Professional Documents
Culture Documents
V J E S N I K
STAJALITA
Nedjeljko Pintari
Lansiranje neistine
teta nastala takvim neodgovornim pristupom u novinarskome poslu ne da se sanirati, a pokuaji da se to uini,
vie ili manje, sizifovski su posli. No ipak poradi istine i odgovornosti prema itateljima
nuno je uputati se i u taj posao.
Stoga moram reagirati na
neistinite i izmiljene tvrdnje
iznesene u lanku Crkva
pouava o demokraciji i slobodi, a tako se ne ponaa, objavljenomu u Vjesniku, u subotu 28. veljae, str. 6., novinara Gordana Pande.
Novinar svoj tekst zapoinje tvrdnjom o iznenadnomu
ukidanju katolikoga mjese-
Konzultiranje vie izvora jami veu vjerodostojnost i tonost. Kad se to ne potuje i kad je jedini izvor informacija neki
anonimni, visoki ili pak neki zamaskirani kuloarski izvor koji se lako moe opisati sintagmom rekla - kazala, vrlo lako se
dogodi da se poput prosutoga perja neistina lansira u javnost. teta nastala takvim neodgovornim pristupom u novinarskome
poslu ne da se sanirati, a pokuaji da se to uini, vie ili manje, sizifovski su posli
nika Puls, a koja mu slui kao
dokaz da je Katolika crkva
u svojoj hijerarhijskoj strukturi nedemokratska, centralistika institucija u kojoj vlada () vojnika stega. I onda
slijedi rizina, novinarski
krajnje opasna akrobacija,
tovie salto mortale, kad izmiljena, konstruirana istina slui za dokazivanje ve
unaprijed stvorenih teza.
Panda kao nedvosmislenu
istinu podmee tezu kako je
zagrebaki nadbiskup kardinal Josip Bozani, ako ne eksplicitno traio, a ono barem
neizravno sugerirao ukidanje
Pulsa. I krenuvi od te potpune neistine i izmiljotine novinar stvara cijelu konstrukciju
o tome kako u Crkvi nema demokracije, slobode misli i djelovanja, te kako Crkva postupa s onima koji skrenu sa zadane 'partijske linije' (sic!).
I opet lansirajui potpunu
neistinu, a da bi ponovno potvrdio prijanju konstrukciju,
novinar u igru uvlai dr. Stjepana Kuara, ustvrdivi da:
se sredinom prole godine
Filip orluki
Nipoto ne elim osporavati vjerski nauk nijedne od vjerskih zajednica, a ovdje govorim o Katolikoj crkvi samo zato
jer pripadam toj crkvi, ali i oni aci koji pohaaju nastavu vjeronauka, moraju sluati nastavu normativima i tradicijom
neoptereene etike. Problem je Ministarstva prosvjete da organizira tim strunih i moralnih ljudi, koji e prirediti
udbenike. To nije problem samo u Hrvatskoj
sebnim predavanjima, nego vie
ponaanjem uitelja. Tek se uvoenjem etike u srednje kole kao
nastavnog predmeta, uz odgoj poinje i sa sustavnim obrazovanjem,
uz racionalna tumaenja. Predmet
je interdisciplinaran od biologije,
psihologije, sociologije i etnologije,
do kratkog objektivnog prikaza
nauka najpoznatijih religija. Temeljni i moda najtei uvjet uspjeha je da uitelji i sami vjeruju u ono
to govore, a i da se u skladu s time
i ponaaju.
to smo mi uinili? Ovih sam dana pregledao udbenik etike za prvi razred srednjih kola. Obrazovno
o etici kod starih Grka to je prihvatljivo. Odgojno potpuni promaaj!
DINKO IBRAT
e biti normativan nego mora biti
socioloki jedinstveno racionalno
pravilo ponaanja, koje nije suprotno nijednoj religiji, niti jednoj civilizaciji. Takvo pravilo i postoji, a u
razliitim izriajima zapisano je i u
svim svetim knjigama: Ne ini drugomu, to ne eli da drugi tebi uini, i u viem stupnju: ini drugima, kako eli da drugi ine tebi.
To je ono to nitko ne osporava, a
na kojemu se zasniva i suvremena
sociologija.
To pravilo, koje mnogi nazivaju
zlatnim, uvjet je da bi smo se uope
mogli smatrati razumnim socijal-
Zlatko Milia
Agresivnost treba promatrati kao najnegativniji oblik komunikacije ili kao posljedicu nepostojanja komunikacije na svim
razinama. Razlozi koji izazivaju agresivnost bi trebali biti osnova u programima sprjeavanja nasilja u kolama, a toga nema! U
svijetu politike i drutvenih institucija agresivnost je, naalost, ak i poeljna jer se njome zadobiva simbolika funkcija voe!
Socioloki ona spada meu najistaknutije naine ali (istodobno) i najmanje istraivane naine ponaanja