Kristina Urbanc

Vanja Branica
Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu
Studijski centar socijalnog rada

OBILJEJA
I
PERSPEKTIVE
SUVREMENIH
PROGRAMA OBRAZOVANJA SOCIJALNIH RADNIKA
UDK 364.62:371.3
primljeno: lipanj, 2003.
Struni lanak

SAETAK
Budui da socijalni rad postaje sve vie profesija koja se temelji na ljudskim
pravima (utemeljenju, prouavanju, provoenju, zatiti, unapreenju), u fokusu
mnogih programa su upravo oni njeni sadraji koji, uslijed procesa ujedinjenja,
prerastaju u globalne izazove prakse socijalnog rada. Na lokalnoj razini socijalni
uvjeti pojedine zajednice pod utjecajem su globalizacije, meunarodne politike,
meunarodne komunikacije, povezanosti i suradnje. Obiljeja i veliina socijalnih
problema (siromatva, obespravljenosti, socijalne iskljuenosti, diskriminacije,
izbjeglitva, itd.) takoer su pod utjecajem globalnih zbivanja. Stoga su suvremeni
studiji socijalnog rada sve vie usmjereniji na "internacionalne" komponente u
svojim programima, nastojei budue socijalne radnike osposobiti za nove
probleme pojedinaca, skupina i zajednica. U radu autori iznose osnovne tradicije
razvoja socijalnog rada u nekim europskim zemljama, te programe obrazovanja
socijalnih radnika koji proizlaze iz navedenih tradicija, komentirajui njihova
zajednika obiljeja i razlike.
Kljune rijei: tradicija, obrazovanje, socijalni rad, sveuilini obrazovni programi,
europeizacija

PERSPEKTIVA OBRAZOVANJA SOCIJALNIH RADNIKA U

KONTEKSTU EUROPEIZACIJE
Ekonomsko i politiko proirenje Europe ima, dakako, posljedica na socijalnu
politiku i socijalni ivot stanovnika Europe. U skladu s tim taj proces unifikacije ima
posljedica i na proces obrazovanja socijalnih radnika u itavoj Europi. Perspektiva
"europskog socijalnog rada", koja je sve prisutnija u suvremenim programima
obrazovanja socijalnih radnika temelji se na opim vrijednostima europske povijesti i
razvoja.
Kako socijalni rad postaje sve vie profesija koja se temelji na ljudskim
pravima (njihovom utemeljenju, prouavanju, provoenju, zatiti, unapreenju), u
fokusu mnogih programa su upravo oni njeni sadraji koji, uslijed procesa
ujedinjenja, prerastaju u globalne izazove prakse socijalnog rada.
Na lokalnoj razini socijalni uvjeti pojedine zajednice pod utjecajem su
globalizacije, meunarodne politike, meunarodne komunikacije, povezanosti i
suradnje. Obiljeja i veliina socijalnih problema (siromatva, obespravljenosti,
socijalne iskljuenosti, diskriminacije, izbjeglitva, itd.) takoer su pod utjecajem
globalnih zbivanja. Stoga su suvremeni studiji socijalnog rada sve vie usmjereniji na
"internacionalne" komponente u svojim programima, to znai da se sve vie koristi
inozemna literatura, razmjena predavaa i studenata, programi terenske nastave u
inozemstvu, itd.
Naroita panja u procesu obrazovanja socijalnih radnika posveena je sljedeim
temama:

Migracije u Europu te migracije unutar granica Europe

Socijalni rad s izbjeglicama i azilantima

Trgovina ljudima i drogom

Problemi nezaposlenosti i siromatva: nova "podklasa" siromanih u Europi

Programi razmjene studenata i poveana mobilnost studenata

Mobilnost radne snage, ideja, financijskih sredstava

Globalizacija i socijalni rad

2

Kao osnovne edukativnivne ciljeve tih programa moemo navesti senzibiliziranje

i osposobljavanje socijalnih radnika za "europske" probleme ljudskih i socijalnih
prava svih obespravljenih grupa i pojedinaca.
Didaktiki pristup temelji se na kombinaciji sljedeih elemenata:

Uenje putem mentorskog rada (to ukljuuje redoviti individualni kontakt

studenta i nastavnika, odnosno mentora, tijekom trajanja studija, uz mogunost
identificiranja individualnih studentovih potreba za uenjem i prilagoavanja
postojeeg programa tim potrebama).

Uenje kroz grupni rad u okviru intenzivnih radionica za kolegije koji

zahtijevaju iskustveno uenje, interaktivnost i osobni kontakt kao to su: rad s
pojedincem, komunikacijske vjetine, grupni rad i openito metode socijalnog
rada (tzv. software subjects)

Uenje putem Interneta i e-mail komunikacije za kolegije kao to su

ekonomija, sociologija, politiki sustavi i sl. (tzv. hardware subjects)

Iskustveno uenje putem terenske prakse (sadraji i trajanje variraju, a sve je

vea tendencija obavljanja jednog dijela terenske prakse u inozemstvu, to
poveava mobilnost studenata, predavaa, supervizora i mentora, te se takoer
oslanja na povezanost putem e-mail komunikacije).

No, unato mnotvu zajednikih tema koje zauzimaju sve istaknutije mjesto u
procesu obrazovanja socijalnih radnika, univerzalno definiranje "profesionalnog
prostora" socijalnog rada s europskog aspekta ini se nemoguim s obzirom na
razliite nacionalne kontekste i tradicionalne odnose izmeu profesija srodnih
socijalnom radu. Radi bolje ilustracije tog problema navest emo nekoliko "vrsta"
socijalnog rada koje su se do danas razvijale i odrale u europskim zemljama.

VRSTE
SOCIJALNOG
TRADICIJAMA

RADA

PREMA

EUROPSKIM

Slijedi prikaz vrsta socijalnog rada s obzirom na podruja, specijalizacije i

osnovna obiljeja prema trima osnovnim tradicijama europskog konteksta. Prema
Kornbeck (2002.) prvu skupinu ine zemljama koje, osim generikog socijalnog rada,
ne poznaju ni jednu drugu disciplinu koja bi pripadala podruju socijalnog rada. Tako,
na primjer, u Velikoj Britaniji, za razliku od skandinavskih i njemakih tradicija,
uope nema socijalne pedagogije, niti je termin "pedagogija" i "pedagoki" u iroj
upotrebi.
Drugu skupinu sainjavaju zemlje koje u svojoj tradiciji razlikuju dvije vrste
socijalnog rada: socijalni rad (kao generiku disciplinu), te socijalnu pedagogiju,
odnosno specijalnu edukaciju (na primjer, Danska, Nizozemska, Luxemburg,
Austrija, Njemaka, Italija, Francuska). U treu skupinu ubrajajaju se zemlje s
tradicijom trovrsnog socijalnog rada, gdje uz generiki socijalni rad i socijalnu
pedagogiju, odnosno specijalne edukacije, razlikujemo i tzv. socio-kulturnu animaciju
(na primjer, panjolska, vicarska, Belgija).
Iako ovu podjelu zastupaju mnogi autori (Higham, 2001., Laot, 2000., prema
Kornbeck, 2002.), brojne su rasprave o razliitim doprinosima razvoju obrazovanja na
podruju socijalnog rada s obzirom na pojedine kulture i tradicije. Tablica 1. prikazuje
razliite termine kojima su, prema tradiciji razliitih zemalja, obuhvaeni nazivi vrsta
socijalnog rada.

Tablica 1. Vrste socijalnog rada u tradiciji europskih zemalja (prema Kornbeck,

2002.)

Zemlje s iskustvom

Zemlje s iskustvom

jedne vrste socijalnog

dviju ili vie vrsta

rada

socijalnog rada

Generiki

socijalni

Socijalni rad

rad

Socijalna pedagogija

Socio-kulturna

ili

animacija

specijalna

edukacija
Social Work (uz rad s

Assistance

mladima, koji se odvaja

(Belgija,

od

generikog

Social

Educacion

Animacion

Espezializada

Sociocultural

Luxemburg, vicarska)

(panjolska)

(panjolska)

Maatschappelijk Werk

Formazione

(Belgija, Nizozemska)

Francuska,

socijalnog rada) (Velika

Britanija)

Scienze

di

Servizio

Sociale (Italy)

di

Animation

Socio-

Educatore

Culturelle

(Belgija,

Professionale (Italija)

Francuska, vicarska)

Education

specialisee

Soziokulturelle

(Belgija,

Francuska,

Animation (vicarska)

Luksemburg,
vicarska)
Socialradgiving

Heilpadagogik

(Danska)

(Njemaka)

Sozialarbeit

(Austrija,

Njemaka)
Trabajo
(panjolska)

Orthopedagogie
(Belgija, Nizozemska)

Social

Sozialpoedagogik
(Danska)
Sozialpadagogik
(Austrija, Njemaka)

Tablica 2. prikazuje neka osnovna obiljeja triju razliitih tradicija razvoja socijalnog
rada. Kornbeck (2002.) navodi neke osnovne slinosti i razlike izmeu generikog
socijalnog rada, socijalne pedagogije, odnosno specijalne edukacije i socio-kulturne
animacije s obzirom na vrstu odnosa prema ciljanoj grupi korisnika, povijesne aspekte
nastanka, opravdanost intervencija, vrste kompenzacije koje se korisnicima nude
putem intervencija, te iri politiki kontekst u kojem su smjetene te tri vrste
socijalnog rada.

Tablica 2. Obiljeja triju osnovnih tradicija razvoja socijalnog rada u Europi (prema
Kornbeck 2002.)

Obiljeje

Socijalni rad

Socijalna pedagogija

Socio-kulturna

ili

animacija

specijalna

edukacija
Vrsta

odnosa

korisnicima

"Klijentov

sustav"

Edukativni

odnos

esti birokratski sustav

(bilateralni

ili

temeljen na strukturi

multilateralni)

Ukupne

interakcije

pojedinaca, skupina ili

ustanova, ili dio njih u

socijalne administracije

nekoj

zajednici,

odreenom

mjestu

ciljem da
lanova

na
s

kod svojih
promoviraju

aktivno sudjelovanje u
procesu

vlastitog

socijalnog i kulturnog
razvoja
Povijesni aspekt

"Pomo za odrasle", u

Pomo djeci i mladima,

Proizalo iz francuske

fokusu

u fokusu je dobrobit

tradicije

djece i mladih

populaire" prije Drugog

je

dobrobit

odraslih osoba

"Education

svjetskog rata
Kome je namijenjeno

Klijentima,

osobama

kojima treba pomo materijalna

Osobama koje trebaju

Partnerima, graanima,

obrazovanje

sudionicima

ili

grupnih

aktivnosti

psihosocijalna
Opravdanost poduzetih

Socijalni

intervencija

problemi

Problemi koji nastaju

Socijalne promjene i

deficiti koji iz njih

zbog

zadaci

proizlaze

socijalizacijskog

nedovrenog
ili

koji

iz

njih

proizlaze

obrazovnog procesa
Vrsta kompenzacije

Kompenzacija

Kompenzacija

Participacija,

materijalnih deficita i

nedovrenih

samoorganiziranje

nezadovoljenih

socijalizacijskih

psihosocijalnih potreba

obrazovnih

procesa,

omoguavanje
pojedincima da vode
vlastiti ivot
(Pod)sustav
iri politiki kontekst

unutar

(Pod)sustav

sustava socijalne skrbi,

javnog

osiguranje

obrazovanja,

socijalne

unutar
sustava

i slobodnog vremena, s

razliitih vrsta usluga;

specifino

socijalno

privatnog sektora

za

ope

mogue je i putem

sustava

organiziranje rekreacije

omoguava

pomoi

javnog

unutar

koji

sigurnosti, te pruanje

pruanje

(Pod)sustav

perspektivom

obrazovanje;

promoviranja socijalnih

organiziranje

i kulturnih aktivnosti

obrazovanja mogue je

gdje se pojedinac moe

razvijati

putem

privatnog

sektora

kao

lan

skupine;
organiziranje

ovih

usluga mogue je i
putem

privatnog

sektora

S obzirom na navedena obiljeja pojedinih tradicija u odreenom prostoru i

vremenu razlikuju se i definicije socijalnog rada. Tako pedesetih godina 20. st.
amerika

nacionalna udruga socijalnih radnika (Compton i Galaway, 1994.)

identificira tri razliita podruja svrhovitosti socijalnog rada:

Pomo pojedincu i grupi da identificiraju, rijee ili umanje probleme koji

nastaju uslijed neuravnoteenosti izmeu okoline i njih samih.

Identificiranje potencijalnih podruja neuravnoteenosti izmeu pojedinaca ili

grupa i njihovog okruenja s ciljem prevencije.

Osim tih kurativnih i preventivnih ciljeva svrha je i identificirati i ojaati

potencijale pojedinca, grupe i zajednice.

Krajem sedamdesetih pojavljuje se ideja o praksi socijalnog rada u ijem su

fokusu interakcije izmeu osoba i onih drutvenih institucija koje utjeu na
7

sposobnost osoba da obave odreene ivotne funkcije, realiziraju svoje elje i

vrijednosti, te reduciraju potekoe (Bear i Federico, 1978., prema Compton i
Galaway, 1994.).
Prema Bernler i Johnsson (1993.) pojam socijalni rad ukljuuje najmanje tri
znaenja. Kao prvo, taj pojam oznaava praksu u najirem smislu shvaanja podruja
kompetentnosti socijalnih ustanova (rad s djecom i mladima, rad s osobama starije
ivotne dobi, rad s ovisnicima, preventivni rad, socijalno planiranje, itd.). Drugo
znaenje tog termina, prema ovim autorima, moe oznaavati zajedniki pojam za
metode i tehnike discipline socijalnog rada (socijalni rad s pojedincem, s obitelji,
grupom, socijalni rad u zajednici, socijalno planiranje). Tree znaenje odnosi se na
ui dio koji obuhvaa strunu disciplinu socijalnog rada i sve teorije, metodologiju,
znanstvenu djelatnost, edukaciju, itd.
Prema Opoj skuptini Meunarodnog udruenja socijalnih radnika (prema
Ajdukovi i Cajvert, 2001.) socijalni rad promie socijalnu promjenu, rjeavanje
problema u meuljudskim odnosima, te osnaivanje i oslobaanje ljudi da postignu
svoju dobrobit. Meutim, ta definicija, kao i neka druga suvremena odreenja
podruja socijalnog rada, primjenjiva su, u cijelosti ili djelomino, u euro-amerikom
kontekstu, koji poiva na slinim vrijednosnim temeljima, demokratskim principima i
ima slinu povijesnu perspektivu.
ak i unutar ovog zajednitva moemo pronai niz inkompatibilnosti, razlika u
vrijednostima i povijesnom razvoju, (npr. u demokratskim naelima amerikog
kontinenta, zapadne Europe, te zemalja istone Europe koje proivljavaju svoju
tranziciju i konceptualizaciju profesionalnog socijalnog rada uope). Moemo, dakle,
zakljuiti da i definicije i teorijski pristupi na kojima se temelje nisu imuni na
kulturoloke razlike (Howe, 1987., Payne, 1997.). Meutim, budui da su dananja
drutva u velikoj mjeri arena u pogledu etnikog i kulturnog nasljea, budunost
razvoja teorijskih perspektiva i modela prakse socijalnog rada je upravo u
senzibiliziranju za potrebe razliitih manjina i grupa, te u protonosti ideja iz jedne u
drugu kulturu.

SUVREMENI SVEUILINI PROGRAMI

SOCIJALNIH RADNIKA U EUROPI

OBRAZOVANJA

Radi stjecanja detaljnijeg uvida o sadraju, procesu i perspektivama

obrazovanja socijalnih radnika u Europi prikupili smo podatke o nekim suvremenim
europskim studijima socijalnog rada na sveuilinoj razini. Pritom smo se susreli s
odreenim potekoama koje su utjecale na odabir programa u svrhu njihove
usporedbe te openito na protonost informacija o aktualnim zbivanjima i
meusobnoj suradnji ustanova za sveuilino obrazovanje socijalnih radnika u Europi.
Potekoe analiziranja i usporedbe razliitih programa obrazovanja socijalnih
radnika u europskim zemljama su sljedee:

Ne postoji aktualna, sveobuhvatna baza podataka koja bi omoguavala pristup

informacijama o sadraju, trajanju i nainu provoenja pojedinih programa.

Na svim razinama (procesnim, sadrajnim i organizacijskim) postoje znatne

razlike u obrazovnim sustavima.

Mnogi europski programi obrazovanja socijalnih radnika, ukoliko su i

dostupni putem elektronske komunikacije, nisu prevedeni ni na jedan svjetski
jezik.

S obzirom na postojee potekoe prikupili smo podatke iz nama dostupnih

izvora, te smo na temelju raspoloivih informacija analizirali sveuiline programe
obrazovanja socijalnih radnika sljedeih zemalja: Slovenije, vicarske, Nizozemske,
Danske, vedske, Velike Britanije, Rumunjske, Njemake, Italije i Maarske.
Pokazalo se da sadraji europskih programa obrazovanja socijalnih radnika
pokrivaju aktualne teme s podruja:

Teorija socijalnog rada

Intervencija u praksi socijalnog rada

Socijalne politike

Lokalnoi i nacionalni drutveni kontekst

Globalne promjene u Europi i svijetu.

Na temelju prikupljenih podataka moemo rei da se osposobljavanje socijalnih

radnika na sveuilinoj razini temelji na filozofiji:

Osvjetavanja i uvaavanja interkulturalnosti i internacionalnosti u socijalnom

radu

Zatite i unapreenje ljudskih prava

Promicanja antidiskriminatorne prakse socijalnog rada

Osnaivanja korisnika usluga socijalne skrbi

Primijenjena podruja prakse socijalnog rada usklauju se s aktualnim

problemima korisnika povezanih s procesima globalizacije i europeizacije.

Terenska praksa usklauje se s aktualnim promjenama i potrebama lokalne

zajednice.

Osnovni ciljevi opisanih programa odnose se na:

Osposobljavanje studenata da provode refleksivnu praksu socijalnog rada

Osposobljavanje studenata da provode praksu temeljenu na rezultatima

evaluacijskih istraivanja (a ne na uvjerenjima o tome to "predstavlja dobru
praksu")

Osposobljavanje studenata da budu istraivai-praktiari u okviru podruja

socijalnog rada u kojem rade

Osposobljavanje studenata da evaluaciju svoje prakse temelje na participaciji

korisnika

Osposobljavanje studenata da razvijaju i potiu akcijska istraivanja, povezana

sa suvremenim teorijskim osnovama i temeljena na razultatima vlastite prakse.

Osnovne smjernice navedenih programa temelje se na vrijednostima profesije

socijalnog rada:
1. Pravo korisnika na samoodreenje, potivanje njegova dostojanstva, potivanje
perspektive moi (pomak moi u odnosu je uvjet za ravnopravnost, stoga je vano
dobiti uvid o distribuciji moi u nekom odnosu).
2. Usmjerenost na akciju (socijalni radnici su oni koji potiu na akciju - istrauju,
evaluiraju, zauzimaju se za one skupine ili pojedince koji nemaju dovoljno moi,
mobiliziraju razne skupine, utjeu na one koji odluuju).

10

3. Suprotstavljanje opresivnoj i defenzivnoj praksi provoenjem refleksivne prakse

socijalnog rada (npr. preraspodjela moi u odnosu korisnik - pomaga, rad na
promjeni javnog mnijenja, itd.).
4. Djelovanje na iroj, politikoj razini (nije dovoljno biti "pravedan u svojoj obitelji,
meu prijateljima...", ve i u javnosti, naelo "osobno je politiko i politiko je
osobno").
5. Potivanje razliitih vrijednosnih sustava i simbola - protivljenje svakom obliku
diskriminaranja i iskoritavanja kao to su: rasizam, klasizam, seksizam,
homofobija, ksenofobija.
6. Ukljuivanje korisnika u donoenje odluka u svakodnevnoj praksi socijalnog rada,
te u evaluaciju pruenih usluga.

11

NEKA OSNOVNA OBILJEJA PROGRAMA OBRAZOVANJA

SOCIJALNIH RADNIKA U EUROPI
Slovenija
Naziv ustanove: Visoka ola za socialno delo, Ljubljana, Slovenija
Osnovna podruja obuhvaena programom: teorija pomaganja, metode socijalnog
rada, teorije devijantnosti, organizacija i menadment u socijalnom radu, socijalna
politika, socijalni rad s obitelji, savjetovanje, ovisnosti, socijalni rad sa starima,
neprofitne organizacije, ene i mukarci u socijalnom radu
Predmeti iz srodnih podruja: Sociologija, Psihologija, Ustavno pravo, Radno
pravosocijalna antropologija, Statistika i metodologija istraivanja, Krivino pravo i
kriminologija
Pratei sadraji: projektne grupe, strani jezik, dobrovoljni rad, strune ekskurzije,
terenska nastava
Izborni predmeti: Mentalno zdravlje u zajednici, Socijalni rad na radnom mjestu,
Skrb u zajednici, Socijalni rad s mladima, Kibernetika u psihosocijalnoj pomoi
Steene kvalifikacije: fakultetska diploma
Duljina trajanja programa: 8 semestara, odnosno 4 godine (5. godina predviena je
za izradu i obranu zavrnog rada)
Uvjeti za upis: Uspjeno zavrena etvorogodinja srednja kola, uz poloenu maturu
ili struni zavrni ispit; pri ogranienoj upisnoj kvoti prednost imaju kandidati s viim
opim uspjehom na zavrnom ispitu (60%) te kandidati s viim opim uspjehom
tijekom tree i etvrte godine srednje kole (40%).
Ispitivanje i ocjenjivanje: Ispiti se izvode usmeno i pismeno, uz raspon ocjena od 10
do 1, pri emu 10 predstavlja ocjenu odlian, a 6 dovoljan. Student koji nije
zadovoljio na ispitu ima pravo ponoviti postupak jo etiri puta, pri emu treem i
etvrtom izlasku na ispit prisustvuje komisija. Svaki predmet bodovan je odreenim
brojem ECTS bodova.
Terenska nastava: Tijekom 1. i 2. studijske godine jednom tjedno, najmanje 42 sata
godinje, odvija se kao dobrovoljni rad na razliitim projektima; na 3. i 4. godini

12

student obavlja posao i zadatke socijalnog radnika (na 4. godini samostalno) u trajanju
od 160 sati godinje.

vicarska
Naziv ustanove: School of Social Work HSA, Bern, vicarska
Osnovna podruja obuhvaena programom: teorije socijalnog rada, metodologija i
metode socijalnog rada, sustav socijalne skrbi
Predmeti iz srodnih podruja: psihologija, sociologija, pravo, filozofija, itd
Pratei sadraji: osobni razvoj, terenska praksa, izrada projekata, izrada i obrana
zavrnog rada
Izborni predmeti: Istraivanja u socijalnom radu, Internacionalni socijalni rad, itd.
Steene kvalifikacije: fakultetska diploma
Duljina trajanja programa: 3 (minimum 180 ECTS) +2
Uvjeti za upis: Zavreni struni ispit neke strune srednje kole ili opa matura;
dodatni uvjet je neki zavreni struni trening ili jednogodinje profesionalno iskustvo,
a za kandidate mlae od 24 godine dodatni zahtjev ukljuuje tromjeseni praktikum
na terenskoj praksi ili neku po sadraju odgovarajuu aktivnost.
Ispitivanje i ocjenjivanje: Ispiti se izvode usmeno i pismeno; svaki semestar boduje
se sa po 30 ECTS, a ukupni broj bodova za stjecanje diplome mora iznositi najmanje
180 ECTS. Uz to postoji i konvencionalni sustav ocjenjivanja od 6 do 1, pri emu 6
predstavlja odlino, 5,5 vrlo dobro, 5 dobro, 4 dovoljno, 3,5 na granici dovoljnog, 3
nedovoljno, 2 slabo i 1 bez vrijednosti. Ocjena zavrnog rada treba iznositi najmanje
4.
Terenska nastava: Odvija se u dva navrata, uz prateu supervizijsku podrku.

Naziv ustanove: Hochschule fur Soziale Arbeit, Has Berxi, Luzern, vicarska
Osnovna

podruja

obuhvaena

programom:

teorija

socijalnog

rada,

komunikacijski procesi, socijalna politika, metodika socijalnog rada s grupom,

13

metodika socijalnog rada u manjim socijalim sustavima, metodika socijalnog rada u

veim socijalnim sustavima, socijalni rad s obitelji, savjetovalini rad, socijalni rad u
ustanovama.
Predmeti iz srodnih podruja: Socijalno pravo, Radno pravo, Kazneno pravo, Uvod
u razvojnu psihologiju, Politiki sustavi i procesi, Znaenje kulture za pojedinca i
drutvo.
Pratei sadraji: Opis, analiziranje i reflektiranje o individualnom procesu uenja i
njegovim ciljevima, Izrada projekata, Terenska nastava
Izborni predmeti: Socijalni rad s osobama s invaliditetom, Devijantnost i osnove
kaznenog prava, Nasilje, prevencija i strategije rjeavanja konflikata
Steene kvalifikacije: fakultetska diploma
Duljina trajanja programa: 6 semestara (dva semestra tzv. temeljnog studija i etiri
semestra tzv. glavnog studija)
Ispitivanje i ocjenjivanje: Nakon prve godine (temeljnog studija) polae se ispit koji
predstavlja uvjet za prelazak na tzv. glavni studij. Zavrne kvalifikacije stjeu se
pisanjem diplomskog rada te polaganjem diplomskog ispita, koji se sastoji od pismene
i usmene obrade nekog kompleksnog primjera iz prakse socijalnog rada, pri emu
kandidat pokazuje steena znanja iz najrazliitijih disciplina.
Terenska nastava: Odvija se nakon drugog semestra, odnosno nakon temeljnog,
uvodnog studija u trajanju od 180 radnih dana. Nastava je podijeljena u dva bloka, od
kojih svaki traje po 6 mjeseci i odvija se u dvije razliite ustanove. Za vrijeme tih
godinu dana studenti su duni po jedan dan u tjednu provoditi na fakultetskoj nastavi,
a preostala etiri dana na praksi. Supervizija prakse odvija se tijekom 16
supervizijskih susreta od po tri sata.

Nizozemska
Naziv ustanove: Hogeschool van Amsterdam, Amsterdam, Nizozemska
Osnovna podruja obuhvaena programom: Postoji mogunost izbora programa u
okviru etiriju podruja: socijalni rad i slube u zajednici, pravne slube u socijalnoj
skrbi, socijalna pedagogija i kultura, socijalna pedagogija i njegovateljstvo. Program

14

Socijalni rad i slube u zajednici obuhvaa ova osnovna podruja: individualnu skrb,
osiguranje skrbi i usluge, sustavno orijentiran socijalni rad, pozicioniranje socijalnog
radnika, uloga spola u pruanju skrbi, socijalni rad s grupom.
Predmeti iz srodnih podruja: Drutvo i pojedinac, Skrb, Studij i profesionalne
vjetine, Motivacijska terapija, drama, Audio-vizuelne metode.
Pratei sadraji: projekti, individualni planovi uenja, terenska nastava i supervizija,
savjetovanje
Steene kvalifikacije: fakultetska diploma
Duljina trajanja programa: 8 semestara
Uvjeti za upis: Zavrena srednja kola; za kandidate starije od 21 godinu koji nemaju
zavrnu svjedodbu srednje kole uvjet je poloeni razredbeni ispit.
Ispitivanje i ocjenjivanje: Zavravanje cjelokupnog programa od 8 semestara donosi
240 bodova, pri emu jedan bod odgovara pohaanju nastave u trajanju od jednog
tjedna. Ispiti se provode pismeno, a osim zavrnih ispita, ocjenjuju se i rad na
projektu, te izvjetaj s terenske nastave. Osim ECTS sustavom studentov rad ocjenjuje
se i ocjenama od 1-10, pri emu je najnia prolazna ocjena 6, dok se ocjena 10 daje
iznimno rijetko (za izvanrednu izvedbu).
Terenska nastava: Odvija se u trajanju od 5 tjedana na 1. godini studija, te 34 tjedna
na 3. godini studija i donosi ukupno 60 ECTS bodova. Tijekom terenske nastave
student ima individualne konzultacije i superviziju.

Danska
Naziv ustanove: Den Sociale Hojskole i Aarhus, Arhus, Anke Beuck, International
Social Work Course, Danska
Osnovna podruja obuhvaena programom: Postoji mogunost izbora programa u
okviru etiri podruja: socijalni rad i metode socijalnog rada, ljudski razvoj i
interakcije, zakonska regulativa u socijalnom radu, te drutvo, politika, ekonomija i
organizacija. Program Socijalni rad i metode socijalnog rada obuhvaa: holistiki
pristup i shvaanje socijalnih problema, teorije i metode u socijalnom radu,
sistematino miljenje, teorije komunikacije, profesionalnu etiku, ulogu i poziciju

15

socijalnih radnika, metode socijalnog rada, transformaciju znanja od teorija do metoda

socijalnog rada.
Pratei sadraji: terenska nastava; izrada zavrnog projekta vezana je uz terensku
nastavu.
Izborni predmeti: Socijalni rad s djecom, mladima i obiteljima, Pristup tritu rada,
Socijalni rad s rizinim skupinama, Gubitak, kriza i tugovanje, Socijalni rad u odnosu
na religiju, kulturu, etniku pripadnost, spol, Socijalni rad i trei sektor
Steene kvalifikacije: fakultetska diploma
Duljina trajanja programa: 6 semestara
Ispitivanje i ocjenjivanje: Odvija se pismeno na kraju svake godine. Osim ispita iz
kljunih disciplina ukljuena je i procjena s terenske nastave.
Terenska nastava: Odvija se u 2., 4. i 6. semestru, ukupno 5 mjeseci. Veina
studenata provodi terensku nastavu u inozemstvu, uz obvezu da odslua neki predmet
na lokalnoj koli socijalnog rada (min. 18 bodova) u trajanju od najmanje 3 mjeseca.
Izrada zavrnog projekta vezana je uz podruje na kojem je student obavljao terensku
nastavu. Za vrijeme odvijanja terenske nastave student je superviziran individualno,
1-2 sata tjedno.

vedska
Naziv ustanove: Stockholms Universitet, Institutionen for social arbete, Stockholm,
vedska
Osnovna podruja obuhvaena programom: Postoji mogunost izbora izmeu
programa opeg socijalnog rada, socijalne pedagogije, rada sa starima i osobama s
invaliditetom, te multikulturalne perspektive socijalnog rada. Za program opeg
socijalnog rada osnovni predmeti su: Metode istraivanja, dokumentacije i evaluacije
u socijalnom radu, Socijalni rad s fokusom na odnose, Pravne perspektive u
socijalnom radu, Rad sa socijalnim problemima.
Predmeti iz srodnih podruja: Promjene unutar socijalne drave, Osnovni principi i
vrijednosti legalnog sustava, Politiki sustav i javna administracija, Kultura, drutvo i
pojedinac

16

Pratei sadraji: terenska nastava, projektne grupe, terenska istraivanja

Izborni predmeti: Socijalni aspekti u psihijatriji, Ovisnosti, Rad s obitelji, Rad s
djecom, Etika u praksi socijalnog rada, Socijalno praniranje i rad u zajednici,
Istraivanje i procjena u socijalnom radu, Psihodrama (za program opeg socijalnog
rada)
Izborni specijalizirani predmeti u estom semestru: Pravni sustav, Multikulturalne
perspektive, Psihosocijalni rad, Socijalno planiranje i rad u zajednici, Obitelj u
komparativnoj perspektivi
Steene kvalifikacije: fakultetska diploma
Duljina trajanja programa: 3+2
Uvjeti za upis: Svjedodba srednje kole. Dodatni uvjeti koje kandidati moraju
zadovoljiti odnose se na minimalnu ocjenu 3 iz predmeta Matematika i drutvene
znanosti.
Ispitivanje i ocjenjivanje: Ispiti se obavljaju pismeno, a ocjenjuju se sa "zadovoljio"
i "nije zadovoljio". Svaki predmet donosi odreeni broj vedskih bodova. Ukupni broj
bodova za stjecanje diplome iznosi 180 (jedan vedski bod odgovara obavljenoj
nastavi u trajanju od jednog tjedna).
Terenska nastava: Odvija se u prvom semestru u trajanju od 5 tjedana, u treem u
trajanju od 20 tjedana, te u estom semestru u trajanju od 15 tjedana, uz obveznu
superviziju. Obavljena praksa tijekom itavog studija donosi ukupno 40 bodova.

Velika Britanija
Naziv ustanove: School of Community Health and Social Studies, Anglia Politechnic
University, Cambridge, Velika Britanija
Osnovna podruja obuhvaena programom: etika i vrijednosti u socijalnom radu,
metode i modeli u socijalnom radu, komunikacijski trening i vjetine intervjuiranja u
socijalnom radu, uvod u metode istraivanja, principi prakse socijalnog rada,
kompetentnost i odgovornost u socijalnom radu, intervencije u socijalnom radu,
procjena i planiranje u socijalnom radu.

17

Predmeti iz srodnih podruja: Pravni kontekst socijalnog rada, Socioloke

perspektive, ovjekov rast i razvoj, Organizacijski i politiki kontekst socijalnog rada
Pratei sadraji: individualne konzultacije, terenska nastava, praktini seminari,
radionica o refleksivnoj praksi i uenju, Dan za evaluaciju i pregled
Steene kvalifikacije: diploma socijalnog rada
Duljina trajanja programa: 4 semestra
Uvjeti za upis: zavrena srednja kola
Ispitivanje i ocjenjivanje: Ispiti se provode pismeno. Radovi se ocjenjuju i ocjenama
s obzirom na postotak uspjeno obavljenog zadatka (70% i vie predstavlja odlian,
60 - 69% je vrlo dobar, 50 - 59% dobar, 40 - 49% dovoljan i manje od 40%
nedovoljan).
Terenska nastava: Odvija se u trajanju od 50 radnih dana na 1. godini, te u trajanju
od 80 radnih dana na 2. godini, a moe obuhvaati podruja klinikog socijalnog rada,
institucionalne skrbi ili rada u zajednici. Supervizija se odvija individualno.

Naziv ustanove: De Montford University, Health and Community Studies, Division

of Social Work, Leicester i Bedford, Velika Britanija
Osnovna podruja obuhvaena programom: Postoji mogunost izbora izmeu
sljedeih programa: Socijalni rad, Socijalna politika i administracija, Pitanje spola i
socijalna politika, Socijalna skrb i socijalni studij, Sociologija i socijalna psihologija,
Primijenjeno kazneno pravo. U okviru programa iz Socijalnog rada postoje sljedea
opa podruja (osnove studija zajednike su svim etirima podrujima, a obuhvaaju
osnove ekonomije, socijalni i politiki kontekst, socijalne probleme, pitanja spola,
ulogu socijalne drave...): studij socijalnog rada I. i II., socijalna politika, metode
istraivanja, organizacija i praksa.
Predmeti iz srodnih podruja: Pravo za socijalne radnike, Pravo za praksu
socijalnog rada, Psihologija, izborni predmeti
Pratei sadraji: terenska praksa, supervizija, mentorstvo i konzultacije, istraivaki
projekt
18

Steene kvalifikacije: fakultetska diploma

Duljina trajanja programa: 6 semestara
Uvjeti za upis: Prikupljenih 260 bodova u dotadanjem kolovanju, uvjerenje o
odgovarajuem znanju engleskog jezika, te intervju u kojem kandidat predstavlja
svoju motiviranost za ovaj studij. Od kandidata se trai da ima neko znaajno iskustvo
u radu s ljudima, bilo da ga je stekao volontirajui, bilo u radnom odnosu.
Ispitivanje i ocjenjivanje: Ispiti se provode u pisanom obliku putem razliitih
pismenih zadataka, eseja i istraivakih projekata.
Terenska nastava: Terenska nastava procjenjuje se na temelju demonstrirane razine
studentove kompetentnosti u radu s klijentom, te na temelju sposobnosti integriranja
teorijskih sadraja u neposrednu praksu.

Rumunjska
Naziv ustanove: Department of Social Work, Babes - Bolyai University, Cluj Napoca, Rumunjska
Osnovna podruja obuhvaena programom: teorije i metode u socijalnom radu,
metode i tehnike drutvenih istraivanja, socijalni problemi i socijalna politika,
pojedinac i obitelj, grupe i zajednice, devijacije i socijalna kontrola, zatita djece,
delinkvencija, socijalna zatita i rehabilitacija, rehabilitacija ovisnika, psihosocijalni
pristup zdravlju, socijalni rad sa starima, socijalni rad u koli, socijalni rad i mentalno
zdravlje, menadment u socijalnom radu
Predmeti iz srodnih podruja: Opa psihologija, Pravo i propisi u socijalnom radu,
Opa sociologija, Statistika i informatika, Socijalna psihologija, Razvojna psihologija.
Pratei sadraji: terenska praksa i evaluacija rada na terenu
Izborni

predmeti:

Demografija,

Opa

ekonomija,

Filozofija,

Socijalna

epistemiologija, Socijalno-kulturna antropologija, Ljudski razvoj i okruenje,

Socijalna

gerontologija,

Specijalna

psiho-pedagogija, Meuetniki

sukobi

posredovanje u sukobima, Zdravlje, Reprodukcija i planiranje obitelji, Stvaranja i

analiza baza podataka, Socijalna reintegracija i ukljuivanje prestupnika, Obitelj i
spolna pitanja, Integracija osoba s invaliditetom, Marketing i drutvena komunikacija,

19

Posvojenje i obitelj, Individualne terapije i intervecija u krizama, Socijalni rad u

slubama resocijalizacije prijestupnika.
Steene kvalifikacije: fakultetska diploma
Duljina trajanja programa: 8 semestara
Ispitivanje i ocjenjivanje: Uvjeti za stjecanje diplome ukljuuju ukupno 240 bodova
(192 prikupljena boda iz obveznih predmeta, te ukupno 48 bodova iz izbornih
predmeta). Zavrni, diplomski ispit donosi ukupno 30 bodova, od toga 15 bodova
donose zavrni ispiti, a 15 bodova zavrni rad odnosno projekt.
Terenska nastava: terenska nastava s evaluacijom odvija se na sve etri studijske
godine.

Njemaka
Naziv ustanove: Alice-Salomon Fachochschule Berlin, Berlin, Njemaka
Osnovna podruja obuhvaena programom: organizacija socijalnog rada, metode
socijalnog rada, problemi korisnika i ivotni uvjeti, teorija i praksa socio-kulturnog
rada, interkulturalni socijalni rad, ovjekov razvoj u socio-kulturolokom kontekstu,
socijalna politika, savjetovanje u psihosocijalnom radu.
Predmeti iz srodnih podruja: Povijest, Informatika, Socijalna medicina,
Socijalizacija, Sociologija, Osnove prava, Socijalno pravo, Pravo vezano za podruje
zatite djece, Obiteljsko pravo, Antropologija, Socijalna psihologija, Socijalno i radno
osiguranje
Pratei sadraji: vjebe, seminari, rad u malim grupama, terenska nastava, projekti.
Steene kvalifikacije: fakultetska diploma
Duljina trajanja programa: 8 semestara
Ispitivanje i ocjenjivanje: Iz svakog predmeta polae se ispit. Zavrni ispit sastoji se
od diplomskog rada i usmenog ispita.
Terenska nastava: Odvija se u trajanju od najmanje 18 tjedana izmeu 5. i 6.
semestara. Praksa je popraena supervizijom u trajanju od 20 sastanaka od po 90
minuta.

20

Italija
Naziv ustanove: Universit degli Studi di Milano Bicocca, Facolt di Sociologia,
Corso in servizio sociale
Osnovna podruja obuhvaena programom: metode i tehnike socijalnog rada,
temeljni principi socijalnog rada, organizacija (usluga/servisa) socijalnog rada,
socijalna politika
Predmeti iz srodnih podruja: Sociologija, Sociologija ekonomije, Nauka o politici,
Povijest

sadanjice,

Kulturna

antropologija,

Opa

psihologija,

Psihologija

obrazovanja, Instituti privatnog prava, Instituti javnog prava, Statistika, Sociologija

obitelji, Obiteljsko pravo, Socijalna medicina, Primijenjena opa higijena, Socijalna
psihologija, Opa socijalna pedagogija, Nauka o financijama, Sociologija devijantnog
ponaanja, Pravo socijalne sigurnosti, Kriminologija maloljetnika, Penalne institucije
i pravna procedura, Sociologija komunikacije, Klinika psihologija
Izborni predmeti: Metodologija drutvenih znanosti, Povijest socioloke misli,
Metode i tehnike socijalnog rada, Urbana sociologija, Sociologija ekonomije,
Socijalna medicina, Sociologija obitelji, Sociologija politike, Sociologija kulturnih
procesa, Primijenjena opa higijena, Ekonomskopolitika geografija, Psihologija
rada i organizacija, Statistika, Sociologija devijacija, Kulturna antropologija,
Obiteljsko pravo, Socijalna politika, Prava u penalnom sustavu, Kriminologija,
Teorije i tehnike psiholokog intervjua, Sociologija etnikih odnosa, Interkulturalana
komunikacija
Pratei sadraji: terenska nastava, nastava engleskog jezika i informatika
Steene kvalifikacije: fakultetska diploma
Duljina trajanja programa: 3 godine
Ispitivanje i ocjenjivanje: Da bi se stekla diploma, student mora za svaku godinu
imati 60 bodova, a ukupno 180 bodova za tri godine, ukljuujui bodove koje donose
strani jezik (3), informatika (3) i terenska nastava (3).

21

Naziv ustanove: Universit degli studi di Genova, Facolt di Giurisprudenza, Corso

di laurea in Servizio sociale
Osnovna podruja obuhvaena programom: temeljni i principi socijalnog rada,
organizacija (usluga) socijalnog rada, metode i tehnike socijalnog rada, socijalna
politika
Predmeti iz srodnih podruja: Higijena i socijalna medicina, Dravne institucije,
Instituti privatnog prava, Opa sociologija, Klinika psihologija, Socijalna
psihologija, Organizacija lokalnih ustanova, Obiteljsko pravo, Kazneno procesno
pravo, Pravna sociologija, Devijacije i socijalna promjena, Ekonomska politika,
Metodologija drutvenih istraivanja, Pravo EU, Kulturalna antropologija, Psihijatrija
Pratei sadraji: terenska nastava, engleski jezik, informatika
Steene kvalifikacije: fakultetska diploma
Duljina trajanja programa: 3 +2
Ispitivanje i ocjenjivanje: Da bi se stekla diploma, student mora skupiti 180 bodova.
Terenska nastava: Odvija se kroz sve tri godine studija, ukupno 400 sati. Na 1.
godini studija studenti posjeuju lokalne ustanove socijalne skrbi i izrauju pisane
radove. Na 2. godini studija analizira se organizacija i funkcioniranje lokalnih
institucija, dok se na 3. godini posjeuju razliite institucije i nevladine organizacije
koje pruaju usluge socijalnog rada. U zbroj sati terenske nastave ubrajaju se i posjeti
kongresima i seminarima izvan fakulteta. Terenska nastava se ocjenjuje ne temelju
usmenog ispita pred komisijom.

Maarska
Naziv ustanove: Social Policy Department, Etvs Lornd University (ELTE),
Budapest
Osnovna podruja obuhvaena programom: teorija socijalnog rada, socijalni rad s
pojedincem, socijalni rad s grupom, socijalni rad u zajednici, identitet socijalnog
radnika, socijalni rad s nezaposlenima, socijalni rad sa starijima i invalidima, socijalni
rad u zatvorima, socijalni rad s ovisnicima, socijalni rad s izbjeglicama

22

Predmeti iz srodnih podruja: Obiteljska dinamika - sociologija obitelji, Obitelj dijete i zatita mladih, Rad s osobama na uvjetnom otpustu, Psihologija pomaganja,
Specijalna pedagogija, Psihopatologija, Menaderske vjetine, Lokalni zakoni i
organizacije
Pratei sadraji: terenska nastava, diskusija o sluaju, interdisciplinarne diskusije
Steene kvalifikacije: fakultetska diploma
Duljina trajanja programa: 5 godina (5. godina rezervirana za izradu diplomskog
rada i zavrni ispit).
Ispitivanje i ocjenjivanje: Na poetku svakog semestra studenti dobiju popis obveza
za svaki pojedini predmet (nain ispitivanja, praktini rad, pismeni zadaci, eseji).
Terenska nastava: U petom i sedmom semestru svi studenti moraju terensku nastavu
odraditi vezano za podruje socijalnog rada koje su odabrali.

SLINOSTI I RAZLIKE PROGRAMA

SOCIJALNIH RADNIKA U EUROPI

OBRAZOVANJA

Na temelju programa koje smo ukratko opisali moemo iznijeti neka opa
obiljeja osnovnih podruja koja su obuhvaena programima, odnosa teorije i prakse
u procesu obrazovanja socijalnih radnika, te naina na koje se provode ispitivanje i
ocjenjivanje.

Podruja koja obuhvaaju programi

Podruja koja obuhvaaju navedeni programi obrazovanja socijalnih radnika
moemo podijeliti u nekoliko osnovnih grupa:

Metode socijalnog rada - u pojedinim programima metode socijalnog rada

vezane su uz modele prakse socijalnog rada (npr. Velika Britanija) ili
predstavljaju samostalne cjeline (npr. Italija, vicarska. U nekim drugim
programima metode ine cjelinu s teorijskim perspektivama socijalnog rada
(npr. Danska, Slovenija) ili su vezane uz metodologiju istraivanja
(vicarska).

23

Podruje etike - eksplicitno je zastupljeno u nekim programima kao zaseban

predmet (Velika Britanija, Danska, vedska) ili pak kroz predmete kao to je
Kompetentnost, odgovornost i principi prakse u socijalnom radu (Velika
Britanija). To moe znaiti da se u ostalim programima etika obrauje tzv.
"kroskurikulumskim" pristupom, odnosno, da predstavlja sastavni dio
pojedinih predmeta kao to su npr. Socijalni rad s obitelji ili Socijali rad u
zajednici u okviru kojih se onda govori o etici rada s obitelji, etici rada u
zajednici, itd.

Podruje komunikacije - u nekim programima obrauje se u obliku

komunikacijskih treninga (Velika Britanija) ili kroz podruje teorija
komunikacije (Danska), savjetovalinih vjebi ili vjebi intervjuiranja
(Slovenija).

Metode istraivanja - podruje je koje se u nekim programima vee uz

statistiku (Slovenija), dok je u nekim drugim programima to samostalni
predmet (npr. Rumunjska, Velika Britanija) ili predmet uz koji se nadovezuju
metode dokumentacije i evaluacije (vedska) ili metode socijalnog rada
(vicarska).

Socijalna politika pojavljuje se u pojedinim programima kao jedno od

osnovnih podruja (Slovenija, vicarska, Velika Britanija, Rumunjska, Italija)
ili su ti sadraji obuhvaeni implicitno, na primjer, kroz kolegije koji
prouavaju sustav socijalne skrbi (kao u vicarskoj) ili promjene unutar
socijalne drave (vedska). U nekim programima socijalna politika postoji i
kao izborni kolegij (Italija).

Podruje planiranja u socijalnom radu - podruje je koje se u pojedinim

programima vee uz procjenu u socijalnom radu (Velika Britanija), a u nekim
drugima uz rad u zajednici (vedska) kao izborni predmet. Postoji jo i
mogunost kombinacije predmeta Istraivanja i Procjene u socijalnom radu
kao izbornih sadraja (vedska).

Metode rada s pojedincem (obitelji), grupom i zajednicom - te tri metodoloke

cjeline zastupljene su u razliitim kombinacijama, bilo kao zasebni predmeti
(Maarska, Rumunjska, Nizozemska, Slovenija, vedska, Danska), bilo kao

24

dio predmeta kao to su Intervencije u socijalnom radu (Velika Britanija), Rad

sa socijalnim problemima ili Socijalni rad s fokusom na odnose (vedska).

Pravni predmeti - od pravnih predmeta u gotovo svim programima moemo

nai neke pravne sadraje prilagoene kontekstu socijalnog rada kao to su
osnovne informacije, principi i vrijednosti pravnog sustava (Velika Britanija,
vedska, vicarska) ili pak kao pravne perspektive, odnosno pravni kontekst
socijalnog rada (vedska, Velika Britanija). Od specijaliziranih znanja s
podruja pravnih predmeta moemo nai ustavno pravo, radno pravo te
krivino pravo s kriminologijom.

Organizacija i administracija - podruja su koja su obino povezana s

politikim sustavom (vedska, Velika Britanija).

Internacionalni/multikulturalni
internacionalnog

socijalnog

sadraji
rada

pojavljuju

(vicarska)

ili

se

kao

kao

sadraji

multikulturalne

perspektive u socijalnom radu (vedska, Njemaka, Italija).

Podruje antidiskriminatorne prakse socijalnog rada - razliiti elementi

antidiskriminatorne prakse obrauju se kroz ulogu religije, kulture, etnike
pripadnosti i spola u socijalnom radu (Danska, Nizozemska, Slovenija).
Moemo pretpostaviti da se ti sadraji obrauju i u podruju etike u
socijalnom radu.

Srodna podruja - ovdje uglavnom nalazimo psihologiju, sociologiju,

filozofiju (Velika Britanija, vicarska), manadment (Maarska), financije
(Italija), socijalnu medicinu, psihijatriju i higijenu (Italija), te socijalnu
antropologiju (Slovenija).

Izborni kolegiji - od izbornih kolegija moemo nai psihosocijalni rad,

psihodramu, socijalne aspekte u psihijatriji (vedska), socijalni rad s djecom i
mladima (vedska, Slovenija, Danska), ovisnosti (vedska), meuetnike
sukobe i posredovanje u sukobima (Rumunjska), krizne intervencije
(Rumunjska)

proces

tugovanja

(Danska),

marketing

drutvene

komunikacije (Rumunjska), ekonomsko-politiku geografiju (Italija), te

socijalni rad s rizinim skupinama (Danska).

25

U gotovo svim programima pojavljuju se pratei sadraji poput individualnih

konzultacija, (uz specifini oblik mentorstva u Velikoj Britaniji), projektnih
grupa (npr. Slovenija, vedska, Danska), te terenske nastave uz superviziju
(svi).

Kakav je odnos teorije i prakse u programima obrazovanja

socijalnih radnika u Europi?
Iako je terenska nastava oduvijek predstavljala integralni dio procesa
obrazovanja socijalnih radnika, njeno znaenje tijekom povijesti nije se uvijek i
svugdje smatralo vitalnim. Stoga trajanje i sadraj terenske nastave u okviru razliitih
programa variraju. No, ono to moemo zapaziti u suvremenim europskim
programima je da se proces iskustvenog uenja u okviru terenske nastave obino dijeli
na dva osnovna razdoblja.
Prvo razdoblje iskustvenog uenja obino se nadovezuje na odreeni dio
odsluanog teorijskog bloka (jedan ili dva semestra), a cilj je da student dobije
perspektivu socijalnog rada "na terenu", te da se ima priliku susresti s korisnicima
usluga sustava socijalne skrbi. Takav oblik uenja na samom poetku profesionalnog
obrazovanja potie studenta da kroz vlastito iskustvo upozna ogranienja i
raznolikosti profesije socijalnog rada, da stekne uvid u vlastite potencijale,
oekivanja, stavove.
Terenska praksa popraena je intenzivnim mentorskim radom i supervizijskom
podrkom, to studentu omoguava da se lake nosi s novim situacijama, te da ih
problematizira i iz njih ui. Trajanje prvog razdoblja terenske prakse varira od jednog
tjedna (npr. u Sloveniji) do jednog semestra (npr. u vedskoj), a provodi se u
kontinuitetu ili jednom tjedno tijekom semestra.
Drugo razdoblje iskustvenog uenja odvija se u drugom dijelu studija (na 3.
i/ili 4. godini, ovisno o trajanju programa), a cilj tog dijela je da student tijekom
nekoliko tjedana ili mjeseci u kontinuitetu (npr. od etiri tjedna u Sloveniji do 18
tjedana u Njemakoj) samostalno, ali uz mentorsko praenje i supervizijsku podrku,
obavlja poslove socijalnog radnika u odreenoj ustanovi, na odreenom radnom
mjestu.

26

Ako pretpostavimo da je svrha prvog razdoblja terenske nastave omoguiti

studentima stjecanje ire perspektive o podrujima i kompetentnostima socijalnog
rada, moemo rei da je u drugom razdoblju svrha "ii u dubinu" razliitih procesa
koji se javljaju u profesionalnim pomauim odnosima.
Jedan od osnovnih uvjeta na koje se sve vie obraa panja, naroito u
skandinavskim programima obrazovanja, glede superviziranja terenske prakse je
izomorfizam s obzirom na strukturalnu slinost izmeu supervizijskog modela i
modela tretmana u sustavu socijalne skrbi kako bi student uoio povezanost i
komplementarnost izmeu naina na koji dobiva superviziju i onoga to moe biti
predmet supervizije. Na taj nain model provoenja terenske nastave ima svoje
ishodite u modelu socijalnog rada. To je za studenta svakako vano s obzirom na to
da se radi o uenju po modelu i da je to ujedno poetak procesa profesionalne
identifikacije i socijalizacije.

Ispiti i ocjenjivanje
Po zavretku izvoenja nastave iz pojedinih predmeta studenti na temelju
pismenih radova bivaju ocijenjeni sa "zadovoljio" odnosno, "nije zadovoljio". Osim
zavrnih evaluacija postignutog, rad studenta se procjenjuje i na druge naine tijekom
same nastave (na temelju usmenih izlaganja, pripremanja individualnih projekata,
istraivanja, seminara, usmenih i pismenih vjebi).
Rad studenta tijekom terenske nastave procjenjuje vie procjenjivaa (terenski
instruktor, voditelj terenske prakse na fakultetu, supervizor); na temelju te procjene
izrauje se izvjetaj o svakom studentu (na primjer, Engleska, vedska, Danska,
Nizozemska). Student koji nije udovoljio zadacima terenske prakse ima mogunost
ponoviti proces uz prethodni dogovor s timom nastavnika (terenski instruktor, voditelj
terenske prakse na fakultetu, supervizor, mentor).

ZAKLJUAK
Iz navedenih primjera programa razliitih zemalja, postojeih tradicija i
suvremenih odreenja socijalnog rada moemo zakljuiti da je fokus procesa
obrazovanja buduih socijalnih radnika na razvoju i unapreenju ljudskih prava,
27

socijalne pravde i osnaivanju pojedinaca, grupa i zajednica. Velika panja pridaje se i

osobnom i profesionalnom razvoju studenata - buduih socijalnih radnika, s posebnim
naglaskom na razvoj refleksivne prakse, uvaavanje vrijednosti i etikih standarda
profesije.
Socijalni radnik, provodei refleksivnu praksu, u ulozi posrednika izmeu
korisnika i sustava pruanja usluga svjestan je da se realitet sastoji od mnogih
interesnih socijalnih grupa od kojih su neke monije od drugih, a sve one ele
osigurati izvore prihoda za svoje potrebe i najbolje mogue pozicije u zajednici.
Njegova praksa sastoji se, stoga, od paljivog i vjetog balansiranja interesa
pojedinaca, grupa i dijaloga sa svim zainteresiranim stranama.
Dakle, suvremeno shvaanje prakse socijalnog rada pretpostavlja socijalnog
radnika kao osobu koja odabire obavljati odreeni posao s obzirom na svoju osobnost,
ideologiju, uvjerenja, a u cilju omoguavanja promjene. Iako unutar svake zajednice
postoje mnoge varijacije (od individualnog osnaivanja pa do drutvenih promjena
antirasistikog, feministikog, antidiskriminatovnog usmjerenja i dr. ), osnovni motiv
je motiv za promjenom i on je na prvom mjestu.

Stoga suvremeni programi

obrazovanja socijalnih radnika trebaju u to veoj mjeri osposobljavati budue

socijalne radnike za promicanje socijalnih

promjena, rjeavanje problema u

meuljudskim odnosima, te osnaivanje i oslobaanje korisnika da postignu svoju

dobrobit.

Literatura:
1. Ajdukovi, M. i, Cajvert, Lj. (2001.) Supervizija psihosocijalnog rada kao
specifini oblik podrke i pomoi socijalnim radnicima i drugim strunjacima u
sustavu socijalne skrbi. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 2, 195-210.
2. Bernler, G. i Johnsson, L. (1993.) Supervision in der Psychosozial Arbeit.
Weinhein und Basel: Beltz Verlag.
3. Compton, B. R. i Galaway, B. (1994.) Social Work Processes. Belmont:
Brooks/Cole Publishing Company.
4. Howe, D. (1987.) An introduction to social work theory. Cambridge: University
Press.

28

5. Kornbeck, J. (2002.) Reflections on the Exportability of Social Pedagogy and its

Possible Limits. Social Work in Europe, 9, (2), 37-49.
6. Payne, M. (1997.) Modern social work theory. London: Macmillan Press Ltd.

29

Kristina Urbanc
Vanja Branica
Faculty of Law, University of Zagreb
Department of Social Work

CHARACTERISTICS
AND
PERSPECTIVES
OF
CONTEMPORARY EDUCATIONAL PROGRAMMES
FOR SOCIAL WORKERS

SUMMARY

As social work is increasingly becoming a profession based on human rights

(establishment, study, implementation, protection, improvement), the focus of many
programmes are those areas of the social work profession which, due to the process
of integration, are being transformed into global challenges of the social work
practice. On the local level, the social circumstances of a particular community are
under the influence of globalisation, international politics, international
communication, doseness and cooperation. The characteristics and greatness of
social issues (poverty, deprivation, social exclusion, discrimination, exile etc.) are
also under the influence of global events. Therefore, contemporary social work
studies are evermore directed towards the international components in their
programmes, attempting to train future social workers for dealing with new
problems of individuals, groups and communities. In the paper the authors present
the basic traditions of the development of social work in some European countries
as well as the educational programmes (curricula) for social workers emerging
from the traditions mentioned, and also comment upon their common
characteristics and differences.

Key words: tradition, education, social work, university educational programmes

(curricula), Europeisation

30