj
svijetlosti, npr. zelena svjetlost inila je
termometar toplijim nego plava svjetlost, uta
svjetlost inila je termometar toplijim nego
zelena svjetlost, dok je crvena svjetlost uinila
termometar najtoplijim. Zainteresiran tim rezultatom odluio je postaviti termometar izvan
razluenog spektra odmah uz crvenu boju. Postavljeni termometar postigao je maximalnu
vrijednost, a Herschel je zakljuio da postoji jo neko zraenje izvan oku vidljivog spektra,
kojemu su priroda i svojstva jednake svjetlosti, nazvao ga infracrveno zraenje.
2. INFRACRVENO ZRAENJE
Infracrveno (IC) zraenje dio je elektromagnetskog (EM) spektra i poinje ispod vidljivog
dijela spektra, a protee se do preko 200 m, kada IC zraenje prelazi u mikrovalno podruje
koje je gornji nivo radio valova. Za praktinu primjenu u termografiji IC spektar je prihvatljiv
u podruju 2m do 13 m. Za vrijednosti ispod 2m, pa do gornje granice oku vidljivog
podruja, kaemo da ulaze u blisko infracrveno podruje (NIR - near infrared), podruje u
kojem postoje posebni NIR IC ureaji i koriste se za medicinsku i farmaceutsku dijagnostiku,
dijagnostiku hrane i agrokemijsku kontrolu kvalitete, te pri istraivanju izgaranja.

328

Slika prikazuje primjenu spektra elektromagnetskih valova sa naglaskom na nama korisno

podruje za infracrvena mjerenja (IR). Kada bi govorili o stupnju informacija koje nam ono
daje i donosi, onda bi jednostavno mogli kazati da se tu nalazi izuzetno velik broj korisnih
podataka, ali naim oima nedostupnih.
X-Valovi

Vidljivo
UV

Mikrovalovi

IR

Radiovalovi

NIR

10nm 100nm 1m

10m 100m 1mm

2m

10mm 100mm 1m

10m

100m

1km

13m

Kao to vrijedi za vidljivi dio spektra, i IC zraenje se pokorava osnovnim zakonima koji
vrijede za elektromagnetsko zraenje. Ono se razlikuje samo po valnoj duljini i frekvenciji.
Kako IC zraenje nije vidljivo, za praktinu primjenu mora se pretvoriti u neki drugi oblik
energije: elektrinu, mehaniku ili kemijsku. Ta pretvorba odvija se dakle u tim posebnim
IC ureajima uz upotrijebu detektora koji pak ukljuuju termoparove, termometre, bolometre,
fotografske ploe ili fotoelije.
Za korisnika je svakako primjena od primarnog interesa, a nain konverzije je sporedan.
Danas proizvedeni ureaji za detekciju IC zraenja svrstavaju se u dvije kategorije: one za
mjerenje temperature (radiometrija) i one za snimanje raspodjele temperature na povrini
objekata (termografija).
3. UREAJI ZA DETEKCIJU IC ZRAENJA (IC KAMERE)
Primjena infracrvenog zraenja, tkzv. infracrvena tehnika poela se znaajnije razvijati tek u
drugom svjetskom ratu. Posebno se razvila primjena u vojne svrhe, za snimanje terena iz
aviona ili umjetnih satelita, te za industrijsku kontrolu.
Od sredine 60-ih godina postoje na komercijalnom tritu razni tipovi kamera. Poetni tipovi
kamera bili su vrlo spori, dok se dananji tipovi kamera kvalitetom slike mogu izjednaiti sa
TV-om. Svi tipovi kamera koriste tkzv. optomehaniko skeniranje, te se zovu jo i IC skeneri
(u poetku su bili skeneri dio IC sistema, kao i dio za pohranu slike, raunalo ili procesor).
Dananje kamere ujedinjuju sve funkcije u sebi. U drugoj polovici 80-ih javljaju se za razliku
od ranijih tipova koji imaju samo jedan detektor i gdje se slika stvara mehaniki, tkzv. kamere
koje koriste vie detektora. Naime slika sa objektom prenosi se preko optike na matricu
detektora koja se sastoji od stotinu linija, a svaka linija od stotinu detektorskih elemenata koji
pokrivaju itavu povrinu na koju se projecira slika. Takav tip detektora zove se FPA (Focal
Plane Array). To stvaranje slike mehaniki, tkzv. tehnologijom rotirajuih prizmi, zahtijevalo
je posebno hlaenje ureaja tekuim duikom to je ograniavalo dodatnu mobilnost ureaja,
pa se IC kamere upotrebljavaju laboratorijski. Tek daljnji razvoj tehnologije hlaenja
detektora omoguio je da i IC kamere budu pokretne poput klasine video kamere i polako
uu i u komercijalnu primjenu, prvotno u sustave odravanja elektroenergetskih postrojenja.

329

Pioniri IC snimanja 1958-1963

(kompanije AGA i Bofors)

Dananja IC kamera firme FLIR

IC kamera uzima u obzir koeficijent emisije, udaljenost objekta, temperaturu okoline, te sve te
podatke obrauje u svom procesoru i kao rezultat daje tonu temperaturu povrine mjerenog
objekta. Znai, primjena infracrvene termografija mogua je tamo gdje se na temelju
temperaturne razlike prema referentnom uzorku moe napraviti analiza mjerenoga. To znai
pak da nije dovoljno samo snimiti objekt IC kamerom, ve je potrebno i snimljeno analizirati
posebnom PC opremom i programskom aplikacijom te izradi protokol IC snimanja.
4. ODRAVANJE UZ PRIMJENU IC UREAJA
Za svakog korisnika IC termografije, snimka se obraduje raunalom posebnom programskom
aplikacijom za analizu IC zapisa, a zavrno se izdaje Protokol - Izvjee (ili nalaz - atest)
snimljenog sa naznakom defekta i preporukom sanacije. Upravo je definiranje i
prepoznavanje graninih vrijednosti otkrivenih nepravilnosti predmet izuavanja i poznavanja
pojedine grane djelatnosti i svakako zahtijeva strune analize koje se stjeu kroz obvezno
kolovanje termografista i naravno iskustvo u raznim radnim uvjetima.
Kao bezkontaktna temperaturna mjerna metoda infracrvena termografija omoguuje korisniku
otkrivanje raznolikih potencijalnih greaka i to bez potrebe prekida procesa proizvodnje i
trokova koji su povezani tim prekidom! Pojava zagrijavanja u mnogim sluajevima ukazuje
na stanje kvara. Termografskim se ureajima mogu vrlo dobro pratiti stanja elemenata za
prijenos elektrine energije, rashladnih postrojenja, transformatorskih stanica, kao i same
proizvodnje elektrine energije. Jednako tako moe se pratiti stanje izolacije, mree
cjevovoda u procesnoj industriji, vrelovoda u toplinarstvu, kvalitete obloga pei za taljenje,
rotacijskih pei u cementnoj industriji, stanje leajeva na strojevima. U okviru zatite od
poara, termografski se sustavi koriste za otkrivanje latentnih poara, pronalaenja osoba u
objektu zahvaenom poarom, ispitivanja elemenata na otpornost od poara. Nadalje, IC
termografija se koristi za nadzor objekata, prostora, prometa i zagaenja okolia. U
zgradarstvu se primjenjuje kod ispitivanja kvalitete izolacije objekta, utvrivanja mjesta s
poveanom vlagom, itd. Primjenjuje se i u medicini, znanstveno-istraivakom radu iz
podruja provoenja topline, mehanike fluida, kontrole bez razaranja zatite kulturne
batine. Primjenu ove tehnologije u vojne svrhe nije potrebno naglaavati.
4.1. IC termografija pri kontroli elektroenergetskih (ee) postrojenja
Pomou primjene IC termografske tehnike i IC ureaja mogue je kako je spomenuto za
normalnog pogonskog stanja, bez ostvarivanja kontakta s objektom kojeg se ispituje,
otkrivanje povienog zagrijavanja elektrikih i mehanikih komponenti, ime se sprjeavaju
ozbiljni kvarovi odnosno ukazuje se na lou ili neodgovarajuu toplinsku izolaciju. Na taj
nain smanjuje se broj neplaniranih ispada pogona. Izravni uinci oituju se u ubrzanju
postupka dijagnosticiranja kvara i provjeri poduzetih zahvata, utedi energije, zatiti kapitalne
opreme, kao i smanjenju premija osiguranja (za sada u EU). Maksimaliziranjem
raspoloivosti opreme, uz potvrdu njene pouzdanosti, ali i ukazujui na mogua kritina
330

mjesta, poveava se i ukupno vrijeme rada, odnosno proizvodnje.

Ispitivanje elektrine opreme najee ukazuje na probleme uzrokovane odnosima struje i
napona. Openito, "toplo mjesto" u elektrinom strujnom krugu pojavljuje se kao posljedica
npr. nedovoljno pritegnutog, oksidiranog ili korodiranog spoja, ali i nepravilnog rada samog
aparata. Zato i IC termografija nalazi primjenu u podrujima kao: proizvodnja el. opreme,
preventivno odravanje postrojenja (u proizvodnji el. energije, u prijenosu i distribuciji, u
industriji i transportu).
Stanje ee opreme na kojoj je uoeno poveanje temperature (prema novoj klasifikaciji) moe
se po Joule-ovom zakonu procijeniti temeljem kriterija prema poznatoj referentnoj i korektnoj
temperaturi, gledano pod istim radnim uvjetima, i uzimanjem u obzir dobivene temperaturne
razlike izraene kroz delta t :
Delta T preko 30C ili ako je apsolutna temperatura preko 80C .. .. Klasa 'A'
Zahtjeva HITNU intervenciju !
Delta T od 5C do 30C .................................................................
.. Klasa 'B'
Zahtjeva intervenciju kod prvog zaustavljanja pogona !
Delta T do 5C ..............................................................................
.. Klasa 'C'
Zahtijeva praenje stanja i planiranje skore intervencije !
Ova klasifikacija stanja el. opreme uraena je prema "itc"-u (Infrared Training Center).
Da bi se odredilo nazivno povienje temperature kod optereenja koja su manja od 100% tnog, koristimo dakle za izraun Jouleov zakon, to je takoer predmet spomenutog
kolovanja termografista.
Preporua se za kontrolu i inspekciju ee postrojenja uvoenje tzv. "ciklusa odravanja"
pomou IC praenja stanja el. opreme, a koji se moe prilagoditi gotovo svakoj industrijskoj
sredini. Tako se npr. mogu dobiti podaci: o tipovima popravaka, o broju komponenti koje su
zamijenjene, o potrebnom broju rezervnih dijelova, o ostalim vanostima za pogonsku
spremnost postrojenja. Mogue je izvriti ocjenu efikasnosti uraenih popravaka kao i
njihovog periodikog praenja, a koje ima za cilj smanjenje kvarova, posebno onih najteih.
Ovako generirani podaci omoguavaju povratnu vezu koja je nuna u stvaranju efikasnog
sustava odravanja postrojenja. To je upravo pravi razlog
uvoenja preventivnih pregleda metodom IC termografije.
Daljnjom detaljnom analizom, koliko opada broj godinjih
kvarova s brojem godinjih kontrola IC termografijom,
doli bi do izuzetnih rezultata: ako je godinji broj kvarova
nekog energetskog postrojenja 100, onda ve kod primjene
jedne IC termografije on iznosi 85, kod dvije primjene
godinje to je 45, a kod tri IC termografije godinje (znai
svaka etiri mjeseca) pada na fantastinih 28!
Naveden je dijagram kako bi to grafiki mogli prikazati:
Nekoliko primjera IC termografijom registriranih
nepravilnosti ee postrojenja:

Izlaz 10kV iz TS na dalekovod

Dosjed VN osiguraa u RO pri VN dijelu TS

331

Dosjed osiguraa u RO pri NN dijelu TS

Spoj VN kabla na 10kV strani transformatora

4.2. IC termografska kontrola gubitaka toplinske energije

Pomou IC opreme mogue je na daljinu mjeriti temperaturu objekta, vidjeti gdje nastaju gubici
toplinske energije iz zgrada, procesnih postrojenja i slino, toplovodnih ili parovodnih cijevnih
instalacija i elemenata (podzemnih i nadzemnih), kontrolirati poare. Pojava zagrijavanja u
mnogim sluajevima ukazuje na greke. Termografskim se ureajima vrlo dobro mogu pratiti
stanja izolacije, mree cjevovoda u procesnoj industriji, vrelovoda u toplinarstvu pri distribuciji
tople vode i pare, kontrolirati izmjenjivae topline i kotlove, kvalitetu obloga pei.
Pri kontroli podzemnih instalacija mree vrelovodnih cijevi (raznih presjeka) u gradskoj
distribuciji od toplane do toplinskih stanica u stambenim objektima, IC termografija zauzima
sve znaajniju ulogu. Uz pomo IC kamere mogue je pratiti podzemnu instalaciju cijevi i na
osnovu raunalne IC analize, te usporedbe sa izvedbenom tehnikom dokumentacijom, vrlo
precizno odrediti mjesto defekta - propusta, odnosno mjesto otvaranja (podzemne vrelovodne
instalacije nalaze se na dubini od 0.80m i do vie od 2.00m). Ponekad dokumentacija nije
potrebna jer je puknue cijevi toliko da se nepravilno grije vea povrina iznad defekta.
Vano je pri ovakvom praenju paziti na "vanjske utjecaje" koji mogu toliko "iskriviti" IC
sliku da dovedu do krivih rezultata interpretacije (npr. utjecaj sunevih zraka na mjerenu
povrinu, prije parkirano vozilo na trasi prolaza cijevi vidljivo je vise sati, drvee uz trasu,
okolne kanalizacijske cijevi i propusti kanalizacije, refleksije uline rasvjete, vlanost
povrine, utjecaj vjetra i dr.). Zato pri zavrnoj analizi IC zapisa i pri kreiranju protokola za
toplinske podzemne mree snimane u raznim godinjim dobima, danju ili nou, o "vanjskim
utjecajima" i njihovoj emisiji treba posebno voditi rauna. Ponekad je potrebno koristiti i
druge metode dijagnostike, npr. prisluni ureaj poznat i pod nazivom echo-sonder, i
usporediti dobivene rezultate. Naravno zbog hitnosti takovih intervencija neophodno je dobro
poznavanje svih moguih metoda, a posebno IC tehnike.
Kako je ovo nova metoda praenja stanja vrelovodnih podzemnih instalacija neophodno je
snimiti "poetno stanje" za kontinuirano praenje i uredno aurirati svaku promjenu (zahvat
pri otklonu kvara). Tako se mogu registrirati podaci o kvaliteti izolacije, pa ak i definirati
gubici. Samo praenje mogue je organizirati na vie naina. Za napomenu je da se najbolji
rezultati postiu snimanjem iz zraka!
Nekoliko primjera IC termografijom registriranih nepravilnosti:

Propust magistralnog podzemnog

Vrelovoda

Pogled iz helikoptera na propust

magistralnog vrelovoda

332

Propust instalacije ispod

tram. tranica

4.3. IC termografija u zgradarstvu

IC mjerenjem fasadne izolacije zgrade dolazi se do podataka o kvaliteti toplinske izolacije, a
time i do spoznaje o utedi energije. Mjeri se postojanje "toplih mjesta", mjesta rasipanja
energije. Kod mjerenja propusta krovne izolacije trae se podruja vlaenja. Ovdje pak treba
paziti pri izdavanju zavrne analize jer se propusti javljaju na jednome mjestu, a stvarno
"curenje" se dogaa sasvim na drugome mjestu. Zato je obvezna tehnika dokumentacija
objekta za ispravno tumaenje snimljenog, ili pak veliko iskustvo termografista.
Infracrvena termografija je dakle izuzetno korisna metoda za vizualizaciju toplinskih gubitaka
kroz elemente konstrukcije kod istraivanja i unapreivanja energetske efikasnosti zgrada.
Pomou termografskih snimaka elemenata graevne konstrukcije mogue je u njima,
neagresivnom metodom prepoznati nedostatke vezane uz toplinske karakteristike. Sposobnost
termografskog ureaja (IC kamere) da brzo i efikasno registrira male razlike temperature ine
ga pogodnim za odreivanje diskontinuiteta temperaturne razdiobe na povrini graevinske
opne. Termografskim snimanjem zgrada, te kasnijom strunom interpretacijom mogue je
locirati nedostatke konstrukcije i usmjeriti zahvate na rekonstrukciji prema optimalnom
poboljanju energetske efikasnosti sustava zgrade.
Od 01. listopada 2007. u Republici Hrvatskoj stupio je na snagu Zakon o prostornom ureenju
i gradnji koji prihvaa IC termografska mjerenja u graevinarstvu kao metodu pri analizi
energetske uinkovitosti objekata (pronalaenje toplinskih mostova ovojnice objekta, propusta
pri izolaciji objekta), a kao mjerna metoda bez razaranja omoguuje i pronalaenje mjesta
propustnosti hidroizolacije i vlaenja u prostor. Pri odravanju i koritenju objekata ukazuje se
na mjesta nepravilnosti, propusta ili puknua poloenih instalacija: podnih, zidnih, stropnih !
A od 31. oujka ove godine, u svrhu energetske uinkovitosti objekata, Republika Hrvatska poela
je sa primjenom regulative o energetskoj certifikaciji zgrada i izdavanju energetskih iskaznica u
zgradarstvu za sve javne objekte povrine vee od 1000 m2, te za sve objekte koji su predmet
prodaje, najma ili leasinga. IC termografija ukljuena je kao metoda u energetske preglede !
Nekoliko primjera IC termografijom registriranih nepravilnosti u zgradarstvu

Loa izvedba izolacije, dolazi

do kondenzacije i vlaenja

Loa izolacija vrata,

veliki gubici toplinske energije

Nema izolacije proeljnih povrina, veliki gubici topline

333

Kameni svod oko prozora ukazuje na nekadanji kolni ulaz (proelje kompletno ureeno i
restaurirano zgrada Opine Varadin, ali se zbog razliitih materijala IC nazire ugraeni nekoliko
stotina godina stari kamen)

4.4. IC termografija za detekciju propusnosti plina i plinskih instalacija

Primjenom najnovije tehnologije za detekciju propusnosti plina i plinskih instalacija, kako
nadzemnih tako i podzemnih, mogua je detekcija vie vrsta plinova, to ovisi o ugraenom
IC detektoru u samu kameru i o njegovoj selektivnoj karakteristici u IC podruju
elektromagnetskih valova. Ta tehnoloka novost zove se GasFindIR kamera i dolazi od prvog
svjetskog proizvoaa IC ureaja firme FLIR.
5. ZAKLJUAK
esto je teko procijeniti velike gubitke nastale oteenjem ureaja i postrojenja u radu, npr.
zbog prekida el. energije ili pregrijavanja motora u procesu proizvodnje, velike gubitke
toplinske energije zbog npr. nepoznatog propusta podzemne vrelovodne instalacije ili pak zbog
loe izvedene toplinske izolacije u zgradarstvu, odnosno njenog propusta. Takoer je prilino
teko kvantitativno izmjeriti dobitke od pravovremenog programa preventivnog odravanja. No
kada se predaju tehniki izvjetaji o neplaniranom prekidu procesa proizvodnje, mimo
planiranog i kalkuliranog redovnog odravanja, dolazi se do velikih iznosa.
Poznato je da broj kvarova, pogotovo u procesnoj industriji, predstavlja jako velike trokove
pa su i utede koje se postiu uvoenjem i primjenom IC termografije izuzetno velike. Uz
redovitu i svakako ispravnu primjenu pri odravanju, IC termografija maximalno e se
zatititi ureaje i njihovu ispravnost, otkriti finese potencijalnih kvarova i uvijek omoguiti
popravak u najpovoljnijem trenutku za korisnika.
Sigurno je da e se redovitim uvoenjem i primjenom IC termografije pojavljivati i sve vie
aplikacija i mogunosti njene primjene kao bezkontaktne mjerne metode i metode ispitivanja bez
razaranja, a uvoenjem tkzv. ciklusa odravanja IC praenjem stanja opreme, koje se moe
prilagoditi gotovo svakoj industrijskoj sredini, ostvarit e se povratna veza izmeu odravanja i
planiranja tog odravanja koja je nuna u stvaranju uinkovitog sustava odravanja postrojenja.
No treba znati da e se paralelno sa uvoenjem IC termografije u sustav redovnog odravanja
pojaviti potreba za kolovanim termografskim kadrom i da je neophodna kvalitetna organizacija i
pristup toj izobrazbi prema vaeim i propisanim pravilima i normama.
U Republici Hrvatskoj osnovana je 2005. g. Udruga za infracrvenu termografiju (HUICT)
koja je 2008. g. primljena u punopravno lanstvo EU nacionalnih udruga i koja vodi
evidenciju ovlatenja termografista i sudjeluje u provedbi kolovanja na meunarodnoj razini,
osnovanom pri Graevinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.
Koritena dokumentacija i IC slike KOSTELGRAD-a.
Fotografije kamere od firme FLIR Systems.
Objavljeno i na internet stranicama:
http://www.kostelgrad.hr
http://www.huict.hr
334