W. Gropius o djelovanju suvremenog arhitekta ekt bio je igrao prominent hom proizvodnom proces toga dot Od tase, kada Je industrija stupila na mjesto obrta, arhitekt je sve manje upravijaé privrede. Danas arhitekt vise nije! smajstor in- dustrije gradenja:. Nakon sto su ga naj olji obrinici napustili (odlaskom u in dustriju, u prolavednju oruda), on je ‘ost20 potpuno osamljen na svojoj ana- hronisti¢ko} hrpi opeke, u patetitnom neznanju i nepoznavanju ‘kolosalnog. sraza industrijalizacije. Arhitekt se na- lazi uw pravoj opasnosti, da izgubi vo~ deéu ulogu i da je preda inzinjeru, od- nosno utenjaku, ako na vrijeme ne pri- Jagodi svoj nafin rada i svoje namjere novo) situacif. Po:puno edvajanje projektiranja od: ma proslosti arhi- gradenjas, koji logit ¥ cjelokup- ayedbe. kako je to sluts} danas magleda u cijelosti namjesteno, p> getovu ako bi to uporedill =” pro- cesom gradenja u slavnim histor! skim. perlodima. ‘Tanogo smo. naza- doveli i udaljili se od oncg prired- Bog zara, po Kojemu Je Koneepea i feu tok dogidaju tio vile prbblsl wate} sradn}i, Ako uspostavi tijesnu suradnju 5 indinjerom i naugenjakom, tada ée projekt, konstrukelja i ekonomitnost po- ovo moti da ujedine umjetnost, nauku i privredu. Osvréuél_se_na Konvenciju u Hou- ston-u iz 1949, gdje su prosireni pro- pisi Instituta, Gropius izrazava sumnju u mudrost tih propisa. Oni prema nje- govu misljenju ovjekovjetuju raskol iz~ medu projektiranja | gradenja, umjesto 4a se pokuga naéi moguénost ponovnog organskog sjedinjavanja, koje bi arhi- tektima povratilo pravo na naziv maj- stora zanata gradenja, ‘Arhitekti se ne bi trebali_obmanji- i, da je u otima investitora njihov danasnji polozaj satan, Na primjer, 1a potetku posljednjeg rata vist offcirt mije | mornarice nisu bili ba osobito Njubaant prema arhitektima 1 pokazi~ vali su uzbudujuée nepoznavanje kim Yaktera njihove aktivnosti. Prosjetni privatni klijent smatra arhitekta kao neka profesiju, te Ge ga pozvati tek u sluéaju, ako mu preastane jo8 sred- stava za suljepfavanje:. On arhitekta ne sinatta isto tako vagnim w procest. grédenja, kao Sto sto indinjer Ili kon= Struktor. 'U daljnjem izlaganju navedi ove t= njenice, koje same po sebi pokazuju, da njegovo misljenje nije pretjerano, — Vie od 80" svih'gradaja a USA ingradeno je bez arhitekta. Srednji prihod arhitekta nizi je od prihoda zidara na »Istokus. (Ovo ne i2- gleda ruziéasto upravo u zemlji, gdje je novac tako jako mjerilo vrijedno- sto. — Obitan svijet nije w stanju da shvati Komplicirane dufnosti arhitekta, onako kako ih oni definiraju, a niti sti achitekti u stanju da to dovoljno jasno obrazloze. Kada investitor nan ‘podjel hhitekta, infinjern | poduzetnilea. On obi €no zakljutuje, da bi arhitekt_mogao biti ona varijabila »x« u njegovim Kal- kkulacijama, koja Ge negativno utjecati bilo na svotu, bilo na rok. 1, Sto se joS mode da ofekuje? Zar se arhitekti ne nalaze u potpuno nemo- Buco} poziciji, ked treba da ustanove cijenu objekta ranije, t J. kad se veé otpotelo § radom u svim grupama, koje Sudjeluju na izradi projekta. Gropius lusporeduje to s dugim postupkom u in- dustriji: od erteZa na papiru, preko mo- dela do finalnog produkta. Na podrueju projektiranja arhitekti su apsorbirali Sve, pa i same trofkove Ispitivanja, Za arhitekte Je prema danainjem shvata- ‘jut model | finalni produkt Jedna te ista stvar. Zar predratunske svote njsu_po- stale nerjefiva zadaés, pogotovu zbog toga, sto. su podvrgnute promjenama, koje prouzrokuju sami kiijenti — inve- stitori Arhitekti esto ispituju ispravnost po- slovne strane svoje aktivnosti i esto ustanovijuju, da_ingenioznost_moraju artvovati_redukcifii troskova. S druge strane investitori pretpostavijaju, da je arhitektima u interesu poveéati trofko- ve gradnje, jer bi to istovremeno pro- centualn poveéalo njihov honorar. Zbog toga investitor esto puta pokusava do- i do ukupnog iznosa honorara. Narav— no, arhitekti se opinu to) tendenciji in vestitora, jer je to w odnosu na nas ne- poiteno. U tome je sadréana zaista naj- veca elidka dilema nageg djelovania, Ovo testo izaziva nepovjerenje kod in- vestitora, zbog prirodene sumnje na obje strane, ito u krajnjo} liniji odvraéa mnogog investitora od trazenja svih Sib usluga. Ovo se ne dogada s projektantom u Industri, ko)! 1¢ obsno placen za ini; ju modela, 1 niere-naudenjaka 1 privrednila, Grn ius je uvieren, da se slian koordini- Tani odnos moze ostvariti ina podrutya Industrije gradenja. Takav bi trebao biti arhitekt buduénosti ,koji je po svom po- zivu koordinator mnogih’ aktivnosti, Ko~ Je se odnose na problem gradnje, To bi bila 2godna prilika, da on ponovo po- stane »Majstor Gradenjas, samo ako bi arhitekti htjeli izmijeniti svoje obiéaje inavike. U tom se sluéaju moramo spu= stitis nage hrpe opeka, da krenemo putem, kojim ide nase doba prema no- vim nazorima suvremene industrijske proizvodnie, umjesto da se zadréavamo 1 osami, odvojent od Zivota i rada. v.U.