Zvijezda Jutarnja

Nada Babi, Dinka Golem
Zvijezda jutarnja 6
copyright autorice i Alfa
Nakladnik
Alfa d. d.
Zagreb
Nova Ves 23 a
Za nakladnika
Miro Petric
Urednica za hrvatski jezik

Nada Babi
Pomonica urednice
Ivana Tolj
Likovna urednica
Irena Lenard
Lektorica
Anita Poslon
Suradnici
Rudolf urkovi, prof.
Helena Mari, prof.
Meri Popovi. prof.
Alfa d. d. Zagreb, 2014.

Nijedan dio ovog prirunika ne smije se umnoavati, fotokopirati
niti na bilo koji nain reproducirati bez nakladnikova pisanoga doputenja.
Grafika priprema
Studio za grafiki dizajn ALFA
Nada Babi
Dinka Golem
Prirunik za uiteljice i uitelje hrvatskoga jezika

(uz itanku Zvijezda jutarnja za esti razred osnovne kole)
1. izdanje
Zagreb, 2014.
SADRAJ
Godinji plan i program..................................................................................................................7
Godinji plan i program (grafiki prikaz).......................................................................................19
Izvedbeni plan i program..............................................................................................................20
Prijedlog lektire.............................................................................................................................21
PISANE PRIPREME ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA

Balog, Z. Moje divine......................................................................................................................43
Barbari-Fanuko, M. Male zvijezde...............................................................................................45
Bilopavlovi, T. Velianstvena Lili.................................................................................................47
Bratuli, J., tefani, V. Baanska ploa (usporedna analiza).................................................49
Cankar, I. Grijeh..............................................................................................................................51
Domjani, D. Tama je svud............................................................................................................53
Gervais, D. Moja zemja..................................................................................................................55
Glavaevi, S. Pria o djetinjstvu...................................................................................................57
Horvati, D. Mijat Tomi i Alija Tenjanin.......................................................................................59
Indijanska narodna Mala vatrena ptica.........................................................................................61
Ivanievi, D. Moj did.....................................................................................................................63
Ivelji, N. Zlatan bro......................................................................................................................65
Jelui, B. Oprotaj s lastama........................................................................................................67
Kolari-Kiur, Z. Rijei...................................................................................................................69
Kolumi, T. Igrajmo se mora..........................................................................................................71
Kolumi, T.,Paljetak, L. Kad se voli u koli Prvo ljubavno pismo (usporedna analiza).............73
Kouti, S. Seljak, ptica i zlatan drijen...........................................................................................75
Kovai, A. Djetinjstvo i kolovanje Ivice Kimanovia..................................................................77
Kopjar, M. Jesi za jednu pusu........................................................................................................79
Krklec, G. Proljee u zagosrkim vonjacima..................................................................................81
Lagerlf, S. Bijeg u Egipat..............................................................................................................83
Lovreni, S. Pod, zdjela i postelja................................................................................................85
Maer, S. Djedovo slovo.................................................................................................................87

Majeti, K. Kiari osvajaju Zadar....................................................................................................89
Marui, M. Opera, opera...............................................................................................................91
Nazor, V. Halugica..........................................................................................................................93
Pavi, N. Kipec...............................................................................................................................95
Pupai, J. Zvijezda da mi je biti....................................................................................................97
Radau, V., Babi, I. Prva ri to sam je uo Seocka idila (usporedna analiza).......................99
Radi, M. Zipka hrvatskog jezika..................................................................................................101
Ramljak, I. I. Kruh svetoga Ante...................................................................................................103
Rundek, M. Sat psihologije...........................................................................................................105
Stahuljak, V. Don od tromee......................................................................................................107
enoa, A. Kameni svatovi.............................................................................................................109
Tarita, M. um umi....................................................................................................................111
Turgenjev, S. I, Maurani, F., Rakvin, M. M. Vrabac Kod kue Zvona u tuini (usporedna analiza) 113
Ujevi, T. Bura na Brau..............................................................................................................115
Usmena knjievnost Otac, sin i njihov magarac........................................................................117
Usmena knjievnost U ali ima zbilje..........................................................................................119
Usmena knjievnost Ive sestru Draginju spaava Mijat Tomi i sarajski trgovci.....................121
Zimoni, K. Prva Zlatka na mjesecu............................................................................................123
MEDIJSKA KULTURA
Filmska izraajna sredstva.........................................................................................................125
Filmska serija, Lae Melita........................................................................................................127
Mrea (internet)............................................................................................................................129
Strip..............................................................................................................................................131
NASTAVNI LISTII
Listii za samostalnu interpretaciju
Lektirni listii
Listii uz naslove iz itanke
Predgovor
Potovane uiteljice i uitelji hrvatskoga jezika,
radosni smo to ste prepoznali i odabrali Zvijezdu jutarnju, itanku suputnicu u odgajanju
i pouavanju istini, dobroti i ljepoti, i to hrvatskom rijeju, tradicijom i kulturom.
itanke doista imaju posebnu ulogu u odgoju i obrazovanju jer ire vidike, otvaraju prostore
srca i uma, biranim umjetnikim tekstovima njeguju dobar ukus, a sadrajem tekstova upuuju na
najplemenitije u ovjeku i svijetu.
U ovom ete
priruniku nai nastavne planove i programe (godinji i izvedbeni) za
2014./15. k. godinu, pripreme za nastavu i posebne nastavne listie razliite namjene (listi za
samostalnu interpretaciju i lektirni listi). Prirunik prate dva CD-a, na jednom je sve to je i u
priruniku, a na drugome tzv. zvuna itanka. Mnogo vie od toga bit e i na Alfinim mrenim
stranicama namijenjenim uiteljima i uiteljicama koji se slue itankama Zvijezda jutarnja,
primjerice: listii za prilagoeni program uza svaku nastavnu jedinicu u godinjem planu, zavrni
godinji ispiti znanja, nastavni listii iz medijske kulture i sl.).
Te e se stranice, tijekom kolske godine, redovito dopunjavati novim nastavnim
materijalima koji e pratiti godinji plan i program.
eljeli bismo da vam ovaj prirunik bude od koristi, da i vi budete njegovi sustvaratelji, stoga
nam se obratite s povjerenjem.
Radujemo se zajednikoj suradnji.
Vaa Alfa
GODINJI
PLAN
I PROGRAM
kola: ___________________________
Ime i prezime uitelja: __________________________
kolska godina: 2014./2015.
Razredni odjel: esti _______
GODINJI
PLAN I PROGRAM RADA
ZA HRVATSKI JEZIK
6. RAZRED OSNOVNE KOLE
Autori i naslovi udbenika:
Nada Babi, Dinka Golem, Zvijezda jutarnja 6

itanka iz hrvatskoga jezika za esti razred
Vlatka Bian, Vesna Dresto, Sanja Miloloa, Govori hrvatski 6
udbenik i radna biljenica iz hrvatskoga jezika za esti razred osnovne kole
Broj sati po mjesecima i sastavnicama predmeta
Tjedni broj sati: 5
Godinji broj sati: 175
mjesec
predmetno podruje
JEZIK
KNIEVNOST
LEKTIRA
JEZINO
IZRAAVANJE
MEDIJSKA KULTURA
broj sati mjeseno
U
P
IX.
X.
XI.
XII.
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
7
4
2
10
5
1
7
4
1
7
3
1
8
3
1
8
4
1
8
4
1
6
4
1
8
5
1
2
4
1
1
1
16
3
2
1
22
1
6
1
20
1
3
1
16
1
1
1
15
3
3
1
20
1
5
1
20
3
2
1
17
2
2
1
19
2
1
1
10
ukupan broj sati

71
40
10
18
26
10
175
RUJAN (16 SATI)

mjesec
ukupan
predmetno
podruje
planirani
broj sati
sadrajne teme unutar podruja
planirani broj sati
ostvareno/
napomene
JEZIK
J. Pupai, Zvijezda da mi je biti i M. B. Fanuko, Male zvijezde

V. Nazor, Halugica (proza); Halugica (pjesma)
B. Jelui, Oprotaj s lastama
GOO ekoloka dimenzija (zatita ivotinja i prirode)
V. Gotovac, Moj sluaj
1
1
1
Popis djela iz lektire

I. B. Maurani, Prie iz davnine (osim Regoa i ume Striborove)
1
1
Uvodni sat spontani razgovor
12. Pisanje zamjenica
Ponavljanje gradiva 5. razreda: mediji, filmski rodovi, animirani film, tisak, kazalite
16
pisana usmena/C provjera:
usustavljivanjeB ponavljanje vjebanje,
Ponavljanje gradiva 5. razreda

Inicijalni ispit znanja
1. Vrste zamjenica
Osobne zamjenice i povratna zamjenica
Posvojne zamjenice i povratno-posvojna zamjenica
GOO kulturoloka dimenzija (ouvanje kulturne batine)
USMENO
IX.
i postignuaA novi sadraji
za
pojedino
predmetno
podruje
PISANO
broj
sati
1
1
1
1
1
23. 9. Meunarodni
dan kulturne
batine
26. 9. Meunarodni
dan jezika
sati
KNJIEVNOST
JEZINO IZRAAVANJE
LEKTIRA
MEDIJSKA
KULTURA
8. 9. Meunarodni
dan pismenosti
24. 9. Dan roda
LISTOPAD (22 SATA)
JEZIK
10
planirani broj sati
Pokazne zamjenice
Usustavljivanje i uvjebavanje zamjenica
Provjeravanje znanja o zamjenicama
4. Infinitiv
2. Glagoli po predmetu radnje
3. Glagoli po vidu
GOO kulturoloka (potivanje i ouvanje povijesnog i nacionalnog identiteta)
D. Gervais, Moja zemja

A. Majeti, Kriari osvajaju Zadar
(ili D. Horvati, Mijat Tomi i Alija Tenjanin)
V. Stahuljak, Don od Tromee
I. I. Ramljak, Kruh svetoga Ante
T. Kolumbi, Igrajmo se mora
GOO ekoloka (zatita i ouvanje prirodnih ljepota RH te bogatstva biljnih i
ivotinjskih vrsta)
1
1
S. Toma, Mali ratni dnevnik
Scenske improvizacije (T. Kolumbi, Igrajmo se mora)

Krasnoslov (pjesma Moja zemja)
10. Pisanje i izgovor infinitiva
22
sata
KNJIEVNOST
USMENO
LEKTIRA
ostvareno/
napomene
X.
planirani
broj sati
za
pojedino
predmetno
podruje
i postignua
predmetno
podruje
A novi sadraji
mjesec
ukupan
broj
sati
1
2
1
1
1
1
1
1
2. 10. Meunarodni
dan nenasilja
3. 10. Meunarodni
dan djeteta
4. 10. Meunarodni
dan zatite ivotinja
8. 10. Dan
neovisnosti RH
16. 10. Svjetski dan
hrane
borbe protiv
siromatva
1
1
1
1
1
1
15. 10. poetak

Mjeseca knjige
PISANO
JEZINO IZRAAVANJE
MEDIJSKA
KULTURA
2. Saeto prepriavanje
Crtanje i pisanje stripa
3. Strip
28. 10.
Meunarodni dan
kolskih knjinica
STUDENI (20 SATI)
XI.
JEZIK
20
13. Reenini i pravopisni znakovi: trotoka, izostavnik, crtica, zagrada

5. Glagolski pridjevi i glagolska imenica
Ponavljanje i provjeravanje znanja
planirani broj sati
1
1
1
1
2
planirani
broj sati
za
pojedino
predmetno
podruje
predmetno
podruje
A novi sadraji i postignua
mjesec
ukupni
broj
sati
ostvareno/
napomene
N. Pavi, Kipec
GOO kulturoloka dimenzija (ouvanje tradicije)
N. Ivelji, Zlatan bro
S. Glavaevi, Pria o djetinjstvu
GOO ljudskopravna dimenzija ( ljudska prava i slobode)
A. Garda, Letei tanjur
O. Wilde, Sretni kraljevi
USMENO
KNJIEVNOST
10. Pisanje i izgovor glagolskoga pridjeva radnog
PISANO
sati
13. itanje i pisanje trotoke, izostavnika, crtice i zagrade

5. Portret
Prva kolska zadaa s ispravkom
MEDIJSKA
KULTURA
3. Strip
K. Zimoni, Prva Zlatka na Mjesecu
JEZINO IZRAAVANJE
LEKTIRA
16. 11.
Meunarodni dan
tolerancije
18. 11. Dan
sjeanja na
Vukovar
prevencije
zlostavljanja djece
20. 11.
Meunarodni dan
djejih prava
23. 11. Svjetski
humanitarni dan
1
1
1
1
1
1
PROSINAC (16 SATI)

mjesec
ukupni
predmetno
podruje
planirani
broj sati
planirani broj sati
ostvareno/
napomene
XII.
JEZIK
6. Izricanje sadanjosti prezentom
Prezent pomonih glagola

7. Izricanje prolosti perfektom
Ponavljanje i utvrivanje prezent i perfekt
16
1
1
1
za
pojedino
predmetno
podruje
broj
sati
1
2
sati
KNJIEVNOST
1
1
A. enoa, Kameni svatovi
4. Interpretativno itanje (S. Lagerlf, Bijeg u Egipat i indijanska narodna, Mala

vatrena ptica)
2. Saeto prepriavanje pisane vjebe (S. Lagerlf, Bijeg u Egipat)

1. Stvaralako prepriavanje s promjenom gledita
9. Sluanje, izgovor i pisanje rijei s provedenim glasovnim promjenama
MEDIJSKA
KULTURA
1. Filmska izraajna sredstva
JEZINO IZRAAVANJE
6. 12. Sveti Nikola

10. 12. Dan ljudskih
prava
25. 12. Boi
1
1
USMENO
D. Domjani, Tama je svud

S. Lagerlf, Bijeg u Egipat
GOO kulturoloka dimenzija (ouvanje tradicijskih vrijednosti)
Indijanska narodna, Mala vatrena ptica
PISANO
LEKTIRA
1
1
SIJEANJ (15 SATI)
I.
JEZIK
15
sati
8. Izricanje prolosti aoristom, imperfektom i pluskvamperfektom

Aorist
Imperfekt
Pluskvamperfekt
Ponavljanje i utvrivanje
Provjeravanje znanja
planirani broj sati
1
1
1
1
1
2
1
KNJIEVNOST
U ali ima i zbilje (vic)

Usmena knjievnost, Ive sestru Draginju spaava
Usmena knjievnost, Mijat Tomi i sarajski trgovci
GOO kulturoloka (ouvanje kulturne /narodne/ batine)
1
1
1
LEKTIRA
J. Bitenc, Twist na bazenu
7. Stvaralako pisanje i interpretativno kazivanje viceva i anegdota
USMENO
ostvareno
planirani
broj sati
za
pojedino
predmetno
podruje
predmetno
podruje
mjesec
ukupni
broj
sati
1. 1. Svjetski dan
obitelji
Svjetski dan mira
PISANO
JEZINO IZRAAVANJE
MEDIJSKA
KULTURA
11. Pisanje, izgovor i itanje glagolskih oblika
1. Filmska izraajna sredstva I. Kuan, Lae, Melita (TV serija za djecu)
VELJAA (20 SATI)

II.
JEZIK
15. Poetci hrvatske pismenosti

GOO kulturoloka (potivanje i ouvanje povijesnoga i nacionalnoga identiteta)
14. Veliko poetno slovo u imenima pokrajina, krajeva, dijelova naselja, trgova i ulica
9. Izricanje budunosti futurom
Futur I.
Futur II.
20
sati
planirani broj sati
2
1
1
1
ostvareno
planirani
broj sati
za
pojedino
predmetno
podruje
predmetno
podruje
mjesec
ukupni
broj
sati
21. 2. Meunarodni
dan materinskoga
jezika
22. 2. obljetnica
tiskanja Prvotiska
V. Radau, Prva ri to sam je uo i I. Babi, Seocka idila

T. Kolumbi, Kad se voli u koli
T. Bilopavlovi, Velianstvena Lili
LEKTIRA
. Stori, Poljubit u je uskoro, moda
USMENO
4. Interpretativno itanje (T. Bilopavlovi, Velianstvena Lili)

9. Sluanje, izgovor i pisanje rijei s provedenim glasovnim promjenama
PISANO
1. Stvaralako prepriavanje s promjenom gledita pisane vjebe (T. Bilopavlovi,

Velianstvena Lili)
8. Dramatizacija pripovjednoga teksta
MEDIJSKA
KULTURA
JEZINO IZRAAVANJE
KNJIEVNOST
1
1
1
1
1
1
1
Pravopisne vjebe (pisanje /)
2. Mrea (internet)
prva nedjelja
Meunarodni dan
ivota
14. 2. Valentinovo
1
1
1
1
8. 2. Meunarodni
dan sigurnijega
interneta
OUJAK (20 SATI)

planirani broj sati

planirani
broj sati
za
pojedino
predmetno
podruje
predmetno
podruje
mjesec
ukupni
broj
sati
ostvareno
JEZIK
10. Izricanje zapovijedi i molbe imperativom

11. Izricanje elje kondicionalom
Usustavljivanje znanja o glagolskim oblicima
Ponavljanje i utvrivanje znanja o glagolskim oblicima
1
1
KNJIEVNOST
M. Tarita, um umi
GOO ekoloka dimenzija (ouvanje i zatita okolia)
I. Turgenjev, Vrabac, F. Maurani, Kod kue i M. Rakvin-Milov, Zvona u tuini
S. Lovreni, Pod, zdjela i postelja
M. S. Maer, Djedovo slovo
P. Kaniaj, Triave pjesme
USMENO
Pripovijedanje
PISANO
III.
6. Opis otvorenoga i zatvorenoga prostora

Pisanje crtice
Druga kolska zadaa s ispravkom
1
1
1
20
11. 17. 3. Dani

hrvatskoga jezika
1
1
1
3
sati
JEZINO IZRAAVANJE
LEKTIRA
MEDIJSKA
KULTURA
2. Mrea (internet) hrvatski jezik i knjievnost na mrei
21. 3. Svjetski dan

uma
22. 3. Svjetski dan
voda
zadnja subota
sat za planet
Zemlju
1
1
1
20. 3. Svjetski dan

pripovijedanja
TRAVANJ (17 SATI)

mjesec
ukupni
predmetno
podruje
planirani
broj sati
planirani broj sati
ostvareno
IV.
JEZIK
17
Provjeravanje znanja o glagolskim oblicima

Analiza ispita znanja
Predikat i subjekt
12. Vrste predikata
1
1
1
1
2
sati
KNJIEVNOST
1
1
J. Cveni, vrsto dri joy-stick
4. Interpretativno itanje (I. Cankar, Grijeh i S. Kouti, Seljak, ptica i zlatni drijen)
3. Razgovor
GOO drutvena dimenzija (drutvene komunikacijske vjetine, kultura
komuniciranja)
USMENO
I. Cankar, Grijeh
S. Kouti, Seljak, ptica i zlatni drijen
GOO kulturoloka dimenzija (ouvanje tradicijskih vrijednosti)
M. Rundek, Sat psihologije
T. Ujevi, Bura na Brau
PISANO
JEZINO IZRAAVANJE
LEKTIRA
2. Saeto prepriavanje pisane vjebe (S. Kouti, Seljak, ptica i zlatni drijen)
1. Stvaralako prepriavanje s promjenom gledita pisane vjebe (I. Cankar,
Grijeh)
Gledanje suvremenih animiranih filmova
MEDIJSKA
KULTURA
za
pojedino
predmetno
podruje
broj
sati
5. 4. Uskrs
7. 4. Svjetski dan
zdravlja
22. 4. Dan planeta
Zemlje
22. 4. Dan hrvatske
knjige
1
1
1
1
1
1
SVIBANJ (19 SATI)
V.
JEZIK
19
JEZINO IZRAAVANJE
ostvareno
1
1
2
2
1
1
druga nedjelja
Majin dan
15. 5. Meunarodni
dan obitelji
21. 5. Svjetski dan
kulturne
raznolikosti
D. Ivanievi, Moj did

A. Kovai, Djetinjstvo i kolovanje Ivice Kimanovia
GOO ljudskopravna dimenzija (suzbijanje ruganja i drutvene iskljuenosti)
M. Marui, Opera, opera
Provjeravanje znanja (pisanje ispita znanja)
1
1
P. Pavlii, Trojica u Trnju
4. Interpretativno itanje (M. Marui, Opera, opera i A. Kovai, Djetinjstvo i

kolovanje Ivice Kimanovia)
2. Saeto prepriavanje govorne vjebe (A. Kovai, Djetinjstvo i kolovanje Ivice
Kimanovia)
1. Stvaralako prepriavanje s promjenom gledita pisane vjebe (A. Kovai,

Djetinjstvo i kolovanje Ivice Kimanovia)
8. Dramatizacija pripovjednoga teksta (M. Marui, Opera, opera)
LEKTIRA
Ponavljanje jezinoga gradiva vrste rijei

Ponavljanje jezinoga gradiva sklonidba promjenjivih rijei
Ponavljanje jezinoga gradiva glagoli i glagolski oblici
Ponavljanje jezinoga gradiva pravopis
Zavrni ispit znanja
USMENO
KNJIEVNOST
planirani broj sati
PISANO
sati
planirani
broj sati
za
pojedino
predmetno
podruje
predmetno
podruje
mjesec
ukupni
broj
sati
1
1
1
MEDIJSKA
KULTURA
Gledanje suvremenih animiranih filmova
3. 5. Meunarodni
dan slobode medija
LIPANJ (10 SATI)
VI.
JEZIK
planirani broj sati
Jezine igre
Provjeravanje znanja
ostvareno
planirani
broj sati
za
pojedino
predmetno
podruje
predmetno
podruje
mjesec
ukupni
broj
sati
1
1
10
KNJIEVNOST
USMENO
sati
Z. Kolari-Kiur, Ima rijei

Z. Balog, Divne mojine
GOO ljudskopravna (dostojanstvo osobe, ljudska prava)
Ponavljanje i usustavljivanje gradiva
1
1
1
Knjievni (lektirni) kviz
4. Interpretativno itanje (Z. Balog, Divne mojine)

Vrednovanje, samovrednovanje i ocjenjivanje
GOO drutvena dimenzija (drutvene komunikacijske vjetine, upravljanje
emocijama)
1
1
4. 6. Meunarodni
dan nevine djece
rtava agresije
5. 6. Svjetski dan
zatite okolia
12. 6. Svjetski dan
borbe protiv djejeg
rada
PISANO
JEZINO IZRAAVANJE
MEDIJSKA
KULTURA
Stvaralako pisanje
Filmska izraajna sredstva i strip ponavljanje
kolska godina 2014./2015.
GODINJI PLAN I PROGRAM HRVATSKOGA JEZIKA ZA 6. RAZRED
ZVIJEZDA JUTARNJA 6 / GOVORI HRVATSKI 6 (175 SATI)
RUJAN 2014. (16)
STUDENI 2014. (20)
SIJEANJ 2015. (15)
OUJAK 2015. (20)
SVIBANJ 2015. (19)
Zvijezda da mi je biti
Jesen se nasmije
39. 40. Glagolski pridjevi i
glagolska
imenica (AB)
41. N. Pavi, Kipec (B)
42. Pisanje i izgovor gl. pridjeva
radoga (B)
43. Ponavljanje i uvjebavanje
(B)
44. Ponavljanje i uvjebavanje
(B)
45. N. Ivelji, Zlatan bro (AB)
46. Provjera znanja o gl.
oblicima (C)
47. 48. Reenini i pravopisni
znakovi:
trotoka, izostavnik, crtica,
zagrade (AB)
49. S. Glavaevi, Pria o
djetinjstvu (A)
50. itanje i pisanje trotoke,
izostavnika,
crtice i zagrade (B)
51. 52. Portret (AB)
53. A. Garda, Letei tanjur (A)
54. 55. Prva kolska zadaa
(C)
56. Strip K. Zimoni, Prva
Zlatka na
Mjesecu (AB)
57. Ispravak prve kolske zadae
(B)
58. Lektira: O. Wilde, Sretni
kraljevi (C)
Prijateljstvo je najvie
to ovjek ovjeku moe ponuditi
75. 76. Aorist (AB)
77. U ali ima i zbilje (A)
78. 79. Imperfekt (AB)
80. Usmena knjievnost, Otac, sin i
njihov
magarac (A)
81. Stvaralako pisanje i
interpretativno kazivanje viceva i
anegdota (B)
82. Pluskvamperfekt (A)
83. Pisanje, izgovor i itanje gl.
oblika (B)
84. Glagolski oblici (B)
85. Usmena knjievnost,
Ive sestru Draginju spaava
Usmena knjievnost,
Mijat Tomi i sarajski trgovci
(A)
86. Glagolski oblici (B)
87. Provjera znanja o gl.
oblicima (C)
I. Kuan, Lae, Melita (TV serija za
djecu) (AB)
89. Lektira: J. Bitenc, Twist na
bazenu (C)
Samo ljubav odrava i pokree ivot

110. 111. Imperativ (AB)
112. I. Turgenjev, Vrabac (A)
F. Maurani, Kod kue
M. Rakvin-Milov, Zvona u tuini
113. Pisanje crtice (B)
114. Kondicional (A)
115. Kondicional (B)
116. S. Lovreni, Pod, zdjela i postelja
(A)
117. Usustavljivanje znanja o gl.
oblicima (B)
118. Opis otvorenoga i zatvorenoga
prostora (A)
119. M. S. Maer, Djedovo slovo (A)
120. 121. Druga kolska zadaa
(C)
122. Ponavljanje i utvrivanje znanja
o glagolskim oblicima (B)
123. Ispravak druge kolske zadae (B)
124. Pripovijedanje (B)
125. M. Tarita, um umi (A)
126. Mrea (internet) hrvatski jezik i
knjievnost na mrei (B)
127. 128. Ponavljanje i utvrivanje
znanja
o glagolskim oblicima (B)
129. Lektira: P. Kaniaj, Triave
pjesme (C)
Moj se did sa zvizdan druija

147. Ponavljanje gradiva vrste
rijei (B)
148. Ponavljanje gradiva
sklonidba (B)
149. D. Ivanievi, Moj did (A)
150. Zavrni ispit znanja iz
knjiev. (C)
151. Ponavljanje j. gradiva gl.
oblici (B)
152. Ponavljanje j. gradiva gl.
oblici (B)
153. Analiza zavrnoga ispita
znanja
iz knjievnosti (B)
154. A. Kovai, Djetinjstvo i
kolovanje
Ivice Kimanovia (A)
155. Saeto prepriavanje,
govorne vj. (B)
156. Ponavljanje j. gradiva
pravopis (B)
157. Ponavljanje j. gradiva
pravopis (B)
158. Stvaralako prepriavanje s
promjenom gledita pisane
vjebe (B)
159. Zavrni ispit znanja iz
jezika (C)
160. M. Marui, Opera, opera (B)
161. Analiza zavrnoga ispita
znanja
iz jezika (B)
162. Interpretativno itanje (B)
163. Dramatizacija pripovjednoga
teksta
(tekst Opera, opera) (B)
164. Gledanje animiranih filmova
(B)
165. Lektira: P. Pavlii,
Trojica u Trnju
(C)
1. Uvodni sat (B)

2. J. Pupai, Zvijezda da mi je biti
M. B. Fanuko, Male zvijezde (A)
3. Popis djela iz lektire (B)
4. Ponavljanje jezinoga gradiva 5.
razreda (B)
5. Ponavljanje jezinoga gradiva 5.
razreda (B)
6. V. Nazor, Halugica (proza)
Halugica (pjesma) (A)
7. Inicijalni ispit znanja (C)
8. 9. Osobne zamjenice i povratna
zamjenica (AB)
10. B. Jelui, Oprotaj s lastama (A)
11. 12. Posvojne zamjenice i povratnoposvojna
zamjenica (AB)
13. V. Gotovac, Moj sluaj (A)
14. Pisanje zamjenica (B)
15. Ponavljanje gradiva MK 5. razreda
(B)
16. I. B. Maurani, Prie iz davnine
(C)
(osim Regoa i ume Striborove)
LISTOPAD 2014. (22)

To je tvoja zemlja tu sagradi dom
17. 18. Pokazne zamjenice (A)
19. D. Gervais, Moja zemja (A)
20. Usustavljivanje i uvjebavanje
zamjenica (B)
21. Recitiranje (C)
22. Uvjebavanje zamjenica (B)
23. Provjera znanja o zamjenicama
(C)
24. A. Majeti, Kriari osvajaju Zadar
(ili D. Horvati, Mijat Tomi i Alija
Tenjanin) (AB)
25. Infinitiv (A)
26. Pisanje i izgovor infinitiva (B)
27. V. Stahuljak, Don od Tromee (A)
28. Saeto prepriavanje (A)
29. I. I. Ramljak, Kruh svetoga Ante (A)
30. 31. Glagoli po predmetu radnje
(AB)
32. T. Kolumbi, Igrajmo se mora (A)
PROSINAC 2014. (16)

Zvijezde se tad najljepi sjaj
razli nad kraj sanjarski taj
59. Prezent (A)
60. Prezent pomonih glagola (A)
61. D. Domjani, Tama je svud
(A)
61. Prezent (B)
63. Sluanje, izgovor i pisanje
rijei s provedenim glasovnim
promjenama (B)
64. Indijanska narodna,
Mala vatrena ptica (A)
65. Stvaralako prepriavanje
s promjenom gledita (A)
66. 67. Perfekt (AB)
68. Filmska izraajna sredstva (A)
69. 70. Prezent i perfekt (B)
VELJAA 2015. (20)

Kad se voli u koli,
u pernicu se moe nastaniti cijeli
svemir
90. 91. Veliko poetno slovo u
imenima
pokrajina, krajeva (AB)
92. V. Radau, Prva ri to sam je
uo i
I. Babi, Seocka idila (AB)
93. Pravopis veliko poetno
slovo (C)
94. Mrea (internet) (A)
95. T. Kolumbi, Kad se voli u koli
(A)
96. 97. Futur prvi (AB)
98. T. Bilopavlovi, Velianstvena
Lili (A)
99. Pisanje, izgovor i itanje gl.
oblika (B)
100. Interpretativno itanje
(tekst Velianstvena Lili) (B)
101. Stvaralako prepriavanje
(tekst Velianstvena Lili) (B)
PROLJETNI ODMOR
UENIKA
30. III. 2015. 3. IV.
2015.
(Nastava zapoinje 7. IV.
2015.)
TRAVANJ 2015. (17)
Majka je odreivala prostor naega
ivota
130. S. Kouti, Seljak, ptica i zlatni
drijen (A)
131. Ispit znanja glagolski oblici
(C)
132. Saeto prepriavanje pisane
vjebe (B)
133. Analiza ispita znanja (B)
134. Predikat i subjekt (B)
135. I. Cankar, Grijeh (A)
136. Stvaralako prepriavanje s
promjenom
LIPANJ 2015. (10)

Postoje rijei njene, tople, blage
166. Usmena provjera znanja (C)
167. Z. Kolari-Kiur, Ima rijei (A)
168. Jezine igre (B)
169. Z. Balog, Divne mojine (A)
(tekst Divne mojine) (B)
171. Stvaralako pisanje na temu
33. Scenske improvizacije (tekst Igrajmo

se mora
T. Kolumbia) (B)
34. 35. Glagoli po vidu (AB)
36. Strip (A)
37. Crtanje i pisanje stripa (B)
38. Lektira: S. Toma, Mali ratni
dnevnik (C)
71. S. Lagerlf, Bijeg u Egipat (A)

(tekst Bijeg u Egipat) (B)
73. Interpretativno itanje (B)
74. Lektira: A. enoa,
Povjestice (C)
ZIMSKI ODMOR
UENIKA
24. XII. 2014. 9. I.
2015.
(Nastava zapoinje 12.
I. 2015.)
kola: _________________________
102. Futur drugi (A)

103. Pravopisne vjebe (pisanje /)
(B)
104. Sluanje, izgovor i pisanje
rijei s
provedenim glasovnim
promjenama (B)
105. A. enoa, Kameni svatovi
106. Dramatizacija pripovjednoga
teksta (A)
107. 108. Poetci hrvatske
pismenosti (A)
109. Lektira: . Stori,
Poljubit u je
uskoro, moda
gledita pisane vjebe (B)

137. Interpretativno itanje (tekstovi
Seljak, ptica
i zlatni drijen i Grijeh) (B)
138. 139. Vrste predikata (AB)
140. M. Rundek, Sat psihologije (A)
141. Vrste predikata (B)
142. Razgovor (A)
143. Razgovor (B)
144. T. Ujevi, Bura na Brau (A)
145. Gledanje suvremenih animiranih
filmova (B)
146.Lektira: J. Cveni, vrsto dri
joy-stick (C)
djetinjstva (B)
172. Usustavljivanje i ponavljanje
gradiva
knjievnosti (B)
173. Knjievni (lektirni) kviz
(C)
174. Usustavljivanje i ponavljanje
gradiva
medijske kulture (B)
175. Vrednovanje,
samovrednovanje i
ocjenjivanje
Nastava zavrava
16. VI. 2015. (utorak)
Ime i prezime uitelja: _____________________________

kolska godina: 2014./2015.
Razredni odjel: esti _____
IZVEDBENI
PLAN I PROGRAM RADA
ZA HRVATSKI JEZIK
6. RAZRED OSNOVNE KOLE
Autori i naslovi udbenika:
Nada Babi, Dinka Golem, Zvijezda jutarnja 6

itanka iz hrvatskoga jezika za esti razred
Vlatka Bian, Vesna Dresto, Sanja Miloloa, Govori hrvatski 6
udbenik i radna biljenica iz hrvatskoga jezika za esti razred osnovne kole
A
rujan
listop
ad
stude
ni
prosin
ac
sijea
nj
velja
a
oujak
travan
j
sviban
j
Josip Pupai
To je tvoja zemlja, tu sagradi dom.
Drago Britvi
Jesen se nasmije
Nada Ivelji
Zvijezde se tad najljepi sjaj razli nad kraj
sanjarski taj. Dragutin Domjani
Ivana Brli-Maurani, Prie iz davnine

Stjepan Toma, Mali ratni dnevnik
Oscar Wilde, Sretni kraljevi
August enoa, Povjestice
Prijateljstvo je najvie to ovjek ovjeku moe

ponuditi. Dubravko Horvati
Jadranka Bitenc, Twist na bazenu
Kad se voli u koli, u pernicu se moe nastaniti

cijeli svemir. Tin Kolumbi
ime Stori, Poljubit u je uskoro, moda
Samo ljubav odrava i pokree ivot.

Ivan Sergejevi Turgenjev
Majka je odreivala prostor naeg ivota.
Pavao Pavlii
Moj se did sa zvizdan druija.
Drago Ivanievi
Postoje rijei njene, tople, blage
Pajo Kaniaj, Triave pjesme

Josip Cveni, vrsto dri joy-stick
Pavao Pavlii, Trojica u Trnju
KNJIEVNI (LEKTIRNI) KVIZ
lipanj
Zlata Kolari-Kiur
REDOSLIJED IZVEDBE NASTAVNIH JEDINICA ZA MJESEC RUJAN 2014. (16 SATI) 6. RAZRED
HRVATSKI JEZIK
ZVIJEZDA DA MI JE BITI
UITELJ/ICA:_____________________________________, O ___________________________________
ITANKA: ZVIJEZDA JUTARNJA 6 / UDBENIK I RADNA BILJENICA ZA JEZIK: GOVORI HRVATSKI 6
Josip Pupai
Naziv nastavne jedinice
Nastavna tema
Kljuni pojmovi
Obrazovna postignua
Tip sata
Nastavno podruje
1.
B
Uvodni sat
JEZINO IZRAAVANJE
2.
A
J. Pupai, Zvijezda da mi je biti

M. B. Fanuko, Male zvijezde
3.
B
Popis djela iz lektire
4.
B
Ponavljanje jezinoga gradiva

5. razreda
interpretacija
KNJIEVNOST
LEKTIRA
ponavljanje i vjebanje
JEZIK
5.
B

5. razreda
JEZIK
6.
A
V. Nazor, Halugica (proza)

Halugica (pjesma)
interpretacija
KNJIEVNOST
7.
C
Inicijalni ispit znanja
Kljuni pojmovi: svrha i cilj uenja hrvatskoga jezika, plan i program rada u 6. razredu,
udbenici, nain rada, nain vrednovanja i ocjenjivanja.
1. Odnos teme i motiva u knjievnom djelu / 7. Stilska izraajna sredstva /
9. Vrste kitica (strofa)
Kljuni pojmovi: tema, motiv, asonanca, aliteracija, ponavljanje, vrsta strofe.
Obrazovna postignua: zamijetiti i izdvojiti motive u tematskome kontekstu; zamijetiti
ulogu ponavljanja istih glasova i rijei u ostvarivanju ritma; imenovati i oprimjeriti
aliteraciju i asonancu; odrediti i imenovati vrstu strofe prema broju stihova.
Kljuni pojmovi: svrha i cilj itanja lektire; popis lektirnih djela u 6. razredu, nain
voenja biljeaka o proitanom djelu; nain vrednovanja i ocjenjivanja.
Kljuni pojmovi: vrste rijei (promjenjive i nepromjenjive); sklonidba imenskih rijei;
stupnjevanje pridjeva; predikat i subjekt; pravopis.
Obrazovna postignua: ponoviti prethodna znanja
o promjenjivim i nepromjenjivim vrstama rijei, sklonidbi imenskih rijei i stupnjevanju
pridjeva, o predikatu i subjektu, ponoviti pravopisno gradivo.
Kljuni pojmovi: vrste rijei (promjenjive i nepromjenjive); sklonidba imenskih rijei;
stupnjevanje pridjeva; predikat i subjekt; pravopis./ Obrazovna postignua: ponoviti
prethodna znanja o promjenjivim i nepromjenjivim vrstama rijei, sklonidbi imenskih
rijei i stupnjevanju pridjeva, o predikatu i subjektu, ponoviti pravopisno gradivo
1. Odnos teme i motiva u knjievnom djelu
Kljuni pojmovi: tema, motiv, pjesnika slika, vrsta rime.
Obrazovna postignua: uenici e uoiti uzrono-posljedine odnose u okviru prozne
teme; oprimjeriti govornu i etiku karakterizaciju navodima iz teksta; odrediti osnovnu
misao; imenovati stilska sredstva u poetskom i proznom tekstu; povezati motive
pjesnikih slika s osjetilima kojima su doivljeni; imenovati vrstu kitice; argumentirati
tvrdnju o vrsti rime dokazima.
Primijeniti ponovljena i usustavljena jezina (slovnika
i pravopisna) znanja 5. razreda na novim zadatcima.
provjera
JEZIK
Cilj
nastavnoga sata/dvosata
Podsjetiti uenike koja je svrha i cilj uenja
predmeta Hrvatski jezik te zato je vano uiti
hrvatski knjievni jezik. Upoznati uenike s
planom i programom rada, udbenicima,
nainom rada te nainom vrednovanja i
ocjenjivanja.
Osposobiti uenike za interpretaciju
i usporedbu pjesama; objasniti aliteraciju,
asonancu i ponavljanje radi isticanja i
naglaavanja; ponoviti prethodno nauene
pojmove i razlikovati vezani od slobodnoga
stiha.
NAPOMENA
1. tjedan
8. 9.
Meunarodni
dan
pismenosti
Upoznati uenike s popisom lektire: tri

obvezatna djela, ostala planirana djela i djela po
izboru uenika. Dogovoriti se o nainu voenja
biljeaka.
Ponoviti, usustaviti te uvjebavati slovniko i
pravopisno gradivo 5. razreda te se pripremiti
za pisanje inicijalne provjere znanja i lake
usvajanje novih slovnikih sadraja u 6.
razredu.
Ponoviti, usustaviti te uvjebavati slovniko i
pravopisno gradivo 5. razreda te se pripremiti
za pisanje inicijalne provjere znanja i lake
usvajanje novih slovnikih sadraja u 6.
razredu.
Interpretirati djela; usporediti razradu iste teme
u proznom i pjesnikom tekstu; nauiti uenike
da karakterizaciju lika potkrepljuju navodima iz
teksta; razvrstavati pjesnike slike prema
osjetilnom opaaju; zakljuiti koja su obiljeja
obgrljene rime.
Provjeriti razinu usvojenosti jezinoga
(slovnikoga i pravopisnoga) gradiva 5. razreda.
2. tjedan
8.
9.
A
B
10.
A
Osobne zamjenice i povratna zamjenica

obrada
vjebanje
JEZIK
B. Jelui, Oprotaj s lastama

interpretacija
KNJIEVNOST
11.
12.
A
B
Posvojne zamjenice i povratno-posvojna zamjenica
13.
A
V. Gotovac, Moj sluaj
14.
A
Pisanje zamjenica
15.
B
16.
C
obrada
vjebanje
JEZIK
interpretacija
KNJIEVNOST
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
Ponavljanje gradiva 5. razreda mediji,

filmski rodovi, animirani film, tisak,
kazalite
ponavljanje
MEDIJSKA KULTURA
I. B. Maurani,
Prie iz davnine (osim Regoa
i ume Striborove)
interpretacija
LEKTIRA
1. Vrste zamjenica
Kljuni pojmovi: vrste zamjenica; osobne zamjenice i povratna zamjenica.
Obrazovna postignua: prepoznavati i pravilno rabiti osobne zamjenice te povratnu
zamjenicu u svim oblicima; sklanjati osobne zamjenice.
GOO kulturna batina.
Nauiti koje su osobne zamjenice i koja je

povratna zamjenica te razumjeti njihovu ulogu u
reenici. Pravilno sklanjati zamjenice te ih
pravilno rabiti u govorenju i pisanju.
GOO osvijestiti vanost ouvanja bogate
hrvatske kulturne batine.

6. Pjesnika slika
Kljuni pojmovi: tema, motiv, pjesnika slika, vrsta kitice, vrsta rime.
Obrazovna postignua: primati lirsku pjesmu (recepcija); spoznavati pjesnike slike;
uoavati i razvrstavati motive prema osjetilnom opaaju (vid, sluh, okus, dodir);
prepoznati i imenovati stilska sredstva; odrediti i imenovati vrstu stiha prema broju
slogova te vrstu strofe i vrstu rime.
GOO zatita ivotinja, zdrav okoli, uloga graana u odrivom razvoju.
1. Vrste zamjenica
Kljuni pojmovi: posvojne zamjenice i povratno-posvojna zamjenica.
Obrazovna postignua: prepoznavati i pravilno rabiti posvojne i povratno-posvojne u
svim oblicima.
GOO kulturna batina.
Osposobljavati uenike za samostalnu

interpretaciju i tumaenje pjesnikih slika
primjenom steenih znanja, logikim i
kreativnim miljenjem te usporeivanjem i
zakljuivanjem o vrsti pjesnike slike, stiha,
kitice, ritma i rime.
GOO poticati na zatitu ivotinja i okolia te
osvijestiti ulogu graana u ouvanju okolia i
odrivom razvoju Republike Hrvatske.
Nauiti koje su posvojne zamjenice i koja je
povratno-posvojna zamjenica te razumjeti
njihovu ulogu u reenici. Pravilno rabiti posvojne
zamjenice i povratno-posvojnu zamjenicu u
govorenju i pisanju.

Kljuni pojmovi: tema, zaviajni motivi.
Obrazovna postignua: odrediti temu i pojedinosti u tematsko-sadrajnom sloju;
zamijetiti i razlikovati dijelove fabule; karakterizirati lik prema postupcima; raspravljati
o postupcima likova i izraavati kritiko miljenje; izdvojiti zaviajne motive i njihov
poticaj doivljajima i dogaajima.
12. Pisanje zamjenica
Kljuni pojmovi: pisanje zamjenice sebe, se; razlikovanje posvojne zamjenice i
povratno-posvojne zamjenice u govoru i pismu.
Obrazovna postignua: pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se, aliti se).
Poticati uenike na samostalnu primjenu

prethodno nauenih znanja; odreivati temu;
povezivati dogaaje i likove s mjestom i
vremenom radnje; objasniti ulogu zaviajnih
motiva u razvoju teme.
23. 9.
Meunarodni
dan kulturne
batine
3. tjedan
24. 9. Dan
roda
GOO
osvijestiti
vanost
ouvanja
bogate
hrvatske
kulturne
batine.
Pravilno govoriti i pisati zamjenice.
Kljuni pojmovi: (medij prijenosnik poruke, vrste medija; dokumentarni, igrani i

animirani film, crte ili predmet u pokretu; vrste tiska; kazalina izraajna sredstva:
govor, gluma, scenografija, kostimografija).
Obrazovna postignua: navesti primjer za priopajni proces u jednom od medija;
prepoznati osnovna obiljeja animiranoga filma, razlikovati crtani od lutkarskoga filma;
razlikovati vrste tiska; prepoznati kazalina izraajna sredstva.
Ponoviti prethodno usvojena znanja o medijima,

filmskim rodovima, animiranom filmu te tisku i
kazalitu potkrepljujui obiljeja navoenjem
konkretnih primjera i povezivanjem zajednikih
izraajnih sredstava (npr. kazalinih i filmskih:
kostimografija, scenografija, gluma i dr.).

Kljuni pojmovi: tema, motiv.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja bajke; izdvajati motive u tematskom kontekstu;
imenovati i odreivati dijelove fabule; prepoznati poglavlje; karakterizirati likove na
temelju postupaka i govora; razlikovati pripovjedne, opisne i dijaloke dijelove teksta.
Interpretirati bajke; uputiti uenike na razliku

izmeu usmene i umjetnike bajke; ukazivati na
uzrono-posljedine odnose u razvoju fabule i
odnosima meu likovima; oprimjeriti naine
pripovijedanja.
4. tjedan
26. 9.
Meunarodni
dan jezika
REDOSLIJED IZVEDBE NASTAVNIH JEDINICA ZA MJESEC LISTOPAD 2014. (22 SATA) 6. RAZRED
TO JE TVOJA ZEMLJA
HRVATSKI JEZIK
TU SAGRADI DOM
UITELJ/ICA:_____________________________________, O ___________________________________
Drago Britvi
Nastavna tema
Kljuni pojmovi
Obrazovna postignua
Tip sata
Nastavno podruje
17.
18.
A
Pokazne zamjenice
19.
A
D. Gervais, Moja zemja
20.
B
Usustavljivanje i uvjebavanje
zamjenica
obrada
JEZIK
interpretacija
KNJIEVNOST
JEZIK
21.
C
Recitiranje
provjera
JEZINO IZRAAVANJE
22.
B
Uvjebavanje zamjenica
23.
C
Provjera znanja o zamjenicama
24.
AB
A. Majeti, Kriari osvajaju Zadar

(ili D. Horvati, Mijat Tomi i Alija
Tenjanin)
vjebanje
JEZIK
provjera
JEZIK
Interpretacija
25.
A
KNJIEVNOST
Infinitiv
obrada
JEZIK
1. Vrste zamjenica
Kljuni pojmovi: pokazne zamjenice.
Obrazovna postignua: prepoznavati i pravilno rabiti pokazne zamjenice u
svim oblicima.
8. Dijalektno pjesnitvo
Kljuni pojmovi: akavsko pjesnitvo; zaviajni motivi; pjesnika slika; vrsta
kitice i rime.
Obrazovna postignua: spoznati pjesniku sliku doivljenu razliitim osjetilima;
uoiti motive i povezati ih s osjetilima kojima su doivljeni; suodnos teme i
zaviajnih motiva; uoiti ritminost; odrediti i imenovati vrstu kitice i rime.
1. Vrste zamjenica
Kljuni pojmovi: vrste zamjenica: osobne, posvojne, povratna, povratnoposvojna i pokazne.
Obrazovna postignua: prepoznavati i pravilno rabiti posvojne, povratne,
povratno-posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima; sklanjati osobne
zamjenice.
Recitiranje
Kljuni pojmovi: recitiranje.
Obrazovna postignua: recitirati pjesmu izraajno u skladu s govornim
vrednotama.
1. Vrste zamjenica
zamjenice.
1. Vrste zamjenica
zamjenice.
5. Povijesni roman
Kljuni pojmovi: tema; motiv; povijesni roman.
Obrazovna postignua: razlikovati romane prema tematsko-motivskom sloju;
prepoznati naine pripovijedanja; izdvajati motive u tematskome kontekstu.
4. Infinitiv
Kljuni pojmovi: infinitiv, infinitivna osnova i zavretci.
Obrazovna postignua: prepoznati infinitiv i njegove zavretke; razumjeti
Cilj
Nauiti koje su pokazne zamjenice i te razumjeti
njihovu ulogu u reenici. Pravilno rabiti pokazne
zamjenice u govoru i pisanju.
NAPOMENA
1. tjedan
Primijeniti znanje o dijalektnom pjesnitvu, stilskim

sredstvima i vrsti stiha; povezivati motive i osjetilne
opaaje u pjesnikim slikama; prepoznati i
imenovati etverostih te parnu, ukrtenu i obgrljenu
rimu; objasniti to pridonosi ritminosti pjesme.
Usustaviti, ponoviti i uvjebavati gradivo o
zamjenicama prepoznati u tekstu zamjenice,
odrediti im vrstu i gramatika obiljeja. Pravilno
rabiti zamjenice u govorenju i pisanju.
Vrednovati recitiranje Gervaisove pjesme Moja
zemja.
Uvjebavati gradivo o zamjenicama prepoznati u

tekstu zamjenice, odrediti im vrstu i gramatika
obiljeja. Pravilno rabiti zamjenice u govorenju i
pisanju.
2. tjedan
8. 10. Dan
neovisnosti RH
(srijeda)
Provjeriti razinu usvojenosti jezinoga gradiva o

zamjenicama.
3. tjedan
Interpretirati ulomak; prepoznati obiljeja
povijesnoga romana; izdvojiti motive kao poticaj
doivljaju/dogaaju; primijeniti znanja o fabuli,
karakterizaciji likova i nainima pripovijedanja.
Prepoznati infinitiv u tekstu i razumjeti ulogu
infinitiva u reenici.
Pravilno rabiti infinitiv u govorenju i pisanju.
26.
B
Pisanje i izgovor infinitiva
27.
AB
V. Stahuljak, Don od Tromee
28.
A
Saeto prepriavanje
29.
AB
I. I. Ramljak, Kruh svetoga Ante
30.
31.
AB
Glagoli po predmetu radnje
32.
A
T. Kolumbi, Igrajmo se mora
33.
B
Scenske improvizacije (tekst Igrajmo se

mora T. Kolumbia)
34.
35.
AB
Glagoli po vidu
36.
A
Strip
37.
B
38.
S. Toma, Mali ratni dnevnik
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
interpretacija
KNJIEVNOST
obrada
JEZINO IZRAAVANJE
interpretacija
KNJIEVNOST
obrada
vjebanje
JEZIK
interpretacija
KNJIEVNOST
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
obrada
vjebanje
JEZIK
obrada
MEDIJSKA KULTURA
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika; razumjeti ulogu infinitiva u dopuni

glagola.
GOO hrvatski domovinski identitet.
10. Pisanje i izgovor infinitiva
Kljuni pojmovi: pisanje infinitiva.
Obrazovna postignua: pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i
iza nje.
GOO osvjeivati vanost potivanja hrvatske

domovinske kulture.

Kljuni pojmovi: tema; motivi.
Obrazovna postignua: razlikovati romane prema tematsko-motivskom sloju;
prepoznati naine pripovijedanja.
Interpretirati tekst; primijeniti znanja o fabuli,

karakterizaciji likova, nainima pripovijedanja, temi,
motivima i osnovnoj misli teksta.
Kljuni pojmovi: saeto prepriavanje, saimanje, saetak.
Obrazovna postignua: saimati tekst; saeto prepriavati glavne dogaaje i
bitne pojedinosti; samostalno oblikovati saetak (usmeno i pisano).
Kljuni pojmovi: tema; motiv.
Obrazovna postignua: izdvajati motive u tematskome kontekstu.
Uvjebavati pravilno pisanje i izgovaranje infinitiva

ispred zanaglasnice i iza naglasnice.
Samostalno oblikovati saetak teksta i saeto

(usmeno i pisano) prepriavati.
Uoiti obiljeja pripovjednoga teksta; imenovati
dijelove fabule; pronai motive u okviru teme;
okarakterizirati likove na temelju govora i
postupaka; odrediti osnovnu misao djela.
2. Glagoli po predmetu radnje

Kljuni pojmovi: prijelazni i neprijelazni glagoli, povratni glagoli.
Obrazovna postignua: prepoznavati glagole po predmetu radnje (tj. po
imenskoj rijei u akuzativu); razlikovati prijelazne i neprijelazne glagole;
prepoznavati povratne glagole; rabiti glagole po predmetu radnje u skladu s
normom.
GOO hrvatski domovinski
identitet.
10. Dramski tekst
Kljuni pojmovi: drama; dijelovi dramskoga teksta.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja i dijelove dramskoga teksta; dramski
likovi; dramski sukob, dramska situacija; in; sukob temelj dramske radnje.
Nauiti kakvi mogu biti glagoli po predmetu radnje,

prepoznavati i razlikovati prijelazne, neprijelazne i
povratne glagole te ih pravilno rabiti u govorenju i
pisanju.
domovinske kulture.
Scenske improvizacije
Kljuni pojmovi: uloga, dijalog, monolog, didaskalije; scenske improvizacije.
Obrazovna postignua: uprizoriti dramski tekst.
GOO zdravi okoli, zatita prirode.
3. Glagoli po vidu
Kljuni pojmovi: glagolski vid, svreni i nesvreni glagoli.
Obrazovna postignua: razlikovati svrene i nesvrene glagole, uoavati i
razlikovati najee vidske parove. / GOO hrvatski domovinski identitet.
3. Strip
Kljuni pojmovi: izraajna sredstva stripa: crte, kvadrat, fabula prikazana
kvadratima.
Obrazovna postignua: prepoznati izraajna sredstva stripa; uoiti slinost i
razliku izmeu filmskoga kadra i kvadrata stripa (plan i kut gledanja).
Scenski improvizirati dramski tekst Igrajmo se mora

T. Kolumbia. / GOO poticati uenike na ouvanje
prirodnih ljepota Republike Hrvatske te bogatstva
biljnih i ivotinjskih vrsta.
Nauiti kakvi mogu biti glagoli po vidu, prepoznavati
i razlikovati nesvrene i svrene glagole u tekstu.
domovinske kulture.
Objasniti i prepoznati izraajna sredstva stripa;
uoiti odnos slike i teksta; razumjeti da je kadar
okvir u kojem se vizualizira radnja; uoiti liniju, plohu
i boju kao gradivne elemente vizualizacije; uoiti
planove i kutove u odnosu na oko crtaa ili itatelja.

Kljuni pojmovi: izraajna sredstva stripa: crte, kvadrat, fabula prikazana
kvadratima.
1. Odnos teme i motiva u knjievnome djelu
Kljuni pojmovi: dnevnik; tema; motivi; osnovna misao.
4. 10. Meunarodni
dan zatite ivotinja
4. tjedan
Primijeniti prijanja znanja u interpretaciji

dramskoga teksta; proiriti interpretaciju novim
spoznajama; prepoznati dijelove dramskoga teksta;
uoiti odnose meu suprotstavljenim likovima iji
sukob pokree dramsku radnju.
Samostalno crtati i pisati strip (nekoliko sliica)

prema literarnom predloku.
Cjelovito interpretirati dnevnike zapise; odrediti

mjesto i vrijeme dogaanja; okarakterizirati likove
5. tjedan
28. 10. Meunarodni

dan kolskih knjinica
interpretacija
LEKTIRA
Obrazovna postignua: uoiti suodnos teme i motiva (pa i zaviajnih);

prepoznati naine pripovijedanja.
na temelju govora i postupaka; razlikovati pojedine

pripovjedne naine; prepoznati suodnos zaviajnih i
ostalih motiva u okviru teme.
REDOSLIJED IZVEDBE NASTAVNIH JEDINICA ZA MJESEC STUDENI 2014. (20 SATI) 6. RAZRED
HRVATSKI JEZIK
JESEN SE NASMIJE
UITELJ/ICA:_____________________________________, O ___________________________________
Nada Ivelji
Nastavna tema
Kljuni pojmovi
Obrazovna postignua
Tip sata
Nastavno podruje
39.
40.
AB
Glagolski pridjevi i glagolska imenica
41.
A
N. Pavi, Kipec
interpretacija
42.
B
Pisanje i izgovor glagolskoga pridjeva

radoga
obrada
vjebanje
JEZIK
KNJIEVNOST
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
43.
A
Ponavljanje i uvjebavanje
44.
B
Ponavljanje i uvjebavanje
45.
AB
N. Ivelji, Zlatan bro
46.
Provjera znanja
JEZIK
JEZIK
interpretacija
KNJIEVNOST
provjera
5. Glagolski pridjevi i glagolska imenica

Kljuni pojmovi: glagolski pridjev: glagolski pridjev radni, glagolski pridjev
trpni, glagolska imenica.
Obrazovna postignua: prepoznavati i tvoriti glagolske pridjeve; razlikovati i
pravilno rabiti radni i trpni pridjev; prepoznavati glagolske imenice sa
zavretkom -nje; razlikovati i pravilno rabiti infinitiv i glagolsku imenicu.
8. Dijalektno pjesnitvo / 6. Pjesnike slike
7. Stilska izraajna sredstva / 9. Vrste kitica (strofa)
Kljuni pojmovi: tema, motiv, kajkavsko pjesnitvo, pjesnika slika, zaviajni
motivi, aliteracija, vrsta kitice (strofe); vrsta rime.
Obrazovna postignua: zamijetiti i izdvojiti motive u tematskome kontekstu;
prepoznati suodnos dijalekta i zaviajnih tema i motiva; spoznati pjesniku
sliku kao slikovni izraz doivljen razliitim osjetilima; povezati motive s
osjetilima kojima su doivljeni; uoiti ritminost u pjesmama na narjeju i ulogu
ponavljanja istih glasova u ostvarivanju ritma; odrediti i imenovati kiticu i vrstu
rime. / GOO tradicijske vrijednosti.
10. Pisanje i izgovor glagolskoga pridjeva radnoga
Kljuni pojmovi: pisanje glagolskoga pridjeva radnoga (m. r. jd.).
Obrazovna postignua: pravilno pisati glagolski pridjev radni u m. r. jd.
kojemu osnova zavrava na -je- (htjeti, smjeti, ivjeti, umrijeti, vidjeti...)
Infinitiv, gl. po predmetu radnje i po vidu, gl. pridjevi i gl. imenica
Kljuni pojmovi: infinitiv; gl. po predmetu radnje (prijelazni, neprijelazni,
povratni); gl. po vidu (nesvreni i svreni); gl. pridjevi (radni i trpni) i gl. imenica.
Obrazovna postignua: prepoznavati infinitiv, prepoznavati i razlikovati
prijelazne, neprijelazne i povratne glagole; prepoznavati i razlikovati nesvrene
i svrene glagole; prepoznavati gl. pridjev radni i trpni te gl. imenicu; pravilno ih
rabiti u govoru i pismu; primjenjivati naueno na novim primjerima.
(kao 43. kolski rad)
6. Pjesnike slike / 7. Stilska izraajna sredstva
Kljuni pojmovi: tema, motiv, pjesnika slika, kompozicija.
uoiti i spoznati pjesniku sliku kao slikovni izraz doivljen razliitim osjetilima;
prepoznati i imenovati stilska sredstva.
Infinitiv, gl. po predmetu radnje i po vidu, gl. pridjevi i gl. imenica
Kljuni pojmovi: infinitiv; gl. po predmetu radnje (prijelazni, neprijelazni,
povratni); gl. po vidu (nesvreni i svreni); gl. pridjevi (radni i trpni) i gl. imenica.
Cilj
Nauiti koje su vrste glagolskih pridjeva; prepoznavati i
razlikovati radne i trpne pridjeve te razumjeti njihovu ulogu
u reenici; tvoriti glagolske pridjeve od zadanih glagola;
prepoznavati glagolsku imenicu. Pravilno rabiti glagolske
pridjeve i glagolsku imenicu u govoru i pisanju.
Interpretirati pjesmu. Primijeniti usvojena znanja o lirskoj
pjesmi i stilskim sredstvima u pjesnikim slikama
(usporedba, personifikacija, preneseno znaenje). Odrediti
ulogu vezanoga stiha u ostvaraju ritma. Proiriti znanje
spoznajama o zaviajnim motivima i dijalektnome
pjesnitvu. Obrazloiti ulogu aliteracije (pak peva
popevke), vezanoga stiha, etverostiha, rime i ostalih
ritmotvornih elemenata.
GOO poticati uenike na uvanje tradicije i tradicijskih
vrijednosti.
NAPOMENA
1. tjedan
Uvjebavati pravilno pisanje glagolskoga pridjeva radnoga.
Usustaviti, ponoviti i uvjebavati gradivo o infinitivu, gl. po

predmetu radnje i po vidu, gl. pridjevima i gl. imenici te se
pripremiti za pisanu provjeru znanja.

Izdvojiti motive na kojima se grade pjesnike slike i
povezati ih s osjetilima kojima su zamijeeni. Primijeniti
znanje o prenesenome znaenju iskazanom
personifikacijom i pjesnikom slikom i objasniti ga. Uoiti
nain povezivanja manjih dijelova u cjelinu. Objasniti
osnovnu misao.
Provjeriti razinu usvojenosti jezinoga gradiva o infinitivu,
glagolima po predmetu radnje i po vidu, gl. pridjevima i gl.
2. tjedan
JEZIK
C
47.
48.
AB
Reenini i pravopisni znakovi:

trotoka, izostavnik, crtica, zagrade
obrada
vjebanje
JEZIK
49.
A
S. Glavaevi, Pria o djetinjstvu

interpretacija
KNJIEVNOST
50.
B
itanje i pisanje trotoke, izostavnika,

crtice i zagrade
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
51.
52.
AB
Portret
53.
A
A. Garda, Letei tanjur
54.
55.
C
56.
AB
Prva kolska zadaa
57.
B
Ispravak prve kolske zadae
58.
C
O. Wilde, Sretni kraljevi
obrada
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
interpretacija
KNJIEVNOST
provjera
JEZINO IZRAAVANJE
Strip K. Zimoni, Prva Zlatka na

Mjesecu
kombinirani (obrada i vjebanje)
MEDIJSKA KULTURA
vjebanje
Obrazovna postignua: prepoznavati infinitiv, prepoznavati i razlikovati

prijelazne, neprijelazne i povratne glagole; prepoznavati i razlikovati nesvrene
i svrene glagole; prepoznavati gl. pridjev radni i trpni te gl. imenicu; pravilno ih
rabiti u govoru i pismu; primjenjivati naueno na novim primjerima.
13. Reenini i pravopisni znakovi: trotoka, izostavnik, crtica, zagrade
Kljuni pojmovi: trotoka, izostavnik, crtica, zagrade
Obrazovna postignua: prepoznati trotoku, zagrade u tekstu kao reenine
znakove i crticu kao pravopisni znak; razumjeti njihovu uporabu; pravilno pisati
trotoku, izostavnik, crticu, zagrade i znati ih ostvariti u itanju; pravilno pisati
veliko i malo slovo iza razgodaka.
7. Stilska izraajna sredstva
prepoznati i imenovati stilska sredstva.
GOO ljudska prava i slobode.
13. itanje i pisanje trotoke, izostavnika, crtice i zagrada
Kljuni pojmovi: reenini i pravopisni znakovi.
Obrazovna postignua: pravilno rabiti trotoku: izostavljanje rijei / skupa
rijei u reenici, na kraju prekinutoga teksta koji se nastavlja, na mjestu prekida
nabrajanja; pravilno rabiti crticu kao reenini znak: izraavanje jae stanke
nego to je izraena zarezom: pravilno pisati i rabiti crticu kao pravopisni znak:
zamjena prijedloga do (80 90 km, 1852. 1881.), udaljenost izmeu dvaju (ili
vie) mjesta, smjer; prepoznati, pravilno pisati i govoriti izostavnik i zagrade.
5. Portret
Kljuni pojmovi: vanjski i unutarnji opis lika, plan opisa.
Obrazovna postignua: razlikovati vanjski od unutarnjega opisa lika;
portretirati lik na temelju prethodno stvorenoga plana.
5. Povijesni i znanstvenofantastini roman
Kljuni pojmovi: znanstvenofantastini roman, tema, kompozicija.
Obrazovna postignua: zamijetiti i izdvojiti motive u tematskom kontekstu;
prepoznati naine pripovijedanja; razlikovati romane prema tematskomotivskome sloju.
5. Portret
Kljuni pojmovi: vanjski i unutarnji opis lika, plan opisa.
Obrazovna postignua: razlikovati vanjski od unutarnjega opisa lika;
portretirati lik na temelju prethodno stvorenoga plana.
LEKTIRA
Razumjeti ulogu reeninih i pravopisnih znakova: Pravilno

rabiti trotoku, izostavnik, crticu i zagrade u
svakodnevnom pisanom sporazumijevanju.
Izdvojiti motive i prepoznati ih kao poticaj doivljaju u

okviru teme. Objasniti ulogu stilskih izraajnih sredstava
usporedbe i epiteta. Istaknuti i objasniti opeljudsku
poruku proznoga zapisa napisanoga u ratnom vihoru
perom sudionika Domovinskoga rata koji je poloio ivot
za slobodu.
GOO poticati uenike da se zalau za ljudska prava i
slobode te da osuuju svaki oblik neljudskoga ponaanja.
Uvjebavati pravilno pisati reenine i pravopisne
znakove: trotoku, izostavnik, crticu i zagradu te pravilno
itati tekst u kojem su upotrijebljeni navedeni reenini i
pravopisni znakovi.
Interpretirati tekst u cjelini. Odrediti fantastine

(nestvarne) dijelove teksta i dijelove znanstveno ostvarive
u sadanjem vremenu ili u bliskoj budunosti. Prepoznati
vrstu romana prema temi i razlikovati ga od ostalih vrsta
romana. Oblikovati i izraziti svoje miljenje o likovima i
dogaajima.
Samostalno portretirati lik.
Primijeniti usvojena znanja i vjetine te nauena
pravopisna i slovnika pravila.
Ponoviti izraajna sredstva stripa. Pogledati i proitati
Zimonieve table stripa. Nacrtati tablu stripa primjenjujui
znanja o odnosu slike i teksta, kadru, to jest okviru u koji
se smjeta i vizualizira radnja, planovima i kutovima te
ostalim gradivnim elementima liniji, plohi i boji.
Ispravak prve kolske zadae

Portret.
Procijeniti osobnu razinu jezinoga izraavanja i kritiki se

odnositi prema njoj.
Napisati ispravak kolske zadae.
Primijeniti prethodno usvojena znanja o bajci. Razlikovati
bajku meu drugim djelima kao priu o udesnim
dogaajima i likovima. Odrediti fabulativni tijek, uzronoposljedinu povezanost dogaaja, glavne i sporedne
likove, etike osobine likova te stilska i jezina obiljeja
(primjerena ueniku).
1.Odnos teme i motiva u knjievnome djelu

Kljuni pojmovi: knjievni rod, knjievna vrsta, tema, motiv, bajka.
Obrazovna postignua: razlikovati knjievne rodove, zamijetiti i izdvojiti
motive u tematskome kontekstu; imenovati i prepoznati osnovna obiljeja
bajke; uoiti osnovnu misao.
3. tjedan
16. 11.
Meunarodni
dan tolerancije
18. 11. Dan
sjeanja na
Vukovar
19. 11. Svjetski
dan prevencije
zlostavljanja
djece
20. 11.
Meunarodni
dan djejih prava
Prepoznavati i razlikovati vanjski od unutarnjega opisa lika.

Vjebati portretiranje lika na temelju plana opisa.
3. Strip
Kljuni pojmovi: izraajna sredstva stripa, crte, kvadrat, fabula prikazana
kvadratima.
JEZINO IZRAAVANJE
interpretacija
imenici.
4. tjedan
23. 11. Svjetski

humanitarni dan
REDOSLIJED IZVEDBE NASTAVNIH JEDINICA ZA MJESEC PROSINAC 2014. (16 SATI) 6. RAZRED
ZVIJEZDE SE TAD NAJLJEPI SJAJ,
HRVATSKI JEZIK
RAZLI NAD KRAJ SANJARSKI TAJ
Dragutin Domjani
Tip sata
Nastavno podruje
59.
60.
A
Prezent
Prezent pomonih glagola
61.
A
D. Domjani, Tama je svud
62.
B
Prezent
63.
B
Sluanje, izgovor i pisanje rijei s

provedenim glasovnim promjenama
obrada
JEZIK
interpretacija
KNJIEVNOST
vjebanje
JEZIK
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
64.
A
Indijanska narodna, Mala vatrena

ptica
interpretacija
KNJIEVNOST
65.
A
Stvaralako prepriavanje s
promjenom gledita
obrada
UITELJ/ICA:_____________________________________, O ___________________________________
Nastavna tema
Kljuni pojmovi
Obrazovna postignua

Kljuni pojmovi: prezent; sprezanje (konjugacija); prezent pomonih
glagola.
Obrazovna postignua: prepoznati prezent, razumjeti njegovo
osnovno znaenje; sprezati glagole u prezentu prema morfolokim
obiljejima (osoba i broj); usvojiti prezent pomonih glagola; prikladno
rabiti prezent u govorenju i pisanju.
Kljuni pojmovi: tema; motiv; pjesnika slika, aliteracija, asonanca,
vrste kitica (strofa) prema broju stihova, vrsta rime.
Obrazovna postignua: spoznati pjesniku sliku kao slikovni izraz
doivljen osjetilom vida, sluha, njuha, okusa i dodira; uoiti motive u
pjesnikim slikama i povezati ih s osjetilima kojima su zamijeeni;
uoiti ulogu ponavljanja istih glasova u ostvarivanju ritma; odrediti i
imenovati kiticu prema broju stihova; prepoznati vrstu rime.
Kljuni pojmovi: prezent; sprezanje (konjugacija); prezent pomonih
glagola.
rabiti prezent u govorenju i pisanju.
9. Sluanje, izgovor i pisanje rijei s provedenim glasovnim
promjenama
Kljuni pojmovi: rijei u kojima su provedene glasovne promjene.
Obrazovan postignua: sluno razlikovati, pravilno izgovarati i pisati
rijei u kojima su provedene glasovne promjene; sluiti se pravopisom.
2. Usmena (narodna) knjievnost
Kljuni pojmovi: usmena knjievnost, tema, motiv.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja usmenoga stvaralatva;
zamijetiti i izdvojiti motive (najmanji dio teme, poticaj dogaaju,
doivljaju, sukobu) u tematskome kontekstu.
Kljuni pojmovi: gledite, prepriavanje s promjenom gledita;
Obrazovna postignua: prepriavati tekst usmeno i pisano
Cilj
Nauiti to je sprezanje ili konjugacija,
prepoznavati glagole u prezentu i razumjeti njihovo znaenje; usvojiti
prezent pomonih glagola; znati sprezati zadane glagole u prezentu te
pravilno rabiti oblike prezenta u govorenju i pisanju.
NAPOMENA
1. tjedan
Primijeniti steena knjievna znanja: odrediti temu, izdvojiti motive kao

poticaj doivljaju, otkriti personifikaciju i ostale pojedinosti u tematskosadrajnome sloju. Oprimjeriti vidne i slune pjesnike slike stihovima
iz pjesme te stvarati samostalne primjere na poticaj. Objasniti
pojedinosti zvunoga sloja pjesme: duljinu stiha prema broju slogova,
srok, asonancu, aliteraciju i vrstu rime.
Uvjebavati prepoznavati glagole u prezentu, uvjebavati sprezanje

zadanih glagola te pravilnu uporabu prezenta u govorenju i pisanju.
Uvjebavati pravilno pisati i izgovarati rijei s provedenim glasovnim

promjenama. Poticati uenike na uporabu pravopisa.
Interpretirati tekst: odrediti temu, imenovati dijelove fabule, povezati

dogaaje i likove s mjestom i vremenom radnje. Pratiti odnose meu
likovima, oblikovati i izraziti sud o njima na temelju njihova govora i
postupaka. Raspravljati o postupcima likova. Objasniti pojam usmene
knjievnosti, vrijeme nastanka i nain prenoenja.
Razumjeti to je prepriavanje s promjenom gledita. Prepriavati tekst
usmeno i pisano s razliitih gledita.
2. tjedan
10. 12.
Dan ljudskih
prava
JEZINO IZRAAVANJE
66.
67.
AB
Perfekt
obrada
vjebanje
JEZIK
68.
A
Filmska izraajna sredstva

obrada
MEDIJSKA KULTURA
69.
70.
B
Prezent i perfekt
vjebanje
JEZIK
71.
A
S. Lagerlf, Bijeg u Egipat
72.
B
Saeto prepriavanje (tekst Bijeg u

Egipat)
interpretacija
KNJIEVNOST
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
73.
B
Interpretativno itanje
(tekstovi Mala vatrena ptica i Bijeg u
Egipat)
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
74.
C
A. enoa, Povjestice
interpretacija
mijenjajui gledite.
7. Izricanje prolosti perfektom
Kljuni pojmovi: perfekt, krnji perfekt.
Obrazovna postignua: prepoznavati perfekt,razumjeti njegovo
osnovno znaenje; vladati oblicima perfekta pomonih glagola;
prikladno rabiti perfekt u govorenju i pisanju; razlikovati prezent i
perfekt u govorenju i pisanju.
Kljuni pojmovi: kadar, plan, kut snimanja.
Obrazovna postignua: prepoznati izraajna sredstva u filmu;
razlikovati vrste kadrova, planova i kuta snimanja.
Prezent i perfekt
Kljuni pojmovi: prezent; prezent pomonih glagola; perfekt, krnji
perfekt.
rabiti prezent u govorenju i pisanju; prepoznavati perfekt,razumjeti
njegovo osnovno znaenje; vladati oblicima perfekta pomonih
glagola; prikladno rabiti perfekt u govorenju i pisanju; razlikovati
prezent i perfekt u govorenju i pisanju.
Obrazovna postignua: zamijetiti i izdvojiti motive (najmanji dio teme,
poticaj dogaaju, doivljaju, sukobu) u tematskome kontekstu;
GOO tradicijske vrijednosti.
Kljuni pojmovi: saeto prepriavanje; saimanje; saetak.
Obrazovna postignua: saimati tekst; saeto prepriavati glavne
dogaaje i bitne pojedinosti; samostalno oblikovati saetak (usmeno i
pisano).
Kljuni pojmovi: interpretativno itanje.
Obrazovna postignua: zamjeivati razlike u doivljaju
knjievnoumjetnikoga teksta s obzirom na razliite govorne
interpretacije; izraziti doivljaj knjievnoumjetnikoga teksta prikladnim
interpretativnim itanjem.
4. Povjestica
Kljuni pojmovi: povjestica, lirsko-epsko djelo, kompozicija.
LEKTIRA Obrazovna postignua: uoiti obiljeja povjestice kao djela koje ima
elemente pjesnikoga i pripovjednoga izraavanja; razlikovati
LEKTIRA
povjesticu od lirske pjesme.
Oscar Wilde, Sretni kraljevi
pripremi biljeke i citate za razgovor o lektirnom

djelu
ilustriraj odabranu priu i objasni svoj odabir
odgovori to je najdragocjenije u gradu u prii
Sretni kraljevi?
usporedi Wildeovo djelo s djelom Ivane BrliMaurani koje si itao/itala u rujnu
Prepoznavati perfekt u reenici i razumjeti njegovo osnovno znaenje,

usvojiti oblike perfekta pomonih glagola, sprezati zadane glagole u
perfektu; prikladno rabiti perfekt u govorenju i pisanju.
Osposobljavanje za komunikaciju s filmom, primanje (recepciju) i

vrednovanje filmskih ostvarenja. Objasniti to je kadar, filmski plan i kut
snimanja. Oprimjeriti vrste planova, kadrova i kutova snimanja.
3. tjedan
Uvjebavati prepoznavanje i razlikovanje prezenta i perfekta u tekstu;
uvjebavati sprezanje zadanih glagola u prezentu i perfektu;
uvjebavati pravilnu uporabu prezenta i perfekta glagola te prezenta i
perfekta pomonih glagola.
Odrediti temu, pojedinosti u tematsko-sadrajnome sloju, dijelove

fabule i osnovnu misao. Obrazloiti razlikovnu ulogu dijelova proznoga
teksta: dijalog, opis (slikovit, statian, dinamian, usporava radnju),
pripovijedanje (iznoenje radnje/dogaaja i razvijanje tijeka fabule).
GOO poticati uenike na ouvanje tradicije i tradicijskih vrijednosti.
25. 12. Boi
Saeto prepriati tekst Bijeg u Egipat.
4. tjedan
Potaknuti uenike na interpretativno itanje knjievnih tekstova
te izraavanje doivljaja teksta odgovarajuom intonacijom, brzinom
itanja, jainom glasa, stankama
pri itanju.
Interpretirati odabrane povjestice. Uoiti da su teme povijesni dogaaji
i narodne prie, predaje, legende. Uoiti da je u tematsko-idejnome
sloju domoljubni duh i nacionalno osvjeivanje. Razvrstavati epska i
lirska obiljeja. Istaknuti slikovitost, izraajnost, originalnost, bogatstvo
MEDIJSKA
KULTURA
stilskih izraajnih sredstava
i arhainost
enoina jezika. Prepoznati
vezani stih, vrste rime i strofe. Zakljuiti da su neke povjestice pisane i
astrofino. FILMSKA IZRAAJNA SREDSTVA
Gledanje boinoga filma
STRIP
obrada (A), ponavljanje i radionica
(B)
REDOSLIJED IZVEDBE NASTAVNIH JEDINICA ZA MJESEC SIJEANJ 2015. (15 SATI) 6. RAZRED
PRIJATELJSTVO JE NAJVIE
HRVATSKI JEZIK
TO OVJEK OVJEKU MOE
PONUDITI
Dubravko Horvati
Tip sata
Nastavno podruje
75.
76.
AB
Aorist
77.
A
U ali ima i zbilje
78.
79.
AB
obrada
vjebanje
JEZIK
interpretacija
KNJIEVNOST
Imperfekt
obrada
vjebanje
JEZIK
80.
A
Usmena knjievnost, Otac, sin i

njihov magarac
interpretacija
KNJIEVNOST
81.
B
Stvaralako pisanje i
interpretativno kazivanje viceva i
anegdota
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
82.
A
Pluskvamperfekt
obrada
JEZIK
UITELJ/ICA:_____________________________________, O ___________________________________
Nastavna tema
Kljuni pojmovi
Obrazovna postignua
8. Izricanje prolosti aoristom
Kljuni pojmovi: aorist.
Obrazovan postignua: prepoznavati aorist kao jednostavan glagolski oblik;
razumjeti njegovo osnovno znaenje; usvojiti aorist pomonoga glagola biti;
prepoznavati aorist pomonog glagola htjeti; moi proizvoditi glagole koji se
u aoristu najee rabe.
Cilj
Prepoznavati aorist i razumjeti njegovo osnovno znaenje;
usvojiti aorist pomonoga glagola biti; tvoriti aorist estih glagola;
pravilno rabiti oblike aorista u govorenju i pisanju.
3. Pripovjedne vrste: crtica, anegdota, vic

Kljuni pojmovi: tema, motiv, vic.
poticaj dogaaju, doivljaju, sukobu)
u tematskome kontekstu; uoiti obiljeja vica.
8.Izricanje prolosti imperfektom
Kljuni pojmovi: imperfekt.
Obrazovna postignua: prepoznavati imperfekt kao jednostavan glagolski
oblik; razumjeti njegovo osnovno znaenje; usvojiti imperfekt pomonog
glagola biti; prepoznati imperfekt pomonog glagola htjeti; moi proizvoditi
oblike glagola koji se u imperfektu najee rabe.
Prisjetiti se obiljeja usmene knjievnosti. Ponoviti koje su

najee knjievne vrste usmenoga stvaralatva. Objasniti da je
vic kratka jezina tvorevina (nekoliko reenica) tematski vezana
uz ivotnu svakodnevnicu, utemeljena na dvosmislenosti i
suprotnosti meu rijeima te iznenadnome, neoekivanom
obratu koji dolazi na kraju.

Kljuni pojmovi: usmena knjievnost, tema, motiv, anegdota.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja usmenoga stvaralatva; zamijetiti i
izdvojiti motive (najmanji dio teme, poticaj dogaaju, doivljaju, sukobu) u
tematskome kontekstu; uoiti obiljeja anegdote.
Ponoviti pojmove o usmenoj knjievnosti i interpretirati tekst.

Proiriti znanje usvajanjem novih spoznaja o knjievnoj vrsti
anegdoti. Raspravljati o postupcima likova i okarakterizirati ih
govorno i etiki. Odrediti obiljeja anegdote: kratka je, duhovita,
ali i podrugljiva, tematizira znamenite ljude i dogaaje, ima jasno
izraenu poruku. Usustaviti znanje o malim pripovjednim
vrstama.
7. Stvaralako pisanje i interpretativno kazivanje viceva i anegdota

Kljuni pojmovi: stvaralako pisanje (anegdote iz kolskoga ivota),
govorenje anegdota i viceva.
Obrazovan postignua: stvaralaki pisati na zadani poticaj (voeno i
samostalno); sluati i sluno doivljavati interpretaciju anegdote i vica;
interpretativno kazivati anegdotu i vic.
8. Izricanje prolosti pluskvamperfektom
Kljuni pojmovi: pluskvamperfekt.
Obrazovan postignua: prepoznavati pluskvamperfekt kao sloeni
glagolski oblik; razumjeti njegovo osnovno znaenje; moi zamjenjivati
NAPOMENA
1. tjedan
Prepoznavati imperfekt i razumjeti njegovo osnovno znaenje;

usvojiti imperfekt pomonoga glagola biti; tvoriti imperfekt estih
glagola; pravilno rabiti oblike imperfekta u govorenju i pisanju.
Pisati anegdote iz kolskoga ivota. Interpretativno kazivati

anegdote i viceve. Sluati kazivanje anegdota i viceva te
komentirati i vrednovati uspjenost kazivanja.
Prepoznavati u tekstu pluskvamperfekt i razumjeti njegovo

osnovno znaenje; znati imenovati sastavnice pluskvamperfekta;
znati sprezati zadane glagole u pluskvamperfektu; zamjenjivati
2. tjedan
83.
B
Pisanje, izgovor i itanje

glagolskih oblika
vjebanje
JEZIK
84.
B
85.
A
Glagolski oblici
usustavljivanje i ponavljanje
JEZIK
Usmena knjievnost, Ive sestru

Draginju spaava
Usmena knjievnost, Mijat Tomi
i sarajski trgovci
interpretacija
KNJIEVNOST
86.
B
Glagolski oblici
vjebanje
JEZIK
87.
C
Glagolski oblici
88.
AB

I. Kuan, Lae, Melita (TV serija
za djecu)
provjera
JEZIK
kombinirani obrada i vjebanje

MEDIJSKA KULTURA
89.
C
J. Bitenc, Twist na bazenu

interpretacija
LEKTIRA
pluskvamperfekt perfektom; moi proizvoditi oblike glagola koji se u

pluskvamperfektu najee rabe.
Kljuni pojmovi: pisanje i izgovor aorista glagola biti; nijenica uz glagolske
oblike.
Obrazovna postignua: pravilno rabiti aorist glagola biti u govoru i pisanju;
pravilno pisati nijenicu uz glagolske oblike.
Prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt
Kljuni pojmovi: prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt.
Obrazovna postignua: prepoznati prezent, perfekt, aorist, imperfekt i
pluskvamperfekt u tekstu te razumjeti njihova osnovna znaenja; sprezati
zadane glagole u prezentu, perfektu, aoristu, imperfektu i pluskvamperfektu;
pravilno rabiti navedene glagolske oblike; primjenjivati nauena znanja na
novim primjerima.
Kljuni pojmovi: usmena knjievnost, tema, epska pjesma, epski
deseterac, stalni epitet.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja epske narodne pjesme; uoiti stalni
epitet i deseterac kao obiljeja usmenoga stvaralatva; razlikovati epsku od
lirske pjesme na temelju opreke dogaaja ili doivljaja.
GOO kulturna (narodna) batina.
novim primjerima.
novim primjerima.
Kljuni pojmovi: kadar, plan, kut snimanja.
Obrazovna postignua: prepoznati izraajna sredstva u filmu; razlikovati
vrste kadrova, planova i kuta snimanja.

u tematskome kontekstu.
pluskvamperfekt perfektom; pravilno rabiti pluskvamperfekt.
Uvjebavati pravilno pisanje aorista glagola biti i pravilno pisanje

nijenice uz glagolske oblike.
Usustaviti, ponoviti i uvjebavati nauena znanja o prezentu,

perfektu, aoristu, imperfektu i pluskvamperfektu.
Interpretirati pjesme. Objasniti da su najee teme povijesni

dogaaji znaajni za ivot zajednice ili junaci. Oprimjeriti obiljeja
usmenoga stvaralatva epski deseterac i stalni epitet. Pronai
primjere ponavljanja, zastarjelih rijei, tuica, opirnih opisa,
dijaloga Objasniti razliku izmeu epske i lirske narodne
pjesme.
GOO osvijestiti uenicima ulogu narodne batine u hrvatskoj
kulturi te vanost njezina ouvanja.
3. tjedan
Usustaviti, ponoviti i uvjebavati nauena znanja o prezentu,

GOO
Provjeriti razinu usvojenosti jezinoga gradiva o prezentu,

Ponoviti to je kadar, filmski plan i kut snimanja. Prepoznati i

odreivati na konkretnim primjerima vrste planova, kadrova i
kutova snimanja. Usporeivati knjievno i filmsko djelo.
Interpretirati roman u cijelosti primjenjujui steena znanja o

mjestu radnje, vremenu, fabuli, likovima, karakterizaciji likova i
stilskim izraajnim sredstvima. Oprimjeriti govornu i etiku
karakterizaciju. Raspravljati o temi, odnosima u obitelji,
postupcima likova i nainima rjeenja problema.
1. 1. Svjetski dan
obitelji
REDOSLIJED IZVEDBE NASTAVNIH JEDINICA ZA MJESEC VELJAU 2015. (20 SATI) 6. RAZRED
KAD SE VOLI U KOLI,
HRVATSKI JEZIK
U PERNICU SE MOE
NASTANITI CIJELI SVEMIR Tin Kolumbi
Tip sata
Nastavno podruje
90.
91.
A
B
Veliko poetno slovo u

imenima pokrajina, krajeva,
dijelova naselja, trgova i ulica
92.
AB
V. Radau, Prva ri to sam je

uo i I. Babi, Seocka idila
obrada
vjebanje
JEZIK
interpretacija
KNJIEVNOST
93.
C
Pravopisna provjera
veliko poetno slovo
94.
A
Mrea (internet)
95.
A
T. Kolumbi, Kad se voli u

koli
provjera
JEZIK
obrada
MEDIJSKA KULTURA
interpretacija
KNJIEVNOST
UITELJ/ICA:_____________________________________, O ___________________________________
Nastavna tema
Kljuni pojmovi
Obrazovna postignua
Cilj
14. Veliko poetno slovo u imenima pokrajina i krajeva, dijelova

naselja, trgova i ulica
Kljuni pojmovi: vielani nazivi pokrajina i krajeva, dijelova naselja,
Pravilno pisati veliko poetno slovo u vielanim imenima pokrajina i krajeva te
ulica i trgova.
dijelova naselja, trgova, ulica, parkova. Poticati uenike na samostalno sluenje
Obrazovna postignua: pravilno pisati veliko poetno slovo u
pravopisom.
vielanim imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske
etvrti, dijelovi sela), trgovi, ulice, parkovi...; samostalno se koristiti
pravopisom u pisanju velikoga poetnoga slova.
Interpretirati pjesme napisane na ikavskom govoru tokavskoga narjeja. Otkriti motive i
stilska izraajna sredstva u pjesnikim slikama. Obrazloiti da u Radauevoj pjesmi nema
Kljuni pojmovi: tokavsko pjesnitvo, zaviajni motivi,
rime te da zvuni sloj i ritam pojaavaju zaviajne rijei, onomatopejski glagoli u prezentu i
tema.
stih nejednake duine koji se pribliava proznom izraavanju. U Babievoj pjesmi do punoga
Obrazovna postignua: prepoznati suodnos zaviajnoga
izraaja dolazi likovnost pejzaa i kolorit zaviaja, ritam se ostvaruje izborom rijei,
govora (narjeja ili dijalekta) i zaviajnih tema i motiva;
aliteracijom, rimom i pravilnom izmjenom duih i kraih stihova. Objasniti ponavljanje veznika
uoiti ritminost u pjesmama na narjejima.
te nain pisanja stihova i pripadnost pjesama dijalektnomu pjesnitvu.
14. Veliko poetno slovo u imenima pokrajina i krajeva, dijelova naselja, trgova i ulica
Kljuni pojmovi: vielani nazivi pokrajina i krajeva, dijelova naselja, ulica i trgova.
Provjeriti razinu usvojenosti pravopisnoga gradiva o
Obrazovna postignua: pravilno pisati veliko poetno slovo u vielanim imenima pokrajina
pisnaju velikoga poetnog slova u imenima pokrajina i
i krajeva te dijelova naselja (gradske etvrti, dijelovi sela), trgovi, ulice, parkovi...; samostalno
krajeva te dijelova naselja, trgova, ulica, parkova.
se koristiti pravopisom u pisanju velikoga poetnoga slova.
2. Mrea (internet)
Kljuni pojmovi: mrene stranice, hrvatski jezik i knjievnost na mrei.
Obrazovna postignua: pronai nekoliko mrenih stranica o temama
iz hrvatskoga jezika i knjievnosti.
Osposobljavanje za komunikaciju s medijima, to jest za samostalnu

komunikaciju s raunalom. Razvijati potovanje prema jeziku hrvatskoga
naroda, njegovoj knjievnosti i kulturi.
Podsjetiti na razlikovanje obavijesne i zabavne mogunosti raunala.

Kljuni pojmovi: tema; motiv; pjesnika slika, aliteracija, asonanca,
vrste kitica (strofa) prema broju stihova, vrsta rime.
doivljen osjetilom vida, sluha, njuha, okusa i dodira; uoiti motive u
pjesnikim slikama i povezati ih s osjetilima kojima su zamijeeni; uoiti
ulogu ponavljanja istih glasova u ostvarivanju ritma; odrediti i imenovati
kiticu prema broju stihova; prepoznati vrstu rime.
Primijeniti steena knjievna znanja: odrediti temu, izdvojiti motive i ostale

pojedinosti u tematsko-sadrajnome sloju. Oprimjeriti vidne i taktilne pjesnike
slike stihovima iz pjesme te stvarati samostalne primjere na poticaj. Objasniti
asonancu i ulogu ponavljanja u ostvarivanju ritma.
Odrediti vrstu strofe i vrstu pjesme prema temi o kojoj pjeva.
NAPOMENA
1. tjedan
2. tjedan
14. 2.
Valentinovo
96.
97.
AB
Futur prvi
98.
A
T. Bilopavlovi, Velianstvena
Lili
obrada
vjebanje
JEZIK
Interpretacija
KNJIEVNOST
99.
B
Pisanje, izgovor i itanje

glagolskih oblika
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
100.
B
Interpretativno itanje (tekst

Velianstvena Lili)
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
101.
B
Stvaralako prepriavanje
(tekst Velianstvena Lili)
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
102.
A
Futur drugi
obrada
JEZIK
103.
B
Pravopisne vjebe
(pisanje /)
vjebanje
JEZIK
104.
B
Sluanje, izgovor i pisanje

rijei s provedenim glasovnim
promjenama
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
105.
A

interpretacija
KNJIEVNOST
106.
A
Dramatizacija pripovjednoga
teksta
obrada
JEZINO IZRAAVANJE
107.
108.
Poetci hrvatske pismenosti

obrada

Kljuni pojmovi: futur prvi.
Obrazovna postignua: prepoznati, razlikovati, pravilno pisati i
izgovarati futur prvi; razumijevati njegovo znaenje i tvorbu; samostalno
sprezati glagole u futuru prvome; preoblikovati prezent u futur prvi.
Prepoznavati u tekstu futur prvi i razumjeti njegovo osnovno znaenje; znati

imenovati sastavnice futura prvog; znati sprezati zadane glagole u futuru prvom;
pravilno rabiti futur prvi u upitnim i nijenim reenicama.

Kljuni pojmovi: tema; motiv, kompozicija.
u tematskome kontekstu.
Kljuni pojmovi: pisanje i izgovor futura prvog; nijenica uz glagolske
oblike.
Obrazovna postignua: pravilno rabiti futur prvi u govoru i pismu;
pravilno pisati nijenicu uz glagolske oblike.
Obrazovna postignua: prepriavati tekst usmeno i pisano mijenjajui
gledite.
Kljuni pojmovi: futur drugi.
Obrazovna postignua: prepoznati, razlikovati, pravilno pisati i
izgovarati futur drugi; razumijevati njegovo znaenje i tvorbu;
zamjenjivati futur ii. svr. prezentom; preoblikovati prezent u futur II. .
Izgovor i pisanje rijei s glasovima /
Kljuni pojmovi: glasovi /.
Obrazovna postignua: pravilno izgovarati i pisati rijei (s posebnim
naglaskom na glagolskim oblicima) s glasovima /; sluiti se
pravopisom.
8. Sluanje,izgovor i pisanje rijei s provedenim glasovnim
promjenama
Kljuni pojmovi: rije, glasovne promjene, pravopis.
Obrazovna postignua: sluno razlikovati; pravilno izgovarati i pisati
rijei u kojima su provedene glasovne promjene; sluiti se pravopisom.
Interpretirati tekst primjenjujui steena knjievna znanja. Odrediti temu i

motive, portret lika, fabulu, dijelove fabule, stilska izraajna sredstva i osnovnu
misao. Uoiti kompoziciju, nain povezivanja manjih dijelova u veu cjelinu.
Uvjebavati pravilno pisanje futura prvoga i pravilno pisanje nijenice uz

glagolske oblike.

te izraavanje doivljaja teksta odgovarajuom intonacijom, brzinom itanja,
jainom glasa, stankama
pri itanju.
3. tjedan
Prepriavati tekst usmeno i pisano s razliitih gledita.
Prepoznavati u tekstu futur drugi i razumjeti njegovo osnovno znaenje; znati

imenovati sastavnice futura drugoga; pravilno rabiti futur drugi; zamjenjivati futur
drugi prezentom svrenih glagola.
Uvjebavati pravilno izgovarati i pisati rijei s glasovima /. Potaknuti uenike

na samostalnu uporabu pravopisa.
Uvjebavati pravilno izgovarati i pisati rijei u kojima su provedene glasovne

promjene. Potaknuti uenike na samostalnu uporabu pravopisa.
4. Povjestica
Proiriti knjievna znanja spoznajom da su povjestice epsko-lirske pjesme s temom iz hrvatske
Kljuni pojmovi: povjestica, lirsko-epsko djelo,
povijesti ili narodne prie i legende. Razvrstati epska obiljeja (fabula/dogaaj, likovi, pripovijedanje,
kompozicija.
opisivanje prostora, likova i dogaaja, opirnost) i lirska obiljeja (naglaeni osjeaji, slikovitost,
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja
ritminost, zvunost). Oprimjeriti uporabu razliitih stilskih izraajnih sredstava, glagolskih oblika,
povjestice kao djela koje ima elemente
ponavljanja, nabrajanja, izmjene duih i kraih strofa i stihova, parnu i ukrtenu rimu, uporabu upitnih i
pjesnikoga i pripovjednoga izraavanja;
usklinih reenica te obrnuti red rijei (inverzija).
razlikovati povjesticu od lirske pjesme.
Kljuni pojmovi: dramatizacija, uloga, dijalog, monolog, didaskalije.
Nauiti preoblikovati pripovjedni tekst u dramski i uprizoriti dramatizirani tekst.
Obrazovna postignua: preoblikovati pripovjedni tekst u dramski;
uprizoriti dramatizirani tekst.
15. Poeci hrvatske pismenosti
Prepoznavati i razlikovati tri pisma i znati osnovne podatke o
Kljuni pojmovi: hrvatska pisma: latinica, glagoljica, irilica; Baanska ploa; prvotisak.
njima; znati osnovne podatke o Baanskoj ploi i prvoj
Obrazovna postignua: razlikovati latinicu, glagoljicu, irilicu i znati osnovne podatke o
tiskanoj knjizi; znati navesti po jedan spomenik pisan svakim
4. tjedan
GOO
hrvatski
domovinski
identitet.
21. 2.
Meunarodni
dan
materinskoga
JEZIK
A
109.
C
. Stori, Poljubit u je
uskoro, moda
interpretacija
LEKTIRA
njima; prepoznati pismo kojim je pisan tekst; znati ime i osnovne podatke o Baanskoj
pismom.
ploi, prvoj hrvatskoj tiskanoj knjizi i jednome spomeniku na svakome pismu; imenovati i
GOO osvijestiti vanost potivanja i ouvanja hrvatske
prepoznati najvanije spomenike u svome zaviaju, znati vane povijesne podatke o njima. domovinske kulture.
Interpretirati djelo u cijelosti primjenjujui steena znanja. Odrediti temu, motive,
Kljuni pojmovi: tema; motiv, kompozicija.
kompoziciju, dijelove fabule i osnovnu misao. Okarakterizirati likove na temelju
postupaka i govora. Raspravljati o postupcima likova.
poticaj dogaaju, doivljaju, sukobu) u tematskome kontekstu.
jezika
22. 2.
obljetnica
tiskanja
Prvotiska
REDOSLIJED IZVEDBE NASTAVNIH JEDINICA ZA MJESEC OUJAK 2015. (20 SATI) 6. RAZRED
SAMO LJUBAV ODRAVA
HRVATSKI JEZIK
I POKREE IVOT
I. S. Turgenjev

Tip sata
Nastavno podruje
110.
111.
AB
Imperativ
112.
A
I. Turgenjev, Vrabac,
F. Maurani, Kod kue,
M. Rakvin-Milov, Zvona u tuini
obrada
vjebanje
JEZIK
interpretacija
KNJIEVNOST
113.
B
Pisanje crtice
114.
A
Kondicional
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
obrada
JEZIK
115.
B
Kondicional
116.
A
S. Lovreni, Pod, zdjela i

postelja
vjebanje
JEZIK
interpretacija
KNJIEVNOST
117.
B
Usustavljivanje znanja o
glagolskim oblicima
ponavljanje
JEZIK
118.
A
Opis otvorenoga i zatvorenoga

prostora
obrada
JEZINO IZRAAVANJE
UITELJ/ICA:_____________________________________, O ___________________________________
Nastavna tema
Kljuni pojmovi
Obrazovna postignua
10. Izricanje zapovijedi i molbe imperativom
Kljuni pojmovi: glagolski nain, imperativ.
Obrazovna postignua: prepoznati imperativ kao glagolski nain,
razumjeti njegovo znaenje, razumjeti njegovu tvorbu; iskazivati
zapovijed i molbu imperativom; prepoznati imperativ u reenici;
razlikovati istooblinice imperativa i prezenta u reenici.
Kljuni pojmovi: tema, motiv, zaviajni motivi, crtica.
Obrazovna postignua: zamijetiti i izdvojiti motive (najmanji dio
teme, poticaj dogaaju, doivljaju, sukobu)
u tematskome kontekstu; uoiti obiljeja crtice.
Pisanje crtice iz kolskoga ivota
Kljuni pojmovi: tema, motiv, crtica.
Obrazovna postignua: stvaralaki pisati na zadani poticaj.
11.Izricanje elje kondicionalom
Kljuni pojmovi: kondicional prvi, kondicional drugi.
Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati kondicional prvi i
drugi te njihovu tvorbu; pravilno rabiti kondicional prvi u govorenju i
pisanju za izricanje elje i molbe.
10. Dramski tekst
Kljuni pojmovi: drama, dijelovi dramskoga teksta.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja i dijelove dramskoga
teksta: dramski sukob, dramski likovi, dramska situacija, in:
prepoznati dramski sukob kao temelj dramskoj radnji.
Cilj
Razumjeti pojam glagolskoga naina i razlikovati glagolski nain od glagolskoga
vremena. Prepoznavati u tekstu imperativ i razumjeti njegovo osnovno znaenje;
znati tvoriti imperativ zadanih glagola i pravilno ga rabiti; prepoznavati i
razlikovati istooblinice imperativa i prezenta u reenici.
NAPOMEN
A
1. tjedan
U interpretaciji primijeniti steena znanja: odrediti temu, motive, odnos

pripovjedaa prema pripovijedanome i osnovnu misao.
Proiriti spoznaje o epskim knjievnim vrstama. Uoiti obiljeja crtice: kraa
prozna vrsta epskoga knjievnog roda proeta osjeajnou, pripovijeda o
jednome dogaaju, esto zavrava neoekivanim obratom (preokretom na stranu
suprotnu od oekivanoga) u radnji. Oprimjeriti tvrdnju navodima iz crtica.
Samostalno stvarati crticu s temom iz kolskoga ivota.
Prepoznavati i razlikovati u tekstu kondicional prvi i kondicional drugi te razumjeti
njihovo osnovno znaenje; prepoznati sastavnice od kojih se sastoji kondicional
prvi i kondicional drugi; pravilno rabiti kondicional prvi u govorenju i pisanju.
Odrediti temu, okarakterizirati likove, istaknuti osnovnu misao. Ponoviti naueno o

dramskome knjievnom rodu (tekst za izvoenje na pozornici, monolog, dijalog,
didaskalije). Proiriti znanje i objasniti da je bitno obiljeje dramskoga teksta
dramski sukob koji se javlja kao rezultat napetosti i da je to temelj dramskoj radnji,
da je dramska situacija odnos meu likovima u nekome trenutku i da se izmjenom
tih situacija odvija dramska radnja te da je in dio dramskoga djela.
Glagolski oblici
Usustaviti, ponoviti i uvjebavati nauena znanja o
Kljuni pojmovi: infinitiv, gl. pridjevi i gl. imenica, prezent, perfekt, aorist, imperfekt,
infinitivu, gl. pridjevima i gl. imenici, prezentu,
pluskvamperfekt, futur prvi i drugi, imperativ, kondicional prvi i drugi.
perfektu, aoristu, imperfektu, pluskvamperfektu,
Obrazovna postignua: prepoznati infinitiv, gl. pridjeve i gl. imenicu, prezent, perfekt, aorist,
futuru prvom i drugom, imperativu, kondicionalu
imperfekt, pluskvamperfekt, futur prvi i drugi, imperativ i kondicional prvi i drugi u tekstu te
prvom i drugom te se pripremiti za pisanje provjere
razumjeti njihova osnovna znaenja; sprezati zadane glagole u navedenim gl. oblicima; pravilno
znanja.
rabiti navedene glagolske oblike; primjenjivati nauena znanja na novim primjerima.
Kljuni pojmovi: pejza, otvoreni prostor, zatvoreni prostor, plan opisa.
Samostalno stvarati opis otvorenoga i zatvorenoga prostora na temelju plana
Obrazovna postignua: opisivati pejza, otvoreni i zatvoreni prostor
opisa.
na temelju prethodno stvorenoga plana opisa.
2. tjedan
119.
A
M. S. Maer, Djedovo slovo
120.
121.
C
Druga kolska zadaa
122.
B
Ponavljanje i utvrivanje znanja o

glagolskim oblicima
interpretacija
KNJIEVNOST
provjera
JEZINO IZRAAVANJE
ponavljanje
JEZIK
123.
B
Ispravak druge kolske zadae
124.
B
Pripovijedanje
125.
A
M. Tarita, um umi
126.
B
Mrea (internet) hrvatski jezik i

knjievnost na mrei
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
interpretacija
KNJIEVNOST
ponavljanje
MEDIJSKA KULTURA
127.
128.
B
Ponavljanje i utvrivanje znanja o

glagolskim oblicima
ponavljanje
vjebanje
JEZIK
129.
C
P. Kaniaj, Triave pjesme

interpretacija
LEKTIRA

Kljuni pojmovi: tema, zaviajni motivi.
Obrazovna postignua: prepoznati pripovijedanje u prvoj osobi na
temelju odnosa pripovjedaa prema
pripovijedanom (sam je sudionik); okarakterizirati likove govorno i etiki;
zamijetiti preneseno znaenje; izdvojiti zaviajne motive u tematskom
kontekstu; odrediti osnovnu misao.
Kljuni pojmovi: pejza, otvoreni prostor, zatvoreni prostor, plan opisa.
Obrazovna postignua: opisivati pejza, otvoreni i zatvoreni prostor
na temelju prethodno stvorenoga plana opisa.
Pomoi uenicima da uoe zaviajne motive; osposobiti ih da odrede njihovu

ulogu i u tematskom kontekstu i u poticaju doivljaja; primjenjivati naueno u
tumaenju prenesenoga znaenja.
3. tjedan
Samostalno opisati otvoreni ili zatvoreni prostor.
Primijeniti usvojena znanja i vjetine te nauena pravopisna i slovnika
pravila.
Glagolski oblici
imperfekt, pluskvamperfekt, futur prvi i drugi, imperativ i kondicional I. i II. i u tekstu te razumjeti
njihova osnovna znaenja; sprezati zadane glagole u navedenim gl. oblicima; pravilno rabiti
navedene gl. oblike; primjenjivati nauena znanja na novim primjerima.

znanja.
Ispravak druge kolske zadae

Procijeniti osobnu razinu jezinoga izraavanja i kritiki se odnositi prema njoj.
Opis otvorenoga i zatvorenoga prostora.
Napisati ispravak kolske zadae.
Pripovijedanje
Kljuni pojmovi: pripovijedanje u prvoj osobi, pripovijedanje u
Usmeno vjebati pripovijedanje na zadanu temu u prvoj i treoj osobi.
treoj osobi.
Sluati pripovijedanje drugih uenika, komentirati ga i vrednovati njegovu
Obrazovna postignua: razlikovati pripovijedanje u prvoj i treoj
uspjenost.
osobi prema sudjelovanju u dogaaju; pripovijedati o nekom
dogaaju kao sudionik (prva osoba) i nesudionik (trea osoba).
6. Pjesnike slike / 7. Stilska izraajna sredstva / 9. Vrste kitica (strofa)
Odrediti temu, izdvojiti motive i ostale pojedinosti u tematskoKljuni pojmovi: tema; motiv; pjesnika slika, aliteracija, asonanca, vrste kitica
sadrajnome sloju pjesme. Oprimjeriti vidne i slune pjesnike slike
(strofa) prema broju stihova.
stihovima iz pjesme te stvarati samostalne primjere na poticaj.
Obrazovna postignua: spoznati pjesniku sliku kao slikovni izraz doivljen
Objasniti asonancu, aliteraciju te ulogu ponavljanja i izmjene duljeg i
osjetilom vida i sluha; uoiti motive u pjesnikim slikama i povezati ih s osjetilima
kraeg stiha u ostvarivanju ritma. Odrediti vrstu strofe i vrstu pjesme
kojima su zamijeeni; uoiti ulogu ponavljanja istih glasova u ostvarivanju ritma;
prema temi o kojoj pjeva. Usustavljivati znanja o lirskoj pjesmi.
odrediti i imenovati kiticu prema broju stihova.
2. Mrea (internet)
Osposobljavanje za komunikaciju s medijima, to jest za samostalnu komunikaciju
Kljuni pojmovi: mrene stranice, hrvatski jezik i knjievnost na
s raunalom. Razvijati potovanje prema jeziku hrvatskoga naroda, njegovoj
mrei.
knjievnosti i kulturi.
Obrazovna postignua: pronai nekoliko mrenih stranica o
Podsjetiti na razlikovanje obavijesne i zabavne mogunosti raunala.
temama iz hrvatskoga jezika i knjievnosti.
Glagolski oblici
imperfekt, pluskvamperfekt, futur prvi i drugi, imperativ i kondicional prvi i drugi u tekstu te
razumjeti njihova osnovna znaenja; sprezati zadane glagole u navedenim gl. oblicima; pravilno
rabiti navedene gl. oblike; primjenjivati nauena znanja na novim primjerima.
znanja.
1. Odnos teme i motiva u knjievnome djelu / 6. Pjesnike slike
7. Stilska izraajna sredstva / 9. Vrste kitica
Proitati i interpretirati odabrane pjesme.
Kljuni pojmovi: tema, motiv, pjesnika slika, ponavljanje, asonanca,
Ralanjivati pjesnike slike i povezivati motive s osjetilom kojim su
aliteracija, vrste kitica, vrste rima.
doivljene. Samostalno odreivati vrstu kitice i rime.
Obrazovna postignua: zamijetiti i izdvojiti motive u tematskome
Usustavljivati znanje o lirskoj pjesmi, pjesnikim slikama, stilskim izraajnim
kontekstu; prepoznati suodnos teme i motiva; spoznati pjesniku sliku
sredstvima, kitici, ritmu i rimi (obgrljenoj, parnoj i ukrtenoj).
kao slikovni izraz doivljen osjetilom vida, sluha, njuha, okusa i dodira;
prepoznati i imenovati stilska sredstva; odrediti i imenovati kiticu i rimu.
4. tjedan
GOO
zatita
prirode,
uloga
graana u
odrivom
razvoju
GOO
osvijestiti
vanost
ouvanja
prirode,
prirodnog i
kulturnog
bogatstva
Republike
Hrvatske te
ulogu
svakoga
pojedinca u
odrivom
razvoju
Republike
Hrvatske.
REDOSLIJED IZVEDBE NASTAVNIH JEDINICA ZA MJESEC TRAVANJ 2014. (17 SATI) 6. RAZRED
MAJKA JE ODREIVALA
HRVATSKI JEZIK
PROSTOR
NAEGA IVOTA
UITELJ/ICA:_____________________________________, O ___________________________________
Pavao Pavlii

Tip sata
Nastavno podruje
130.
A
S. Kouti, Seljak, ptica i zlatni

drijen
interpretacija
KNJIEVNOST
131.
C
Provjera znanja o glagolskim

oblicima
provjera
JEZIK
132.
B
Saeto prepriavanje pisane

vjebe (tekst Seljak, ptica i zlatni
drijen)
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
133.
B
134.
B
Predikat i subjekt
135.
A
I. Cankar, Grijeh
136.
B
Stvaralako prepriavanje s
promjenom gledita pisane
vjebe (tekst Grijeh)
Cilj

6.Pjesnike slike
Odrediti temu i ostale pojedinosti u tematsko-sadrajnome sloju.
Kljuni pojmovi: tema, motiv, pjesnika slika.
Oblikovati i izraavati sudove o tekstu. Povezivati motive u pjesnikim
slikama s odgovarajuim osjetilima. Izdvajati stilska izraajna sredstva,
poticaj dogaaju, doivljaju, sukobu) u tematskome kontekstu; spoznati
imenovati ih i stvarati vlastite primjere na poticaj.
pjesniku sliku kao slikovni izraz doivljen osjetilom vida i sluha; uoiti
GOO poticati uenike na uvanje tradicijskih vrijednosti (obiaja)
motive u pjesnikim slikama i povezati ih s osjetilima kojima su
povodom blagdana Uskrsa).
zamijeeni.
Glagolski oblici
Kljuni pojmovi: infinitiv, gl. pridjevi i gl. imenica, prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur prvi i drugi,
Provjeriti razinu
imperativ, kondicional prvi i drugi.
usvojenosti jezinoga
Obrazovna postignua: prepoznati infinitiv, gl. pridjeve i gl. imenicu, prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, gradiva o glagolskim
futur prvi i drugi, imperativ i kondicional prvi i drugi u tekstu te razumjeti njihova osnovna znaenja; sprezati zadane
oblicima.
glagole u navedenim gl. oblicima; pravilno rabiti navedene glagolske oblike; primjenjivati nauena znanja na novim
primjerima.
Saeto prepriati tekst.
Obrazovna postignua: saimati tekst; saeto prepriavati glavne dogaaje i bitne pojedinosti;
samostalno oblikovati saetak (usmeno i pisano).
NAPOMENA
1. tjedan
GOO
tradicijske
vrijednosti
2. tjedan
vjebanje
JEZIK
ponavljanje
JEZIK
interpretacija
KNJIEVNOST
vjebanje
Nastavna tema
Kljuni pojmovi
Obrazovna postignua
Analizirati zadatke i objasniti najee uenike pogreke.

Predikat i subjekt
Kljuni pojmovi: predikat, subjekt, vie subjekata, neizreeni subjekt.
Obrazovna postignua: prepoznati glagolski predikat kao temeljni dio
reenice; prepoznati glagolski predikat u reenici u svim glagolskim
vremenima; prepoznati i rabiti glagolski predikat; samostalno imenovati
subjekt izreen imenicom ili zamjenicom; prepoznavati reenice s vie
subjekata kao proirene reenice s vie istovrsnih dijelova; prepoznavati
reenice s neizreenim subjektom.
Kljuni pojmovi: tema, motiv, crtica.
poticaj dogaaju, doivljaju, sukobu) u tematskome kontekstu; uoiti
obiljeja crtice.
Obrazovna postignua: prepriavati tekst usmeno i pisano mijenjajui
gledite.
Dati uenicima povratnu informaciju o uspjenosti rjeavanja ispita

znanja iz jezika. Ukazati uenicima na pogreke kako ih ne bi
ponavljali.
Ponoviti znanja o predikatu i subjektu prepoznavati u reenicama
glagolske predikate i odreivati gramatika obiljeja glagolima u slubi
predikata, prepoznavati subjekt u reenici prema predikatu i imenovati
vrstu rijei u slubi subjekta, prepoznavati i razlikovati reenice s
neizreenim subjektom i reenice s vie subjekata.
Interpretirati tekst i u interpretaciji primijeniti steena knjievna znanja.

Odrediti temu i osnovnu misao. Pratiti odnose meu likovima,
okarakterizirati likove imenujui njihove osobine koje treba potkrijepiti
navodima iz teksta. Objasniti to je crtica. Uoiti obiljeja crtice: kratak
prozni oblik, jedan dogaaj, malo likova, naglaena osjeajnost, obrat u
raspletu. Usustavljivati znanje o knjievnim vrstama epskoga roda.
Prepriavati tekst usmeno i pisano s razliitih gledita.
JEZINO IZRAAVANJE
137.
B
Interpretativno itanje (tekstovi

Seljak, ptica i zlatni drijen i Grijeh)
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
138.
139.
AB
Vrste predikata
140.
A
M. Rundek, Sat psihologije
141.
B
Vrste predikata
142.
A
Razgovor
143.
B
Razgovor
144.
A
T. Ujevi, Bura na Brau
145.
B
obrada
vjebanje
JEZIK
interpretacija
KNJIEVNOST

te izraavanje doivljaja teksta odgovarajuom intonacijom, brzinom
itanja, jainom glasa, stankama
pri itanju.

Kljuni pojmovi: tema, motiv, kompozicija.
Ponoviti naueno o epskim pripovjednim vrstama. Usredotoiti se na

aktualnu temu, likove, odnose meu njima i njihove postupke.
Imenovati osobine likova i oprimjeriti ih navodima iz teksta. Prisjetiti se
to je poglavlje u djejem romanu. Podsjetiti se to je kompozicija.
Odrediti osnovnu misao teksta.
Prepoznavati i razlikovati glagolski od imenskoga predikata; odreivati

sastavnice imenskoga predikata gl. obiljeja pom. gl. biti i vrstu
imenske rijei, pravilno rabiti imenski predikat u reenici.
JEZIK
12. Vrste predikata

Kljuni pojmovi: glagolski i imenski predikat.
Obrazovna postignua: prepoznati imenski predikat; prepoznati
imenski predikat u razliitim glagolskim oblicima; razlikovati imenski od
glagolskoga predikata.
Uvjebavati vrste predikata.
JEZINO IZRAAVANJE
3. Razgovor
Kljuni pojmovi: slubeni razgovor, privatni razgovor.
Obrazovna postignua: razlikovati slubeni od privatnoga razgovora;
sudjelovati u dramskim improvizacijama slubenoga i privatnoga
razgovora potujui osobitosti svakoga od njih.
GOO drutvene komunikacijske vjetine.
Razlikovati slubeni od privatnoga razgovora; uvjebavati zadane

oblike razgovora; primjenjivati i u razgovoru uvaavati pravila
kulturnoga razgovora (sluanje, uvaavanje i potivanje sugovornika);
komentirati i vrednovati pirkazane razgovorne vjebe.
GOO razvijati drutvene komunikacijske vjetine (vjetine aktivnog
sluanja drugih, vjetine kulturnoga komuniciranja)
vjebanje
obrada
3. tjedan
4. tjedan
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
interpretacija
KNJIEVNOST
Gledanje suvremenih animiranih

filmova
vjebanje
MEDIJSKA KULTURA
146.
C
12. Vrste predikata
Kljuni pojmovi: glagolski i imenski predikat.
Obrazovna postignua: prepoznati imenski predikat; prepoznati
imenski predikat u razliitim glagolskim oblicima; razlikovati imenski od
glagolskoga predikata.
J. Cveni, vrsto dri joy-stick

interpretacija
LEKTIRA

Kljuni pojmovi: pjesnika slika, zaviajni motivi, ponavljanje,
aliteracija, vrste kitica (strofa) prema broju stihova, vrsta rime.
doivljen osjetilom vida, dodira i sluha; uoiti motive u pjesnikim slikama
i povezati ih s osjetilima kojima su zamijeeni; uoiti ulogu ponavljanja
istih glasova u ostvarivanju ritma; odrediti i imenovati kiticu prema broju
stihova.
Animirani film
Kljuni pojmovi: crte ili predmet u pokretu.
Obrazovna postignua: prepoznati osnovna obiljeja animiranog filma;
razlikovati crtani film od lutkarskoga.
Proiriti znanje o lirskome pjesnitvu. Razvrstati pjesnike slike prema

osjetilu kojim su doivljene. Otkriti zaviajne motive.
Imenovati stilska izraajna sredstva.
Objasniti to je aliteracija. Odrediti ulogu ponavljanja pojedinih glasova,
rijei i stihova u ostvarivanju ritma. Imenovati i definirati vrstu strofe.
Odrediti vrstu rime.
22. 4.
Dan planeta
Zemlje
Pogledati odabrane suvremene animirane filmove. Ponoviti obiljeja i

vrste animiranoga filma.
Iskazati dojmove o proitanome djelu. Ponoviti to je poglavlje u
djejem romanu.
Objasniti to je kompozicija. Odrediti mjesto i vrijeme radnje, temu i
motive u tematskome kontekstu, dijelove fabule i osnovnu misao.
Okarakterizirati likove. Raspravljati o postupcima likova. Usustavljivati
znanje o pripovjednim vrstama i epskome knjievnom rodu.
22. 4.
Dan hrvatske
knjige
REDOSLIJED IZVEDBE NASTAVNIH JEDINICA ZA MJESEC SVIBANJ 2014. (19 SATI) 6. RAZRED
HRVATSKI JEZIK
MOJ SE DID
SA ZVIZDAN DRUIJA
UITELJ/ICA:_____________________________________, O ___________________________________
Drago Ivanievi
Nastavna tema
Kljuni pojmovi
Obrazovna postignua
Tip sata
Nastavno podruje
147.
B
Ponavljanje jezinoga gradiva vrste

rijei
148.
B

sklonidba
vjebanje
JEZIK
149.
A
150.
C
vjebanje
JEZIK
D. Ivanievi, Moj did

interpretacija
KNJIEVNOST
Zavrni ispit znanja iz knjievnosti

provjera
KNJIEVNOST
151.
B

glagolski oblici
vjebanje
JEZIK
152.
B

glagolski oblici
153.
B
Analiza zavrnoga ispita znanja iz

knjievnosti
vjebanje
Cilj
Ponavljanje i vjebanje jezinoga gradiva o vrstama rijei

Kljuni pojmovi: vrste rijei (promjenjive i nepromjenjive).
Usustaviti, ponoviti i uvjebavati jezino gradivo o
Obrazovna postignua: ponoviti i uvjebati jezina znanja o promjenjivim i
vrstama rijei te se pripremiti za zavrni ispit znanja.
nepromjenjivim vrstama rijei.
Ponavljanje i vjebanje jezinoga gradiva o sklonidbi imenskih rijei
Kljuni pojmovi: sklonidba imenskih rijei; stupnjevanje pridjeva; rijei s
sklonidbi imenskih rijei i stupnjevanju pridjeva te se
provedenim glasovnim promjenama.
pripremiti za zavrni ispit znanja.
Izrei doivljaj pjesme pa u interpretaciji primijeniti
steena znanja u odreivanju teme, motiva, kompozicije
7. Stilska izraajna sredstva
i stilskih sredstava. Proiriti spoznaje usvajanjem znanja
Kljuni pojmovi: tema, motiv, zaviajni motiv, kompozicija, ponavljanje,
o asonanci, aliteraciji i ponavljanju. Objasniti pojam
asonanca, aliteracija, akavsko pjesnitvo.
akavskoga pjesnitva. Odrediti ulogu ponavljanja u
ostvarivanju ritma. Usustaviti znanje o dijalektnome
prepoznati suodnos zaviajnoga govora i zaviajnih tema i motiva; prepoznati i
pjesnitvu, stilskim izraajnim sredstvima, vrsti stiha,
imenovati stilska sredstva; uoiti ulogu ponavljanja istih glasova i rijei; uoiti
vrsti strofe, vrsti rime i ritma.
ritminost u pjesmama na narjejima.
Sve nastavne teme iz knjievnosti
Kljuni pojmovi: tema, motiv, usmena knjievnost, stalni epitet, epski deseterac, usmena epska pjesma, usmena lirska
Provjeriti
pjesma, crtica, anegdota, vic, povjestica, epsko-lirsko djelo, kompozicija, povijesni roman,znanstvenofantastini roman,
poznavanje,
pjesnika slika, ponavljanje, asonanca, aliteracija, zaviajni motivi akavsko, kajkavsko i tokavsko pjesnitvo, vrste
usvojenost i
kitica, vrste rima, drama, dijelovi dramskoga teksta.
primjenu
Obrazovna postignua: izdvojiti motive u tematskome kontekstu; uoiti obiljeja epske i lirske usmene pjesme, stalni
steenih
epitet i epski deseterac; uoiti obiljeja crtice, anegdote, vica, povjestice; razlikovati romane prema temi; povezivati
knjievna
motive u pjesnikim slikama s osjetilima; imenovati asonancu, aliteraciju, ponavljanje, imenovati kiticu i vrste rime; uoiti
znanja.
obiljeja i dijelove dramskoga teksta.
Ponavljanje i vjebanje jezinoga gradiva o glagolima i glagolskim oblicima
Kljuni pojmovi: glagoli i glagolska obiljeja, glagoli po vidu i predmetu radnje;
gl. oblici (nesprezivi, gl. vremena i gl. naini).
glagolima i glagolskim oblicima te se pripremiti za
Obrazovna postignua: ponoviti i uvjebati jezina znanja o glagolima i
zavrni ispit znanja.
glagolskim oblicima.
NAPOMENA
1. tjedan
2. tjedan
JEZIK
vjebanje
KNJIEVNOST
Sve nastavne teme i kljuni pojmovi iz knjievnosti

Obrazovna postignua: ispraviti pogreke u primjeni steenoga znanja iz
knjievnosti.
Dati uenicima povratnu informaciju o uspjenosti

rjeavanja zavrnoga ispita znanja iz knjievnosti.
Ukazati uenicima na pogreke kako ih ne bi ponavljali.
Majin dan
(druga nedjelja u
svibnju)
15. 5.
154.
A
A. Kovai, Djetinjstvo i kolovanje

Ivice Kimanovia interpretacija
155.
B
Saeto prepriavanje govorne vjebe

(tekst Djetinjstvo i kolovanje Ivice
Kimanovia)
KNJIEVNOST
vjebanje
156.
B
JEZINO IZRAAVANJE

pravopis
JEZIK
157.
B

pravopis
158.
B
Stvaralako prpriavanje s promjenom

gledita pisane vjebe (tekst
Djetinjstvo i kolovanje Ivice
Kimanovia)
vjebanje
159.
C
160.
B
Obrazovna postignua: saimati tekst; saeto prepriavati glavne dogaaje i
bitne pojedinosti; samostalno oblikovati saetak (usmeno i pisano).
Pravopis
Kljuni pojmovi: veliko poetno slovo; pisanje ije/je, /, d/; pisanje nijenice
uz glagole; pisanje glagolskih oblika i oblika zamjenica; pisanje trotoke,
izostavnika, crtice, zagrade i zareza.
Obrazovna postignua: primjenjivati nauena pravopisna znanja o pisanju
velikoga poetnog slova, o pisanju ije/je, /, d/, o pisanju nijenice, o pisanju
glagolskih oblika i oblika zamjenica i o pisanju reeninih i pravopisnih znakova.
Primijeniti steena knjievna znanja u interpretaciji:

odrediti temu, mjesto i vrijeme dogaanja, osnovnu
misao. Izdvojiti zaviajne motive i rijei zaviajnoga
govora. Imenovati osobine lika na temelju govora i
postupaka te ih oprimjeriti navodima iz teksta.
Uoiti nain povezivanja manjih dijelova u veu cjelinu.
Usustaviti znanje o proznim vrstama epskoga
knjievnoga roda.
Meunarodni dan
obitelji
Uvjebavati saeto (usmeno) prepriavati tekst.
GOO poticati
uenike da se
zalau za ljudska
prava i slobode i
da nastoje
suzbijati sve
oblike ruganja i
drutvene
iskljuenosti.
Uvjebavati nauena pravopisna znanja te se pripremiti

za pisanje zavrnoga ispita znanja iz jezika.
3. tjedan
JEZIK
Obrazovna postignua: prepriavati tekst usmeno i pisano mijenjajui gledite.
Prepriavati tekst pisano s razliitih gledita.
JEZINO IZRAAVANJE
Zavrni ispit znanja iz jezika

provjera
JEZIK
M. Marui, Opera, opera

vjebanje
KNJIEVNOST
161.
B
Analiza zavrnoga ispita znanja iz jezika
162.
B
Interpretativno itanje (tekstovi

Djetinjstvo i kolovanje Ivice
Kimanovia i Opera, opera)
vjebanje
JEZIK
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
163.
B
Dramatizacija pripovjednoga teksta

(tekst Opera, opera)
164.
B
Animirani film gledanje suvremenih

animiranih filmova
165.
C
P. Pavlii; Trojica u Trnju
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
vjebanje
MEDIJSKA KULTURA
interpretacija
1. Odnos teme i motiva u knjievnome djelu / 7. Stilska izraajna sredstva

Kljuni pojmovi: tema, motiv, zaviajni motiv, kompozicija.
prepoznati suodnos zaviajnoga govora i zaviajnih tema i motiva; prepoznati i
imenovati stilska sredstva.
GOO ljudska prava i slobode; drutvena iskljuenost.
Sve nastavne teme, kljuni pojmovi i obrazovna postignua iz jezika

Primijeniti ponovljena i usustavljena jezina (slovnika
i pravopisna) znanja na novim zadatcima.
prepoznati suodnos teme i motiva.
Sve nastavne teme, kljuni pojmovi i obrazovna postignua iz jezika
Analizirati zadatke i objasniti najee uenike pogreke.
Obrazovna postignua: zamjeivati razlike u doivljaju knjievnoumjetnikoga
teksta s obzirom na razliite govorne interpretacije; izraziti doivljaj
knjievnoumjetnikoga teksta prikladnim interpretativnim itanjem.
Kljuni pojmovi: dramatizacija, uloga, dijalog, monolog, didaskalije.
Obrazovna postignua: preoblikovati pripovjedni tekst u dramski; uprizoriti
dramatizirani tekst.
Animirani film
Kljuni pojmovi: crte ili predmet u pokretu.
Obrazovna postignua: prepoznati osnovna obiljeja animiranog filma;
razlikovati crtani film od lutkarskoga.
Obrazovna postignua: zamijetiti i izdvojiti motive (najmanji dio teme, poticaj
Provjeriti razinu usvojenosti jezinoga (slovnikoga i

pravopisnoga) gradiva.
Odrediti temu, motive, nain povezivanja manjih dijelova
u veu cjelinu i osnovnu misao. Imenovati osobine lika
na temelju govora i postupaka i oprimjeriti ih navodima iz
teksta. Raspravljati o postupcima likova i iznositi svoje
sudove o tome. Usustavljivati knjievna znanja.
Dati uenicima povratnu informaciju o uspjenosti
rjeavanja zavrnoga ispita znanja iz jezika. Ukazati
uenicima na pogreke kako ih ne bi ponavljali.
21. 5. Svjetski
dan kulturne
raznolikosti
4. tjedan
Potaknuti uenike na interpretativno itanje knjievnih

tekstova te izraavanje doivljaja teksta odgovarajuom
intonacijom, brzinom itanja, jainom glasa, stankama
pri itanju.
Nauiti preoblikovati pripovjedni tekst u dramski i
uprizoriti dramatizirani tekst.
Pogledati odabrane suvremene animirane filmove.

Ponoviti obiljeja i vrste animiranoga filma.
U interpretaciji romana primijeniti steena knjievna
znanja. Odrediti mjesto radnje, temu, kompoziciju i vrstu
djela (kriminalistiki roman). Okarakterizirati trojicu
3. 5.
Meunarodni dan
slobode medija
LEKTIRA
doivljaju, dogaaju) u tematskome kontekstu.
djeaka, odrediti pripovjedne naine, osvrnuti se na stil i

jezik te odrediti osnovnu misao djela.
REDOSLIJED IZVEDBE NASTAVNIH JEDINICA ZA MJESEC LIPANJ 2015. (10 SATI) 6. RAZRED
POSTOJE RIJEI
HRVATSKI JEZIK
NJENE, TOPLE, BLAGE
Zlata Kolari-Kiur
Nastavna tema
Kljuni pojmovi
Obrazovna postignua
Tip sata
Nastavno podruje
166.
C
167.
A
Usmena provjera znanja
168
B
169.
A
Jezine igre
170.
B
Interpretativno itanje (tekst

Divne mojine)
provjera
JEZIK
Z. Kolari-Kiur, Ima rijei

interpretacija
KNJIEVNOST
UITELJ/ICA:_____________________________________, O ___________________________________
JEZIK
Z. Balog, Divne mojine

interpretacija
KNJIEVNOST
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
171.
B
Stvaralako pisanje na temu djetinjstva
172.
173.
BC
Usustavljivanje i ponavljanje gradiva

knjievnosti, ponavljanje
Knjievni (lektirni) kviz
174.
B
Usustavljivanje i ponavljanje gradiva

medijske kulture
vjebanje
JEZINO IZRAAVANJE
Provjera
Cjelokupno gradivo 6. razreda.

7. Stilska izraajna sredstva / 6. Pjesnike slike / 9. Vrste kitica
Kljuni pojmovi: tema, motiv, ponavljanje, vrsta kitice.
prepoznati suodnos tema i motiva; uoiti ulogu ponavljanja.
Cjelokupno jezino gradivo 6. razreda.
Cilj
Provjeriti razinu usvojenosti jezinoga (slovnikoga i
pravopisnoga) gradiva 6. razreda kod uenika koji ele
popraviti ocjenu.
Primijeniti steena znanja u odreivanju teme i motiva.
Odreivati pjesnike slike prema osjetilu kojim su doivljene.
Pronai aliteraciju i ponavljanje. Objasniti ulogu ponavljanja
u ostvarivanju ritma. Usustaviti znanje o stilskim izraajnim
sredstvima, vrsti stiha, strofe, rime i ritma.
Usustaviti, ponoviti i uvjebavati jezino gradivo 6. razreda
neformalnim oblicima (jezine igre, jezini kviz).

prepoznati suodnos teme i motiva.
Primijeniti knjievna znanja. Odrediti temu, izdvajati motive.

Okarakterizirati lik i potkrijepiti tvrdnje navodima iz teksta.
Protumaiti preneseno znaenje. Imenovati stilska izraajna
sredstva. Usustaviti knjievna znanja i kljune pojmove.
Obrazovna postignua: zamjeivati razlike u doivljaju knjievnoumjetnikoga teksta s obzirom na razliite govorne interpretacije; izraziti
doivljaj knjievnoumjetnikoga teksta prikladnim interpretativnim itanjem.
GOO dostojanstvo osobe, ljudska prava, slobode i odgovornosti.
Pripovijedanje u prvoj osobi
Kljuni pojmovi: pripovijedanje u prvoj osobi.
Obrazovna postignua: pripovijedati o nekom dogaaju iz djetinjstva u prvoj
osobi.
Potaknuti uenike na interpretativno itanje knjievnih

tekstova te izraavanje doivljaja teksta odgovarajuom
intonacijom, brzinom itanja, jainom glasa, stankama
pri itanju. GOO poticati uenike da se zalau za
dostojanstvo svake osobe, za ljudska prava i slobode;
odgajati ih da postanu odgovorne osobe.
Cjelokupno gradivo knjievnosti 6. razreda.
Potaknuti uenike na literarno stvaranje i razmiljanje o

vlastitom djetinjstvu. Pisano pripovijedati na temu djetinjstva.
Usustaviti i ponoviti gradivo iz nastavnoga podruja
knjievnosti.
Provjeriti gradivo iz nastavnoga podruja knjievnosti i lektire
neformalnim oblikom provjere knjievnim/lektirnim kvizom.
NAPOMENA
1. tjedan
2. tjedan
4. 6.
Meunarodni
dan nevine
djece rtava
agresije
5. 6. Svjetski
dan zatite
okolia
12. 6.
Svjetski dan
borbe protiv
djejeg rada
KNJIEVNOST
ponavljanje
MEDIJSKA KULTURA
175.
Vrednovanje, samovrednovanje i
ocjenjivanje
1.Filmska izraajna sredstva / 3. Strip

Ponoviti i ustaviti kljune
Kljuni pojmovi: kadar, plan, kut snimanja; izraajna sredstva stripa: crte, kvadrat, fabula prikazana
pojmove iz medijske
kvadratima.
kulture. Pogledati odabrani
Obrazovna postignua: prepoznati izraajna sredstva u filmu; razlikovati vrste kadrova, planova i kuta
film. Nacrtati tablu stripa
snimanja; prepoznati izraajna sredstva stripa; uoiti slinost i razliku izmeu filmskoga kadra i kvadrata stripa
prema odabranome
(plan i kut gledanja).
knjievnom tekstu.
Vrednovati i samovrednovati rad tijekom cijele kolske
Vrednovanje i samovrednovanje rada tijekom cijele kolske godine.
godine. Razvijati kritiki odnos prema vlastitom radu i
GOO drutvene komunikacijske vjetine; upravljanje emocijama i sukobima.
uspjehu. Zakljuno ocijeniti uenike.
3. tjedan
JEZINO IZRAAVANJE
GOO razvijati drutvene komunikacijske vjetine (vjetine

aktivnog sluanja drugih, vjetine kulturnoga komuniciranja i
kontrole burnih emocija).
PISANE PRIPREME
ZA NASTAVU
HRVATSKOGA JEZIKA
PISANA PRIPREMA ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA

kola:
Ime i prezime uitelja:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Zvonimir Balog
Divne mojine
Naziv nastavne jedinice:

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:
elni rad, pojedinani rad,
rad u skupinama.
Tip nastavnoga sata:

interpretacija knjievnoga
teksta.
Kljuni pojmovi:
tema i motiv, preneseno znaenje, karakterizacija lika, humor.
Operacionalizirani ciljevi:
Uenik e odrediti temu, izdvojiti motive, prepoznati i pojasniti preneseno

znaenje, karkterizirati lik, izdvojiti humoristine pojedinosti u tekstu, naglasiti
ideju, upoznati osobine autobiografskoga teksta.
Zadae sata:
Uenik e:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
Nastavni materijali:
itanka, ploa, kreda, biljenica, osobne
fotografije.
odrediti temu
izdvojiti motive
prepoznati dijelove fabule
karakterizirati lik fiziki i psiholoki
upoznati osobitosti autobiografskoga teksta
izdvojiti humoristine pojedinosti
razvijati optimistino stajalite prema ivotu
osvijestiti utjecaj obiteljskog odgoja na oblikovanje osobnosti djeteta
razvijati sposobnost doivljavanja, zapaanja i izraavanja umjetnike
vrijednosti teksta
razvijati jezinu kreativnost
razvijati sposobnost obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuivanja
razvijati jezine djelatnosti i sposobnosti komuniciranja te kulturu
dijaloga i sluanja.
uenik bira drugi ili trei zadatak u itanci.

Tijek sata (artikulacija)
1. Uvod
a) Motivacija
Uenici (i uiteljica) trebali su na sat donijeti neke fotografije iz svojega djetinjstva, mladosti. Na
poetku sata svi na plou stave svoje fotografije, promatraju koliko su se promijenili od najranijega
djetinjstva do danas. Uenici, jedan po jedan, prepriavaju to su uli i zapamtili od drugih uenika:
komu nalikuju, koje su pojedinosti zapazili
b) Najava teme sata
Moete pretpostaviti da se na dananji tekst bavi upravo istom problematikom.
2. Obrada
a) itanje teksta
Uiteljica proita nepoznate, odnosno manje poznate rijei, a zatim slijedi interpretativno itanje teksta.
b) Interpretacija
Nakon proitanoga teksta uenici iznose svoj dojam o tekstu. Navode to ih je nasmijalo. Uenici
odreuju tko je pripovjeda, odnosno u kojoj je osobi djelo ispripovijedano. Odreuju temu teksta.
Zatim se enike podijeli na tri skupine s razliitim zadatcima: prva skupina otkriva izgled djeaka,
druga ponaanje i osobine, trea izdvaja smijene elemente u prii. Prva i druga skupina, itajui
navode teksta, otkrivaju motive koji potvruju temu. Zajedno odreuju mjesto i vrijeme radnje, potom
stilske figure. Trea skupina izdvaja humoristine elemente. Na kraju sata odreuju knjievnu vrstu.
Onima koji ele znati vie, uiteljica govori o autobiografiji i biografiji sluei se raznim analogijama
(portret autoportret...).
3. Usustavljivanje
Uiteljica s uenicima ponavlja suodnos teme i motiva, pripovjedne tehnike, obiljeja autobiografske
proze.
4. Zadatci za prilagoeni program
Napii literarni rad Komu sliim?
Nacrtaj autoportret (moe biti i humoristian).
Plan ploe
Zvonimir Balog
Divne mojine
PRIPOVJEDA: u prvoj osobi
TEMA: radosti djetinjstva i odrastanje u igrama i matanju
MOTIVI:
nita nije bilo moje: imam bakina usta, a mamin smijeak
priao sam gluposti babinim ustima

zajaem Velikog medvjeda brundao da je svemir odjekivao
moje misli i moji snovi bili su moje igrake
Ja sam uvijek vidio ono to sam elio i bio sam tamo gdje sam htio
MJESTO RADNJE: ume kojima je skitao, ivice kojima se provlaio

VRIJEME RADNJE: kad je pripovjeda bio slinavi klinac
STILSKA IZRAAJNA SREDSTVA:
USPOREDBA Moje su misli bile tako stvarne kao tamo neke daske
ALITERACIJA iznutra sam bio samo svoj, sam svoj majstor
ASONANCA iznutra sam bio samo svoj, sam svoj majstor
PRENESENO ZNAENJE Na svojim mislima mogao sam sjediti, nalaktiti se na njih.
HUMOR:
I gle uda, troei se nesebino, kao neki proizvod iroke potronje, otkrio sam...
Imao sam ja jo neke divne mojine.
... priao sam gluposti babinim ustima...
KNJIEVNA VRSTA: DJEJI ROMAN (AUTOBIOGRAFSKI)
ZA ONE KOJI ELE VIE:
AUTOBIOGRAFIJA knjievno djelo u kojemu sam pripovjeda opisuje dogaaje i doivljaje iz svojega
ivota. Ako pripovjeda u kakvo djelo unosi tek neke podatke ili samo jedan dio svojega ivota, rije je o
autobiografskoj prozi ili autobiografskome zapisu.
Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja
Usmeno odgovaranja uenika na pitanja tijekom interpretacije ulomka.
Pismeno samostalni literarni rad.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Marija Barbari-Fanuko
Male zvijezde
Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:
elni rad, pojedinani rad.
interpretacija knjievnoga teksta.
Kljuni pojmovi:
Operacionalizirani
ciljevi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
itanka, ploa, biljenica, snimka ili slika

zvijezda.
asonanca, onomatopeja, personifikacija, tema, motivi, vrsta strofe, vezani i
slobodni stih, ritam, isprekidana rima, osnovna misao.
Uenik e upoznati asonancu, oprimjeriti personifikaciju i onomatopeju, odrediti
temu, izdvojiti motive, odrediti vrstu strofe, odrediti stih prema rimi, odrediti ritam,
odrediti osnovnu misao djela.
Uenik e:
prepoznati i imenovati motive i temu

prepoznati i razlikovati vezani stih od slobodnoga stiha
oprimjeriti asonancu, personifikaciju i onomatopeju
odrediti vrstu strofe, vrstu stiha, ritam
odrediti osnovnu misao djela
otkriti u sebi i drugima odraze zvijezda
poticati na ljubav prema pjesnitvu
poticati na ljubav prema izraajnoj snazi hrvatskoga jezika
razvijati sposobnost prepoznavanja razliitih pjesnikih naina oblikovanja
pjesme
zapaati zbilju oko sebe (no, zvijezde, nebo...) i promatrati ju
razvijati fantazijsko miljenje
razvijati razumijevanje prenesenog znaenja
razvijati sposobnost sluanja, doivljavanja, ralanjivanja, povezivanja,
zakljuivanja, itanja u sebi i naglas, interpretativnoga i usmjerenoga itanja
poticati na samostalno lirsko stvaralatvo
razvijati mogunosti doivljaja pjesnikih slika, usmjeriti uenika na pravilno
citiranje dijelova pjesme, imenovati stilska sredstva
razvijati jezine djelatnosti i sposobnosti komuniciranja te kulture dijaloga i
sluanja.
prema itanci drugi ili trei zadatak, str. 9.
Uvod
a) Motivacija
Koje pridjeve veete uz imenicu zvijezde? (Uenici navode primjere koje zapisuju u biljenicu,
a uiteljica na plou oblikujui asocijacijski grozd.)
b) Najava teme sata
Upravo je pridjev male stavila uz zvijezde Marija Barbari-Fanuko u svojoj pjesmi Male zvijezde.
2. Obrada
a) itanje teksta
Uiteljica interpretativno ita pjesmu.
b) Interpretacija
Uenici odreuju temu pjesme te motive koji pripadaju tematskome kontekstu. Potom se odreuje osnovna
misao pjesme. Uiteljica razgovara s uenicima o tome ime su zvijezde ostale oduevljene. Uenici
odreuju stilske figure i navode primjere. Nakon pronaene asonance, komentira se uestali glas a te
uenici pokuavaju otkriti zato je u tim rijeima bitan glas a, koju informaciju on prenosi (Aaaaa! je
spontani izraz oduevljenja, ganua). Uenici odreuju stih s obzirom na rimu, zatim broj strofa, odnosno
broj stihova u strofi. Napominje se kako pjesma moe biti napisana u obliku jedne strofe s mnotvom
stihova. Uenici odreuju ritam. Razgovaraju o podudarnosti teme, odnosno osnovne misli pjesme i ritma.
3. Usustavljivanje
Uiteljica ispituje uenike da ponove asonancu kao stilsku figuru te ponove poruku pjesme. Slijedi razgovor
o tome to djeje oi izraavaju, kakvu poruku prenosi pjesnikinja ako kae da su se predivne zvijezde
oarale djejim oima; to je u toj situaciji ljepe zvijezde ili djeje oi. Uenici razmiljaju o tome kakve su
njihove oi, izraavaju li i one istou misli i radost ivota poput zvijezda.
Nastavnom listi.
1. Dopuni reenice.
a) Pjesnikinja Marija Barbari-Fanuko pie pjesmu o __________________. (zvijezdama)
Zvijezde opisuje pridjevima: ____________, _____________, ________________ i
_______________. (male, uplaene, oarane, raspjevane)
b) Zvijezdama daje osobine ovjeka. Taj stilski postupak naziva se ____________________.
c) Glagoli koji su svojstveni ovjeku, a u pjesmi su pripisani zvijezdama su:
__________________ i ___________________________. (pokucale, zagledale)
d) Epitet uz imenicu prozor jest __________ prozor. (tamni)

2. Pokuaj se sjetiti pjesama koje spominju rije zvijezda.
Pjesme mogu biti i iz tvoje najmlae dobi. (npr. Blistaj, blistaj, zvijezdo mala; Dvije zvjezdice...)
1. Povei linijama izraze s njihovim znaenjima.
On je roen pod sretnom zvijezdom.
Najvie zvijezda padalica je u noi Svetoga
Lovre.
Ta emisija prati domae i strane zvijezde.
Zvjezdano nebo prostrlo se nad jezerom.
Skinut e mi zvijezde s neba!
Ta mi je misao kao zvijezda vodilja.
Kad te udarim, vidjet e sve zvijezde.
Zvijezda repatica vodila je mudrace.
Prema kranstvu, to je zvijezda koja je pokazivala

put mudracima kad su traili Isusa.
On ima sree u ivotu, sve mu dobro ide.
Nebo puno zvijezda.
Ta me misao tjei u ivotu, usmjerava me na neto
dobro, ta mi je misao putokaz.
Komadii meteora ulaze u Zemljinu atmosferu te
sagorijevaju, a nama se ini da zvijezde padaju
zbog svjetleeg traga koji ostavljaju na nebu.
Kad te udarim, osjetit e veliku i nepodnoljivu
bol.
Zvijezda je naziv za popularne i slavne osobe
(glumce, pjevae, sportae...).
Uinit e sve to je mogue, pa ak i ono
nemogue za odreenu osobu.
Plan ploe
Marija Barbari-Fanuko
Male zvijezde
ZVIJEZDE: svjetlucave, njene, mnogobrojne, divne, leprave, radosne, male, svijetle, sjajne, vjene, dugotrajne
TEMA: zvijezde
MOTIVI: no, nebo, prozor, oi djece
OSNOVNA MISAO: Zvijezde se dive oima djece.
STILSKE FIGURE:
ONOMATOPEJA: pokucale
ASONANCA: oarane, raspjevane
PERSONIFIKACIJA: u tamni prozor pokucale, / U oi se djece zagledale
VRSTA STROFE: jedna strofa od etrnaest stihova (monostrofa)
RIMA: isprekidana
(rima u stihovima: preletjele pokucale; zagledale zasvjetlucale ostale; oarane - raspjevane)
RITAM: umjeren, smirujui
Usmeno odgovaranja uenika na pitanja tijekom interpretacije pjesme.

Usmeno interpretativno itanje pjesme na kraju sata.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Tito Bilopavlovi
Velianstvena Lili

Nastavno podruje:
Knjievnost.
Nastavni oblici:

interpretacija
knjievnoga
itanka, ploa, kreda, biljenica.
teksta
tema, motiv, kompozicija, pria, karakterizacija lika, osnovna misao,
usporedba, portret, motiviranost postupka lika, pripovjeda, elipsa.
odrediti temu, izdvojiti motive, odrediti dijelove fabule, otkriti obiljeja prie
kao knjievne vrste, karakterizirati lik govorom i postupcima, odrediti osnovnu
misao, oprimjeriti usporedbu, pojasniti motiviranost lika, pojasniti portretiranje
lika, odrediti poziciju pripovjedaa.

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
Uenik e:
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
zamijetiti i izdvojiti motive u tematskome kontekstu

odrediti dijelove fabule: uvod, zaplet, vrhunac, rasplet i kraj
karakterizirati likove govorom i postupcima, unutarnjim proivljavanjima
pojasniti motiviranost lika
odrediti poziciju pripovjedaa
poticati na aktivnu i stvaralaku ulogu matanja u planiranju budunosti
vlastitoga ivota
uoiti divljenje prema osobi u koju si zaljubljen
uoiti skupno i prenaglaeno divljenje vie djeaka prema istoj osobi
doivjeti poticaj za razvoj matovitosti
razvijati sposobnosti doivljavanja, zapaanja i izraavanja umjetnike
vrijednosti knjievnoga djela
razvijati sposobnosti komunikacije s knjievnim djelom
razvijati sposobnosti panje i mate
razvijati jezine djelatnosti i sposobnosti komuniciranja te kulture
dijaloga i sluanja.
Portret drage osobe.

1. Uvod
a) Motivacija
Kako se osjea kad neoekivano vidi osobu do koje ti je stalo? Kojim bi pridjevima opisala tu
osobu? Koja znaenja nosi pridjev velianstven/a?
b) Najava teme sata
O jednoj velianstvenoj Lili pie Tito Bilopavlovi.
2. Obrada
a) itanje teksta
Nakon pojanjenih nepoznatih rijei slijedi itanje teksta.
b) Interpretacija
Uenici iznose svoje osjeaje i dojmove nakon proitanoga teksta. Odreuju temu. Detaljno iznose
djeakove osjeaje i razmiljanja. Kako djeak portretira djevojicu? Kako opisuje detalje njezina
izgleda? Zato je naziva sunana zraka? Koje misli i osjeaje izmjenjuju djeaci o Lili? Kako se
ponaa djeak, kako djevojica, a kako prolaznici za vrijeme njihove vonje po parku? to se
neoekivano dogaa? Citirajte miljenje djeaka o susretu Lili i automobila. to je on mislio da e se
dogoditi? Pisac opisuje dolazak jeseni i zime. Govore li te reenice o prirodi ili o njegovu
raspoloenju? Gdje se na kraju nalaze Lili, a gdje djeak? Prikazuje li djeak Lili arobnom kao
ranije? Koji stvarni podatci pridonose nestanku arolije? Kako se djeak osjea? Moe li se nositi sa
svime to je doivio?
3. Usustavljivanje
Uenicima se objanjavaju obiljeja kratke prie te se povede razgovor o pravilima ponaanja u
prometu.
Stvaralaki prepriaj tekst Velianstvena Lili.
Plan ploe
Tito Bilopavlovi
Velianstvena Lili
TEMA: ljubav
LIKOVI: djeak, Lili
KOMPOZICIJA: raspored manjih dijelova u veu cjelinu. Kompozicija proznoga teksta moe biti:
unutarnja: uvod, zaplet, vrhunac, rasplet
vanjska: odjeljci - zapoinju uvuenim retkom glave ili poglavlja (u veim proznim djelima, npr.
romanima).
KRATKA PRIA
OBILJEJA:
saeta je i moe se proitati u jednome mahu
radnja obuhvaa kratko vremensko razdoblje
pripovjeda je usredotoen na jedan dogaaj
ima ogranien broj likova
moderne kratke prie imaju vrhunac, preokret i nagli zavretak, a uvoda uope nema ili je rijedak
ZA ONE KOJI ELE VIE
HIPERBOLA (preuveliavanje): Lili je putovala kroz plua svakoga od nas.

Usmeno odgovaranja uenika na pitanja tijekom interpretacije prie.
Pismeno portret drage osobe ili stvaralako prepriavanje.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Josip Bratuli, Baanska ploa
Vjekoslav tefani, Baanska ploa

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

interpretacija i analiza
itanka, biljenica, ploa, replika Baanske
knjievnoga i znanstvenoploe, nastavni listii.
popularnoga teksta.
tema, zaviajni motivi, proza, preneseno znaenje, popularno-znanstveni stil,
Baanska ploa.
uenik e odrediti temu, izdvojiti zaviajne motive, odrediti knjievni rod s
obzirom na izgled, uoiti razliit stil pisanja, usvojiti podatke o Baanskoj
ploi.

rad u skupini.
Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
Uenik e:
odrediti temu
izdvojiti zaviajne motive
prepoznati obiljeja proze
prepoznati razlike u nainima pisanja
usvojiti podatke o Baanskoj ploi
razviti ljubav prema kulturnoj batini hrvatskoga naroda i hrvatskome
jeziku
upoznati i razviti potovanje prema vlastitom kulturnom identitetu
razvijati interes prema spomenikoj batini
razvijati osjeaj potovanja i brige za materijalnu i duhovnu narodnu

batinu
razvijati razumijevanje za sve lanove skupine te za njihove

sposobnosti
razvijati sposobnost usvajanja i povezivanja znanstvenih spoznaja
razvijati sposobnost usporeivanja, obrazlaganja, usustavljivanja i

zakljuivanja
razviti osjetljivost za kulturnu batinu svoga naroda
razvijati sposobnosti rada u skupini

dijaloga i sluanja
razvijati sposobnost prepriavanja.

prema itanci, zadatak 1.; upoznati glagoljicu kao pismo te napisati svoje ime
glagoljicom.
1. Uvod
a) Motivacija
Uenici razgovaraju o svojemu roendanu, koliko je za njih vaan roendan te utvruju
mjesta/dokumente u kojima se prvi put spominje njihov roendan ili druge injenice o svome ivotu.
Analogijom se to prenosi na narod i jezik, odnosno na prve podatke o narodu i jeziku. Uenici
izraavaju svoj dojam i miljenje o vanosti tih informacija.
b) Najava teme sata
Najavljuje se Baanska ploa kao spomenik i dokument koji donosi bitne podatke o povijesti i kulturi
hrvatskoga naroda i zemlje.
2. Obrada
a) itanje teksta
Nakon objanjenja nepoznatih rijei slijedi itanje teksta.
b) Interpretacija
Uenici su podijeljeni na skupine, dvije skupine rade na jednome tekstu, dvije na drugome. Uenici
trebaju otkriti temu teksta, injenice o kojima govori, izraava li se pisac reenicama ili stihovima,
naine na koje oblikuje reenice, izraava li pisac misli doslovno ili preneseno, koje motive spominje
pisac. Slijedi iznoenje rezultata. Potom se odreuju slinosti i razliitosti obaju tekstova. Uenici
prosuuju koji im je tekst pruio jasnije i preciznije informacije, a koji im je bio jednostavniji i razumljiviji
pri itanju.
3. Usustavljivanje
Odgovarajui na pitanja, uenici ponove vane injenice o Baanskoj ploi. Uiteljicu zanima koliko
su uenici raspoloeni za odlazak u HAZU ili crkvu svete Lucije u Bakoj.
Napii svoje ime (i imena dragih osoba) glagoljicom.
Plan ploe
Baanska ploa
Dragocjeni kamen hrvatskoga naroda
prvi cjelovitiji spomenik hrvatske pismenosti

nastala koncem 11. st.
nalazite: otok Krk, crkva sv. Lucije u Jurandvoru kod Bake
glagoljica uklesana u kamen
darovnica hrvatskoga kralja Zvonimira kojom je benediktincima darovao posjed
najstariji hrvatski spomenik hrvatskomu imenu i hrvatskomu kralju
simbol je hrvatske kulturne samosvojnosti
nadahnjuje hrvatske pjesnike i umjetnike
Josip Bratuli
Vjekoslav tefani
Baanska ploa
poetske reenice
subjektivnost, injenice
o dokumentu
reenica
slikovito znaenje
tema - ista
nain pisanja
sadraj
forma izraavanja
znaenje
Baanska ploa
struni tekst
objektivnost, dogaaji i
injenice o ploi, mjestu
nalaska, prouavateljima
ploe, uvanju ploe
reenica
doslovno znaenje
ZAJEDNIKI MOTIVI
ZAJEDNIKI MOTIVI
crkva Jurandvor
crkva
Jurandvor
stoljea
stoljea
hrvatski
jezik
hrvatski
jezik
kralj
Zvonimir
kralj Zvonimir

Usmeno odgovaranja uenika na pitanja tijekom interpretacije i obrade nastavne jedinice.
Pismeno pisanje glagoljicom.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Ivan Cankar
Grijeh

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

teksta.
Kljuni pojmovi:
crtica, epika, proza, karakterizacija likova postupkom, portret, kompozicija.
uenik e upoznati crticu; uoiti obiljeja epike i proze; karakterizirati likove

njihovim ponaanjem, odnosno postupcima; razlikovati vanjski opis lika od
portreta; otkriti obrat u slijedu dogaanja; odrediti kompoziciju.
Zadae sata:
Uenik e:
a) obrazovne

odrediti dijelove fabule: uvod, zaplet, vrhunac, rasplet i zavretak
upoznati crticu kao knjievnu vrstu
izdvojiti postupke likova kao nain karakterizacije
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
razlikovati portret od vanjskoga opisa lika

iskazati ljubav i potovanje prema roditeljima
razvijati pravilan pogled na roditelje
biti potaknut da voli i cijeni svoje roditelje i potuje njihov ivot i ivotne
napore
spoznati da ljudske vrline (nesebinost, razumijevanje, strpljivost,
blagost, dobrota) ivot ine plemenitijim
prosuivati postupke likova
razvijati sposobnosti komunikacije s knjievnim djelom

dijaloga i sluanja
raspravljati o postupcima likova i opravdanosti takvih postupaka.

Napii crticu pod naslovom Suze moje majke. Pripremi se za raspravu o tome
je li vaniji vanjski izgled ili neije ponaanje i ljubav koju ti neka osoba prua.

1. Uvod
a) Motivacija
to tebi znai majka? Je li tvoja majka ikada bila povrijeena tvojim postupkom? Kako si se tada
osjeao?
b) Najava teme sata
Knjievni tekst Grijeh Ivana Cankara govori o djeaku i njegovoj majci.
2. Obrada
a) itanje teksta
Prije itanja teksta uiteljica objasni nepoznate rijei (prema itanci).
b) Interpretacija
Nakon proitanoga teksta uenici iznose svoje dojmove. Uenici nabrajaju likove koje su susreli u
knjievnome tekstu te detaljnije govore o majci, njezinu izgledu i njezinim postupcima. Navode
pojedinosti koje potvruju da je majka tedljiva, portvovna, vrijedna, brina i siromana. Od njih se
trai objanjenje naslova teksta. Komentiraju Join postupak iznosei svoje razmiljanje i prosudbu
njegova ponaanja. Pronalaze navode koji opisuju Joino iskupljenje za svoj grijeh. Prosuuju zato
se ponio upravo tako, je li bio tuan zbog rastanka ili mu je bilo ao to se zastidio majke koja se toliko
rtvuje za njega. Iznose svoje miljenje o tome je li se Joa iskupio tim postupkom ili e njegova
spoznaja, njegovo iskupljenje trajati mnogo dulje? Uenike se navodi na iznoenje obiljeja epike kao
knjievnoga roda te na iznoenje obiljeja ovoga proznog teksta. Napominje se suena fabula, bogata
osjeajnost te ivotne spoznaje koje pisac otkriva i prenosi.
3. Usustavljivanje
Uenici ponove spoznaje o majci i Joinu postupku te ponove obiljeja crtice kao knjievne vrste.
Razgovor se nastavlja razmiljanjem uenika o njihovom ponaanju prema roditeljima te moguim
nainima kako im pokazati zahvalnost za darovani ivot i ljubav.
Izradi estitke za Majin dan.
Plan ploe
Ivan Cankar
Grijeh
LIKOVI: majka, Joa
KARAKTERIZACIJA LIKA:
MAJKA
siromana
gladna
umorna
strpljiva
zabrinuta
brina
portvovna
KNJIEVNA VRSTA: crtica
OBILJEJA CRTICE:
krai prozni tekst
malo likova
tema iz ivota
pripovjeda u temu unosi ivotne spoznaje
fabula je svedena na najmanju mjeru
bogata je osjeajima
Crtice je u hrvatskoj knjievnosti najvie pisao Fran Maurani. Poznate su mu zbirke Lie i Novo lie.
OBRAT neoekivani preokret u radnji.
PORTRET: a) vanjski (fiziki)
b) unutarnji (prikazivanje raspoloenja, osjeaja i misli lika)

Usmeno odgovaranja uenika na pitanja tijekom interpretacije crtice.
Pismeno crtica.
Usmeno iznoenje miljenja, injenica i dokaza.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Dragutin Domjani
Tama je svud

Nastavno podruje:
knjievnost
Nastavni oblici:

interpretacija
knjievnoga
itanka, biljenica, ploa, kreda.
teksta.
motiv, vrsta strofe, pjesnika slika, aliteracija, asonanca, vrsta rime, religiozna
pjesma.
izdvojiti motive i pjesnike slike te ih povezati s temom, otkriti aliteraciju i
asonancu te njihovu povezanost s ugoajem pjesme, imenovati vrstu strofe,
imenovati rimu.

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
Uenik e:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
prepoznati i imenovati motive i temu, pjesnike slike, vrstu strofe, vrstu

rime
prepoznati i imenovati aliteraciju i asonancu te otkriti njihovu izraajnu
vrijednost
upoznati religioznu pjesmu
razmiljati o proslavi Boia u obitelji
upoznati kransku kulturu kojoj pripada zemlja u kojoj ivi
biti potaknut na meureligijsku snoljivost
osjetiti izraajnost i vrijednost pjesnike slike
biti potaknut na razvijanje tolerancije i etikih vrijednosti
razvijati sposobnost neposrednoga izraavanja doivljaja
razvijati sposobnost ciljanoga itanja teksta
razvijati jezine djelatnosti i sposobnosti komuniciranja te kulturu dijaloga
i sluanja
njegovati pristojan nain izraavanja svojega miljenja.
Napii literarni rad na temu Boina veer u mojemu domu.
Izradi boine estitke najmilijima.
1. Uvod
a) Motivacija
to prvo pomislite kad ujete rije Boi? Kako provodite Boi u svojoj obitelji? Koji su boini obiaji
u vaemu kraju? to znai Boi?
b) Najava teme sata
Kako je prvi Boi izgledao ut, emo u pjesmi Tama je svud pjesnika Dragutina Domjania.
2. Obrada
a) itanje teksta
Nakon pojanjenja manje poznatih rijei slijedi interpretativno itanje.
b) Interpretacija
Uenici izraavaju raspoloenje koje vlada u pjesmi. Izdvajaju pjesnike slike i motive iz pjesnikih
slika. Kako pjesnik naziva dijete? Koje stilske figure prepoznajemo u tim stihovima? Oprimjeruju
stilske figure: epitet, kontrast, aliteraciju i asonancu. Uenici odreuju temu pjesme i navode rijei po
kojima zakljuuju da se radi o Boiu. Odreuju knjievnu vrstu. Odreuju ritam pjesme te navode je
li ritam u suglasju s raspoloenjem. Odreuju vrstu strofe, vrstu stiha, vrstu rime.
3. Usustavljivanje
Jedan od uenika ita pjesmu. Slijedi razgovor o dananjim boinim pjesmama i pjesmama o
Boiu, odnosno boinim pjesmama neko. Razgovara se o dananjemu nainu proslave Boia i
pravome smislu Boia, o smislu Boia u darovima iz trgovine ili darovanju vremena i truda za
izradu poklona.
Izradi boine estitke najmilijima. Ispii stihove najljepe boine pjesme.
Plan ploe
Dragutin Domjani
Tama je svud
RASPLOENJE: blago i umirujue
PJESNIKE SLIKE
VIDNE (VIZUALNE): Zvijezde se tad najljepi sjaj
SLUNE (AKUSTINE): talu i tih jaslama kut
MOTIVI
tama, no
zvijezde najljepi sjaj
tala, jasle
brat skroman i svet

EPITET: Kralj moan, al blag / brat skroman i svet
Tama je svud vladala tad
(PRVA KITICA)
KONTRAST:
Zvijezde se tad najljepi sjaj (DRUGA KITICA)
ALITERACIJA: Snivao san / Tama je svud vladala tad

ASONANCA: Tama je svud vladala tad
TEMA: no u kojoj se rodio Isus

RITAM: polagan
VRSTA STROFE: etverostih (katrena)
VRSTA STIHA: osmerac
VRSTA RIME: parna (aabb)
Interpretativno itanje pjesme.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Drago Gervais
Moja zemja

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

itanka, biljenica, fotografije i/ili videosnimke
teksta.
Istre.
akavsko pjesnitvo, zaviajni motivi, pjesnika slika, vrsta strofe, vrsta rime,
stilske figure.
uenik e prepoznati akavsko pjesnitvo, izdvojiti zaviajne motive,
prepoznati pjesnike slike, odrediti vrstu strofe, uoiti rimu, izdvojiti stilske
figure.

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
Uenik e:

spoznati pjesniku sliku kao slikovni izraz doivljen osjetilom vida i sluha
odrediti i imenovati kiticu (strofu) prema broju stihova
prepoznati suodnos zaviajnoga govora (narjeja ili dijalekta) i zaviajnih
tema i motiva
uoiti ritminost u pjesmama na narjejima
prepoznati ljepotu akavskoga narjeja i bogatstvo hrvatskoga jezika
prepoznati ljubav prema rodnome kraju
prenijeti osjeaje na svoj zaviajni kraj kako bi stvorio svoja kulturna
dobra
biti potaknut na ljubav prema svakomu dijelu domovine
razvijati i poticati svijest o jedinstvenosti domovine: povijesti, jezika, ljudi;
prolosti, sadanjosti, budunosti
razvijati sposobnost zamiljanja
ostvarivati pjesmu u susretu itatelja i teksta
razvijati literarno-komunikacijska iskustava i sposobnosti
razvijati pjesniki sluh doivljaj ritma, pjesnikih slika
i sluanja
razvijati sposobnosti izlaganja i prezentiranja.
Ilustriraj pojedini dio pjesme pazei da ilustracija ne odudara od istarskoga
krajolika. Saznaj vie o Parku prirode Uka, istarskome folkloru i
instrumentima, filmskim festivalima u Istri te pripremi krae izlaganje.
1. Uvod
a) Motivacija
Uenici e pogledati snimke ili fotografije Istre i trebat e sami pogoditi o kojemu se kraju Hrvatske
radi. Kad pogode, razgovarat e o prirodnim i kulturolokim obiljejima Istre (Uka, crvenica, koze,
sopile, tvrave, crkve...).
b) Najava teme sata
Drago Gervais pisao je o Istri, svojoj zemlji. Pjesma se zove Moja zemja. to mislite, zato rabi oblik
rijei zemja?
2. Obrada
a) itanje teksta
Prije itanja pjesme uiteljica zajedno s uenicima prema itanci objanjava nepoznate rijei.
b) Interpretacija
Uenici odreuju raspoloenje koje pjesma prenosi, narjeje kojim je pjesma pisana. Odreuju temu,
oprimjeruju pjesnike slike. Navode pojedinosti, odnosno motive o kojima pjesnik pjeva. Uenici citiraju
rijei koje stvaraju dojam ljupkosti. Potom navode stilske figure. Odreuju ritam pjesme te navode ime
se ostvaruje. Odreuju rimu, vrstu strofe, osnovnu misao, knjievnu vrstu.
3. Usustavljivanje
Uenici prevode pjesmu na knjievni jezik, zatim odluuju koja je verzija ljepa: na narjeju ili na
knjievnome jeziku. Razgovara se o igrama u rjeici igraju li se danas djeca u prirodi, u rjeicama i
potocima...
1. Ilustriraj pojedini dio pjesme pazei da ilustracija ne odudara od istarskoga krajolika.
2. Prisjeti se ljudi koji su ti dragi, omiljenih mjesta i omiljenih stvari pa naini umanjenice za njih,
primjerice: majka majica, sestra sestrica, olovka olovica...
Plan ploe
Drago Gervais
Moja zemja
Pjesma je napisana na akavskome narjeju (ekavski govor).
DIJALEKTNA LIRIKA pjesme na narjeju:
AKAVSKO (ikavski, ekavski, ikavsko-ekavski govor)
KAJKAVSKO (ekavski govor)
TOKAVSKO (jekavski, ikavski, ekavski govor)
TEMA: pjesnikov zaviaj
PJESNIKE SLIKE:
VIDNE (VIZUALNE): beli zidii, rjeni krovii
SLUNE (AKUSTINE): na turne urice biju
DODIRNE (TAKTILNE): na sunce se kuice griju
KONTRAST: mie vele
USPOREDBA: mie kot suzice vele
ASONANCA: cestice bele
EPITET: beli (zidii), rjeni (krovii)
VRSTA STROFE: etverostih, esterostih
VRSTA RIME:
abab krina
abba obgrljena
aa parna
OSNOVNA MISAO: Rodni je kraj najljepi na svijetu.
VRSTA PJESME: lirska pejsana pjesma
Gervais (erve) roen je u Opatiji. Opisivao je zaviajne pejsae, primorske gradie i njihove stanovnike.
PREBACIVANJE prenoenje jedne rijei u novi stih.
OPKORAENJE prenoenje dijela stiha u novi redak.

Usmeno samostalno izlaganje uenika o Uki, istarskome folkloru i instrumentima, filmskim festivalima u
Istri.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Sinia Glavaevi
Pria o djetinjstvu

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:
itanka, biljenica, ploa, nastavni listii.
Kljuni pojmovi:
tema, motiv, kompozicija, pripovijedanje, usporedba, asocijacija.
Operacionalizirani
ciljevi:
Zadae sata:
Uenik e uoiti temu, izdvojiti motive, odrediti kompoziciju, oprimjeriti

pripovijedanje, oprimjeriti usporedbu, otkriti asocijaciju.
Uenik e:
odrediti temu
izdvojiti motive
odrediti kompoziciju
oprimjeriti pripovijedanje i usporedbu
otkriti asocijaciju
otkriti vanost djetinjstva
uoiti negativne pojavnosti ratnih zbivanja
otkriti ljubav i prijateljstvo kao najvanije ivotne vrijednosti
uoiti vanost obiteljskoga odgoja za razvoj osobnosti
doznati prava djece prema Povelji Ujedinjenih naroda
razvijati sposobnost literarnoga miljenja, zakljuivanja, argumentiranja,
komentiranja i prosuivanja
tumaiti crtice samostalno i razraeno
razvijati jezine djelatnosti i sposobnosti komuniciranja te kulturu dijaloga i
sluanja
razvijati sposobnost izraavanja razmiljanja.
Pismeno usporedi svoje djetinjstvo i djetinjstvo svojih roditelja. Istraiti podatke o
ivotu i radu Sinie Glavaevia i djelovanju vukovarske bolnice u
Domovinskome ratu.
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
1. Uvod
a) Motivacija
Uenici iznose svoje spoznaje o stradanjima Vukovara i Vukovaraca u Domovinskome ratu. Zamiljaju
svoje djetinjstvo u drugaijim okolnostima te iznose svoje osjeaje.
b) Najava teme sata
Sinia Glavaevi bio je novinar koji je svakodnevno radijskim valovima iznosio strahote Vukovara. Za
vrijeme ratnih zbivanja nastala je knjiga Prie iz Vukovara. Radi se o zbirci pria koje je Sinia slao
kolegi u Zagreb. Proitat emo priu o djetinjstvu.
2. Obrada
a) itanje teksta
Slijedi itanje teksta.
b) Interpretacija
Uenici iznose svoj dojam o prii. Odreuju iznosi li pria dogaaje iz djetinjstva ili razmiljanja o
djetinjstvu te jesu li iznenaeni sadrajem prie s obzirom na to da pria nastaje u vrijeme dok oko
pisca bjesni rat. Donosi li tekst razmiljanja o njegovu djetinjstvu ili djetinjstvu djece koje je zatekao
rat? Uenici odreuju temu i osnovnu misao. Odreuju stajalite pripovjedaa i oprimjeruju navodom.
Oprimjeruju usporedbu. Pronalaze preneseno znaenje. Odreuju i oprimjeruju pripovjedne tehnike.
Primjeuju da nema dijaloga te prosuuju opravdanost takva pristupa s obzirom na sadraj. Odreuju
knjievni rod. Upoznaju crticu kao knjievnu vrstu.
3. Usustavljivanje
Uenici komentiraju misli pisca objanjavajui ih ili oprimjerujui poznatim situacijama te prosuuju o
vanosti djetinjstva i o izrazu oduzeti (nekomu) djetinjstvo. Navode naine kojima je mogue nekomu
oduzeti djetinjstvo.
Usporedi djetinjstvo svojih roditelja sa svojim djetinjstvom osvrui se na igre, provoenje
slobodnoga vremena, druenja s prijateljima, naine kanjavanja doma i u koli, materijalne prilike.
Izradi plakat.
Plan ploe
Sinia Glavaevi
Pria o djetinjstvu
TEMA: sjeanje na djetinjstvo i promiljanje o djeci u ratom unitavanu Vukovaru
OSNOVNA MISAO: jer djetinjstvo je ovjeku sve to ima.
Ona neiscrpna snaga koju poslije cijeli ivot troi.
PRIPOVJEDA U PRVOJ OSOBI: Rat me zbunjuje, ali se nadam da u nai neto lijepo.
STILSKE FIGURE:
a) usporedba: kao gusar pokuavam sam sebe orobiti za neku uspomenu
b) preneseno znaenje: Djetinjstvo treba ispiti najednom, ne treba stati, treba odmah potroiti
sve te arobne ivotne kapi
NAINI PRIPOVIJEDANJA:
a) opisivanje: imenice + pridjevi
Takva djeca bez djetinjstva odmah postanu odrasli ljudi, istroeni,
umorni, postaju hodajui spomenici.
b) pripovijedanje: glagoli
Djeca obino kau da ne vole kolu, ali kada se sjetim koliko smo svi
s osmijehom trali u razred
KNJIEVNI ROD: epika
KNJIEVNA VRSTA: crtica

Usmeno odgovaranja uenika na pitanja tijekom interpretacije knjievnoga teksta.
Pismeno usporediti svoje djetinjstvo i djetinjstvo svojih roditelja.
Usmeno prezentirati podatke o ivotu i djelovanju Sinie Glavaevia i o radu vukovarske bolnice.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Dubravko Horvati
Mijat Tomi i Alija Tenjanin

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:
rad u paru.

teksta.
motiv, povijesni roman, kompozicija, tema, naini pripovijedanja,
karakterizacija lika govorom i postupkom, unutarnji monolog, portret.
Uenik e odrediti temu, izdvojiti motive, odrediti kompoziciju, uoiti naine
pripovijedanja, upoznati obiljeje povijesnoga romana, karakterizirati likove
govorom i postupcima, upoznati unutarnji monolog, portretirati lik.
Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
Uenik e:
upoznati obiljeja povijesnoga romana

prepoznati pripovjedne tehnike
karakterizirati likove govorom i postupcima
upoznati unutarnji monolog
portretirati lik
otkriti hrabrost naega ovjeka da se usprotivi i suprotstavi tuinu, ali
i ljudskost i osjeajnost
zamijetiti da razliita narodnost nije prepreka za iskreno prijateljstvo
osvijestiti empatiju kao nain razmiljanja i djelovanja
osvijestiti povijesne prepreke hrvatskoga naroda u ostvarenju svojega
boljitka
razvijati sposobnost analitikoga i ciljanoga itanja
razvijati suradnike sposobnosti
biti potaknut za samostalno itanje proze

dijaloga i sluanja.
Prepriaj dogaaja ili postupak neke osobe koji je na tebe ostavio najsnaniji
dojam.
1. Uvod
a) Motivacija
Uenici se prisjeaju gradiva o osmanlijskim osvajanjima u povijesti Hrvata. Zamiljaju u kojima
su uvjetima Hrvati ivjeli u to vrijeme.
b) Najava teme sata
Danas emo opznati narodnoga junaka Mijata Tomia i svjedoiti njegovu susretu s turskim
trgovcem Alijom Tenjaninom.
2. Obrada
a) itanje teksta
Nakon pojanjenja nepoznatih rijei slijedi interpretativno itanje.
b) Interpretacija
Uenici izraavaju svoja oekivanja o zavretku hajdukoga pohoda Mijata Tomia. Odreuju
temu, motive, mjesto i vrijeme radnje, poloaj pripovjedaa. Oprimjeruju pripovjedne tehnike.
Potom u parovima karakteriziraju likove govorom i postupcima navodei citate. Zatim se svi
uenici zadravaju na postupcima i razmiljanjima Mijata Tomia. Otkrivaju Mijatova razmiljanja i
proivljavanja koja su samo njemu poznata te uoavaju obiljeja unutarnjega monologa. Otkrivaju
osjeajnost i pronicljivost Alijine ene te njezino hrabro postupanje u smrtnoj situaciji. Prosuuju
postupanje Save od Posavja i Arapina. Uoavaju obiljeja povijesnoga romana. Odreuju
osnovnu misao. Procjenjuju osobine koje ovjeka ine junakom.
3. Usustavljivanje
Ponavljaju obiljeja povijesnoga romana i unutarnjega monologa. Pojanjavaju osobine junaka
(Mijata Tomia) te razgovaraju o misli Meu tolikim ljudima danas je teko nai ovjeka.
Prepriaj dogaaj u kojemu te je postupak osobe koju poznaje zadivio.

Plan ploe
Dubravko Horvati
Mijat Tomi i Alija Tenjanin
TEMA: hajduki prepad Mijata Tomia u kuu Alije Tenjanina

MOTIVI: tobonji paalije; paalije hajduci; Mijat harambaa, ne dam, haramijo raju i sirotinju
MJESTO RADNJE: kua Alije Tenjanina
VRIJEME RADNJE: 17. st., kad je veina hrvatskoga naroda pod osmanlijskom (turskom) vlau
PRIPOVJEDA: u treoj osobi
KNJIEVNA VRSTA: POVIJESNI ROMAN
KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
Mijat
Tomi
mali
Marijan
Alija
Tenjanin
Alijina
ena
Sava iz
Posavja
Arapin
GOVOROM
kruto saopi:
A ja sam glavom Mijat harambaa!
POSTUPCIMA
Mijat ostade mirno sjediti
slijedei u svemu svoga ujaka,
nije se ni pomaknuo.
ne dam ti nita svoga drage volje.

ne bi mi otimao ono to sam
poteno stekao...
Vidim da si ovjek, harambao,
vidim da si dobar ovjek
Tako je, od Turina
neka ne bude poroda
to eka, harambao, tresni dijete
o zemlju, udari ga tim makazama
ne bi li zgrabio neto
ime bi se mogao braniti.
njeno ga je podigao iz kolijevke,
njeno ga je privinuo k sebi.
drhtei kao prut na vodi,
privila uz mua i dijete.
(Arapin i Sava) skoie kao opareni nisu se
vie usuivali nita poduzeti na svoju ruku...
Arapin i Sava skoie kao opareni

UNUTARNJI MONOLOG postupak kojim pripovjeda iznosi tijek misli, odnosno savjesti, tako da nie misli i osjeaje
lika u nizu asocijacija, onako kako one liku u tome trenutku padaju na pamet, bez obzira na njihovu loginost ili red.
Obiljeen je prevlau osobne (subjektivne) svijesti nad stvarnim (realnim) okolnostima. Unutarnji monolog tee u prvoj
osobi.
Primjerice:
Nisu li me Arapin i Sava naveli na pogrean put, nisam li ja sada kadija Suzica,
a ovaj Tenjanin Alija sada je Mijat Tomi, nevoljnik kome sila otima njegovu livadu?

Pismeno portret lika ili prepriavanje dogaaja u kojem je postupak neke osobe uenika oduevio.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Indijanska narodna pria
Mala vatrena ptica

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

interpretacija
knjievnoga
teksta.
tema, usmena knjievnost, motiv, personifikacija, proza, karakterizacija lika
postupkom, fabula, osnovna misao, legenda.
uenik e odrediti temu, izdvojiti motive, oprimjeriti personifikaciju,
karakterizirati likove postupcima, odrediti dijelove fabule, odrediti knjievni
rod, odrediti stajalite pripovjedaa, upoznati obiljeja legende kao knjievne
vrste.

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
Uenik e:
odrediti temu
karakterizirati likove postupcima
upoznati obiljeja usmene knjievnosti i legende
odrediti osnovnu misao
iskazati ljubav i potovanje prema prirodi koja nas okruuje
razvijati pravilan pogled na svijet znanstvenim tumaenjem bajke
upoznati pojam altruizam, odnosno nesebinu brigu za blagostanje
drugih ljudi, spremnost na odstupanje od vlastitih interesa u korist drugih
razvijati sposobnost komunikacije s knjievnim djelom
razvijati sposobnost panje i mate

dijaloga i sluanja.
Tekst moe biti polazite za rad u cijelome tjednu to moe zavriti
obiljeavanjem Dana planeta Zemlje i itanjem Pisma indijanskoga poglavice.
1. Uvod
a) Motivacija
to znate o kulturi sjevernoamerikih Indijanaca? Tko su oni? Kakva imena imaju?
b) Najava teme sata
Iako Indijanci imaju imena ljudi poput Bik Koji Sjedi, mala vatrena ptica doista je ptica. Vie ete o njoj
doznati kad proitamo indijansku narodnu priu.
2. Obrada
a) itanje teksta
Nakon objanjenja nepoznatih rijei slijedi interpretativno itanje teksta.
b) Interpretacija
Uenici odreuju temu, osnovnu misao, mjesto i vrijeme radnje. Odreuju stajalite pripovjedaa.
Ralanjuju radnju pripovjednoga djela. Karakteriziraju likove postupcima pronalazei slinosti
i razliitosti meu trojicom brae. Odreuju knjievni rod i vrstu.
3. Usustavljivanje
Uenici prosuuju je li ptica vatru dala pravoj osobi. Otkrivaju koliko je drugih velikih pojava i otkria u
svijetu naeno sluajno. Prenose poruku prie na dananje situacije te utvruju kako je briga za druge
sigurniji put do uspjeha.
Naui usmeno prepriati priu.
Plan ploe
Indijanska narodna pria
Mala vatrena ptica
TEMA: indijanski je ovjek dobio vatru
najvie dobivaju oni koji potuju slabije od sebe
OSNOVNA MISAO:
prave se vrijednosti trebaju dijeliti
MJESTO RADNJE: zemlja na kojoj ive Indijanci
VRIJEME RADNJE: dok je Zemlja jo bila mlada; ovjek nije znao za vatru
PRIPOVJEDA: u treoj osobi
KOMPOZICIJA:
vrhunac
zaplet
rasple
t
kraj
uvod
tri brata polaze u lov

-
Oto
Nato
Inivi osjea saaljenje prema ptici
ele ubiti pticu
VRSTA DJELA: usmena pria indijanskoga naroda

Usmeno prepriavanje prie.
Stvaralake radionice izrade stripa, stvaralakoga prepriavanja, udaraljkanja i plesanja.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Drago Ivanievi
Moj did

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

teksta.
itanka, ploa, kreda, biljenica, fotografije.
Kljuni pojmovi:
dijalektna poezija (pjesnitvo na narjeju), zaviajni motivi, monostih.
uenik e prepoznati narjeje pjesme, izdvojiti motive, odrediti zaviajne

motive, odrediti pjesnike slike, odrediti temu, prepoznati knjievnu vrstu,
prepoznati stilske figure, uoiti monostih.
Zadae sata:
Uenik e:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
zamijetiti i izdvojiti motive, prepoznati zaviajne motive

spoznati pjesniku sliku kao slikovni izraz doivljen osjetilom vida
uoiti stilske figure
uoiti monostih
biti potaknut na izraavanje na zaviajnome govoru, na jeziku svoga kraja
biti potaknut na sustavno uenje knjievnoga jezika
prepoznati ljubav prema domu i precima, ljubav prema ovjeku, zemlji,
zaviaju, domovini te jednostavnome i skromnome nainu ivota
razvijati ljubav prema radu, prirodnosti, istinoljubivosti i skromnosti kao
vrijednostima ljudskoga ivota
spoznati kako je meusobno razumijevanje preduvjet obiteljske sree i
skladnih odnosa
razvijati sposobnost uoavanja izraajnosti dijalektne rijei
razvijati sposobnost usporedbe standardnoga jezika i akavskoga
narjeja
razvijati sposobnost uoavanja, usporeivanja, zakljuivanja i logikoga
miljenja
razvijati sposobnost za samostalnu interpretaciju
razvijati jezine djelatnosti i sposobnosti komuniciranja te kulture dijaloga
i sluanja.
uenici biraju zadatak:
a) Napii sastavak na temu Sjeanja na mojega djeda
b) Prepriaj anegdotu, odnosno neki dogaaj doivljen u krugu obitelji ili
susjedstva na narjeju, odnosno zaviajnome govoru svojega kraja
c) Prisjeti se jo rijei akavskoga narjeja te napii njihova znaenja (ako
uenici nisu s akavskoga govornog podruja).
1. Uvod
a) Motivacija
to je vama majina ili oeva majka? (Baka.) A majin ili oev otac? (Djed.) Znate li jo koji naziv za
baku? (Baka, baba, nona...) A nazive za djeda? (Dida, deda, dedo, dide, did, nono...)
b) Najava teme sata
Pjesnik Drago Ivanievi pisao je o svojemu djedu. Pjesma se zove Moj did.
2. Obrada
a) itanje teksta
Nakon tumaenja nepoznatih rijei slijedi interpretativno tanje pjesme.
b) Interpretacija
Uenici odreuju temu pjesme i raspoloenje koje u njoj prevladava. S obzirom na temu, utvruju
knjievnu vrstu. Uenici izdvajaju motive, naglaavaju zaviajne motive. Oprimjeruju pjesnike slike.
Navode stilske figure, odreuju ritam pjesme, vrstu strofe. Primjeuju strofu od jednoga stiha
monostih te citiraju misao izreenu monostihom. Uenici navode stihove koji podupiru misao da je
pjesnik vrsto uvjeren u to. Koju poruku moemo primijeniti na svoj ivot? ive li i danas ljudi toliko
povezani s prirodom kako to govori pjesnik za svojega djeda? emu se moemo nadati ako ivimo /
ne ivimo pazei na prirodu? Uenici odreuju narjeje kojim je pjesma napisana. Pokuavaju
pjesmu izrei na knjievnome jeziku. Iznose svoj sud kada su snanije doivjeli pjesmu izgovorenu
na narjeju ili na knjievnome jeziku.
3. Usustavljivanje
Uenici interpretativno itaju pjesmu te izdvajaju najljepi stih, odnosno izraavaju svoj dojam.
Ponovi nazivlje lanova obitelji: majina sestra, suprug majine sestre, majin brat, supruga majina
brata, oev brat, supruga oeva brata, oeva sestra, suprug oeve sestre, ensko dijete
majina/oeva brata ili sestre, muko dijete majina/oeva brata ili sestre, bakina majka, bakin otac...
Prepii iz pjesme rijei akavskoga narjeja te ih napii na knjievnome jeziku (tovar magarac...).
Plan ploe
Drago Ivanievi
Moj did
TEMA: djed
RASPOLOENJE: pjesnikov ponos s djedom
KNJIEVNA VRSTA: lirska dijalektna pjesma (akavsko narjeje)
PJESNIKE SLIKE:
VIDNE
MOTIVI (najmanje tematske jedinice): zvijezde, sunce, mjesec, tovar, masline
STILSKE FIGURE:
KONTRAST baba moja s oiman o' jastreba,
ni mogla raspoznat njegove noge meu ilan o' masline.
ALITERACIJA sa suncen i sa misecon
ASONANCA baba moja ni mogla raspoznat nikako
RITAM:
ponavljanje veznika i
ponavljanje prijedloga: sa/s, o' (od)
ponavljanje skupova rijei: moj se did, o' ditinstva, baba moja
dui stih
stih bez rime, tek s pokojom rimom: naminija - zanimija
VRSTA STROFE: dvanaesterostih, monostih (strofa od jednoga stiha)
ANAFORA (ponavljanje rijei koje dolaze na poetku stihova): baba moja s oiman o' jastreba,
baba moja ni mogla raspoznat nikako
ANADIPLOZA (poetak stiha rijeima kojima je zavrio prethodni): Jerbo se moj did o' ditinstva,
o' ditinstva vas zemji naminija.


kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Nada Ivelji
Zlatan bro

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
Mjesto i datum:
itanka, ploa, kreda, biljenica, bro,
fotografija.
tema, motiv, kompozicija, naini pripovijedanja, psiholoka karakterizacija
likova, personifikacija, usporedba, metafora, ideja.
odrediti temu, iznijeti kompoziciju teksta, prepoznati i imenovati naine
pripovijedanja, nabrojati likove i opisati njihove osjeaje, oprimjeriti stilske
figure, objasniti ideju prie.
Uenik e:
odrediti temu
imenovati naine pripovijedanja
uoiti kompoziciju proznoga djela
uoavati ljepotu prirode, potivati njezine zakone, uivati u bogatstvu koje
nam priroda prua
otkriti koliko je bitno podupirati druge u njihovu ivotu
njegovati uzorne odnose meu ljudima
razvijati sposobnosti za stjecanje knjievnoteorijskoga znanja i njegove
uporabne vrijednosti
osposobiti uenika za vrijednosnu ralambu, prosudbu knjievnoga
teksta te ih navoditi na asocijacijsko miljenje
razvijati sposobnosti izraajnoga itanja te literarnoga miljenja
uvoditi uenika u postupke saznavanja umjetnike vrijednosti knjievnoga
teksta, isticanje osobina stila i jezika
i sluanja.
a) Dramatiziraj pripovjedni tekst. Potuj odrednice pisanja dramskoga teksta
(likovi, didaskalije, zvukovi...).
b) Izrazi sastavkom svoja razmiljanja o tome je li opravdano nekada lagati
ako se time moe nekomu pomoi.
1. Uvod
a) Motivacija
Motivacija se temelji na brou koji uiteljica ima, odnosno fotografiji gospoe s broem. Uenici
opisuju osjeaje i pomisli koje u njima budi slika zlatnoga broa. Potie ih se da razmisle zato ljudi
stavljaju nakit.
b) Najava teme sata
Zlatan bro ime je dananjega knjievnog teksta koji je napisala Nada Ivelji.
2. Obrada
a) itanje teksta
Nakon pojanjenja manje poznatih rijei slijedi interpretativno itanje.
b) Interpretacija
Uenici iznose svoj doivljaj prie, iznose svoja oekivanja na temelju naslova i sadraja djela.
Navode likove te ih karakteriziraju navodei reenice koje govore o brezinim osjeajima i o
postupcima jeseni. Zakljuuju da spisateljica o likovima govori iznosei njihova razmiljanja, strahove,
osjeaje. Napominje se kako je rije o unutarnjemu opisu lika, a ne vanjskome. Odreuju temu teksta.
Odreuju preneseno znaenje rijei bro. Otkrivaju stilske figure: personifikaciju, usporedbu,
ponavljanje. Iznose svoja razmiljanja o ulozi ponavljanja. Izdvajaju pjesnike slike odreujui osjetila
kojima doivljavaju te slike. Odreuju poziciju pripovjedaa i pripovjedne tehnike kojima se slui.
3. Usustavljivanje
Kako rjeava svoje probleme? Tko ti pomae savjetima? Razvija li se tako tvoje samopouzdanje?
Koliko je opravdan postupak jeseni?

Rijei zadatke na nastavnom listiu.
1. Poredaj dogaaje iz prie:
Breza se boji jeseni.
Jesen odlazi smijui se.
Jesen poinje razgovarati s brezom.
Breza se zahvaljuje jeseni.
Jesen je ostavila jedan uti listi na grani breze.
2. Uz brezu i uz jesen napii osobine koje ih opisuju.
smirena, mudra, usplahirena (uplaena), zahvalna, lakovjerna, oputena, iskusna, neiskusna
jesen
breza
3. Zamisli razgovor zeia i zime. Zapii ga.
(Zadatak se moe zadati nakon ponovnoga sluanja pjesme Zeko i potoi).
Plan ploe
Nada Ivelji
Zlatan bro
LIKOVI:
breza: mlada, neiskusna, plaha, lakovjerna
jesen: stara, iskusna, mudra, istie svoje dobre strane
NAVODI:
strepilo je pred naletom jeseni

bojalo se da e s liem i ono uvenuti
usplahirenost male breze
zadrhti breza
TEMA: strah brezina drvca pred nadolazeom jeseni

STILSKE FIGURE:
PRENESENO ZNAENJE: zlatan bro predstavlja ono to osobu podsjea na temeljne vrijednosti,
ovdje: obeanje jeseni dano maloj brezi da joj vjetrovi nee nauditi
PERSONIFIKACIJA: Tvoj dar e me sauvati - apne brezica.
USPOREDBA: Tek jednu je (jesen) doivjelo kao gr i grozu
imat e ga kao zlatan bro
PONAVLJANJE: Bojalo se studenih vjetrova ()
Bojalo se da e s liem i ono uvenuti
PJESNIKA SLIKA:
VIDNA: pod bijelim platem uljuljalo u zimski san
SLUNA: jesen se nasmije dubokim grlenim smijehom
PRIPOVJEDA u treoj osobi
OPISIVANJE: A jesen se nasmije dubokim grlenim smijehom od kojeg se zakotrljae rumene jabuke
niz padinu vonjaka.
DIJALOG: - Strana je! - zadrhti mala breza.
- Ja sam jesen i nisam strana! Pogledaj me! ()
- Hvala ti - apne brezica.
PRIPOVIJEDANJE: Brezovo stabalce strepilo je pred naletom jeseni. Bojalo se studenih vjetrova koji
e mu otkinuti lie.
Dramatizacija teksta za domau zadau pismeno.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Boica Jelui
Oprotaj s lastama

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

teksta.
itanka, biljenica, ploa, izlaganje uenika,
snimka lastavica i ostalih ptica selica.
Kljuni pojmovi:
pjesnika slika, vrsta strofe, vrsta rime, epitet, usporedba, kontrast.
oprimjeriti pjesnike slike; odrediti vrstu strofe; odrediti vrste rime; oprimjeriti
epitet, personifikaciju, usporedbu, kontrast; upoznati obiljeja opkoraenja.
Zadae sata:
Uenik e:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
odrediti temu
izdvojiti motive
oprimjeriti pjesnike slike
oprimjeriti epitete, personifikaciju,usporedbu i kontrast
odrediti vrstu strofe i vrstu rime
odrediti knjievni rod i knjievnu vrstu
razvijati i poticati ljubav prema prirodi
poticati na promatranje pojava u prirodi
uiti uvati prirodu
spoznati izraajnu vrijednost umanjenica
razvijati sposobnosti prepoznavanja razliitih pjesnikih naina
oblikovanja pjesme
razvijati senzibilitet za lirsku pjesmu i razumijevanja prenesenoga
znaenja
razvijati sposobnost sluanja, doivljavanja, usmenoga i pismenoga
izraavanja, ralanjivanja, povezivanja, zakljuivanja, itanja u sebi i
naglas, interpretativnoga i usmjerenoga itanja
razvijati mogunosti doivljaja pjesnikih slika, usmjeriti uenika na
pravilno citiranje dijelova pjesme
razvijati jezine djelatnosti i sposobnosti komuniciranja te kulture dijaloga
i sluanja.
uenik bira zadatak:
Pripremi izlaganje o ivotu ptica selica svojega zaviaja.
Saznaj na mrei o poznatim ljubavnim ptijim parovima.
Napii svoj razgovor s lastavicom: o njezinim putovanjima,
o ljubavi prema zaviaju, o vanosti slobode za ptice itd.
1. Uvod
a) Motivacija
Zapoeti se sat moe razgovorom o ivotu lastavica, stanitima, nainu izgradnje gnijezda, o
znaenju izreke Jedna lasta ne ini proljee. Uenici razgovaraju o vremenu kad se oprata s
lastama pokuavajui otkriti da time lastavice najavljuju zimu.
b) Najava teme sata
Pjesnikinja Boica Jelui oprata se s lastama te pie o tome u svojoj pjesmi.
2. Obrada
a) itanje teksta
Uiteljica pojanjava manje poznate rijei. Potom slijedi interpretativno itanje pjesme.
b) Interpretacija
Uenici odreuju raspoloenje, osjeaj smjene godinjih doba. Uenici odreuju temu pjesme,
izdvajaju motive i pjesnike slike prema osjetu koji potiu. Potom oprimjeruju usporedbu,
personifikaciju i kontrast. Potie se uenike da pojasne na temelju ega je nastala usporedba da su
laste na ici ko dvije note. Uiteljica pokuava povezati znanja razliitih predmeta, stoga pita kako
izgledaju linije na kojima se note piu te zato sada ice izgledaju kao crtovlje, a ljeti nisu izgledale
(hladnoa zatee ice, stoga su one ujesen i zimi ravnije nego ljeti). Odreuju vrstu stiha, vrstu strofe i
vrstu rime. Ponavljaju knjievni rod i knjievnu vrstu. Uenicima se moe objasniti i opkoraenje.
3. Usustavljivanje
Uenici razgovaraju o smjeni godinjih doba, o ivotnim promjenama, odrastanju, kolovanju. Uiteljica
ih potie na prirodu kao izvor radosti, utjehe i snage. Razgovaraju o sportovima i aktivnostima koji
ukljuuju boravak u prirodi (planinarenje, lov, etnja, biciklizam, vrtlarenje, veslanje...).
Iz pjesme izdvoji vidne i slune slike. Prepriaj susret sa ivotinjom koja nije kuni ljubimac (je, srna,
guter, labud, vrabac, leptir...).
Plan ploe
Boica Jelui
Oprotaj s lastama
TEMA: oprotaj pjesnikinje s lastama
MOTIVI: laste na ici
gnijezdo od blata
jato
oprotaj njean
PJESNIKE SLIKE:
VIDNE (VIZUALNE): Gnijezdo od blata uz strehu sraslo
safirno vrelo ugaslo
SLUNE (AKUSTINE): Tek njih opija sanjiv um vode
Oprotaj njean, skoro bez zvuka,
USPOREDBA: laste na ici / Ko dvije note starinske kajde
PESONIFIKACIJA: vjetar nabire gajde,
svadljivi vrapci
KONTRAST: Slad ipka, trpkost oskorue
Gdje uzdizahu i ponirahu
VRSTA STIHA: vezani stih; uglavnom deseterac, deveterac
VRSTA STROFE: etverostih ili katrena
VRSTA RIME: ukrtena (abab)
KNJIEVNI ROD: lirika
KNJIEVNA VRSTA: lirska pjesma
ZA ONE KOJI ELE VIE
OPKORAENJE: prenoenje jedne ili vie rijei (ili dijela reenice) u idui stih
Sad valja poi Jato ve ode.
U pravcu pustinje i piramida.

Interpretativno itanje pjesme na kraju sata.
Samostalni literarni rad pripovjedne tehnike: prepriavanje, opisivanje, dijalog.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Zlata Kolari-Kiur
Rijei

Nastavno podruje:
knjievnost
Nastavni oblici:

teksta.
lirika, usporedba, personifikacija, aliteracija, vrsta strofe, tema, ponavljanje,
poredak rijei u stihu.
otkriti aliteraciju, izdvojiti stilske figure u knjievnom tekstu, uoiti vanost
poretka rijei u stihu s obzirom na snagu poruke koju prenose.

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
Uenik e:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
otkriti da postoje pjesme koje progovaraju o temama koje nisu vezane uz

prirodu, zaviaj, ljubav...
u pjesmi uoiti aliteraciju te za nju pronai primjere
prepoznati peterostih i esterostih
razviti ljubavi prema materinskome jeziku, njegovanje potovanja prema
drugim jezicima i njihovim govornicima
razvijati kulturu rijei, osjetljivost za rije
razmiljati o tome kakve e rijei izgovarati u svojemu ivotu
sluati, itati i razmatrati pjesmu
razvijati sposobnosti izraavanja, stvaranja, doivljavanja i spoznavanja
te vrednovanja umjetnikoga djela
stvarati i razvijati svijest o trajnome zanimanju za jezik i umjetnost
i sluanja.
Rijei drugi zadatak u itanci.
Pjesmu naui krasnosloviti.
Napii literarni rad na temu Kako su se posvaale rijei.
1. Uvod
a) Motivacija
Sigurno ste imali priliku biti u blizini malenoga djeteta? Koja je uloga odraslih? to ga ue?
Ue li i vas roditelji kako govoriti? Kakve rijei volite?
b) Najava teme sata
O rijeima je razmiljala i cijelu pjesmu im posvetila Zlata Kolari-Kiur.
2. Obrada
a) itanje teksta
b) Interpretacija
Uenici odreuju raspoloenje pjesme. Navode kakve rijei postoje. Navode to izazivaju pojedine
rijei, kakve odjeaje izazivaju. Odreuju temu pjesme. Pronalaze u pjesmi primjere za ponavljanje,
usporedbu i aliteraciju. Imenuju vrstu strofe. Odreuju vrstu stiha
s obzirom na duljinu stiha.
3. Usustavljivanje
Ponovno slijedi itanje pjesme: jedan uenik, cijeli razred. Koje je rijei bolje govoriti?
to odluuje, koje e rijei izgovarati: njene, blage, leprave ili grube i teke?
Napii rijei koje su ti drage, rijei koje voli uti.
Napii rijei koje voli govoriti jer primjeuje da druge te rijei vesele.
Plan ploe
Zlata Kolari Kiur
Rijei
RASPOLOENJE: umirujue, poziva na razmiljanje (meditativno)

RITAM: polagan, usporen
njene
tople
blage
usreuju
umiruju
tjee
DA
NE
RIJEI
duhovite
vedre
leprave lake
teke
tvrde kao kamen
ostave bol, oiljak i znamen
razblae i smijee
STILSKA IZRAAJNA SREDSTVA

USPOREDBA: ima rijei / tekih, tvrdih / kao kamen
ALITERACIJA: tekih, tvrdih / kao kamen
PONAVLJANJE: Postoje rijei (dva puta)
Ima rijei
TEMA: rije i njezina mo
VRSTA STROFE: peterostih i esterostih
VRSTA STIHA: nejednake duljine, rimom povezani zadnji stihovi prvih dviju kitica
Krasnoslov pjesme.
Vrednovanje literarnog rada.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Tin Kolumbi
Igrajmo se mora

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:
rad u skupinama.

teksta.
Kljuni pojmovi:
dijelovi dramskoga teksta, igrokaz, dijalog, didaskalije, dijalektizam.
uenik e upoznati dijelove dramskoga teksta, utvrditi obiljeja igrokaza,

oprimjeriti dijalog i didaskalije, prepoznati dijalektizme.
Zadae sata:
Uenik e:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
uoiti obiljeja dramskoga teksta, dramskoga knjievnog roda i dramske

knjievne vrste
upoznati dijelove dramskoga teksta: dramski likovi, dramska situacija,
prizor
oprimjeriti dijalog i didaskalije
prepoznati dijalektizme
doivjeti radost prilikom poistovjeivanja s prirodom
razvijati optimizam, vedrinu, razumijevanje za iva bia oko sebe
uiti potovati drugu osobu u njezinoj cjelovitosti i posebnosti
razvijati sposobnosti rada u skupini
poticati i njegovati ekoloku svijest
razvijati sposobnost doivljavanja dramskoga teksta kao umjetnikoga
djela
razvijati sposobnost zamiljanja i matanja
razvijati sposobnost argumentiranja, komentiranja i prosuivanja
buditi interes za nove dramske teme
razvijati umijee interpretativnoga itanja i glume
njegovati kulturu dijaloga i uljudnoga komuniciranja.
Istrai kako se nazivaju dramska djela uz velik broj glazbenih toaka.
Rad u skupini: Osmislite igrokaz s prigodnim pjesmama u kojima ete izraziti
svoje neslaganje s ponaanjem odraslih. Teme mogu biti kronian nedostatak
vremena za svoju djecu, unitavanje prirode, prestrog odgoj i prekruta pravila,
nepravednost uitelja, stalni ratovi, prevelik broj gladnih ljudi, osobito djece
dok se ulae u naoruanje.
1. Uvod
a) Motivacija
Kako provodite vrijeme u drutvu svojih prijatelja? Koje (drutvene) igre igrate? Igrate li neku igru u
kojoj igrate uloge drugih ljudi, stvari?
b) Najava teme sata
U trenutcima dosade skupina djevojica i djeaka odlui igrati se mora. Proitajmo tekst Igrajmo se
mora Tina Kolumbia.
2. Obrada
a) itanje teksta
Nakon pojanjenja nepoznatih rijei slijedi itanje teksta. Uenike se moe podijeliti prema ulogama te
im dati koji trenutak za pripremu.
b) Interpretacija
Uenici iznose svoj dojam, iznose svoj sud o djejoj igri. Navode obiljeja po kojima zakljuuju da se
radi o dramskome knjievnom rodu. Navode likove te primjeuju koji su likovi zaljubljeni. Svoj odgovor
potvruju navodima iz teksta. Uenici redom itaju naine kako se pojedini likovi predstavljaju te
pojanjavaju stilske figure koje susreu (usporedba Mirjana; preneseno znaenje Mario i Blanka te
Maja, Jasminka i Sanja; epitet Snjeana; humor Zvonko). Uenici navode prepreku na koju su
djeca, sada ribe, naila te navode kako to planiraju razrijeiti. Razgovaraju o miroljubivim nainima
rjeavanja sukoba. Odreuju osnovnu misao dramskoga teksta: Ljubav je jaa od rata. Uenici
uoavaju izraze karakteristine za odreene krajeve Hrvatske (dijalektizme).
3. Usustavljivanje
Uenici ponavljaju obiljeja drame, dijelove dramskoga teksta i dramskoga sukoba.
Ponovno itaju dramski tekstaili glume u igrokazu.
Nastavni listi.
Dopuni reenice:
Dramski su tekstovi namijenjeni izvoenju na _____________________________.
U osnovi je svakoga dramskog teksta ________________ meu likovima.
Dijalog je razgovor izmeu ____________ ili vie _____________.
Govor jednoga glumca naziva se ____________________________.
Didaskalije su ______________ glumcima i redatelju o uvjetima i nainu izvoenja dramskoga
teksta.
Plan ploe
Tin Kolumbi
Igrajmo se mora
- ulomak iz dramskoga teksta
DRAMA je trei knjievni rod namijenjen izvoenju na pozornici. Autor svoje doivljaje,
misli i osjeaje ne iznosi izravno, ve ih povjerava likovima.
OBILJEJA DRAME:
dramska radnja
lica
dijalozi
monolozi
didaskalije.
LIKOVI: Maja, Mirjana, Mario, Zdravko, Blanka,
Jadranka, Zvonko, Snjeana, Mirko,
Lidija, Zlatko, Jasminka, Sanja
KASNIJE NAZIVANI SVOJIM

MORSKIM IMENIMA
DRAMSKA SITUACIJA trenutak u kazalinome komadu koji je dramatski vaan ili istaknut.
Dramska radnja prikazuje odnos meu likovima u odreenome prostoru i vremenu.
Dramsko djelo TEMELJI SE NA SUKOBU: djeca (ribe) izraavaju svoje nezadovoljstvo preprekama
za ostvarenje mira, sklada i ljubavi
OSNOVNA MISAO dramskoga teksta: Ljubav je jaa od rata.
Usmeno odgovaranje uenika na pitanja tijekom interpretacije ulomka igrokaza.
Usmeno izvoenje ovoga ulomka.
Usmeno rad u skupini: osmiljavanje i glumljenje novoga igrokaza.

kola:
Tin Kolumbi, Kad se voli u koli
Luko Paljetak, Prvo ljubavno pismo

Nastavno podruje:
Razredni odjel: 6.
knjievnost.
Redni broj sata:
Nastavni oblici:
Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
Mjesto i datum:

interpretacija
knjievnoga
itanka, ploa, biljenica.
teksta.
pjesnika slika, vrsta strofe, ponavljanje, asonanca, usporedba, preneseno
znaenje, personifikacija, epitet, metafora.
oprimjeriti pjesnike slike; odrediti vrste strofe; oprimjeriti ponavljanje,
asonancu, usporedbu, personifikaciju, epitet i metaforu; otkriti preneseno
znaenje.
Uenik e:

spoznati pjesniku sliku kao slikovni izraz doivljen osjetilima vida
oprimjeriti stilske figure
otkriti preneseno znaenje u pjesmama
spoznati da su ljubav i prijateljstvo najvanije ivotne vrijednosti
spoznati da je zaljubljenost u njihovoj dobi prirodna i lijepa
spoznati kako imaju pravo traiti sreu
osvijestiti primjerene naine izraavanja zaljubljenosti i ljubavi
osvijestiti otuenost kao problem suvremenoga drutva
razvijati sposobnost literarnoga miljenja, mate, panje, promatranja,
prianja
razvijati sposobnost razlikovanja bitnoga od nebitnoga
razvijati sposobnost pismenoga i usmenoga stvaralakog izraavanja
razvijati sposobnost asocijacijskoga miljenja
razvijati pjesniki sluh i sposobnost doivljavanja osnovnoga
raspoloenja u lirskoj pjesmi tematikom bliskoj djetetu
razvijati sposobnost itanja, itanja u sebi, interpretacijskoga i
poluglasnoga itanja
i sluanja
razvijati umijee spontanoga smislenog razgovora.
itanka, 1.zadatak
Napii intervju s bakom/djedom koji e ispriati kako se u njihovo ako doba
pokazivala simpatija i zaljubljenost.
1. Uvod
a) Motivacija
Kako vi danas znate da je netko zaljubljen? Kako se alju ljubavne poruke: na papiriima, preko
mobitela?
b) Najava teme sata
Danas emo se baviti ljubavlju, zaljubljenou itajui dvije pjesme: Kad se voli u koli Tina
Kolumbia i Prvo ljubavno pismo Luke Paljetka.
2. Obrada
a) itanje teksta
Slijedi interpretativno itanje obiju pjesama.
b) Interpretacija
Uenici iznose svoj doivljaj pjesme, raspoloenje, rijei koje potvruju to raspoloenje. Uiteljica trai
pojmove usporedno u objema pjesmama. Uenici zamiljaju i tumae pjesnike slike, stilska
sredstva. Obraaju panju na stihove prenesenoga znaenja koju uenici na poticaj uiteljice
povezuju s jezinim gradivom kao izvrsne primjere za imenski predikat (Klupe su topla nemirna
gnijezda; elje su mostovi svijeta; Knjige su tajne). Potom se utvruje ritmika struktura: vrsta
strofe, vrsta rime. Uenici zakljuuju da u pjesmama prevladava jednaka tema, gotovo isti motivi, a
razliit dojam ostavljaju.

3. Usustavljivanje
Uenici ponovno itaju pjesme, zaokruuju dojmove, odluuju koja je pjesma blia, draa, toplija,
slikovitija, poticajnija za daljnje razmiljanje i stvaranje.
Interpretativno proitaj pjesme.
Iz pjesama prepii primjere za usporedbu i personifikaciju.
Plan ploe
Tin Kolumbi, Kad se voli u koli
Luko Paljetak, Prvo ljubavno pismo
tema
osnovna misao
motivi
pjesnike slike
ponavljanje
asonanca
usporedba
personifikacija
epitet
preneseno
znaenje
vrsta strofe
vrsta rime
knjievna vrsta
knjievni rod
Tin Kolumbi
Kad se voli u koli
kolske ljubavi
Ljubav ima udesnu mo.
srce, torbe, ploa, zidovi, zrake,
razred
vidne, mirisne,
STILSKE FIGURE
Torbe su, klupe su, elje su, tajne su
Osmijesi mirisi cvijeta
Torbe su kao pero lake.
Po ploi pleu sunane zrake.
meke (kolijevke)
Klupe su topla nemirna gnijezda.
Ruke su vatromet zvijezda.
elje su mostovi svijeta.
Oi djevojica cvjetaju u zori.
RITMIKA STRUKTURA
strofe razliite po broju stihova:
14-erostih, esterostih
isprekidana
lirska ljubavna
lirika
Luko Paljetak
Prvo ljubavno pismo
prvo ljubavno pismo
Nije sve onako kako se na prvi
pogled ini.
srce, papir, klupa, reenica, kola,
jedinice...
vidne, slune
napie, neku, neki
ima tri jedinice
Stihove arobne kao breze
ne spava kao budala
/
slatke minice, glupu reenicu
Svima pamet soli
osmerostih
isprekidana
lirska ljubavna
lirika
ZA ONE KOJI ELE VIE

HIPERBOLA (preuveliavanje): U pernicu se moe nastaniti cijeli svemir.

Pismeno samostalan literarni rad.
Pismeno intervju s bakom/djedom koji e ispriati kako se u njihovo ako doba pokazivala simpatija
i zaljubljenost.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Sida Kouti
Seljak, ptica i zlatni drijen

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

itanka, biljenica, ploa, fotografija ili
teksta.
granica drijena.
tema, motiv, pripovijetka, karakterizacija lika govorom i postupcima,
personifikacija, metafora, kompozicija.
odrediti temu; izdvojiti motive, prepoznati obiljeja knjievne vrste,
karakterizirati likove govorom i postupcima, oprimjeriti personifikaciju i
metaforu, odrediti dijelove fabule.

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
Uenik e:
odrediti temu i izdvojiti motive

uoiti pripovijedanje u 3. osobi
prepoznati knjievnu vrstu
zamijetiti preneseno znaenje iskazano personifikacijom i metaforom
uoiti osnovnu misao pripovjednoga djela
karakterizirati lik govorom i postupcima
prepoznati i imenovati dijelove fabule (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet)
razvijati osjeaj osjetljivosti za ugroena bia u prirodi
biti potaknut na uvanje prirode i njezinih ljepota
prepoznavati osjeanje grinje savjesti nakon uinjenih (ne)djela
uiti potovati zakonitosti prirode koje su uvijek iznad ljudskih mjerila i
naina ivota
razvijati sposobnosti izraavanja, stvaranja, komuniciranja, doivljavanja i
spoznavanja te vrednovanja umjetnikoga djela
otkrivati etika i idejna stajalita u pripovijetci
otkrivati bitna obiljeja proznoga iskaza
prenositi poruku djela na svakodnevni ivot suvremenika
razvijati sposobnosti izlaganja i prezentiranja
i sluanja.
1. Stvaralako prepriavanje:
a) prepriaj priu s drugaijim zavretkom (neka seljak poslua pticu)
b) prepriaj priu tako da se seljak opravdava zbog sjee drijena.
2. Pripremi izlaganje o zdravoj prehrani: preraevine od voa, povra
i ljekovitoga bilja (sok od vinje, bazge; dem od jagoda, marelica,
vianja, drijenka; varivo od koprive, kopra...).
1. Uvod
a) Motivacija
Drijen, drenjina, drijenak, dren je listopadni grm ili nisko drvo sa zaobljenom gustom kronjom. Listovi
su ovalnoga oblika, s dugako izvuenim vrhovima. uti cvjetovi javljaju se u veljai i oujku. Od
ploda se priprema sok, dem, liker ili se sui. Plod je pun eljeza. Uenici objanjavaju znaenje
izraza Zdrav k'o dren. Uenicima se pokae granica drijena. Razgovara se s uenicima o podrijetlu
hrane, ogrjeva te uenici zakljuuju da je priroda potrebna ovjeku.
b) Najava teme sata
Kako se seljak posluio prirodom, doznat emo u tekstu Seljak, ptica i zlatni drijen Side Kouti.
2. Obrada
a) itanje teksta
Prije itanja teksta uiteljica objasni nepoznate rijei iz teksta. Zatim slijedi interpretativno itanje.
b) Interpretacija
Koje je osjeaje tekst pobudio u vama? O emu ste razmiljali za vrijeme itanja teksta? Jeste li
oekivali da seljak koji ivi u prirodi i potuje prirodu ipak nee posluati pticu? Kada nije posluao
pticu? Uitelj moe slijediti pitanja u itanci. Uenici odgovore potkrjepljuju argumentima iz teksta.
U interpretaciji treba pozornost usmjeriti na: a) vrijeme radnje, b) fabulu, c) razlikovanje stvarnih od
nestvarnih dogaaja, d) karakterizaciju likova, e) temu, f) osnovnu misao, g) pripovijedaa (u 3. osobi),
h) pripovjedne tehnike, i i) vrstu knjievnoga djela.
3. Usustavljivanje
Uenici ponove temu, karakterizaciju lika i osnovnu misao. Potom razgovaraju o vanosti ouvanja
prirode, povezivanju s prirodnim zakonitostima te danima koji podsjeaju na ouvanje prirode.
Uenici rjeavaju nastavni listi (na kraju pripreme) sa zadatkom da poredaju dogaaje slijedom kojim
su se dogodili. Potom prepriavaju pripovijetku.
Plan ploe
Sida Kouti
Seljak, ptica i zlatni drijen
VRIJEME RADNJE: davna zima Bilo je to davno, jo onda kad na svijetu nije bilo tako mnogo ljudi...,
Bilo je zimi.
KOMPOZICIJA:
UVOD: Seljak nema vie ogrjeva, stoga odlazi u umu.
ZAPLET: Seljak je primijetio drvo zlatnoga drijena, to ga ptica upozorava da ga ne sijee.
VRHUNAC: Seljak je posjekao drvo.
RASPLET: Drvo ne sagorijeva dobro, seljak osjea grinju savjesti.
STVARNI DOGAAJI: zima, potraga za ogrjevom, drvo ne sagorijeva dobro, grinja savjesti
NESTVARNI DOGAAJI: ptica govori (preneseno znaenje - savjest)
LIKOVI: seljak, djeca, ptica
SELJAK brian otac, savjestan, uplaen kad nema ogrijeva, osjeajan, voli djecu, voli priati prie,
matovit, djecu eli poduiti i prenijeti im ivotnu mudrost.
TEMA: seljak u potrazi za ogrjevom
OSNOVNA MISAO: Potuj zakonitosti prirode. Bitniji je Boji blagoslov od ploda.
PRIPOVJEDA u 3.osobi (sveznajui pripovjeda)
PRIPOVJEDNE TEHNIKE:
OPISIVANJE:
- A vjetar je meo snijegom oh, tako strano da se to ne da opisati. ovjek se morao duboko
pognuti, i jo zaokruiti desnim ramenom da bi se mogao oduprijeti snjenoj meavi koja je divlje
zasipavala zemlju i njene putove.
PRIPOVIJEDANJE:
- On nekoliko puta otro zasijee, i kad je drvee palo, naprti ga na rame i veselo se zaputi kui.
DIJALOG:
- Nemoj ga posjei. Jo malo pa si u umi. Poi radije u umu.
Tko mi to govori? sustane on i pogleda.
Ja ti govorim. zacvrkue ona. Nemoj posjei drvce. To je zlatni drijen.
KNJIEVNI ROD: epika
KNJIEVNA VRSTA: pripovijetka
Izlaganje uenika (kao referat) o proizvodima koji nastaju iz prirode, a koje osobito voli.
Stvaralako prepriavanje.
Dodatak:
Dogaaji:
5.
1.
2.
8.
9.
3.
4.
10.
7.
6.
Seljak spazi mlado drvo i eli ga posjei.

Zavladala je velika zima.
Seljak je esto priao prie svojoj djeci.
Po povratku kui seljak vie nije raspoloen.
Drvo ne gori dobro i ini se kao da plae.
Seljak i njegova djeca nisu imala ogrjeva.
Seljak odlazi u umu, no poinje jo vea meava.
Seljak se sjeti poruke ptice kako je bitniji Boji blagoslov od ploda.
Seljak se ne eli vie provlaiti kroz snijene nanose, stoga ipak posijee drvo.
Ptica ga upozorava da ne posijee drvo.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Ante Kovai
Djetinjstvo i kolovanje Ivice Kimanovia

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

itanka, biljenica, ploa.
teksta.
tema, zaviajni motivi, karakterizacija lika govorom i postupcima, kontrast,
usporedba, retrospekcija, portret.
uenik e odrediti temu, izdvojiti zaviajne motive, karakterizirati lik govorom i
postupcima, oprimjeriti preneseno znaenje, odrediti osnovnu misao,
upoznati obiljeja autobiografske proze.

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
Uenik e:
izdvojiti temu
prepoznati zaviajne motive
uoiti znaajke lika u knjievnome djelu
oprimjeriti kontrast i usporedbu
prepoznavati naine karakterizacije lika u knjievnome djelu
uoiti motiviranost postupaka likova i njihove meuodnose
upoznati retrospekciju
odrediti portret lika u knjievnome djelu
biti potaknut na igru kao izvor prijateljskih odnosa, poduavanja o ivotu,
stvaranja novih rijei
biti osposobljavan za analizu i prosudbu poruka
razvijati sposobnost (neposrednoga) izraavanja doivljaja
razvijati sposobnost argumentiranja (citiranja)
stvaralaki primjenjivati steena znanja
biti potican na samostalno izricanje teza i zakljuaka
izotravati mo zapaanja
razvijati samostalnost pri donoenju vlastitih sudova
razvijati mogunosti doivljaja umjetnikih djela
i sluanja.
Prema itanci, prvi ili drugi zadatak.

1. Uvod
a) Motivacija
Sat se moe zapoeti razgovorom o dobrim i loim djelima, o osjeaju nepravde kad odrasli ne
primijete dobro, nego loe.
b) Najava teme sata
Sline osjeaje donosi nam Ante Kovai u djelu Djetinjstvo i kolovanje Ivice Kimanovia.
2. Obrada
a) itanje teksta
Prije itanja uiteljica objasni nepoznate rijei.
b) Interpretacija
Uenici iznose svoje dojmove. Odreuju temu, likove, motive i tijek radnje. Uenici oprimjeruju fiziki
prikaz likova, karaterizaciju govorom, postupcima te psiholoki prikaz. Pronalaze citate koji e pokazati
kako se Ivica osjea nakon susjedovih prijekora. Oprimjeruju stilske figure, kontrast i usporedbu. Iznose
obiljeja retrospekcije. Uitelj poduava uenike obiljejima portreta.
3. Usustavljivanje
U slobodnome razgovoru uenici navode to je susjeda navelo na takvo razmiljanje i postupanje. to
bi susjed trebao napraviti u toj situaciji? to bi se danas dogodilo da susjed izbiuje neije dijete?
Uenici izraajno itaju dijelove teksta.

Plan ploe
Ante Kovai
Djetinjstvo i kolovanje Ivice Kimanovia
(ulomak iz romana U registraturi)
LIKOVI: Miho, Ivica, Pero, uitelj
Slijed dogaaja: RETROSPEKCIJA (vraanje na dogaaje koji su proli, a prikazuju se u sadanjosti).
Pripovjeda u 1. osobi: Ja se pobrah Nikomu nita ne kazah (autobiografija)
PRIPOVJEDAKI POSTUPCI:
dijalog
pripovijedanje
opis vanjtine likova - portret
opis unutarnjih, psihikih proivljavanja likova
GLAVNI LIK: Ivica Kimanovi
realistino ocrtan lik u ije su postupke utkani autobiografski elementi iz pieva ivota
sigurno mome
filozof (mudrac), najbolji uenik
primjer Mihi i Peri
nesebino pomae u uenju
obazriv prema drugima
tankoutan i osjetljiv
ivi u skromnim uvjetima (u potleuici, pjeai do kole s krikom sira i neto kruha)
Usmeno izraajno itanje.
Pismeno portretiranje Mihe ili Pere.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Mladen Kopjar
Jesi za jednu pusu

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:
elni rad, rad u paru,
pojedinani rad.
Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
itanka, biljenice, kreda, ploa, grafoskop,
interpretacija.
prozirnica, nastavni listii.
pripovjeda u prvoj osobi, fabula i dijelovi fabule, karakterizacija lika govorom
i postupcima, naini pripovijedanja, preneseno znaenje.
uenik e interpretirati tekst, prepoznati pripovjedni tekst i pripovijedanje u
prvoj osobi, uoiti dijelove fabule, imenovati ih i dati im odgovarajue
podnaslove, prepoznati osobine lika postupcima i govorom, oprimjeriti tvrdnje
navodima iz teksta, odrediti temu i osnovnu misao djela.
Uenik e:
odrediti temu i osnovnu misao djela

razlikovati pripovijedanje u prvoj i treoj osobi
imenovati osobine lika u proznome djelu i oprimjeriti karakterizaciju lika
navodima iz teksta
odrediti dijelove fabule, osmisliti podnaslove
uoiti i razlikovati naine pripovijedanja, citirati primjere
razvijati razumijevanje i ljubav meu lanovima obitelji
osvijestiti vanost obiteljskoga zajednitva
prosuivati i vrednovati meuljudske odnose
razvijati sposobnost komunikacije s pripovjednim djelom
razvijati sposobnost iskazivanja vlastitih doivljaja i prosudaba
razvijati svoje emocionalne, intelektualne i stvaralake aktivnosti
razvijati interes za pripovjedna djela
obogatiti rjenik
njegovati komunikacijske vjetine, iznositi svoje miljenje, sluati i
uvaavati drugoga
i sluanja.
Uenici biraju zadatak:
a) Napii popis najsmjenijih uenikih zabuna prilikom odgovaranja.
Bude li se morao sluiti dijalogom, pazi na pisanje upravnoga
govora.
b) Napii priu Slatke mamine rijei. Neka pripovjeda bude u prvoj
osobi.
1. Uvod
a) Motivacija
Uitelj vodi motivacijski razgovor. Prisjetite se situacije u kojoj ste se osramotili pred razredom ili
prijateljima. Kako ste se rijeili neugodnoga osjeaja srama i nezadovoljstva? Komu ste se poalili?
Tko vas je razumio i utjeio?
b) Najava teme sata
Upoznat emo djeaka koji je znao tko ga moe najbolje utjeiti.
2. Obrada
a) itanje teksta
Nakon uiteljeva itanja uenici usmeno iznose svoja zapaanja i dojmove o proitanome tekstu.
b) Interpretacija
Postavljanjem pitanja uitelj s uenicima interpretira tekst. (O emu i o kome ovaj tekst govori?
Odredite temu i likove. Koje su vam osobine djeaka simpatine? U emu pretjeruje? Ponaa li se
doista odraslo kao to se osjea? Koga je prvoga potraio za utjehu? U kakvu je odnosu s braom?
Po emu to zakljuujete? Razumijete li majinu brigu? to moete rei o ocu? Misli li otac ozbiljno kad
kae da nije trebao svakomu dati kljueve? Osobine ste prepoznali iz postupaka i razmiljanja. Govori
li pripovjeda o sebi ili o drugome djeaku? Djeluje li pripovijedanje iskreno i uvjerljivo? Kako bi ta ista
reenica glasila da pripovjeda govori o drugome djeaku? to je time postignuto?) Uenici
prepoznaju pripovjedaa u prvoj osobi. Primjeuju da u tekstu ima reenica u kojima se pripovijeda
dogaaj (to djeak radi) i reenica u kojima razgovara (s majkom, Tihomirom, uiteljicom, tatom).
Prepoznaju osnovne naine pripovijedanja, osnovne pripovjedne tehnike. Trae primjere za
pripovijedanje i dijalog te ih citiraju. Uenicima se podijele listii za rad u paru (ili rad u skupini).
Uenici karakteriziraju lik i citiraju reenice u kojima su te osobine vidljive, prepoznaju pripovjedni
nain kojim je to postignuto i objavljuju rezultate rada u paru. Prepoznaju knjievnu vrstu i knjievni
rod, otkrivaju osnovnu misao, uz uiteljevu pomo oblikuju je u reenicu. Tijekom interpretacije uitelj
zapisuje na plou, a uenici u svoje biljenice.
Listi za rad u paru:
karakterizacija Darka:
osobina:
citat:
Mora prestati s time! rekao sam joj.
Smijena mi je bila mamina briga.
Sjajno! Osjeao sam se odraslim
Sram me, protisnuo sam.
Bio sam sav jadan i naputen.
Nisam joj mogao rei ne.
nain:
karakterizacija majke:
osobina:
brina
njena
potuje sina
paljiva
pomirljiva i duhovita
citat:
nain:
3. Usustavljivanje
Uitelj potie uenike da navedu nove spoznaje koje su nauili na ovome satu: pripovjeda u prvoj osobi,
tijek dogaaja u pripovjednome djelu, dijelovi fabule, karakterizacija likova i naini pripovijedanja.
Napii kako je tebe roditelj ispraao u kolu kad si iao prvi razred.
Plan ploe
Mladen Kopjar
Jesi za jednu pusu
TEMA: odrastanje, odnos sina i majke, prvokolski dani
LIKOVI: Darko, majka, uenici iz razreda
KARAKTERIZACIJA LIKOVA
karakterizacija Darka:
osobina:
odluan
osjea se odraslo
djetinjast
oajan
voli majku
citat:
Mora prestati s time! rekao sam joj.
Smijena mi je bila mamina briga.
Sjajno! Osjeao sam se odraslim
Sram me, protisnuo sam.
Bio sam sav jadan i naputen.
Nisam joj mogao rei ne.
nain:
dijalog
razmiljanje
dijalog
pripovijedanje
pripovijedanje
karakterizacija majke:
osobina:
brina
njena
potuje sina
paljiva
pomirljiva i duhovita
citat:
Jesi uzeo sve knjige? Koliko sati danas imate?
S ime, ljubavi? poljubila me.
Mama je strogo potivala moj zahtjev
Takav je ivot, rekla je zbog semafora i kljua, a zbog kie mi dobacila
suhu odjeu.
Jesi za jednu pusu? provirila je mama.
nain:
dijalog
dijalog
pripovijedanje
dijalog i pripovijedanje
dijalog
PRIPOVJEDA U PRVOJ OSOBI: Izbjegao sam i ljigavi nadimak.

DIJELOVI FABULE:
UVOD Majka pred kolom poljupcima ispraa Darka.
ZAPLET Prijatelj upozorava Darka da to ne doputa jer e mu se svi rugati.
VRHUNAC Darko se pri odgovaranju osramoti pred razredom, upada u lokvu i gubi klju, osjea se jadno.
RASPLET Majka ga tjei.
KNJIEVNI ROD: epika (proza)
KNJIEVNA VRSTA: djeji roman (ulomak)
OSNOVNA MISAO: Majin poljubac najbolja je utjeha kad si jadan i naputen.

Usmeno odgovaranje na pitanja tijekom interpretacije.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Gustav Krklec
Proljee u zagorskim vonjacima

Nastavno podruje:
Nastavni oblici:
Mjesto i datum:
knjievnost.
teksta.
itanka, ploa, kreda, procvjetala granica,
slika procvjetaloga vonjaka.
Kljuni pojmovi:
personifikacija, onomatopeja, pjesnika slika, zaviajni motivi, pjesma u prozi.
prepoznati i izdvojiti zaviajne motive, prepoznati osobitosti lirske pjesme,

izdvojiti pjesnike slike, izdvojiti stilske figure.
Zadae sata:
Uenik e:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:

prepoznati i imenovati aliteraciju u poetskome tekstu
uoiti ulogu ponavljanja istih glasova u ostvarivanju ritma
upoznavati prirodne i kulturne znaajke domovine
njegovati i poticati ljubav prema svakome dijelu domovine
razvijati ljubav prema prirodi
razvijati svijest o vanosti ouvanja i potovanja okolia u kojemu ivimo
osjetiti mir koji priroda stvara u ovjeku
razvijati literarno-komunikacijska iskustva i sposobnosti
razvijati sposobnosti neposrednoga izraavanja doivljaja
razvijati sposobnosti pismenoga izraavanja dojmova i doivljaja
i sluanja.
Napii literarni rad Proljee u mojemu kraju.

1. Uvod
a) Motivacija
Koje godinje doba spaja zimu i ljeto? Koje su osobitosti proljea? Kako se vi osjeate u proljee?
to primjeujete kako se vai blinji osjeaju, mijenja i se njihovo raspoloenje u proljee?
b) Najava teme sata
Pjesnik Gustav Krklec proljee doivljava u Hrvatkome zagorju, u vonjaku koji je pun ivota.
2. Obrada
a) itanje teksta
b) Interpretacija
Uenici odreuju krajolik o kojemu pisac govori. Uenici odreuju temu teksta. Navode osjeaje koje
tekst prenosi. Uenici prosuuju temelji li se tekst na radnji (poput prie) ili na opisima i doivljajima.
Zakljuuju o kojemu se knjievnome rodu radi. Uenici navode pjesnike slike koje opisuju Zagorje.
Izdvojite motive prirode koji su nadahnuli pjesnika. Imenujte i oprimjerite stilske figure. Uenici
navode bia koja pjesnik spominje. Otkrivaju kako se oni uklapaju u sliku proljea. Uenici odreuju
ton pjesme. Navode izraze koji pojaavaju dojam sveanosti. Uenici komentiraju ele li posjetiti
pjesnikov svijet bajke okien zastavama proljea.
3. Usustavljivanje
Dananji tekst pripada lirskome knjievnom rodu. To je pjesma napisana poput proze, u obliku proze.
Dakle, novi je kljuni pojam pjesma u prozi.
Izdvoji rijei kojima pjesnik doarava/opisuje proljee (jaglac, potok, modrina, lie...).
Napii sastavak na temu: Proljee u mojem naselju/ulici/dvoritu.
Plan ploe
Gustav Krklec
Proljee u zagorskim vonjacima
MJESTO: Hrvatsko zagorje
TEMA: proljee
MOTIVI:
priroda: jaglac, lie, okot
bia: ptica, pijetao, maak, dijete, seljak
PJESNIKE SLIKE
VIZUALNE (VIDNE): zagorski vonjak
AKUSTINE (SLUNE): odjekne cik ptice
TAKTILNE (DODIRNE): griti se
STILSKA IZRAAJNA SREDSTVA
EPITET mlade (breze)
ONOMATOPEJA potok zaubori, odjekne cik ptice
USPOREDBA Dijete e ti domahnuti rukom kao da te odavno oekuje.
ZA ONE KOJI ELE VIE
PJESMA U PROZI:
nije napisana u stihovima, nego u proznome obliku
izraava osjeajno stanje i ugoaj
bogata je stilskim sredstvima
ritmina je.

Pismeno opis otvorenoga prostora.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Selma Lagerlf
Bijeg u Egipat

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

itanka, biljenica, ploa, fotografija pustinje,
teksta.
oaze, palme.
tema, motiv, personifikacija, usporedba, legenda, psiholoka karakterizacija,
gradacija.
uenik e odrediti temu, odrediti motive, oprimjeriti personifikaciju i
usporedbu, , psiholoki karakterizirati likove, upoznati.

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
Uenik e:
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
odrediti temu
izdvojiti motive
oprimjeriti personifikaciju
karakterizirati likove govorom, postupcima i osjeajima
razvijati osjeaj osjetljivosti za ugroene zajednice ljudi
razvijati empatiju prema emocionalnim stanjima ljudi
spoznati kako se dobro djelo uinjeno prirodi uvijek vrati ovjeanstvu
spoznati da lijepa, topla i uljudna rije mijenja okolnosti ivota, ljude i
prirodu
otkrivati etika i idejna stajalita u tekstu
otkrivati bitna obiljeja proznoga iskaza
i sluanja
Prema itanci, prvi ili trei zadatak.

1. Uvod
a) Motivacija
Koje asocijacije veete uz Egipat? Kakva je klima u Egiptu? to je potrebno za preivljavanje u
pustinji? Koji bi vas razlozi naveli da odete u pustinju?
b) Najava teme sata
vedska knjievnica Selma Lagerlf pie o bijegu jedne obitelji u Egipat.
2. Obrada
a) itanje teksta
Uiteljica objanjava nepoznate rijei prema itanci.
b) Interpretacija
Koji vam je dio teksta najzanimljiviji? Znate li o kojoj se obitelji radi iako u tekstu nije navedeno? Koliko
je logino bjeati u pustinju? Zato bjee u pustinju? Koje opasnosti pustinja nosi? Uenike se navodi
da shvate kako je bijeg u nepristupaan kraj spasio ivote te obitelji te da su u smrtnoj opasnosti
nelogini potezi nuni. Karakteriziraju se likovi palme, djeteca i majke, osobito njihovi osjeaji i
proivljavanja. Palma spominje posmrtnu pjesmu. to zakljuujete o njoj nakon to je spustila kronju
da nahrani obitelj? Koji bi bili stvarni razlozi njezine smrti, a koji plod predaje, uspomene na neke
slavne ljude? Od uenika se trai da citiraju dio koji govori o opasnostima u pustinji te da iskau svoje
osjeaje izazvane itanjem toga dijela. Odreuje se knjievna vrsta.
3. Usustavljivanje
Uenici ponavljaju temu i motive te odreuju karakterizaciju likova osjeajima.
Nacrtaj prizor po izboru.

Plan ploe
Selma Lagerlf
Bijeg u Egipat
TEMA: susret stare palme s izbjeglom obitelji koja bjei pustinjom
MOTIVI: pustinjske opasnosti, palmina sjeanja, bjegunci, karavana
MJESTO RADNJE: pustinja
VRIJEME RADNJE: prije dvije tisue godina
govorom: Dobro je da to ne znai mene jer ja ne mogu umrijeti.
palma
postupcima: I palma prigne svoje visoko stablo pred djetetom
govorom:
Palmo, uspravi se! Palmo dobra, uspravi se!
djetece
postupcima:
govorom:
iznemoglo i tapkalo naokolo, igralo se vlatima i travicama

Bog e nam pomoi
majka
postupcima:
prevrnula je svoju suknju i njome ga ogrnula

USPOREDBA bez nade kao ovjek koji ima u srcu smrtnu ranu
sagiba stablo palme kao tanku trsku
KNJEVNA VRSTA: PRIA (autorica ju naziva legendom)
LEGENDA pria ili predaja o znaajnim vjerskim, povijesnim ili drugim dogaajima i ljudima ija su djela
ili postupci bili uzorom drugim ljudima. Osim povijesnim podatcima legende obiluju i udesnim
ili natprirodnim pojedinostima.
GRADACIJA postupno nizanje izraza ili pjesnikih slika od slabijih k jaima ili obrnuto.
Lavovi e ih prodrijeti. Zmije e ih izbosti; e e ih osuiti; sunanica spaliti;
razbojnici e ih napasti; pjeana oluja pokopati; strah e ih unititi.

Usmeno izlaganje uenika (kao referat) o dananjim izbjeglicama i prognanicima (prema itanci).

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Sanja Lovreni
Pod, zdjela i postelja

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

teksta.
Kljuni pojmovi:
drama, dijelovi dramskoga teksta, monolog, didaskalije, prilagodba.
uenik e utvrditi obiljeja dramskoga roda, upoznati dijelove dramskoga

teksta, oprimjeriti dijalog, monolog i didaskalije, upoznati prilagodbu.
Zadae sata:
Uenik e:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
uoiti obiljeja i dijelove dramskoga teksta: dramski sukob, dramski likovi,

dramska situacija, in, prizor
prepoznati dramski sukob kao temelj dramskoj radnji
oprimjeriti dijalog, monolog i didaskalije
upoznati prilagodbu (adaptaciju)
razvijati pozitivne osobine linosti i osjeaj pravednosti
zamjeivati ljudske slabosti i vrline
njegovati etike vrijednosti kao uvjet dobrih meusobnih odnosa
razvijati osjeaj pravde, humanosti, demokratinosti
razvijati sposobnost doivljavanja dramskoga teksta kao umjetnikoga
djela
razvijati sposobnost zamiljanja i matanja
razvijati pozitivne etike vrijednosti i estetski ukus uenika
uoavati pojedinosti poznatih tekstova u novom knjievnome tekstu
razvijati umijee interpretativnoga itanja i glume
njegovati kulturu dijaloga i uljudnoga komuniciranja.
Izvedite ulomak u skupinama s dramatizacijom svih prizora. Oblikuj dramski
tekst u strip.
1. Uvod
a) Motivacija
Jeste li upoznati s osjeajem ljubomore? to taj osjeaj podrazumijeva?
b) Najava teme sata
Sanja Lovreni u djelu Pod, zdjela i postelja dotie se ljubomore, ali i drugih loih osobina i postupaka.
2. Obrada
a) itanje teksta
Nakon pojanjenja nepoznatih rijei slijedi itanje teksta. Uenike se moe podijeliti prema ulogama te
im dati koji trenutak za pripremu.
b) Interpretacija
Uenici e primijetiti slinosti izmeu Pastorke i jednoga lika iz poznate bajke. Potom e uoiti obiljeja
i dijelove dramskoga teksta, nabrojiti dramske likove te komentirati poruke njihovih imena, odrediti
dramski sukob (dramske sukobe), osvijestiti prizor, oprimjeriti dijalog, monolog i didaskalije, upoznati
prilagodbu. Zatim e razgovarati o ponaanju Pastorke i Kerke te iznijeti njihove slinosti i razlike s
obzirom na okolnosti u kojima su se nale te e prizvati u sjeanje ostale prilagodbe poznatih bajki.
3. Usustavljivanje
Uenici ponavljaju obiljeja drame, dijelove dramskoga teksta i dramskoga sukoba. Po zavretku
uenici ukratko prepriavaju radnju kako bi se pripremili za ponovno itanje. Uiteljica obraa panju
na posljednju didaskaliju potiui uenike da se ukljue u nastavak ulomka. Slijedi ponovno itanje
dramskoga teksta, odnosno glumljenje uz napomenu da se kraljevi moe pojaviti te da uenici
sami kreiraju daljnja zbivanja. Uenici glume i 3. i 4. prizor koji su u itanci objanjeni didaskalijama.
Poigraj se kostimografa nacrtaj izgled lika po izboru pazei kakvu e odjeu odjenuti.
Odredi dijelove fabule, potom ovaj dramski tekst ili njegov dio pretvori u strip.
Plan ploe
Sanja Lovreni
Pod, zdjela i postelja
- ulomak dramskoga teksta
DRAMA trei knjievni rod namijenjen izvoenju na pozornici. Autor svoje doivljaje,
misli i osjeaje ne iznosi izravno, ve ih povjerava likovima.
OBILJEJA DRAME: dramska radnja, lica, dijalozi, monolozi, didaskalije.
LIKOVI: Maeha ili Majka, Pastorka, Ki, Rugoba, Grdoba, (Kraljevi)
DRAMSKA SITUACIJA trenutak u kazalinome komadu koji je dramatski vaan ili istaknut.
Dramska radnja prikazuje odnos meu likovima u odreenome prostoru i vremenu.
Dramsko djelo temelji se na sukobu:
sukob stvoren zbog ljubomore
sukob stvoren zbog Maehinih oekivanja
sukob stvoren zbog Kerina nepomaganja Rugobi i Grdobi
Razrjeenje sukoba: Pastorka se povlai, odlazi.
PRILAGODBA (ADAPTACIJA) postupak kojim se jedno umjetniko djelo (npr. knjievno) preoblikuje, odnosno
prilagoava za drugi nain izraavanja (npr. kazalini, filmski, stripovni).

Usmeno odgovaranja uenika na pitanja tijekom interpretacije ulomka igrokaza.
Usmeno izvoenje ulomka.
Pismeno nacrtati lik.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Miroslav Slavko Maer
Djedovo slovo

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

teksta.
tema, zaviajni motivi, karakterizacija lika govorom i postupcima, preneseno
znaenje, osnovna misao, autobiografska proza.
uenik e odrediti temu, izdvojti zaviajne motive, karakterizirati lik govorom i
postupcima, oprimjeriti preneseno znaenje, odrediti osnovnu misao,
upoznati obiljeja autobiografske proze.

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
Uenik e:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
razlikovati knjievne rodove s obzirom na vanjski oblik (proza, lirika,

drama)
uoiti odnos pripovjedaa u prvoj osobi prema pripovijedanome
oprimjeriti ga navodima iz teksta
prepoznati i imenovati osobine lika u proznome djelu
oprimjeriti govornu karakterizaciju navodima iz teksta
zamijetiti preneseno znaenje u knjievnim djelima
razlikovati epitet od pridjeva
razvijati svijest o duhovnome bogatstvu i njegovoj vrijednosti
razvijati potovanje i ljubav prema starijim lanovima obitelji (bakama,
djedovima) i drutvenoj zajednici
uoavati ljudske vrline (nesebinost, razumijevanje, strpljivost, blagost,
dobrota) koje ivot ine plemenitijim
razvijati ljubav prema zaviaju i domovini
otkrivati emotivne slojeve teksta
razvijati pozitivne etike vrijednosti i estetski ukus uenika
razvijati sposobnost izraavanja doivljaja
razvijati sposobnost interpretacijskoga itanja.
i sluanja.
Napii literarni rad o doivljajima iz djetinjstva, o vremenu provedenom s
bakom i djedom, mogui je naslov Moj djed i ja, prijatelja (frajera) dva.
1. Uvod
a) Motivacija
Uenici govore o lijepim obiteljskim dogaajima vezanim za baku i djeda. Prisjeaju se njihovih
osobina, zajednikih doivljaja. Moe li itko oduzeti ta sjeanja?
b) Najava teme sata
Svoja sjeanja iznosi pisac Miroslav Slavko Maer u tekstu Djedovo slovo.
2. Obrada
a) itanje teksta
Uiteljica objanjava nepoznate rijei.
b) Interpretacija
Uenici komentiraju naslov zato je djedovo slovo, a ne djeakovo. Iznose osjeaje koje su doivjeli
sluajui tekst, osjeaje koje im je pisac prenio. Odreuju temu, izdvajaju zaviajne motive, oprimjeruju
zaviajne rijei, odreuju mjesto i vrijeme radnje, nabrajaju likove. Uenici karakteriziraju likove s
obzirom na njihov govor i postupke. Obraaju panju na povezanost likova s prirodom (doruak u
vinogradu, pijenje Save iz eira, zec u torbi...) te osjeaje snage i mira koji proizlaze iz te povezanosti.
Odreuju knjievni rod i knjievnu vrstu te stajalite pripovjedaa. Utvrivanjem podataka o pievu
ivotu (s pomou biljeaka o autoru na kraju itanke) uenici utvruju da pisac pie o svojem ivotu te
usvajaju pojam autobigrafske proze.
3. Usustavljivanje
Uenici ponove temu, zaviajne motive i autobiografsku prozu. Potom ih uiteljica potakne da prepriaju
neke doivljaje sa svojim djedom ili neke dogaaje iz djetinjstva koji ih ispunjavaju radou i snagom.
Uenici rjeavaju nastavni listi, a potom pismeno prepriavaju dogaaj iz djetinjstva koji su doivjeli
s bakom ili djedom.
Zaokrui tone odgovore.
1. Proitani tekst pripada knjievnomu rodu: a) drami b) lirici c) epici.
2. Pripovjeda govori kao da se napisano dogodilo: a) njemu b) nekomu drugom.
3. Tema je: a) sjeanje na djetinjstvo b) proslava roendana c) prepriavanje ljetovanja.
4. Djeak: a) voli svojega djeda b) ne voli djeda c) ravnoduno promatra djeda.
5. Djeak sada: a) i dalje ljeti odlazi djedu b) u mislima vidi djeda kako peca na obali Save.
Plan ploe
Miroslav Slavko Maer
Djedovo slovo
TEMA: sjeanje na djetinjstvo
OSNOVNA MISAO: Iz djetinjstva crpimo snagu za kasniji ivot.
ZAVIAJNI MOTIVI: Bosut, Sava, kukuruz na ciganskoj vatri, Gomolava
ZAVIAJNE RIJEI: baa, bostan, keder, tagalj, take
DJEAK
nemiran i ivahan
matovit i radoznao
siromaan
voli baku i djeda
voli ljeto i prirodu
marljiv i vrijedan
BAKA
pee najbolje lepinje u svojoj tvornici kruha
najzaposlenija ena na svijetu
spretna, okretna i osjeajna
DJED
siromaan ratar, lovac i ribolovac
vjet u ribarenju
neumoran (cijeli dan eka tuke)
lijepo je priao prie
KNJIEVNI ROD: epika
KNJIEVNA VRSTA: pria
PRIPOVJEDA U PRVOJ OSOBI: Bio sam bogat. (JA)
AUTOBIOGRAFSKA PROZA pripovjedaev zapis o vlastitome ivotu.

Usmeno odgovaranja uenika na pitanja tijekom interpretacije teksta.
Usmeno prepriavanje doivljaja iz djetinjstva.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Alojz Majeti
Kriari osvajaju Zadar

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

itanka, ploa, biljenica, nastavni listii.
teksta.
tema, motiv, povijesni roman, kompozicija, fabula, pripovjeda u treoj osobi,
pripovijedanje kao pripovjedna tehnika, poglavlje.
uenik e odrediti temu, izdvojiti motive, upoznati povijesni roman kao
knjievnu vrstu, odrediti fabulu, odrediti stajalite pripovjedaa, oprimjeriti
pripovijedanje kao pripovjednu tehniku.

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
Uenik e:
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
upoznati obiljeja povijesnoga romana

upoznati knjievnu vrstu romana za mlade
prepoznati pripovijedanje kao pripovjednu tehniku
spoznati obiljeja poglavlja, ulomka i epizode
biti potaknut spoznati iskonsku povezanost s narodom kojemu
pripada
otkriti hrabrost naega ovjeka da se usprotivi i suprotstavi tuinu
razvijati i poticati svijesti o jedinstvenosti domovine: povijesti, jezika,
ljudi; prolosti, sadanjosti, budunosti
razvijati sposobnost doivljavanja, zapaanja i izraavanja
domoljubnih osjeaja
razvijati sposobnost prianja i prepriavanja
biti potaknut na samostalno itanje proze
dijaloga i sluanja
uiti kulturu pismene komunikacije.
Prema izboru, uenika prvi ili drugi zadatak iz itanke.

1. Uvod
a) Motivacija
Povede se razgovor o burnoj povijesti Hrvatske, o stoljetnim borbama radi ouvanja svoje zemlje koju
su mnogi narodi eljeli prisvojiti. Slijedi razgovor o kriarima i kriarskim ratovima.
b) Najava teme sata
U ulomku romana Alojza Majetia doznat emo vie o kriarskim bitkama na Jadranu.
2. Obrada
a) itanje teksta
itanje teksta slijedi nakon objanjenja nepoznatih rijei.
b) Interpretacija
Uenici odreuju temu, mjesto i vrijeme radnje, nabrajaju likove. Kod likova je bitno napomenuti da
su to stvarni likovi, odnosno povijesni izvori pokazuju da su doista postojale te osobe. Uenici
prepriavaju dogaaje iz 1202. i 1203.godine kad je mletaka vojska u potpunosti razorila grad.
Uenici iznose svoje miljenje o takvu postupku. Karakteriziraju lik Malduha Kaia postupcima,
osjeajima i razmiljanjima. Zadravaju se na trenutku kad je Malduh vidio potpuno unitenje svoje
djedovine te na odluci koju tada donosi. Odreuju unutarnju (fabulu) i vanjsku kompoziciju.
Naglaavaju izvore s kojima se pisac koristio piui to djelo (povijesne injenice i podatci) te iznose
obiljeja povijesnoga romana. Uiteljica upoznaje uenike s drugim piscima povijesnih romana
i njihovim djelima.
3. Usustavljivanje
Usmjerenim razgovorom voditi uenike k spoznavanju vrijednosti mira, slobode i ravnopravnosti
meu narodima, osuivanju osvajakih ratova i o pravu naroda na obranu od agresije, primjerice
Domovinski rat.
Napii pismo omikomu knezu Malduhu Kaiu.
Plan ploe
Alojz Majeti
Kriari osvajaju Zadar
TEMA: kriari osvajaju Zadar
MJESTO RADNJE: Zadar
VRIJEME RADNJE: 1202., 1203.
LIKOVI stvarni (prema povijesnim izvorima): Robert de Clari, Enrico Dandolo, kriari, Malduh Kai
MALDUH:
hrabar, odluan, mudar, neustraiv
odan ideji tenje za slobodom
borac protiv Mleana za ouvanje svoje djedovine
KOMPOZICIJA:
unutarnja
1. uvod: dolazak kriara i Mleana
2. zaplet: opsada Zadra
3. vrhunac: razaranje, pustoenje i pljakanje grada
4. rasplet: potreseni Malduh kuje plan osvete
vanjska
odjeljci
KNJIEVNA VRSTA: povijesni roman (na temelju povijesnih podataka prikazuje se slika prolih vremena)
Autori hrvatskih povijesnih romana: August enoa Zlatarovo zlato, Seljaka buna
Eugen Kumii Urota zrinsko-frankopanska
KNJIEVNI ROD: epika (u prozi)
Pismeno pisanje pisma omikomu knezu Malduhu Kaiu.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Matko Marui
Opera, opera

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:
rad u skupinama.

itanka, ploa, biljenica, fotografija Splita
teksta.
(Peristila).
tema, kompozicija, motiv, roman, pripovjeda u prvoj osobi, govorna
karakterizacija, psiholoka karakterizacija, dijalog, humor.
uenik e odrediti temu, odrediti kompoziciju, izdvojiti motive, odrediti
knjievnu vrstu, odrediti stajalite pripovjedaa, karakterizirati likove govorom
i postupcima, oprimjeriti pripovjednu tehniku.
Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
Uenik e:
odrediti temu
uoiti pripovijedanje u prvoj osobi
prepoznati i imenovati dijelove fabule (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet)
oprimjeriti govornu i psiholoku karakterizaciju navodima iz teksta
uoiti iskrene obiteljske odnose te prihvaanje vrlina i mana lanova
obitelji kao izvor smijeha, radosti i zadovoljstva
razvijati ljubav prema kulturno-umjetnikim djelima
razvijati intelektualnu radoznalost i tenju za proirivanjem spoznajnih
horizonata
razvijati
sposobnost
percipiranja,
predoavanja,
memoriranja,
razumijevanja, rasuivanja, kritikoga i stvaralakoga miljenja
razvijati sposobnost individualnoga i nijansiranoga izraavanja osobnoga
iskustva i vlastitih doivljaja izazvanih susretom s opernim djelom
razvijati usmenu jezinu kreativnost i stvaralatvo
razvijati svijest o trajnome zanimanju za umjetnost
razvijati sposobnost za samostalnu ralambu djela

dijaloga i sluanja
razvijati sposobnosti glume, razgovjetnog i izraajnog govora.

Dramatiziraj dio teksta po izboru tako da promijeni zavretak ili doda nove
likove.
1. Uvod
a) Motivacija
Navedite svoje osjeaje i pomisli kad ujete rije opera. Kako se osjeate kad vas netko tjera ii
nekamo kamo ne elite?
b) Najava teme sata
Majka i njezina djeca odlaze na operu Aida o emu pie Matko Marui.
2. Obrada
a) itanje teksta
Nakon objanjenja nepoznatih rijei prema itanci slijedi itanje teksta.

Interpretacija
Uenici iznose svoje dojmove te objanjavaju koliko se sadraj ulomka slae s njihovim
pretpostavkama i oekivanjima. Odreuju temu, mjesto i vrijeme radnje te stajalite pripovjedaa.
Nakon nabrajanja likova uenici karakteriziraju svaki pojedini lik. Trae navode koji potvruju da je
Marija jo djevojica, da se majka trudi kulturno osvijestiti lanove svoje obitelji, da otac jednim
dijelom osjea krivnju jer nije bio s obitelji. Uenici iznose svoje osjeaje s kojim se likom najlake
poistovjeuju, a koji im je najdalji. Zatim ponovno itaju tekst i trae smijene dijelove. Uz pomo
uiteljice otkrivaju ime pisac postie humoristinost.
3. Usustavljivanje
Uenici odreuju knjievnu vrstu. Razgovaraju o moguim anegdotama koje su likovi ulomka mogli
doivjeti na ljetovanju.
b)

Dramatiziraj ulomak (ukljuiti uenika u rad cijeloga razreda).
Plan ploe
Matko Marui
Opera, opera
TEMA: neoekivani i aljivi dogaaji na obiteljskome sluanju opere
MJESTO RADNJE: Split
VRIJEME RADNJE: ljetovanje
PRIPOVJEDA: u prvoj osobi
OTAC
pitao sam licemjerno, proet neugodnom slutnjom
pitao sam s neskrivenom strepnjom
MAJKA
otar pogled, s jasnom primjesom oaja
morala je olakati srce
STJEPAN
s namjetenom njenou prema sestrici
prasnuo je oduevljeno
MARIJA
za zrakoplov koji je prelijetao mislila da je iva zvijezda
nije mogla zaspati bez mamine prie
POSTIZANJE HUMORISTINOGA I DUHOVITOGA:

a) ODNOS MEU RIJEIMA
b) RAUNALNI RJENIK
c) SPAJANJE NESPOJIVOGA
d) STVARANJE NOVIH RIJEI
e) PREUVELIAVANJE
da je tu neto sumnjivo, pokazao je i mamin straan pogled

kojim ga je na to oinula
Supruzi je mozak oito dobio informaciju koja
je prebrisala sve ostale.
pokazujui prstima kolike su pivske boce za mieve
postoperno (tj. nakon opere) prema: postoperativno
(tj. nakon operacije, lijenikoga postupka)
jasno se pokazalo da je operu pozorno sluala tono dvije minute
KNJIEVNA VRSTA: humoristini roman za mlade

Usmeno dramatizacija ulomka (gluma).

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Vladimir Nazor
Halugica

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

teksta.
tema i motiv, pjesnika slika, karakterizacija lika postupkom i govorom,
personifikacija, kompozicija.
uenik e odrediti temu, izdvojiti motive, oprimjeriti pjesnike slike,
karakterizirati likove postupkom i govorom, oprimjeriti personifikaciju, odrediti
dijelove kompozicije.

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
Uenik e:

iskazati ljubav i potovanje prema prirodi koja nas okruuje
razvijati pravilan pogled na svijet znanstvenim tumaenjem bajke
poticati na aktivnu i stvaralaku ulogu matanja u planiranju budunosti
vlastitoga ivota
upoznati pojam altruizam, odnosno nesebinu brigu za blagostanje
drugih ljudi, spremnost na odstupanje od vlastitih interesa u korist drugih
i sluanja
Istrai kako ive djeca u domovima za naputenu i nezbrinutu djecu te otkrij
mogunosti odrastanja, studiranja, zaposlenja te djece i istrai projekte
udruga, Caritasa, Crvenoga kria i Vlade RH koji rade s nezbrinutom djecom
te se ukljui u rad koliko je mogue (SOS djeje selo, Sirotita, Imam
prijatelja u koli, RTL pomae djeci, Udruge Dora, Prsten, projekt Stariji
brat...)
1. Uvod
a) Motivacija
Voli li neobine pojave, one na granici moguega i nemoguega? Privlai li to tvoju panju?
b) Najava teme sata
Vladimir Nazor, Halugica.
2. Obrada
a) itanje teksta
Prije itanja uiteljica tumai nepoznate i manje poznate rijei (prema itanci).
b) Interpretacija
Jeste li iznenaeni ovakvom priom? S kojim se drutvenim problemom susreemo u djelu? Odredite
temu. Odredite dijelove fabule. Koje likove susreemo u tekstu? Jesu li to jedina dva lika? to
doznajemo o njima? Kako ih pisac karakterizira? Koji osjeaji i kakvo raspoloenje prevladava u
odnosu ribara Frane i Halugice? Unato tomu to se Halugica i ribar izvrsno slau i ive u harmoniji
(skladu), za ime Halugica ezne? Izdvojite reenice koje prikazuju tu enju. Kojim se rijeima i
izrazima pisac slui da ih opie? Zakljuite kakvim stilom pisanja Nazor pie. Odredite knjievni rod i
knjievnu vrstu.
3. Usustavljivanje
Uvidjeti kojim se problemima drutva i emocionalnim stanjima bavi knjievno djelo. Povede se
razgovor o obiteljskim problemima iz djeje perspektive

Zamisli i zapii to se dogodilo kasnije.
Plan ploe
Vladimir Nazor
Halugica
TEMA: Halugiin ivot s ribarem
DIJELOVI FABULE:
1. sretno djetinjstvo
2. Halugica donosi sreu ribaru
3. odrastanje
4. enja za majkom
KARAKTERIZACIJA LIKA postupkom i govorom
OBILJEJA NAZOROVA JEZIKA I STILA:
BUJNOST REENICE
Govorio joj o majci kraljici, o laama sa zlatnim pramcem i o gradovima s mramornimstubama i s
visokim ardacima.
inilo se starome Frani da u tome djetetu tono mu ga more darova ba u onaj dan kada ga
drhtave ruke upozorie da se ve mora odrei puine i valova via pred sobom i nosi na srcu, i
stiska u svome zagrljaju duu mora samo more.
IZBOR RIJEI: jedro stabalce, tropotnu u more, zubi drobni
ORIGINALNOST USPOREDBE: Bijae kao morska biljka; Bijae jedra kao val
KNJIEVNI ROD: epika
KNJIEVNA VRSTA: bajka
KOMPOZICIJA povezivanje manjih dijelova u veu cjelinu.
PORTRET prikazivanje fizikoga izgleda i unutranjih osobina neke osobe u knjievnome djelu.

Usmeno izlaganje uenika (kao referat) o nainu ivota djece u domovima za nezbrinutu djecu.
Usmeno odgovaranja uenika na pitanja tijekom interpretacije bajke.
Pismeno stvaralako prepriavanje.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Nikola Pavi
Kipec

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:
itanka, ploa, biljenica, fotografija.
Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
lirska pejsana pjesma, epitet, personifikacija, preneseno znaenje, pjesnika

slika, aliteracija, katrena, kajkavsko pjesnitvo, zaviajni motivi, pjesnika
sloboda.
Uenik e prepoznati zaviajne motive u pjesmi, uoiti bogatstvo ritma i rime,
uoiti i imenovati aliteraciju.
Uenik e:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
zamijetiti i izdvojiti motive

spoznati pjesniku sliku kao slikovni izraz doivljen osjetilom vida, sluha i
dodira
prepoznati i imenovati aliteraciju u poetskome tekstu
uoiti ulogu ponavljanja istih zatvornika u ostvarivanju ritma
odrediti i imenovati kiticu (strofu) prema broju stihova
prepoznati suodnos zaviajnoga govora (narjeja ili dijalekta) i zaviajnih
tema i motiva
razvijati i poticati ljubav prema zaviajnim krajolicima i obiteljskome domu
otkriti jednostavnost i skromnost kao izvor nadahnua i velikih djela
osvijestiti ljubav prema roditeljskome domu iako su u godinama mladenatva
privlanije daljine i novi putovi
razvijati sposobnost vlastite imaginacije
razvijati sposobnost slunoga primanja poetske poruke na kajkavskome
narjeju
razvijati sposobnost doivljavanja lirske pjesme i osnovnoga raspoloenja
razvijati sposobnost uoavanja, usporeivanja, zakljuivanja i logikoga
miljenja
razvijati literarne sposobnosti
i sluanja.
Naui interpretativno itati pjesmu. Napii literarni rad Svoj dom u srcu nosim.
1. Uvod
a) Motivacija
Zna li to je kipec, kip? Za koga se kip izrauje? Voli li otputovati? eli li se nakon putovanja vratiti
u svoj dom? ime te on privlai?
b) Najava teme sata
Pjesnik Nikola Pavi pisao je o jednome kipecu koji je njemu vaan.
2. Obrada
a) itanje teksta
Prije itanja pjesme objasnimo nepoznate rijei (prema itanci).
b) Interpretacija
Uenici odreuju raspoloenje u pjesmi. Izdvajaju pjesnike slike. Izdvajaju motive. Odreuju temu.
Oprimjeruju stilske figure: personifikaciju, usporedbu, aliteraciju i preneseno znaenje. U treoj strofi
pjesnik spominje jednu ivotinju. Uenici navode s kime ju usporeuje i zato se pjesnik poistovjeuje s tom
ivotinjom? Uenici pronalaze primjere netono napisanih rijei (vlastito ime) te otkrivaju pojam pjesnike
slobode. Odreuju vrstu strofe prema broju stihova te vrstu stiha prema broju slogova.
3. Usustavljivanje
O emu pjesma govori: o kipu ili o domu? Jeste li oekivali ovakvu pjesmu nakon naslova? to mislite
zato pjesnik svoj dom zove kipecom? Kako vi doivljavate svoj dom? Svia li vam se? Moe li svaki stan
biti dom? to zidove ini domom?
Uitelj moe izabrati zadatke za uenika.
1. Crte na temu Moj dom
2. Uenik treba napisati to vie pridjeva, imenica i glagola kao asocijaciju na pojam moj dom,
primjerice:
moj dom
pridjevi
imenice
ugodan, lijep, malen, svijetao...
obitelj, srea, slavlje...
glagoli
odmarati se, druiti se, uiti,
slaviti...
Plan ploe
Nikola Pavi
Kipec
dijalektno pjesnitvo kajkavsko
RASPLOENJE: radost zbog sklada prirode i ovjeka u zaviaju

PJESNIKE SLIKE:
VIDNE (VIZUALNE): v mesecu se zlati; krovek slamnati
SLUNE (AKUSTINE): veter zgorec stiha; pak peva popevke
DODIRNE (TAKTILNE): spod trave mefke / cvrka sara ula
MOTIVI: hia, mesec, veter, evino granje, trava mefka
poticaji za umjetniko izraavanje - najmanji dijelovi (jedinice) teme
TEMA: ljupkost i svetost rodne kue (hie)
STILSKE FIGURE:
PERSONIFIKACIJA: cvrka sara ula, / pak peva popevke
USPOREDBA: veter zgorec stiha / kak da plete tkanje
ALITERACIJA: ee / ez evino granje; pak peva popevke
PRENESENO ZNAENJE: pak peva popevke / kak pavi mikula

VRSTA STROFE: etverostih (katrena)
VRSTA STIHA: esterac
METAFORA skraena usporedba u kojoj se jedna rije zamjenjuje drugom rijeju, i to na temelju meusobne slinosti
ili ega zajednikoga.
Kipec naslov je pjesme metafora jer istie da je pjesniku njegova hia (kua) sveta slika, svetinja.


kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Josip Pupai

Nastavno podruje/podruja:
knjievnost.
Nastavni oblici:

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
itanka, biljenica, ploa, fotografija zvijezde i
interpretacija
knjievnoga
fotografije slavnih osoba, fotografije zvijezda
teksta.
Hollywooda na ploniku.
asonanca, aliteracija, vrsta strofe, ponavljanje, onomatopeja, vezani i slobodni
stih, ritam.
upoznati i oprimjeriti asonancu i aliteraciju; odrediti vrstu strofe; oprimjeriti
ponavljanje, personifikaciju; odrediti ritam pjesme.
Uenik e:
upoznati ponavljanje, aliteraciju i asonancu kao stilske figure

oprimjeriti personifikaciju
odrediti ritam
prepoznati i razlikovati vezani od slobodnoga stiha
odrediti vrstu strofe prema broju stihova
zapaati zbilju oko sebe (no, zvijezde, nebo...) i promatrati ju
uoavati pozitivne i negativne osobine ivotnih uzora (zvijezda)
razvijati sposobnost sluanja, doivljavanja lirske pjesme
razvijati sposobnosti prepoznavanja razliitih pjesnikih naina oblikovanja
pjesme
biti potaknut na samostalno lirsko stvaralatvo
razmiljati o prijenosu znaenja rijei zvijezda (nebesko tijelo) zvijezda
(slavna osoba)
usmjeriti uenika na pravilno citiranje dijelova pjesme
povesti slobodni razgovor o znaenju rijei zvijezda te raspravljati o
iskonskome znaenju zvijezde, o djelovanju dananjih zvijezda kao uzora
za ivot
razvijati jezine djelatnosti i sposobnosti komuniciranja te kulturu dijaloga i
sluanja.
uenik odabire zadatak:
a) Odaberi naslov i napii kratki sastavak Moja me zvijezda uvijek gleda
ili Dok gledam u zvijezde...
b) Naui interpretativno itati pjesmu.
1. Uvod
a) Motivacija
Kakav je osjeaj gledati u zvijezde? emu se divi kad gleda u zvijezde? ime zvijezde privlae?
(Na plou je privrena fotografija zvjezdanoga neba.) Prije su ljudi vie gledali u zvijezde. to mislite
zato? Kakvu su zvijezde igrale ulogu? (Zvijezde pokazuju strane svijeta, put...)
b) Najava teme sata
Pjesnik Josip Pupai odrastao je na moru i esto je promatrao zvijezde.
Svoj doivljaj prenosi nam u pjesmi Zvijezda da mi je biti.
2. Obrada
a) itanje teksta
Uenici se naslone na naslone stolaca, opuste se, zatvore oi dok uiteljica ita pjesmu.
b) Interpretacija
Uenici razgovaraju o osjeajima koji prevladavaju u pjesmi te mislima koje pjesnik izraava u svakoj
strofi. U teroj strofi uenici primjeuju da cijela strofa izrie jednu misao. Razgovaraju o snazi tako
izreene misli. Uenici oprimjeruju ponavljanje i usporedbu. Uiteljica na ploi izdvaja stih: Zvijezda da
mi je biti. Poduava uenike asonanci. Primjeri su za asonancu: negdje visoko, visoko. Zvuk glasa i
visok, izgled glasa i tokica stremi visinama. Glas o krug, simbol vjenosti, kao zvijezda si uvijek tu.
Na ploi izdvoji stih: Ono je moja zvijezda. Podui uenike aliteraciji. Uenici odreuju pjesmu s
obzirom na rimu, vrstu strofa. Odreuju ritam pjesme. Uoavaju pjesnikovu poruku: Sjati drugima poput
zvijezda.
3. Usustavljivanje
Ponoviti s uenicima stilske figure kojima je pjesnik obogatio pjesmu i naglasio poruku. Povede se
razgovor o dananjemu najeem koritenju rijei zvijezda. Uz pomo fotografija nekih dananjih
zvijezda uenici komentiraju ime bi oni mogli biti ivotni uzori. Razvrstavaju pozitivne i negativne
utjecaje ljudi. Uiteljica postavlja uenicima sljedee pitanje: Kako ja mogu biti drugima zvijezda?
Dopuni zadane reenice i dobit e literarni rad o zvijezdama.
Naslov: Kad gledam u zvijezde.
Kad gledam u zvijezde
Zvijezde gledam najee (ljeti/ zimi/ kad sam na moru/ kad sam kod beka na selu...)
Zvijezde su...
Izgledaju poput...
Njihovo svjetlo na tamnom nebu...
Kad gledam zvijezde osjeam se...
Ponekad poelim ...
Pitam se kako bi bilo kada bih zaplovila nebom, blizu zvijezda...
Kao astronaut mogla bih....
Pogled u zvijezde kae mi...
Plan ploe
Josip Pupai
OSJEAJI: blaenstvo, ponos, smirenost, njenost
1. strofa: zvijezde ive visoko (mirno, tiho, uzvieno)
2. strofa: pjesnik eli biti nekomu zvijezda sjati nekomu, biti vodilja, uzor
3. strofa: ponavljanje: Zvijezda da mi je biti pjesnik eli sjati poput zvijezde
STILSKE FIGURE:
PONAVLJANJE: Zvijezda da mi je biti; ...visoko, visoko,
USPOREDBA: ivjet kao zvijezda
PERSONIFIKACIJA: ivjet kao zvijezda (zvijezde ive)
ASONANCA: Zvijezda da mi je biti.
negdje visoko, visoko.
ALITERACIJA: Ono je moja zvijezda.
STIH: slobodni
STROFA: trostih, monostih
RITAM: umjeren, smiran, svean
PJESNIKOVA PORUKA: Sjati drugima poput zvijezda.
Interpretativno itanje pjesme na kraju sata.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Vanja Radau, Prva ri to sam je uo
Ivan Babi, Seocka idila

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

teksta.
pjesnika slika, tokavsko pjesnitvo, zaviajni motivi, vrsta strofe,
ponavljanje, slobodni stih, onomatopeja, ritam, polisindeton, inverzija,
kontrast, isprekidana rima, pjesnika sloboda, lirska minijatura.
Uenik e oprimjeriti pjesnike slike, izdvojiti zaviajne motive, odrediti vrstu
strofe, oprimjeriti ponavljanje, onomatopeju, polisindeton, inverziju, kontrast,
odrediti ritam, odrediti rimu, upoznati pjesniku slobodu, upoznati obiljeja
lirske minijature.

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
Uenik e:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
prepoznati dijalektno (tokavsko) pjesnitvo i objasniti dijalektizam

(lokalizam)
prepoznati lirsku pjesmu
prepoznati motive i uoiti sredinji motiv
prepoznati i objasniti ponavljanje, inverziju, ritam, slobodni stih
njegovati i ljubav prema jeziku zaviaja
iskazivati ljubav prema domovini, uemu i iremu zaviaju, hrvatskome
ovjeku
uiti standardni knjievni jezik usporeujui ga s dijalektima
potovati tradicije i vrijednosti hrvatskoga jezika i naroda
razvijati sposobnost doivljavanja
razvijati sposobnost komunikacije s pjesmom
razvijati literarne i analitike sposobnosti
razvijati sposobnosti uoavanja vrijednosti dijalektne rijei
biti osposobljavan za samostalnu interpretaciju
i sluanja.
Opii svoje naselje/mjesto, pokuaj doarati doivljaj mira koje ti ono prenosi.
Napii nekoliko stihova ili prozni sastavak posveen hrvatskomu jeziku.
1. Uvod
a) Motivacija
Kakva je prva rije koju ste uli? Komu ta rije pripada? Koje osjeaje ta rije nosi?
b) Najava teme sata
O prvoj rijei koju je uo pjeva Vanja Radau u pjesmi Prva ri to sam je uo.
2. Obrada
a) itanje teksta
Nakon pojanjenja nepoznatih rijei slijedi interpretativno itanje pjesme.
b) Interpretacija
Uenici uoavaju rijei koje ne pripadaju knjievnomu jeziku nego tokavskome narjeju ('rvatska,
divane, snae, didaci, ri). Izdvajaju motive i odreuju sredinji motiv. Odreuju temu i raspoloenje
koje pjesnik izraava. Navode pjesnike slike i stilska izraajna sredstva. Uenici primjeuju kako su
pjesnike slike vezane za osjet sluha te kako se njima izrie bogatstvo tokavskoga narjeja,
bogatstvo misli i osjeaja, bogatstvo ivota (divane, psuju, plau, tepaju momci, maze se cure,
brundaju babe, didaci mudruju...). Pjesnik izrie kako se sve djelatnosti, cjelokupan ivot i starih i
mladih ljudi u Slavoniji oduvijek odvija samo na jednome jeziku, i to hrvatskome. Uenici odreuju
ritam pjesme, vrstu stiha i knjievnu vrstu. Uiteljica uvodi drugu pjesmu, Seocka idila Ivana Babia.
itanje pjesme slijedi nakon pojanjenja nepoznatih rijei. Uiteljica potie uenike da otkriju slinosti
i razliitosti izmeu tih dviju pjesama. Uenici pronalaze slinosti u istome narjeju (tokavskome) i
govoru (ikavskome), u bogatstvu slika i osjeaja. Tema je druge pjesme idilian seoski ivot u kojemu
je sve mirno, tiho i u skladu s prirodom. Uenici nabrajaju lanove obitelji, navode kako oni provode
vrijeme te je li taj nain provoenja vremena prikladan njihovoj dobi. Uenici prosuuju kako osobe iz
pjesme reagiraju na zvuk zvona, pa makar se radilo i o posljednjim (smrtnim) zvonima. Uenici
razmiljaju opravdava li naslov raspoloenje u pjesmi.
3. Usustavljivanje
Uenici ponovno itaju obje pjesme, prosuuju usklaenost teme s osjeajima i raspoloenjima.
Oslukuju postoje li razlike u govoru istoga narjeja, odreuju krajolike koje pjesnici opisuju.
Opii svoje naselje/mjesto, pokuaj doarati doivljaj mira koje ti ono prenosi.
Plan ploe
Vanja Radau, Prva ri to sam je uo
Ivan Babi, Seocka idila
krajolik:
tema:
raspoloenje:
pjesnike
slike:
zaviajni motiv:
Vanja Radau
Prva ri to sam je uo
Slavonija
jezik
ponos, oduevljenje
slune: majine rijei,
govor, pla, smijeh,
tepanje, brundanje
Ivan Babi
Seocka idila
Dalmacija (kampanel)
ivot na selu
mir, spokoj
vidne: did drvo dilja, baba k
tuvi bii, unuk vrepie plai
Slavonija
selo
onomatopeja: kucka
stilska izraajna onomatopeja: brundaju, tepaju
ponavljanje: i
sredstva:
epitet: (zemlja) roena
aliteracija: did drvo dilja
vrsta stiha:
slobodni
vezani, isprekidana rima
ritam:
brz
usporen
vrsta pjesme:
domoljubna
domoljubna
DIJALEKTNO PJESNITVO: akavsko, kajkavsko, tokavsko
obje pjesme: ikavski govor tokavskoga narjeja
POLISINDETON gomilanje veznika:
I
Divane
I
Psuju
I
Pivaju
I
Plau
LIRSKA MINIAJTURA jednostavna kratka lirska pjesnika forma bogata slikovitou i stilskim figurama.

Usmeno odgovaranja uenika na pitanja tijekom interpretacije pjesama.
Pismeno pisanje pjesme ili opis naselja.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Milan Radi
Zipka hrvatskog jezika

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

teksta.
itanka, biljenica, ploa, fotografija crkve
svete Lucije u Jurandvoru, fotografija zipke.
Kljuni pojmovi:
tema, zaviajni motivi, lirika, preneseno znaenje, domoljubna pjesma.
Uenik e odrediti temu, izdvojiti motive, odrediti knjievni rod, oprimjeriti

preneseno znaenje, odrediti domoljubnu pjesmu kao knjievnu vrstu.
Zadae sata:
Uenik e:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
odrediti temu i izdvojiti zaviajne motive

prepoznati knjievni rod i knjievnu vrstu
oprimjeriti preneseno znaenje
razviti ljubav prema kulturnoj batini hrvatskoga naroda i hrvatskome
jeziku
upoznavati vlastiti kulturni identitet
razvijati zanimanje za spomeniku batinu
poticati osjeaj potovanja i brige za materijalnu i duhovnu batinu
poticati elju za znanjem o kulturnoj batini hrvatskoga naroda i

hrvatskome jeziku
osvjeivati spoznaju o vlastitome kulturnom identitetu i pripadnosti

zapadnoeuropskomu kulturnom krugu
razvijati osjeaj potovanja i brige za materijalnu i duhovnu batinu

razvijati sposobnost usporeivanja hrvatske i europske kulturne

batine

dijaloga i sluanja
razvijati sposobnost prepriavanja.

Napii pjesmu u kojoj e izraziti divljenje hrvatskomu jeziku, kulturi,
domovini, kulturnomu bogatstvu.
1. Uvod
a) Motivacija
Uitelj objanjava uenicima to je zipka te razgovara o tome to djetetu zipka predstavlja.
b) Najava teme sata
Milan Radi napisao je pjesmu Zipka hrvatskog jezika.
2. Obrada
a) itanje teksta
Uitelj interpretativno ita pjesmu.
b) Interpretacija
Uenici odreuju raspoloenje preneseno pjesmom, odnosno svoj doivljaj pjesme. Odreuju temu,
izdvajaju motive. Otkrivaju poruke pjesnika razmiljajui jesu li misli koje pjesnik iznosi povijesno
opravdane. Oprimjeruju epitet, otkrivaju inverziju i preneseno znaenje. Odreuju vrstu strofe, vrstu
stiha i knjievnu vrstu.
3. Usustavljivanje
Uenici prosuuju nain izraavanja osjeaja i misli te usporeuju pjesmu s tekstovima Baanska
ploa Josipa Bratulia i Baanska ploa Vjekoslava tefania prosuujui koji tekst najbolje oslikava
vrijednost Baanske ploe.
Pjesmom izrazi svoje divljenje prema svojemu narodu, zemlji, kulturnome spomeniku.
Plan ploe
Milan Radi
Zipka hrvatskog jezika
RASPOLOENJE: sveano, zadivljeno
TEMA: obraanje Baanskoj ploi izraavajui divljenje
MOTIVI: Baanska ploa, zipka, crkva, kralj Zvonimir, prvo pismo, srce, more
POVIJESNE INJENICE: mala crkva u Jurandvoru blizu mora; dar kralja Zvonimira,
prvo pismo Hrvata, jezik sauvala stoljeima
STILSKE FIGURE:
EPITET kraljevski (dar)
INVERZIJA svetinjo naa, kralja Zvonimira srca ar
PRENESENO ZNAENJE zipka hrvatskog jezika = Baanska ploa
nae proljee = novi poetak
srca ar = ljubav
VRSTA STROFE: monostrofa
VRSTA STIHA: izmjena kratkih i dugih stihova, slobodni stih
KNJIEVNA VRSTA: domoljubna pjesma
Dodatak: jezino-slikovne vjebe.

kolijevka
zipka
plahta
lancun
jastuk
kuin
zibelka
blaznica
vanjku
beika
arav
jastue

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Ivan Ian Ramljak
Kruh svetoga Ante

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

teksta.
tema, motiv, proza, karakterizacija lika govorom i postupcima, osnovna
misao, socijalna karakterizacija, motiviranost postupaka lika.
uenik e odrediti temu, izdvojiti motive, navesti obiljeja proze, odrediti
osnovnu misao, karakterizirati likove govorom i postupcima, upoznati
socijalnu karakterizaciju lika, odrediti motive postupanja likova.

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
Uenik e:
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
odrediti temu
izdvojiti motive
navesti i oprimjeriti obiljeja proze
odrediti osnovnu misao
upoznati socijalnu karakterijaciju lika
odrediti motive postupanja likova
oprimjeriti stilske figure
doivjeti vrijednost uzornih meuljudskih odnosa
razvijati ljubav, dobrotu, plemenitost
osjetiti poticaj za njegovanje potenja, pravednosti, dobrote, humanosti
osvijestiti vanost odranja obeanja
doivjeti pohlepu i pretjeranu ljubav prema novcu negativnim osobinama
doivjeti poticaj za uoavanje socijalnih problema u svojoj sredini
razvijati sposobnost doivljavanja, zapaanja i otkrivanja umjetnike
razvijati sposobnost otkrivanja etikih i idejnih stajalita proznoga teksta
usporeivati likove po njihovim postupcima i karakternim osobinama
razvijati sposobnost vizualne imaginacije i doivljavanja ugoaja
i sluanja
razvijati sposobnost izraavanja razmiljanja.
Napii literarni rad Prekreno obeanje.

1. Uvod
a) Motivacija
Kako doivljavate siromano odjevene ljude? Imate li za njih razumijevanja ili ih osuujete? to
znate o svetome Anti? Jeste li igdje vidjeli natpis Kruh svetoga Ante? to mislite o ljudima koji ne
dre do svoje rijei?
b) Najava teme sata
Kruh svetoga Ante naziv je teksta pisca Ivana Iana Ramljaka.
2. Obrada
a) itanje teksta
Nakon pojanjenja nepoznatih rijei slijedi interpretativno itanje.
b) Interpretacija
Uenici odreuju temu, izdvajaju motive, odreuju mjesto radnje. Razgovaraju o osnovnoj misli
teksta. Karakteriziraju likove govorom i postupcima. Uiteljica likove stavlja u suprotnost te tako
prikazuje Pavin blagi i uspjeni utjecaj na Matiu. Uenici zapaaju Matiin odnos prema Pavi te
pojedinosti po kojima se vidi da Pavo utjee na Matiu. Uenici zakljuuju kako se ispod grube i
okrutne Matiine pojave krije njeno srce i razvijena savjest. Analiziraju novane vrijednosti koje
se spominju u tekstu te raunaju je li Pavo na kraju dobio vie ili manje od dogovorenoga iznosa
za svoj rad. Uenici objanjavaju Pavin razgovor s majkom Ruom te iznose svoj doivljaj njezina
komentara. Oprimjeruju onomatopeju i usporedbu. Uiteljica upoznaje uenike s obiljejima
socijalne karakterizacije i motiviranoga ponaanja lika.
3. Usustavljivanje
Uenici iznose svoje spoznaje nakon proitanoga teksta. Odluuju koji bi lik radije bili te navode
svoje razloge. Razmiljaju o moralnim vrijednostima drutva i postupcima pojedinaca koji
mijenjaju svijet na bolje.
Napii literarni rad Prekreno obeanje.
Plan ploe
Ivan Ian Ramljak
Kruh svetoga Ante
TEMA: ovjek zbog pohlepe za novcem kri obeanje
MOTIVI: novanice, krinjica za milodare
MJESTO RADNJE: Hercegovina (okolica Tomislavgrada)
OSNOVNA MISAO: Dobro se djelo dobrim vraa. Dobrota je bogatstvo koje se umnoava dijeljenjem.
KARAKTERIZACIJA LIKA:
MATIA
lukav i prepreden
ne dri se zadane rijei
voli novac
pohlepan
srdit i prevrtljiv
mijenja se kad shvati da je pogrijeio
pokazuje da ispod naoko gruba oklopa ima njeno srce
PAVO
osjetljiv
osjeajan
iskren
svojom dobrotom natjera pohlepnoga Matiu da razmisli, pokoleba se i isplati mu zaslueni novac
ONOMATOPEJA mljackao
USPOREDBA Pavo je skoio i potrao lagan kao perce, brz kao vjetar.
1.lan: Pavo; 2. lan: perce i vjetar; 3. lan: lagan i brz

SOCIJALNA KARAKTERIZACIJA prikazivanje lika s obzirom na posao, novane prilike, poloaj u drutvu.
MOTIVIRANOST POSTUPAKA LIKA - Zbog tebe i sebe ja sam dao sve to sam imao da nas Bog ne skameni.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Melita Rundek
Sat psihologije

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

interpretacija
knjievnoga
teksta.
tema, kompozicija, motiv, roman, karakterizacija lika govorom i postupcima,
poglavlje, motiviranost postupaka lika.
uenik e odrediti temu, izdvojiti kompoziciju, izdvojiti motive, prepoznati
roman kao knjievnu vrstu, karakterizirati lik govorom i postupcima, upoznati
poglavlje, otkriti motiviranost postupaka lika.

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
Uenik e:

prepoznati roman kao knjievnu vrstu
upoznati obiljeja poglavlja
otkriti motiviranost postupaka lika i njegovo unutarnje proivljavanje
razvijati odgovornost za vlastito ponaanje i posljedice toga ponaanja
shvatiti prirodnost roditeljskoga nagona da bdiju nad odrastanjem djece
otkriti naine kako s roditeljima izgraditi odnos povjerenja i prijateljstva, a
ne kidati veze i ruiti mostove
osvijestiti injenicu postojanja iskuenja kojima nisu dorasli te osnaiti
poriv odolijevanja iskuenjima koje opasnosti nose
razvijati sposobnost samostalnoga interpretiranja zadanih elemenata
obraenoga ulomka

dijaloga i sluanja.
Uenici mogu izraditi plakat o problemu te o savjetima kako rijeiti taj
problem. Napii literarni rad to bih rekla psihologu.
1. Uvod
a) Motivacija
Koliko vremena provodite za raunalom u danu? Upotrebljavate li ikada rije psiho?
U kojemu ju kontekstu rabite? Znate li to znai?
b) Najava teme sata
Melita Rundek govori o petnaestogodinjaku koji provodi mnogo vremena za raunalom.
Ulomak je nazvan Sat psihologije.
2. Obrada
a) itanje teksta
Uiteljica objanjava nepoznate rijei i ita teksta.
b) Interpretacija
Uenici odreuju temu pojanjavajui razloge majine zabrinutosti. Odreuju dijelove fabule,
izdvajaju motive, nabrajaju likove te karakteriziraju likove govorom i postupcima. Lik Gizme
karakteriziraju detaljno pokuavajui otkriti njegova unutarnja osjeanja i proivljavanja. Otkrivaju
kako su se mama i Gizmo dogovorili. Ocjenjuju jesu li tako oba lika, i majka i Gizmo, iznenadila
osobe koje ih poznaju. Objavljuju svoj doivljaj psihologa Bruteka komentirajui nain kako su
zapoeli razgovor, sat psihologije. Navode savjet psihologa Bruteka te iznose svoje miljenje o
tome savjetu. Definiraju motiviranost postupaka lika, navode opis unutarnjega prostora, pronalaze
rijei koje ne pripadaju knjievnomu jeziku te odreuju stil i jezik pisanja. Odreuju knjievnu vrstu
i navode obiljeja romana za mlade, teme o kojima se pie. Povezuju rije psiho (spominjanu
u motivaciji) sa psihologija.
3. Usustavljivanje
Pretpostavljaju kako bi se radnja mogla nastaviti. Uenici vode slobodan razgovor o ovisnostima
o raunalu te mogunostima rjeenja toga problema.
Napii literarni rad to bih povjerila psihologu.
Plan ploe
Melita Rundek
Sat psihologije
TEMA: zabrinuta mama pokuava pomoi Gizmi jer provodi previe vremena za raunalom
LIKOVI: mama, Gizmo, Brutek
KARAKTERIZACIJA LIKA govorom i postupkom
GIZMO
petnaestogodinjak
pametan
razumije se u tehniku
provodi previe vremena za raunalom
svijet oko sebe sagledava iz podrugljiva (ironina) kuta
tipian predstavnik generacije mladih
OPIS UNUTARNJEGA PROSTORA:
suvremena psiholoka ordinacija, oito privatna,
izgledala je vrlo moderno
STIL I JEZIK: blizak mladima uz poneto rijei razgovornoga jezika
VRSTA DJELA: roman za mlade
OBILJEJA ROMANA ZA MLADE:
fabula nije jako vrsta, labavija je
prikazuje se svijet gledan oima mladih iz podrugljiva (ironinoga) kuta koji ne ostavlja gorinu
junaci: tinejderi
TEME iz stvarnoga ivota, tipine za mladalaku dob:
problemi odrastanja, pubertet
neprihvaenost u drutvu
drutvene zanimljivosti
MOTIVIRANOST POSTUPAKA LIKA: uj, ja u ii k tom tvom prijatelju psihologu! A ti e zauzvrat

pogledati gdje ja to provodim veeri! Je l' pravedno?
Usmeno dramska improvizacija ili izlaganje.
kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Vinja Stahuljak
Don od Tromee

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:
rad u skupinama.

teksta.
tema, kompozicija, motiv, roman, pripovjeda u prvoj osobi, govorna
karakterizacija, dijalog, psiholoka karakterizacija, humor.
uenik e odrediti temu, odrediti kompoziciju djela, izdvojiti motive, odrediti
roman kao knjievnu vrstu, odrediti stajalite pripovjedaa, karakterizirati lika
govorom, postupcima i osjeajima, otkriti elemente humora.
Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
Uenik e:
odrediti temu, izdvojiti motive

odrediti kompoziciju djela
odrediti roman kao knjievnu vrstu
karakterizirati likove postupcima i osjeajima
odrediti stajalite pripovjedaa i oprimjeriti naine pripovijedanja
otkriti elemente humora
spoznati razlike izmeu ovjeka i psa
razmiljati o pseoj naravi, o pravima ivotinja i dostojanstvenome ivotu
spoznati da panika nije poeljna iako se javlja u neoekivanim
situacijama, dodatno potaknuta masom ljudi
biti osposobljavan za analizu i prosudbu poruka
razvijati sposobnost (neposrednoga) izraavanja doivljaja
razvijati sposobnost argumentiranja (citiranja)
biti potican na samostalno izricanje teza i zakljuaka
izotravati mo zapaanja
i sluanja
Opii kunoga ljubimca kojega ima ili kojega prieljkuje.
Intervjuiraj veterinara ili trenera pasa o njezi i odgoju psa, potrebnim ivotnim
uvjetima ovisno o pasmini, o savjetima kako odabrati psa.
Izradi plakat o izvornim hrvatskim pasminama pazei na pravopis.
Izradi plakat o ponaanju ovjeka u susretu sa psom naglaavajui dobro i
poeljno te loe i nepoeljno ponaanje.
1. Uvod
a) Motivacija
Sat poinje razgovorom o kunim ljubimcima, brizi o njima te njihovim nainima iskazivanja ljubavi i
zahvalnosti.
b) Najava teme sata
Vinja Stahuljak pie o jednome psu nazvanom Don od Tromee.
2. Obrada
a) itanje teksta
Uitelj objanjava nepoznate rijei. Slijedi interpretativno itanje teksta.
b) Interpretacija
Nakon iznoenja osjeaja koje je potaknuo tekst uenici komentiraju dogaaj koji je u sreditu ulomka.
Navode dijelove teksta koji objanjavaju Markov i Donov postupak. Pojanjavaju motive koji su
uzrokovali takvo ponaanje. Iznose svoj sud o tome tko je prekrio pravila ponaanja. to osjea Don
prema djeaku, a to ga zbunjuje? ime se oituje Markova nelagoda to dodatno uznemiruje psa?
Koji vas je Donov postupak raznjeio? Tko je razrijeio situaciju? Kako? Komentirajte Pipin postupak
kojim eli da se Don i Marko pomire. Iznesite svoje miljenje o njezinim postupcima. Kako se ponaaju
ljudi, sluajni prolaznici koji promatraju situaciju? Kako se mogla cijela neugodna situacija izbjei? S
obzirom na to da ljudi, za razliku od ivotinja, imaju razum, to bi bilo bolje da su djeaci uinili?
3. Usustavljivanje
Uenici odreuju naine pripovijedanja, knjievni rod, knjievnu vrstu i stilske figure. Uiteljica
poduava uenike obiljejima romana o ivotinjama. Povede se razgovor o ponaanju ljudi pri susretu
s nepoznatim psom i njegovim vlasnikom te o susretu sa psom lutalicom. Kako bi se ovjek trebao
ponaati?
Opii svojega kunog ljubimca ili ljubimca kojega bi htio imati.
Plan ploe
Vinja Stahuljak
Don od Tromee
NAINI PRIPOVIJEDANJA: opisivanje, dijalog, pripovijedanje
ONOMATOPEJA reao
ALITERACIJA popeo se preko plota
KNJIEVNI ROD: epika

KNJIEVNA VRSTA: roman o ivotinjama
OBILJEJA ROMANA O IVOTINJAMA:
napeta i zanimljiva fabula
dogaaji iz stvarnoga ivota
ivotinje se prikazuju realistino, onakvima kakve jesu
ivotinje nemaju ljudske osobine
kratkoa
HIPERBOLA (preuveliavanje):
Ljubav koju je osjeao prema Pipi i njenost kojom se odnosio prema Marku i prema svoj djeci tekla je
njegovim ilama uporno s tim nagonom za uvanjem koji mu namrijee preci. Brzinom munje okrene
se prema Marku.
ANIMALIST kipar koji izrauje kipove ivotinja.

Usmeno odgovaranja uenika na pitanja tijekom interpretacije teksta.
Usmeno izlaganje uenika (kao referat) o psima, o poeljnome ponaanju pri susretu sa psima.
Pismeno opisivanje kunoga ljubimca.
Pismeno intervju s veterinarom ili trenerom pasa.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
August enoa
Kameni svatovi

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:
rad u skupinama.

teksta.
povjestica, lirsko-epsko djelo, kompozicija, aliteracija, vrsta rime, epika,
usporedba, osmerac, hiperbola.
uenik e upoznati povjesticu kao lirsko-epsko djelo, odrediti kompoziciju,
oprimjeriti aliteraciju, odrediti vrstu rime, oprimjeriti usporedbu, odrediti vrstu
stiha prema broju slogova, upoznati hiperbolu.
Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
Uenik e:
uoiti obiljeja povjestice, njezina pjesnika i prozna obiljeja

razlikovati povjesticu od lirske pjesme
uoiti kompoziciju povjestice
oprimjeriti aliteraciju, usporedbu
odrediti vrstu rime i vrstu stiha
odrediti jezino-stilske osobitosti
upoznati hiperbolu
razvijati osjeaj pravde, humanosti, demokratinosti
upoznati moralne osobine kao uvjet dobrih meusobnih odnosa, sree
i blagostanja
shvatiti da bogatstvo nije preduvjet sree
razvijati sposobnosti doivljavanja povjestice
razvijati sposobnost matanja
upoznavati i usvajati jezinu kulturu svojega naroda
razvijati pozitivne etike vrijednosti i esetski ukus
razvijati analitiko-istraivake sposobnosti
otkrivati etika i idejna stajalita u djelu
i sluanja
razvijati sposobnosti izraajnoga itanja.
stvaralako prepriavanje.
1. Uvod
a) Motivacija
Navedite to vie pridjeva uz imenicu svatovi (vjenanje).
b) Najava teme sata
Sigurno ete se iznenaditi kad ujete da svatovi mogu biti kameni. Kamene svatove napisao je August
enoa.
2. Obrada
a) itanje teksta
Nakon objanjenja nepoznatih rijei slijedi itanje teksta.
b) Interpretacija
Uenici prepriavaju radnju, ukratko karakteriziraju likove. Navode razmiljanja mlinarice, njezine
strahove i njezine predrasude. to time ona govori o sebi? Koje su mladieve osobine? Kako mlinar
doivljava sinov izbor? Uenici iznose svoj doivljaj zavretka djela. Razgovaraju o teini izreenih
rijei i mogunosti da se izreeno ostvari.
Razred se podijeli na etiri skupine s razliitim zadatcima: 1. skupina navodi obiljeja pjesnitva; 2.
skupina obiljeja proze; 3. skupina jezino-stilska obiljeja; 4. skupina pripovjedne tehnike, vrstu stiha i
vrstu rime.
Nakon zadanoga vremena objavljuju rezultate, uiteljica definira povjesticu.
3. Usustavljivanje
Uiteljica ponovi temu sata, obiljeja povjestice.

Stvaralaki prepriaj povjesticu.
Opii mladenku uz pomo fotografije ili prema sjeanju / prema mati.
Nastavni listi
Dopuni reenice jednim od ponuenih odgovora.
1) Povjestica je lirsko - _______________ (epsko/dramsko) djelo jer ima obiljeja pjesnitva
(lirike) i prie (proze ili epike).
2) Obiljeja su pjesnitva slikovitost, ritminost i pisanje u ________________ (obiku
prie/stihovima) dok su obiljeja epike pripovijedanje o ___________________ (dogaajima,
doivljajima), likovi, fabula.
Plan ploe
August enoa
Kameni svatovi
OSNOVNA MISAO: asno radi, skromno jedi, pa ti poso zlata vrijedi.
pripovijedanje
opisivanje
dijalog
monolog
VRSTA STIHA: vezani
VRSTA RIME: ukrtena, parna
JEZIK I STIL:
ponavljanje rijei i stihova
zastarjelice: jerbo, koljeba
obrnuti red pridjeva i imenice: (snaho) mlada, (sinak) mili
dinamina radnja: Ide vrijeme, majka radi,
tedi, kupi, redi, gladi
POVJESTICE su epsko-lirske pjesme s temom:
iz hrvatske povijesti
iz narodne prie
iz legende.
imaju obiljeja pripovjednoga (epskoga) i pjesnikoga (lirskoga) izraavanja.
EPSKA OBILJEJA:
fabula
likovi
opirnost u pripovijedanju
detaljni opisi dogaaja i likova
LIRSKA OBILJEJA:
napisana u stihovima
naglaena osjeajnost
pjesnike slike (slikovitost)
ritminost
HIPERBOLA (preuveliavanje): razvali se nebesina (nebo).
ANAFORA (ponavljanje rijei na poetku stihova koji dolaze jedan za drugim):
Broji vree peninice,
Broji mlinar bijeli dinar.
Usmeno odgovaranja uenika na pitanja tijekom interpretacije povjestice.

Pismeno stvaralako prepriavanje.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Milan Tarita
um umi

Nastavno podruje:
knjievnost
Nastavni oblici:

interpretacija
knjievnoga itanka, biljenica, ploa, kreda, fotografija
teksta.
ume.
Lirika, onomatopeja, personifikacija, vrsta strofe, pjesnika slika, asonanca,
aliteracija, ponavljanje.
odrediti knjievni rod, izdvojiti motive, izdvojiti pjesnike slike, usvojiti
asonancu i asocijaciju, te spoznati njihovu vrijednost u knjievnom tekstu,
uoiti ulogu ponavljanja.

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
Uenik e:

prepoznati i imenovati ponavljanje, asonancu i aliteraciju u poetskome
tekstu
uoiti ulogu ponavljanja istih glasova, rijei i izraza u ostvarivanju ritma
prepoznati prirodu kao izvorite ljepote i nadahnua
razvijati ljubav i potovanje prema prirodi koja nas okruuje
osjetiti mir i spokoj koji u ovjeku budi priroda
biti potaknut da osjeti poetske igre rijeima
razvijati pjesniki sluh doivljavati pjesnike slike, ritam
razvijati literarne analitiko-istraivake sposobnost
otkrivati poetske funkcije onomatopeje, personifikacije, ritma
i sluanja.
Osmisli i napii tri epiteta, tri personifikacije i tri onomatopeja kojima e
opisati razne vremenske uvjete: sunan dan, snijeg, oluja, maglovit dan.
(Zadaa moe biti rijeena i na nastavnome listiu.)
1. Uvod
a) Motivacija
Igra imitacija kie. Uiteljica upuuje uenike kako e odigrati igru. Ne govori im da e tako
oponaati kiu, nego samo da slijede njezine upute. Nakon odigrane igre uenici trebaju odgonetnuti
to su upravo oponaali. Na poetku sata odigrat emo igru. Dobro sluajte upute kako bi nam igra
uspjela. Proizvest emo valove kao navijai na utakmici. Meutim, mi neemo dizati ruke uvis, nego
ete gledati to ini osoba do vas. Kad ta osoba to napravi, ti je treba slijediti. Ii emo redoslijedom
po klupama od prve do zadnje, slijeva nadesno. Kad doemo do posljednjeg, ponovno je red na meni
i ja tada mijenjam radnju koju vi ponovno trebate slijediti jedan po jedan, kako dolazi vrijeme na vas.
Uiteljica poinje trljati dlanom o dlan i eka da se ta radnja proiri razredom. Nakon to posljednji
uenik pone trljati dlanom o dlan, uiteljica poinje prstima lupkati po stolu. Kad ponovno doe
vrijeme na uiteljicu, poinje dlanovima udarati po svojim nogama. Zatim ponovno slijedi lupkanje
prstima po stolu, pa trljanje dlanom o dlan. Tada uiteljica sklopi dlanove kako bi uenici shvatili da
nema vie pokreta. Kad zavlada tiina u razredu, uiteljica se nasmije i estita uenicima na sluanju
uputa i dobro odigranoj igri.
b) Najava teme sata
to smo upravo oponaali? (Kiu.) Pojasnite mi to je bila kia? Jesmo li oponaali samo kiu ili i
neke druge zvukove iz prirode? (vjetar, um..) Naa dananja pjesma oponaa zvukove iz prirode i
zove se um umi. Autor je Milan Tarita.
2. Obrada
a) itanje teksta
Prije itanja pjesme uenici s uiteljicom objasne nepoznate rijei iz pjesme.
b) Interpretacija
Uenici odreuju raspoloenje izraeno pjesmom. Izdvajaju najljepe pjesnike slike te odreuju
prevladavaju li u njima sluni ili vidni doivljaji. Odreuju motive u pjesmi te zakljuuju oponaa li
pjesnik motive rjeima. Uoavaju onomatopeju. Uiteljica ih upoznaje s aliteracijom i primjeruju
asonancom ponavljanje rijei. Odreuju ritam i podudarnost ritma s mislima i opisima koje donosi
pjesma. Uenici obraaju panju na vrstu strofe po broju stihova. Uiteljica objanjava kako stih
obino predstavlja jednu misao te pojanjava opkoraenje. Uenici odreuju knjievni rod i knjievnu
vrstu.
3. Usustavljivanje
Uenici itaju pjesmu izmjenjujui jainu glasa i brzinu itanja. Izriu svoj dojam o razliitim
interpretacijama.
Sjeti se to vie pridjeva, glagola i imenica kojim bi se opisao/predoio kini dan (npr. tama, dosada,
volim spavati, hladno je, palimo grijanje...). Opii kako provodi kini dan (etnja, itanje knjige,
dopisivanje, spavanje....).
Plan ploe
Milan Tarita
um umi
TEMA: umski um
MOTIVI: uma, ir, grane, kronje, kia, potoi
PJESNIKE SLIKE:
SLUNE: um umi
VIDNE: duga
STILSKA SREDSTVA
ONOMATOPEJA: umi, romoni, zvoni, brbori
PERSONIFIKACIJA: lahor trkara
PONAVLJANJE: umori, umori
ASONANCA: od potoka bistrooka (od 17 glasova etiri su o)
ALITERACIJA: sunce se prospe u snopovima (od 23 glasa pet su s, na poetku rijei i sloga)
VRSTA STROFE: dvostih, sedmerostih, deveterostih
VRSTA PJESME: lirska pejsana
Interpretativno itanje pjesme.
Osmiljavanje stilskih figura.
Dodatak: jezino-slikovne vjebe.
Epitet
sunan dan
snijeg
oluja
maglovit dan
personifikacija
onomatopeja

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
I.S. Turgenjev, Vrabac
Fran Maurani, Kod kue
Milena Milov Rakvin, Zvona u tuini

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

teksta.
nastavni listii.
Kljuni pojmovi:
crtica, zaviajni motivi, tema, proza, knjievni rod i vrsta, osnovna misao, obrat.
uenik e upoznati crticu kao knjievnu vrstu; izdvojiti zaviajne motive i temu;
prepoznati obiljeja proze; izdvojiti osnovnu misao; prepoznati obrat.
Zadae sata:
Uenik e:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
usporediti naine pripovijedanja, teme i stilske oznake triju crtica

uoiti obiljeja crtice
odrediti temu
izdvojiti zaviajne motive
izdvojiti osnovnu misao
uoiti kompoziciju proznoga djela
prepoznati obrat
zamijetiti meusobno potovanje ivotinjskih vrsta
primijetiti plemenitost u odnosu ovjeka i ivotinja
osvijestiti potovanje prema prirodi i prirodnim zakonitostima
osjetiti ljubav koja vee pojedinca s rodnim krajem
primijetiti idiline trenutke u ivotu
razvijati empatiju za trenutke iznimne osjeajnosti
razvijati ljubav prema zaviajnome govoru
osvijestiti knjievna djela kao rasadite spoznaja, humanosti, ljubavi
poticaj za stvaralatvo
poticati na usklaivanje odnosa meu ljudima
razvijati sposobnosti usporeivanja knjievnih tekstova
razvijati sposobnost literarnoga miljenja, sposobnost prianja,
zakljuivanja, argumentiranja, komentiranja i prosuivanja
tumaiti crtice samostalno i razraeno
razvijati sposobnost izraavanja osjeaja
izgraditi sposobnost izraavanja, komuniciranja
biti potaknut na samostalno primjenjivanje usvojenih principa literarne
komunikacije
raspravljati o postupcima likova i opravdanosti takvih postupaka.
Rijeti prvi i drugi zadatak u itanci.

1. Uvod
a) Motivacija
Do sada smo usporeivali dva knjievna teksta. S obzirom na to da smo sve odrasliji i sve sposobniji, danas
emo itati ak tri teksta i pronai njihove zajednike osobine.
b) Najava teme sata
Vidjet emo to imaju zajedniko tekstovi Vrabac, Kod kue i Zvona u tuini.
2. Obrada
a) itanje teksta
Uiteljica ita tekst po tekst emu prethodi objanjavanje nepoznatih rijei.
b)
Interpretacija
Uiteljica ita tekst po tekst. Nakon svakoga teksta uenici odgovaraju na pitanja kojima interpretiraju svaki
tekst. Nakon interpretacije svih triju tekstova pronalaze zajednika obiljeja. Uenici odreuju temu, navode
tko prisustvuje dogaaju, to se dogodilo, to vrabac poduzima. Prosuuju odnose lovakoga psa i vrapca,
oekivanost vrapieva suprotstavljanja, oekivanost postupka psa. Navode piev osjeaj i osnovnu
misao. Izdvajaju najuoljivije oznake stila. Uenici odreuju temu i pieve osjeaje, nabrajaju likove. Iznose
svoj sud o vanosti postojanja likova, odnosno jesu li likovi u slubi stvaranja savrenih osjeaja. Nakon
itanja treega proznog teksta odreuju temu, osjeaje koji prevladavaju, izdvajaju i oprimjeruju osnovnu
misao te najuoljivije oznake stila. Nakon interpretacije svih triju tekstova odreuju se zajednika obiljeja.
Odreuje se forma pisanja (proza), odnosno epika kao knjievni rod. Uenici procjenjuju duljinu svih triju
tekstova, brojnost likova i dogaaja. Potom uenici odluuju je li vanija pria ili je pria u slubi iznoenja
nekih osjeaja, zapaanja i razmiljanja. Ako uenici nailaze na tekoe prilikom odreivanja toga, uiteljica
im moe na temelju jedne od crtica zapoeti prepriavati kao da je uvod u roman (npr. Sjedio sam na klupi
ispred crkve. Prolaznici su me promatrali i prepoznali u meni svojega kolegu iz kolskih klupa. Naiao je
djearac koji me osmijehom podsjetio na Mariju. Marija, moja prva simpatija. Evo je, dolazi, u crnini. Sama
je s djetetom...) Uenici upoznaju crticu kao knjievnu vrstu.
3. Usustavljivanje
Utvruju koja im je crtica najbogatija osjeajima. Ponavljaju obiljeja crtice. Uiteljica estita
uenicima na uspjenoj interpretaciji i usporedbi (ak) triju knjievnih tekstova.
Rijei drugi zadatak u itanci.
Plan ploe
Crtica
Vrabac
tema
susret psa i vrapca
osjeaj
osnovna
misao
stilske
oznake
divljenje vrapievu
nagonu za obranu
mladuneta
ivotinje imaju
razumijevanja za
obranu novoga
ivota.
Samo ljubav pokree
ivot
epiteti
(crnogrudi vrabac)
suprotnost
(ivot smrt)
Kod kue
nedjelja u rodnome
gradu
ljubav prema rodnome
gradu i njegovim
stanovnicima
Zvona u tuini
telefonski razgovor
s tetom iz Sydneyja
snani domoljubni
osjeaji
misao o prolaznosti
svega
Zato ne moe ta idila
vjeno trajati?
jedna sitnica dovoljna

je za doivljaj doma
Tako su zvona...
suzamin opruala
kualjski obruaz u
tujin svitu
ponavljanje
(svojim, ljubim)
retoriko pitanje
este stanke
dijalektizam
(ujin, lipo...)
OBILJEJA:
knjievni rod: epika

duljina: krae djelo
broj dogaaja: jedan
likovi: malo likova
osjeajnost: bogata, izraena
tekst je podloga za iznoenje osjeaja
CRTICA
Najpoznatiji je hrvatski pisac crtica Vladimir Fran Maurani.

Usmeno odgovaranja uenika na pitanja tijekom interpretacije crtica.
Pismeno pisanje crtice ili stvaranje stripa.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Tin Ujevi
Bura na Brau

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

itanka, biljenica, ploa, snimka bure.
teksta.
pjesnika slika, vrsta strofe, vrsta rime, ponavljanje, aliteracija, onomatopeja,
personifikacija, ritam, retoriko pitanje, elipsa.
uenik e izdvojiti pjesnike slike, odrediti vrstu strofe, odrediti vrstu rime,
prepoznati ponavljanje, aliteraciju, onomatopeju, personifikaciju, prepoznati
ritam, upoznati retoriko pitanje, upoznati elipsu.

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
Uenik e:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
izdvojiti pjesnike slike (vidne, slune, dodirne)

oprimjeriti epitet, onomatopeju, aliteraciju, usporedbu, personifikaciju,
preneseno znaenje
upoznati retoriko pitanje
odrediti vrstu strofe i vrstu rime
odrediti knjievnu vrstu
upoznavati prirodne i kulturne znaajke domovine
njegovati i poticati ljubav prema svakomu dijelu domovine
razvijati ljubav prema prirodi
osjetiti strahopotovanje prema prirodi
razvijati literarno-komunikacijska iskustva i sposobnosti
razvijati sposobnost pismenoga izraavanja dojmova i doivljaja
i sluanja
uiti interpretativno itati pjesmu.
Osmisli priu o nastajanju kie, magle, vjetra, potoka, rose ili neke druge
prirodne pojave.
1. Uvod
a) Motivacija
Uenici gledaju snimku bure. Razgovaraju o svojim iskustvima s burom.
b) Najava teme sata
Pjesnik Tin Ujevi jednom je boravio na Brau i buru je tako snano doivio da je o tome napisao pjesmu
Bura na Brau.
2. Obrada
a) itanje teksta
Nakon pojanjenih nepoznatih rijei slijedi itanje pjesme.
b) Interpretacija
Uenici iznose ugoaj koji im je prenijela pjesma te trae rijei koje doprinose takvu ugoaju. Odreuju
temu, oprimjeruju pjesnike slike. Primjeuju u prvoj strofi ak pet puta istu rije (bura). Odreuju dojam
koji ostavlja takvo ponavljanje. Navode ostale stilske figure. Odreuju vrstu stiha s obzirom na rimu i broj
slogova, vrstu strofe, vrstu rime, vrstu pjesme. Uenici primjeuju promjenu raspoloenja prema kraju
pjesme. Odgonetavaju smisao zadnjih dviju strofa, pjesnikovo divljenje buri. Uenici pronalaze reenice
bez glagola. Iznose svoje miljenje o snazi takvih reenica.
3. Usustavljivanje
Uiteljica priziva u sjeanje druge pejsane pjesme te ih uenici usmeno usporeuju prema temi,
raspoloenju, ugoaju, osjeajima koje prenose. Uenici iznose svoje miljenje o nainu itanja ove
pjesme: smireno i polako, jednolino i suzdrano ili odluno i ubrzano. Uenici trebaju obrazloiti svoj
izbor.
Opii svoj susret s vremenskom nepogodom (olujom, iznenadnim velikim snijegom, poledicom...).
Plan ploe
Tin Ujevi
Bura na Brau
UGOAJ: taman, tmuran, zastrauju
(tmurne, zlopatnice, patnice, hladni marci, jauu, gruva, grmi, jecaj, pla)
TEMA: braka bura
PJESNIKE SLIKE:
VIZUALNE: uz obalu stabla gura
AKUSTINE: jauu umarci
TAKTILNE: hladni marci
EPITET tmurnih (ura)
ONOMATOPEJA lupa, gruva, grmi
PONAVLJANJE Bura. Bura. Bura. Bura.

ALITERACIJA gura, gruva, grmi
USPOREDBA Kao misli zlopatnice, struje hladni marci.
PERSONIFIKACIJA dru male dvokatnice
PRENESENO ZNAENJE ti si vila
nad morskim bijelim paklom
VRSTA STIHA: vezani

VRSTA STIHA PREMA BROJU SLOGOVA: osmerac (Lu-pa bu-ra tmur-nih u-ra)
VRSTA STROFE: etverostih, osmerostih
VRSTA RIME: ukrtena abab, parna aa
VRSTA PJESME: lirska pejsana pjesma
ELIPSA izostavljanje pojedinih rijei, najee glagola, tj. predikata. Bura.


kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Usmena knjievnost
Otac, sin i njihov magarac

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

teksta.
epika, usmena knjievnost, tema, karakterizacija likova govorom
i postupcima, fabula, ideja, pouka.
uenik e prepoznati knjievni rod, ponoviti znanja o prenoenju usmene
knjievnosti, odrediti temu, karakterizirati likove na osnovi njihova govora
i postupaka, izdvojiti pouku i ideju prie.

Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
Uenik e:
prepoznati prozu na temelju vanjskih obiljeja

uoiti i prepoznati obiljeja usmene knjievnosti
uoiti i prepoznati obiljeja anegdote
prepoznati i imenovati osobine lika
oprimjeriti govornu i etiku karakterizaciju navodima iz teksta
prepoznati dijelove fabule: uvod, zaplet, vrhunac, rasplet
uoiti pouku
shvatiti vrijednost usmenoga (narodnoga) stvaralatva
osjetiti poticaj za ouvanje kulturnoga bogatstva domovine
osvijestiti osobine patrijarhalnoga naina ivota koji je u modernome
drutvu potiskivan
osjetiti mudrost izraenu usmenim (narodnim) stvaralatvom te spoznati
prenesene etike vrijednosti
prepoznati prozu na temelju vanjskih obiljeja
uoiti i prepoznati obiljeja usmene knjievnosti
povezivati vrijednosti izreene ovom anegdotom s vrijednostima
izreenim ostalim oblicima usmene knjievnosti
uoiti pouku
primijeniti pouku anegdote na suvremni ivot

dijaloga i sluanja
uiti prepriavati anegdote iz svojega ivota ili ivota blinjih iz

kolskih dana.
Na osnovi ove anegdote nacrtaj strip. Svoje ukuane zamoli da prepriaju
neku anegdotu iz svojega ivota pa ju uz njihovo doputenje ispripovijedaj na
satu potujui vrednote govorenoga jezika.
1. Uvod
a) Motivacija
Napiite asocijacije na rije magarac.
b) Najava teme sata
Upravo je magarac tema dananjega sata u prii Otac, sin i njihov magarac. Nakon to ste uli
naslov, kakvu priu oekujete?
2. Obrada
a) itanje teksta
Prije itanja teksta uiteljica objanjava manje poznate rijei.
b) Interpretacija
Uenici iznose raspoloenje koje pria iznosi. Ukratko prepriavaju tekst. Nabrajaju likove navodei
kako ih zamiljaju. Karakteriziraju oca i sina. Odreuju kako se ponaaju ljudi koje otac i sin susreu.
Prosuuju je li njihova namjera pomoi ili odmoi, a to doista ine. Odreuju poruku teksta.
Odreuju knjievni rod i obiljeja toga roda. Odreuju obiljeja usmene, odnosno narodne
knjievnosti. Uiteljica navodi obiljeja anegdote i upuuje kako se esto danas priaju anegdote o
poznatim ljudima.
3. Usustavljivanje
Pouka je ove anegdote da se nije rodio tko bi svijetu ugodio. U kojim biste situacijama danas vi
primijenili tu pouku? Povode li se danas ljudi za tuim miljenjima? Koliko mediji utjeu na izbor
frizure? Odjee? Izgled?
Ilustriraj najmanje dvije situacije iz anegdote. S pomou ilustracija prepriaj anegdotu, odnosno
objasni to ilustracije predstavljaju.
Plan ploe
Usmena (narodna) knjievnost
Otac, sin i njihov magarac
LIKOVI:
OTAC slua savjete, donosi odluke
SIN posluan, ne izraava svoje miljenje
OSNOVNA MISAO: Nije se rodio tko bi svima ugodio.
KNJIEVNA VRSTA:
ANEGDOTA kratka i duhovita pria o znamenitim ljudima i dogaajima.
OBILJEJA ANEGDOTE:
mogu biti ozbiljne i aljive, a veinom su podrugljive
najrasprostranjeniji oblik usmene knjievnosti
likovi imaju samo osnovne karakterne crte, ali situacija je otro ocrtana
irok je raspon podrugljivosti: dobronamjeran kad opominje i savjetuje, ali i bolno zajedljiv i pun
pakosne, zlobne otrine
obogaivane su i prenoene usmenom predajom te predstavljaju bogato nasljee preuzeto od
predaka
KOMPOZICIJA ANEGDOTE:
1. kratak uvod
2. sredinji dio: iekivanje
(temelji se na prevarenome ili neostvarenome oekivanju)
3. poenta

Usmeno prepriavanje anegdote nakon itanja na satu.
Usmeno prepriavanje anegdota nakon izvrenoga zadatka za domau zadau.
Pismeno crtanje stripa za domau zadau.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
U ali ima zbilje

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:

interpretacija
knjievnoga
teksta.
Kljuni pojmovi:
Vic, tema, motiv, pripovjeda u treoj osobi, personifikacija, ideja, obrat.
upoznati knjievnu vrstu vic, odrediti temu, prepoznati motive, odrediti

stajalite pripovjedaa, naslutiti ideju, otkriti obrat.
Zadae sata:
Uenik e:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
uoiti odnos teme i motiva

prepoznati pripovjedaa u treoj osobi
uoiti i usvojiti osnovne elemente vica kao knjievne vrste
uoiti ideju u knjievnome djelu
odrediti stajalite pripovjedaa
otkriti kako smisao za humor i vedar pristup ivotu ivot ine lakim
otkriti radoznao i nemiran ljudski duh kao izvor stvaralatva i novih
ivotnih pojava
shvatiti kako vedri ljudi koji optimistino pristupaju ivotu lake sklapaju
nova prijateljstva
razvijati sposobnost izraavanja neposrednoga doivljaja
razvijati stvaralake sposobnosti
razvijati sposobnost interpretativnoga itanja
dijaloga i sluanja
uiti prepriavati viceve i ale
Prepriati/ispriati vic.

1. Uvod
a) Motivacija
Kako se zabavljate s prijateljima? Priate li viceve? Volite li vie priati vic ili ga sluati? to mislite,
koliko veze imaju vicevi s knjievnou? to je cilj svakoga vica? Kako odreujete koji je vic dobar?
b) Najava teme sata
Danas ete nazoiti najsmjenijem satu jer su tema vicevi.
2. Obrada
a) itanje teksta
b) Interpretacija
Koji vas je vic najvie nasmijao? Zato? Navedimo situacije koje su prikazane u svakome vicu.
Jesu li situacije stvarne, ivotne, svakodnevne ili su plod pripovjedaeve mate? (Uenici svakomu
vicu odreuju situacije, komentiraju reenice, pronalaze dvoznane, odnosno dvosmislene rijei oko
kojih se strava obrat vica to izaziva smijeh) Uenici uoavaju obiljeja viceva s pomou oprenosti
koje uitelj iznosi (kratak dug, ozbiljan - smijean, opisuje dogaaj - opisuje izgled, slikovit
neslikovit, svakodnevni govor knjievni govor). Uoavaju osobitosti vica kao proznoga oblika:
dogaaj, likovi, pripovjeda, fabula (uvod zaplet vrhunac rasplet). Uenici zakljuuju kako vic
pripada epici kao knjievnomu rodu.
3. Usustavljivanje
Uenici odreuju teme viceva te objanjavaju izraze poput mastan vic, neslana ala, ameriki vic.
Uiteljica zadaje zadau (ispriajte vic pazei na pristojnost, pravila ponaanje i kuni red kole).
Potie ih da vic ispriaju spontano, govorom doaraju pojedine situacije, razgovor i slino kako bi
ostavili to bolji dojam.
Ispriaj vic.
Plan ploe
U ali ima i zbilje
(dosjetka, ala, vic)
AUTOR VICA najee je nepoznat (i poznat autor postaje nepoznat jer se vic iri usmenom predajom
kojom se mijenjaju pojedinosti, tj. prilagouju se sluateljstvu ili drutvenim okolnostima; katkad se to
dodaje, a katkad oduzima, ostaje isti samo obrat).
OBILJEJA ALE ILI VICA:
vic
kratkoa
dogaaj ili okolnost
osoba ili karakter
eli izazivati
dojam
smijenoga ili kominoga
dosjetka
ala
suprotnosti ili protuslovlja

u tobolcu klokanice
na Junome polu
zubna pasta (u tubi)
moljci, tetoine koje ljudi unitavaju
podijeliti na matematike polovine
(broj 8/2 = 4 )
pingvin
mali klokan
izmjerena istiskivanjem po pokustvu
udaranje rukama, molji shvaa kao pljesak
podijeliti kao vidne polovice
(brojka 8 8 )
KNJIEVNI ROD: epika (proza)

TEME VICEVA:
svakodnevni ivot
obiteljski ivot
ueniki ili studentski ivot
nedostatci i mane ljudi, zajednica ili naroda: krtost, lakomost, naivnost
UOBIAJEN IZRAZ
masna ala, mastan vic
neslana ala, neslan vic
bradati vic
ameriki vic
ZNAENJE
sadraj je prost, vulgaran i neukusan
sadraj je neprimjeren i vrijea
sadraj je opepoznat, nije nov
sadraj se zasniva na neloginosti, apsurd

Prepriavanje vica.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Ive sestru Draginju spaava Mijat Tomi i sarajski trgovci

Nastavno podruje:
knjievnost.
Nastavni oblici:
rad u paru, rad u skupini.

itanka, kreda, ploa, biljenica, nastavni
teksta.
listii.
tema, motiv, usmena knjievnost, epska pjesma, epski deseterac, stalni
epitet, epika, pripovijedanje, fabula, zastarjelica (arhaizam).
uenik e odrediti temu, izdvojiti motive, prepoznati obiljeja usmene
knjievnosti, upoznati obiljeja epske pjesme, upoznati epski deseterac,
oprimjeriti stalni epitet, odrediti knjievni rod, prepoznati pripovjednu tehniku,
odrediti dijelove fabule, upoznati zastarjelicu.
Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
Uenik e:
odrediti temu
izdvojiti motive
prepoznati obiljeja narodne knjievnosti
upoznati obiljeja epske narodne pjesme
upoznati epski deseterac
uoiti stalni epitet kao obiljeje usmenoga stvaralatva
usporediti nain iznoenja dogaaja i stilske oznake epske pjesme
osjetiti duh prolih stoljea i iskustva naroda
usvajati vrijednosti pomaganja potlaenima
uoiti hrabrost i odvanost koja vodi kroz ivot
upoznavati i usvajati jezinu kulturu svoga naroda
biti senzibiliziran za ekspresivnost pjesnike slike
prepoznati nove pjesnike forme
razvijati i njegovati fantazijsko miljenje
razvijati literarne analitiko-istraivake sposobnosti

i sluanja
razvijati sposobnosti izraajnoga itanja, odnosno glume.
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
izraajno itanje ili dramatizacija pjesme po izboru.

1. Uvod
a) Motivacija
Uenici iznose svoje spoznaje o uskocima, odnosno junacima hajducima. Razmiljaju o emu govore
usmene pjesme, odnosno usmene epske pjesme.
b) Najava teme sata
Dvije povijesne osobe opjevane su u hrvatskome narodu Mijat Tomi i Ive Senjanin. Te su usmene
pjesme zapisane, a mi emo ih danas prouiti.
2. Obrada
a) itanje teksta
Slijedi objanjenje nepoznatih rijei, potom itanje jedne i druge pjesme.
b) Interpretacija
Uiteljica povede razgovor o sadraju pjesama kako bi provjerila jesu li ih uenici razumjeli. Slijedi rad
u paru ili skupinama. Svaka skupina radi na objema pjesmama traei iste pojmove, npr. pronalaenje
povijesnih injenica, otkrivanje geografskih pojmova, odreivanje vrste stiha, oprimjeravanje stalnih
epiteta... Nakon iznoenja i zapisivanja rezultata uenici odreuju obiljeja epike, formu pisanja.
Upoznaju epsku pjesmu kao knjievnu vrstu, obiljeja epske pjesme, osobine epskoga junaka.
3. Usustavljivanje
Uenici ponavljaju i pojanjavaju knjievnu vrstu, pojanjavaju osobine Ive Senjanina i Mijata
Tomia naglaavajui zato su oni epski junaci.

Izraajno naui itati pjesme ili dramatiziraj pjesmu po izboru. Navedi obiljeja epske narodne pjesme.
Plan ploe
Usmena knjievnost
Ive sestru Draginju spaava Mijat Tomi i sarajski trgovci
Ive sestru Draginju spaava
Mijat Tomi i sarajski trgovci
TEMA
Ive Senjanin oslobaa sestru.
Mijat Tomi orobljuje sarajske trgovce.
POVIJESNE
INJENICE
Ivan Vlatkovi, borbe s Mlecima
Mijat Tomi, hajduci
MOTIVI
jedro, jarboli, more, mlada, dukati
blago, gora, hajduci, konji, vino, Alija
JUNAKO
DJELO
nadmudrio Mleana, spasio sestru
Mijat Tomi orobljuje sarajske trgovce kako

bi novac podijelio osiromaenom narodu.
IVOTNI
PROSTOR
Jadransko more, okolica Senja
Vran-planina, Mostar (Hercegovina)
KNJIEVNA
VRSTA
EPSKA PJESMA
STALNI
EPITETI
mletaka gospoda, rujno vino, mlaan

kapitane, bijelome Senju
dragi ujae, bile jalovice, mali Marijane,

drago dite, mrka vuka, duvna ravna
EPSKI
DESETERAC
Ot-ka-da su Mle-ci sa-gra-e-ni
Za-vi-ja-la do dva mr-ka vu-ka
EPSKA PJESMA pjesma o sudbonosnome dogaaju iz prolosti vanome za ivot naroda, o slavnome
junaku ili o borbama s neprijateljem.
OBILJEJA EPSKIH PJESAMA:
imaju fabulu, dogaaj
epski junak
epski deseterac (stih od 10 slogova, sa stankom iza 4. sloga)
opirnost u opisivanju (borbe, junaka, djevojake ljepote)
objektivnost (nema subjektivnih dojmova)
dijalog meu likovima
uobiajeni (stereotipni) poetci i zavretci
stalni epiteti (isti epiteti uz iste imenice u razliitim pjesmama): rujno, bijeli
zastarjelice, strane rijei (tuice)
esta ponavljanja
EPSKI JUNAK:
idealiziran je u odnosu na ostale likove (po snazi, hrabrosti, mudrosti)
ima obiljeja naroda kojemu pripada
suprotstavlja se svima koji ugroavaju zajednicu
nije psiholoki okarakteriziran
ARHAIZAM zastarjelica, rije koja se vie ne rabi: dojadriti, drivo

Usmeno odgovaranja uenika na pitanja tijekom interpretacije epske pjesme.
Usmeno izraajno itanje ili dramatizacija pjesme po izboru.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Kreimir Zimoni
Prva Zlatka na Mjesecu

Nastavno podruje:
medijska kultura.
Nastavni oblici:
KNJIEVNOST
elni rad, pojedinani
rad,
LIKOVNA
obrada.
rad u skupinama.
UMJETNOST
dogaajcrte, kvadrat, izraajna sredstva stripa, fabula prikazana kvadratima,
Kljuni pojmovi:
fabula pripovijedanje, dijelovi fabule.
kvadrat
likovi uenik e uoiti kvadrat kao prikaz radnje,
crte zamijetiti izraajnost crtea,
upoznati
izraajna
sredstva
stripa,
oprimjeriti
prepriavanje
boje pripovijedanje, oprimjeriti
dijelove
fabule.
dijalog
izrazi lica
Zadae sata:
monologUenik e:
predoavanje pokreta
onomatopeja
uoiti izraajna sredstva stripa: kvadrat
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
uoiti crte i tekst kao naine izraavanja fabule i monologa/dijaloga

odrediti fabulu
upoznati lik Zlatke, djevojice na prijelazu iz djevojice u djevojku, sklonu
matanju, razmiljanju o sebi, o svojim odnosima s drugima, o svijetu oko
sebe
biti potaknut traiti pozitivne ivotne uzore
upoznavati, uvati, razvijati i potivati vlastiti nacionalni i kulturni identitet u
stripovima, filmovima i drugim priopajnim sredstvima
razvijati senzibilnost za prihvaanje stripa
razvijati sposobnost zakljuivanja, prosuivanja i fantazijskoga
miljenja
razvijati sposobnost komparativnoga miljenja: strip u suodnosu s
knjievnou, likovnom umjetnou ili filmskom umjetnou
razvijati unutarnju pokretljivost za ostala umjetnika podruja: filmsko i
likovno (strip)

dijaloga i sluanja.
uenici rade u skupinama, odabiru strip kojemu e analizirati izraajna
sredstva, rad e prikazati na satu.
1.
2.
Uvod
a) Motivacija
to sve pomisli kad uje rije mjesec? to zna o Mjesecu?
b) Najava teme sata
Nijedna ena nikad nije bila na Mjesecu, ali zato Zlatka jest. Kreimir Zimoni o tome je nacrtao
strip Prva Zlatka na Mjesecu.
Obrada
a) itanje teksta
Prije itanja stripa uenici se prisjete naina kako se strip ita (po kvadratima, s lijeve strane na
desnu).
b) Interpretacija
Uenici odgovaraju na pitanja elei otkriti smisao i ideju stripa, po emu je duhovit i aljiv. to
ste doznali o Zlatkinu boravku na Mjesecu? Je li njezina elja vezana iskljuivo za Mjesec ili
Zlatka eli upoznati cijeli svijet i svemir? Moete li se poistovijetiti sa Zlatkom i s njezinim
eljama? Uenici e paljivije promotriti strip te utvrditi to prevladava: crte ili tekst. Potom e
promotriti prvu i drugu tablu stripa s obzirom na broj kvadrata, njihov raspored i sadraj. Uenici
e zamijetiti jednak broj kvadrata i sadraj, no sadraj prve table odaje Zlatkinu rastresenost,
navalu misli i osjeaja koji nisu usklaeni, logiki povezani. Druga tabla donosi loginiji sadraj
to je pojaano i Zlatkinim crteom preko cijele table koji povezuje kvadrate. Uenici uoavaju
vanost rasporeda kvadrata u stripu te izraajnost stripa. Zimoni je izvrsno uklopio kvadrate koji
3.
4.
predstavljaju detalje u jednu cjelinu. Uenici komentiraju posljednji kvadrat druge table te utvruju
povezanost toga kvadrata sa svojim pretpostavkama o Zlatkinim eljama i matanjima. S pomou
znanja o stripu uenici utvruju koja obiljeja knjievne i likovne umjetnosti ima ovaj strip
navodei primjere.
Usustavljivanje
Uenici promatraju kvadrate stripa te dokazuju slinost izraajnih sredstava u filmu i stripu,
i to s obzirom na vrstu kadra, plana i rakursa.
Zadatci za prilagoeni program
Uenici promatraju strip te razmiljaju kojim bi kvadratima mogli dodati onomatopejske rijei
i koje bi to rijei bile.
Plan ploe
Kreimir Zimoni
Prva Zlatka na Mjesecu
Kreimir Zimoni istaknuti suvremeni hrvatski crta stripova, dugogodinji suradnik Modre laste.
Tema: Zlatkina matanja o putovanju svemirom
STRIP
dogaaj: Zlatka mata putuje

likovi: Zlatka
monolog
onomatopeja: oh
kvadrati jednaki
crte izraajan, jasan
crte doarava osjeaje, misli i pokrete
boje ive, vjerne

Usmeno komentiranje izraajnih sredstava stripa, odgovaranje na pitanja za vrijeme rada.
Pismeno analiza izraajnih sredstava stripa, rad u skupinama.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Nastavno podruje:
medijska kultura.
Nastavni oblici:
obrada.
Kljuni pojmovi:
kadar, kut snimanja, plan, filmski rodovi, vestern, avanturistiki film.
uenik e upoznati pojmove kadar, plan i kut snimanja, razlikovati filmske

rodove, upoznati vestern i avanturistiki film kao filmske vrste.
Zadae sata:
Uenik e:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
itanka, biljenica, ploa, plakat, snimka
filma.
usvajati strune filmoloke pojmove o filmskim izraajnim sredstvima

oprimjeriti nauena filmska izraajna sredstva
razlikovati filmske rodove
prepoznati filmske anrove poput vesterna i avanturistikoga filma
razvijati zanimanje za filmsku umjetnost
biti potaknut na upoznavanje filmskih izraajnih sredstava koja sudjeluju
u stvaranju i oblikovanju doivljaja i poruka filmskoga djela
uspostavljati odnose izmeu doivljenoga i racionalnoga
doivjeti poticaj za svjesno i kritiko primanje poruka s ekrana
razvijati estetsku osjetljivost
stjecati znanje potrebno za promatranje filma
izgraivati
sposobnost
izraavanja,
stvaranja,
komuniciranja,
doivljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetnikoga djela
stvarati i razvijati svijest o trajnome zanimanju za film i svaku drugu
umjetnost
razvijati sposobnost osobnoga izraavanja dojmova i sudova o filmu
razvijati sposobnost zamiljanja i snalaljivosti u susretu s novim
biti osposobljavan za samostalno razumijevanje i zapaanje filmskih
izraajnih sredstava gledanoga filma i njihove funkcije
i sluanja
izraavati svoj dojam o uinkovitosti upotrijebljenoga filmskog izraajnoga
sredstva.
Napii prikaz / ocjenu / kritiki osvrt gledanoga filma s posebnim osvrtom na
filmska izraajna sredstva.
1. Uvod
a) Motivacija
Koja su obiljeja dobroga filma? to vam je najvanije u filmu? Moete li ocijeniti film dobrim i
kvalitetnim iako vam se ne svia pria, odnosno radnja filma? ini li vam se nekad film privlaan
naslovom, ili glumcima ili priom a da nakon gledanja ostanete razoarani, nedotaknuti? to mislite, o
emu to ovisi?
b) Najava teme sata
Kad itamo pjesme, sloimo se oko toga da se ne stvara isti dojam ako se neki osjeaj, odnosno
misao izrekne drugim nainom, drugim rijeima. Primjerice: ne izaziva se jednak dojam kad kaemo
ima otar vid i ima oi jastreba. Tako se i film moe stvoriti na mnogo naina, a ti naini zovu se
filmska izraajna sredstva.
2. Obrada
a) itanje teksta
Vie uenika ita tekst dio po dio ovisno o tome kako ih uiteljica proziva.
b) Interpretacija
Nakon proitanoga dijela teksta uenici uglavnom samostalno odreuju to bi trebali zapisati u
biljenicu. Uiteljica zapisuje na plou, a uenici u biljenicu. Fotografijama u itanci posveuje se

panja i zajedno ih se komentira.
3. Usustavljivanje
Uenici pogledaju dio filma ili cijeli film te pokuavaju odrediti kadrove, planove i kuteve snimanja.
Ukratko prepriaj radnju filma. Osvrni se na lik koji ti je najdojmljiviji.
Plan ploe
FILMSKA IZRAAJNA SREDSTVA
FILMSKA IZRAAJNA SREDSTVA:
kadar
filmski plan
kut snimanja
okvir
stanja kamere
osvjetljenje
zvuk
crno-bijeli film
film u boji
montaa
preobrazbe pokreta
scenografija
kostimi
maska i gluma.
KADAR jedna neprekinuta filmska snimka.
VRSTE KADROVA:
s obzirom na stanja kamere:
statini
dinamini
s obzirom na otrinu:
dubinski
ploni
s obzirom na duljinu:
kratki
dugi
s obzirom na promatraa ili pripovjedaa:
objektivni
subjektivni
autorov kadar.
FILMSKI PLAN - udaljenost snimanoga objekta od kamere.
VRSTE PLANOVA:
total (opi plan)
polutotal
srednji plan
plan blizu
krupni plan
detalj plan.
KUT SNIMANJA poloaj kamere u odnosu na objekt snimanja:
gornji rakurs (ptija perspektiva)
donji rakurs (ablja perspektiva).

Pismeno osvrt na film te komentar filmskih izraajnih sredstava.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Filmska serija
Lae, Melita
Nastavno podruje:
medijska kultura.
Nastavni oblici:
rad u skupinama.
Kljuni pojmovi:
kadar, kut snimanja, plan, filmski rodovi, TV serija.
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
obrada.
itanka, biljenica, ploa, kreda, videosnimka
televizijske serije Lae, Melita.
uenik e uoiti i oprimjeriti filmska izraajna sredstva, nabrojiti i oprimjeriti

filmske rodove, uoiti obiljeja TV serije.
Uenik e:
uoiti i oprimjeriti filmska izraajna sredstva
nabrojiti i oprimjeriti filmske rodove
uoiti obiljeja TV serije
primijetiti kronoloki slijed
uoiti slinosti i razliitosti s ulomkom istoimene knjige
primijetiti majine napore da usmjeri svoju obitelj u dobrome smjeru
razvijati osjeaj dobre mjere za svaku alu
razvijati sposobnost rada u skupini
razvijati ivotni optimizam
uoavati izraajnost ekranizacije knjievnoga teksta
razvijati sposobnost doivljavanja umjetnikoga djela
razvijati sposobnost usporeivanja
razvijati pozitivne etike vrijednosti i estetski ukus
razvijati analitiko-istraivake sposobnosti
razvijati uenikovu unutarnju pokretljivost za ostala umjetnika podruja:
filmsko i likovno (strip)

dijaloga i sluanja.
Rad u skupinama snimanje kratkoga filma kojim bi uenici pokazali
razumijevanje filmskih izraajnih sredstava.
1. Uvod
a) Motivacija
to vie volite gledati: filmove ili TV serije? Koja je razlika izmeu filmova i serija? Izgubite li
interes za gledanje beskrajno dugih serija, poput sapunica?
b) Najava teme sata
itali smo ulomak Melitina obitelj iz romana Lae, Melita. Roman je snimljen u obliku pet
nastavaka televizijske serije za djecu. Serija je bila pravi hit dugo godina.
2. Obrada
a) itanje teksta
Uenik ita tekst.
b) Interpretacija
Uenici zajedno s uiteljicom pogledaju svih 30 kadrova serije odreujui plan i kut snimanja.
Potom uenici, pratei ulomak romana na 46. stranici, pronalaze reenice koje su predstavljene
pojedinim kadrom (nemaju svi kadrovi navode u ulomku Melitina obitelj). Uenici i uiteljica
pogledaju prvu epizodu serije Lae, Melita (dostupna na kanalu You tube) koja prikazuje
ulomak. Nakon gledanja serije uenici objanjavaju opravdanost donjega rakursa snimanja
uitelja kad iljo lei na ploniku i gornjega rakursa snimanja ilje dok lei na ploniku. Uenici
objanjavaju naziv djela. Odreuju temu, mjesto i vrijeme radnje.
3. Usustavljivanje
Na temelju odjavne pice serije uenici razgovaraju o opravdanosti velike filmske ekipe te navode
koja su sve zanimanja potrebna pri stvaranju filma. Nakon detaljnoga upoznavanja naina
snimanja filmova i serija te izraajnih mogunosti planova, kadrova i kutova snimanja, uenici
razgovaraju o kojoj bi (aktualnoj) temi oni mogli snimiti seriju.
Uenik razmilja koje bi zanimanje volio obavljati na jednome filmskom setu te o tome pie
literarni rad s naslovom Na filmskome setu ja bih bio...

Plan ploe
Filmska serija
Lae, Melita
televizijska serija prema istoimenome romanu Ivana Kuana (5 x 30 minuta)

Melitina obitelj (ulomak romana) i serija
SLINOSTI
mama odlazi bolesnoj teti, Nenad mnogo jede,

Melita izmilja dogaaje, tata obeava da nee
nita poduzimati dok se mama ne vrati s puta
RAZLIKE
mama ije dok razgovara s Melitom, Nenad krade

kobasice, serija vie prikazuje ilju
donji rakurs prikazuje iljin pogled

gornji rakurs prikazuje uiteljev pogled i pogled okupljenih (kamera prikazuje ono to oni vide)

PRILAGODBA ILI ADAPTACIJA postupak u kojemu se jedno umjetniko djelo (npr. knjievno) prilagoava za drugi
nain izraavanja (npr.film ili filmska serija).

Usmeno odgovaranja uenika na pitanja tijekom obrade nastavne jedinice.
Medijski filmski uradak uenika.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Mrea (internet)
Nastavno podruje:
medijska kultura.
Nastavni oblici:
obrada.
itanka, biljenica, ploa, mrene stranice.
Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
mrene stranice, hrvatski jezik i knjievnost na mrei, medij prijenosnik

poruke, radijske i televizijske emisije.
uenik e upoznati pojam mrenih stranica, upoznati prisutnost hrvatskoga
jezika i knjievnosti na mrei, ponoviti znaenje rijei medij.
Uenik e:
ponoviti znaenja pojmova medij, sporazumijevanje

upoznati tono znaenje rijei mrea
dobiti informaciju o mrenim stranicama kojima je tema hrvatski jezik
i knjievnost, hrvatska materijalna i nematerijalna kulturna batina
osvijestiti vanost pravodobnoga prijenosa informacija
osvijestiti ulogu medija u ivotu obitelji i svakoga ovjeka, posebice
svakoga djeteta
stjecati spoznaje o razliitim vidovima djelovanja medija
stjecati znanja o odgovornosti medija za drutvenu zajednicu
upoznavati i usvajati jezinu kulturu svojega naroda
izgraivati svijest o ulozi jezika i umjetnosti u ostvarenju naroda i osobe,
u povezivanju naroda i kultura u Europi i svijetu
razvijati sposobnosti izraavanja, stvaranja, komuniciranja, doivljavanja
i spoznavanja te vrednovanja svih vrsta medija
biti potaknut stvarati i razvijati trajno zanimanje za poruke masovnih
medija

dijaloga i sluanja
razvijati sposobnosti prezentiranja i izlaganja.

Provedi anketu u svojoj obitelji pa zapii kako se najee lanovi tvoje ire
obitelji slue mreom (internetom) te koliko vremena tjedno provode na
mrenim stranicama, blogovima, forumima i drutvenim mreama. Izdvoji
najee i najrjee odgovore pa ih prezentiraj u razredu.
1. Uvod
a) Motivacija
Koje sve asocijacije budi u vama rije mrea: mrea na golu, paukova mrea, mrea za ribolov, mrea
(net)? U kojemu kontekstu najee izgovarate rije mrea? Govorite li hrvatsku ili englesku rije?
Zato?
b) Najava teme sata
Mrea je tema naega dananjeg sata. Ako govorimo o mrei (internetu), jesmo li u produju
knjievnosti ili medijske kulture?
2. Obrada
a) itanje teksta
Uitenici itaju tekst.
b) Interpretacija
Uiteljica provjerava i utvruje razumljivost proitanoga pitanjima na koja uenici odgovaraju. Koji se
oblici sadraja mogu objaviti na internetu? Kakva je dostupnost tako objavljenih podataka? Navedite
glavnu znaajku mree. Kako se takvo pretraivanje naziva? (surfanje) to su portali? to obino
sadre? Kako se postavljaju podatci na mreu? Na to treba paziti prilikom postavljanja podataka i za
vrijeme sluenja podatcima? to je manipuliranje informacijama na mrei? Kako ono moe natetiti
korisnicima? to su drutvene mree: Facebook, Twiter, Ask...? to je elektronika pota?
to znate o pravilima sigurnosti na internetu?
3. Usustavljivanje
Uenici nabrajaju i obrazlau opasnosti od interneta. Razgovaraju o opasnostima za djecu,
o neprimjerenome nainu komuniciranja i o zakonom propisanim kaznama.
Provedi anketu u svojoj obitelji pa zapii kako se najee lanovi tvoje ire obitelji slue
mreom (internetom) te koliko vremena tjedno provode na mrenim stranicama, blogovima,
forumima i drutvenim mreama. Izdvoji najee i najrjee odgovore pa ih prezentiraj u razredu.
Plan ploe
Mrea
RAUNALO:
audiovizualni medij kojim moemo komunicirati
elektroniki ureaj za obradu podataka koji prihvaa naredbe.
INTERNET ili MREA PODATAKA
mrea koja povezuje mnogobrojne raunalne sustave zasnovana na zajednikom sustavu adresa
nevjerojatno velik broj podataka
mrene stranice ili web (www)
portali
blogovi
drutvene mree
elektronika pota (e-mail).

Usmeno odgovaranja uenika na pitanja tijekom obrade nastavnoga gradiva.
Pismeno anketa o sluenju internetom.

kola:
Razredni odjel: 6.
Redni broj sata:
Mjesto i datum:
Strip
Nastavno podruje:
medijska kultura.
Nastavni oblici:
rad u paru.
obrada.
itanka, biljenica, ploa, isjeci stripa strip.
Kljuni pojmovi:
Zadae sata:
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Domaa zadaa:
crte; kvadrat; izraajna sredstva stripa; fabula prikazana kvadratima;

pripovijedanje; dijelovi fabule; dijalog; prilagodba (adaptacija).
upoznati izraajna sredstva stripa, prepoznati crte i kvadrat kao izraajne
oblike stripa, odrediti dijelove fabule prikazane kvadratima, upoznati
prilagodbu kao postupak.
Uenik e:
prepoznati izraajna sredstva stripa

odrediti fabulu prema crteu
razlikovati pripovijedanje i dijalog prema izgledu stripa
otkriti da je strip umjetnost crtea/slike
upoznavati, uvati, razvijati i potivati vlastiti nacionalni i kulturni identitet

u djelima, stripovima, filmovima i drugim priopajnim sredstvima
razvijati senzibilnost za prihvaanje stripa
razvijati sposobnost zapaanja imenovanja i prosuivanja osobitosti
stripa
razvijati sposobnost zakljuivanja, prosuivanja i fantazijskoga miljenja
razvijati sposobnost komparativnoga miljenja promatrajui strip u
suodnosu s knjievnou, likovnom umjetnou ili filmskom umjetnou
i sluanja
objanjavati i obrazlagati proitano na primjerima stripova koje ita.
1. Istrai kakve su stripove itali tvoji roditelji, kako su do njih dolazili, koje
su bile teme tih stripova.
2. Nacrtaj strip.
1. Uvod
a) Motivacija
Na nastavni sat uenici trebaju donijeti svoj omiljeni strip te pokuati objasniti zato vole stripove, to
im je u stripu zanimljivo. Uoavaju razlike izmeu stripa i knjievnosti. Obrazlau vole li vie itati
knjievna djela ili stripove.
b) Najava teme sata
Pokazali ste da volite stripove, a ako neto volite, dobro je doznati neto vie tome. Mi emo danas
istraivati povijest stripa u svijetu i u Hrvatskoj, ali i naine kako nam strip progovara, odnosno
izraajna sredstva stripa.
2. Obrada
a) itanje teksta
Nekoliko uenika ita tekst dio po dio ovisno o tome kako ih uiteljica proziva.
b) Interpretacija
Nakon proitanoga dijela teksta uenici uglavnom samostalno odreuju to bi trebali zapisati u
biljenicu. Uiteljica zapisuje na plou, a uenici u biljenicu. itajui o izraajnim sredstvima stripa,
uenici trae primjere proitanoga u stripovima koje su donijeli. Jedni drugima pokazuju to su
prepoznali/otkrili. Na primjeru dijela jednoga stripa uenik e objasniti planove, kadrove, prikazivanje
pripovijedanja i dijaloga, obrazloiti zato ne postoji opisivanje ljudi i stvari rijeima, objasniti ulogu
onomatopejskih rijei. Uiteljica podui uenike o nizu slika, najee u etverokutu koje nazivamo
stripom. Tekst se nalazi u oblaiima i kvadratiima. Pojasni im da su kvadrati razilite veliine, ovisno
o onome to predstavljaju (krajolik, radnja, detalj) Manji i vei kvadrati se izmjenjuju ovisno o radnji,
o blizini prizora. Govor je prikazan oblaiima koji imaju strelice, a misli bez strelica, odnosno smanjeni
oblaii vode do lika koji to misli. Tekst pripovijedanja i govor likova razlikuje se ili oblikom slova ili
bojom podloge. Onomatopejske su rijei u stripovima drugaije napisane od pripovjednih i razgovornih
dijelova, nisu strogo odreeni mjestom i oblikom slova. Oblik i veliina slova esto pojanjavaju,
odnosno pojaavaju poruke.
3. Usustavljivanje
Je li tko od vas vidio kakav strip u dananjim ili jueranjim novinama? Stripove najee moete nai
u tisku posebno u dnevnim novinama. Uenike se potakne da istrae kako je to bilo dok su njihovi
roditelji bili uenici.
Razmisli koji bi se dogaaj iz ivota / koji knjievni tekst bi mogao prikazati stripom. Odredi sastavnice
fabule, zapii dijalog te prema tome odredi broj kvadrata. Nacrtaj strip.
Plan ploe
Strip
STRIP: ime dolazi od naziva Comic Strip komina vrpca
PRVI STRIP: 1895. uti djeak (autor: Richard Felton Outcalt)
Otac hrvatskoga stripa Andrija Maurovi prvi hrvatski strip Vjerenica maa.
PRIA je ispriana nizom uokvirenih crtea.
CRTEI su popraeni dijalogom i objanjenjima.
TEKST se nalazi u oblaiima ispod/iznad slike.
KADAR okvir u koji je autor smjestio crtee.
KADRIRANJE odabir prizora i ralanjivanje radnje.
Radnja se odvija vodoravnim nizanjem kadrova.
Crteom se ostvaruje gornji i donji rakurs.
IZRAAJNA SREDSTVA STRIPA:
crte
kvadrat
fabula prikazana kvadratima
Prema temi razlikujemo:
komini strip (Alan Ford)
povijesni (Seoba Hrvata)
fantastini (Superman)
pustolovni (Tarzan)
ivotinjski (Pajo Patak)
detektivski (Rip Kirby)
djeji (Garfield) itd.
Usmeno komentiranje izraajnih sredstava stripa, tema stripova.
Izvjetavanje o stripovima koje su itali roditelji uenika.
Crtanje stripa rad u paru.

Zvijezda Jutarnja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zvijezda Jutarnja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Nada Babi, Dinka Golem

Urednica za hrvatski jezik

Alfa d. d. Zagreb, 2014.

Prirunik za uiteljice i uitelje hrvatskoga jezika

PISANE PRIPREME ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA

Maer, S. Djedovo slovo.................................................................................................................87

priruniku nai nastavne planove i programe (godinji i izvedbeni) za

Autori i naslovi udbenika:

Nada Babi, Dinka Golem, Zvijezda jutarnja 6

Broj sati po mjesecima i sastavnicama predmeta

Tjedni broj sati: 5

Godinji broj sati: 175

ukupan broj sati

RUJAN (16 SATI)

sadrajne teme unutar podruja

planirani broj sati

J. Pupai, Zvijezda da mi je biti i M. B. Fanuko, Male zvijezde

Popis djela iz lektire

Uvodni sat spontani razgovor

12. Pisanje zamjenica

pisana usmena/C provjera:

usustavljivanjeB ponavljanje vjebanje,

Ponavljanje gradiva 5. razreda

i postignuaA novi sadraji

LISTOPAD (22 SATA)

planirani broj sati

D. Gervais, Moja zemja

S. Toma, Mali ratni dnevnik

Scenske improvizacije (T. Kolumbi, Igrajmo se mora)

pisana usmena/C provjera:

sadrajne teme unutar podruja

usustavljivanjeB ponavljanje vjebanje,

15. 10. poetak

STUDENI (20 SATI)

sadrajne teme unutar podruja

13. Reenini i pravopisni znakovi: trotoka, izostavnik, crtica, zagrada

planirani broj sati

pisana usmena/C provjera:

usustavljivanjeB ponavljanje vjebanje,

A novi sadraji i postignua

O. Wilde, Sretni kraljevi

10. Pisanje i izgovor glagolskoga pridjeva radnog

13. itanje i pisanje trotoke, izostavnika, crtice i zagrade

PROSINAC (16 SATI)

sadrajne teme unutar podruja

planirani broj sati

6. Izricanje sadanjosti prezentom

Prezent pomonih glagola

Ponavljanje i utvrivanje prezent i perfekt

pisana usmena/C provjera:

usustavljivanjeB ponavljanje vjebanje,

A novi sadraji i postignua

A. enoa, Kameni svatovi

4. Interpretativno itanje (S. Lagerlf, Bijeg u Egipat i indijanska narodna, Mala

2. Saeto prepriavanje pisane vjebe (S. Lagerlf, Bijeg u Egipat)

1. Filmska izraajna sredstva

6. 12. Sveti Nikola

D. Domjani, Tama je svud

SIJEANJ (15 SATI)

sadrajne teme unutar podruja

8. Izricanje prolosti aoristom, imperfektom i pluskvamperfektom

planirani broj sati

U ali ima i zbilje (vic)