www.VJESNIK.

hr

Petak, 25. svibnja 2007.

DOGAAJI
NASILJE U protekloj kolskoj godini maloljetni nasilnici prijavljeni 1822 puta, a godinu prije
2012 puta

SMANJENO NASILJE U KOLI,

POVEANO NA ULICI

Najvie je, 64 posto, smanjen broj prijavljenih seksualnih delikata, no broj ubojstava i noenja oruja
povean je za 46 posto
Mirela LILEK

SANKCIJE

aloljetnim nasilnicima vie nije in

maltretirati ostale
uenike i nastavnike u koli i oko nje, ve na
ulici. Broj sluajeva nasilja
unutar kole smanjen je u
godinu dana za 25 posto, odnosno za 19 posto unutar
kolskih dvorita, no broj
sluajeva nasilja na ulici povean je za 28 posto. Vie od
seksualnog uznemiravanja
(barem po broju prijava)
maloljetnicima je interesantnije - oruje. U osnovnim
su kolama prijavljena 24
sluaja posjedovanja oruja,
a u srednjoj 20, dok je seksualnih delikata ukupno bilo
15.
Ministarstvo
znanosti,
obrazovanja i porta, koje je
ove godine prvi put usporedilo podatke o nasilju u protekle dvije kolske godine,
zatrailo je od Ministarstva
unutarnjih poslova da pojaa ophodnje na punktovima
na kojima je zabiljeen najvei broj prijavljenih sluajeva nasilja. Na takvim je lokacijama (ulice, parkovi, autobusne stanice) zabiljeen
271 sluaj nasilja.

Maloljetnicima izreene
1194 odgojne mjere

Pao postotak nasilja

U protekloj kolskoj godini prijavljeno je 1822 sluajeva nasilja, to je gotovo
deset posto manje u odnosu
na godinu ranije kada je bilo
2012 takvih sluajeva. Osnovci i srednjokolci su u

105. Uenici, pokazalo je istraivanje Ministarstva znanosti prikupljeno od kola,

manje su skloniji prijetnjama. Smanjen je i broj sluajeva oteivanja kolske
imovine, sa 255 na 182 (28
posto). U najveem je postotku smanjen broj prijavljenih seksualnih delikata - ak
64 posto, odnosno sa 42 na
15 prijavljenih sluajeva.

Broj odgojnih mjera koje su

izrekle kole je smanjen sa
1424 prije dvije godine na
1194 lani. Osnovne i srednje
kole izrekle su 410 opome

na, 441 ukor, 269 ukora
pred iskljuenje, 57 posto is

kljuenja (to je porast za
14 posto) no uvelike su
smanjile broj premjetaja
uenika
s 42 na svega 17
sluajeva. Prema rijeima
ministrovog
pomonika
Martina Orolia, u osnov

nim je kolama u godinu da

na za ak 60 posto smanjen
broj premjetaja uenika.
Oroli istie da Ministar

stvo u obveznom osnovnom
kolstvu ne pristaje na
premjetaje problematinih
uenika u drugu kolu i logi

ku brigo moja, prijei na
drugoga.

Porast naoruanja

Nasilje na ulici poveano je za 28 posto

Trenutano u Hrvatskoj djeluje 1350 voditelja preventivnih

aktivnosti protiv nasilja u koli, a Vlada je ove godine za
prevenciju izdvojila
16 milijuna kuna
proloj kolskoj godini uspjeli nanijeti 299 tjelesnih
ozljeda, to je pad za oko 11

INTERVENCIJE

Manje posla za policiju, vie za vatrogasce

Policija, zdravstvena i socijalna sluba, struno
razvojne slube,
Dravno odvjetnitvo i Ministarstvo interveniralirali su u kolama
oko 20 posto manje nego godinu prije. Jedina sluba koja je inter

venirala vie su vatrogasci, i to za 200 posto. Sreom, postotak je
uzet iz relativno malog broja sluajeva
est u odnosu na prija

nja dva.
posto u odnosu na godinu
ranije. Za manji postotak
smanjene su tunjave, pa ih

je zabiljeeno 280 u odnosu

na 291 godinu ranije, broj
provala u kole je podjed-

nak - 28, odnosno 27 po posljednjim podacima, a broj

kraa smanjen je sa 124 na

UMIROVLJENICI Skuptina Matice

AUTOCESTA ZAGREBSISAK Dovrenje do 2008.

Koordinacija pozvala na
zajednitvo na izborima

Pri kraju radovi na dionici

Jakuevac-Velika Gorica

ZAGREB - U vrijeme sklapanja sporazuma izmeu

Hrvatske stranke umirovljenika i Vlade mnogo je vie
obeano od samog povrata
duga. Neke su toke ugovora nakon samo godinu i pol
dana prekrene, a neke nisu
ni ispunjene. Stoga je dobro
da je Hrvatska stranka umirovljenika izala s dva prijedloga zakona za izjednaavanje novih i starih umirovljenika. Ovo je izborna godina i pravi trenutak da se
za neto izborimo, rekao je
Ivan Marii, predsjednik
Koordinacije umirovljenikih udruga na redovnoj
Skuptini Matice umirovljenika Hrvatske. Marii je
pozvao umirovljenike na zajednitvo kako bi se na taj
nain na izborima osiguralo
barem sedam ili osam zastupnikih mjesta HSU-a u
Saboru. Vladimir Jordan,
predsjednik HSU-a, podsjetio je izaslanike Matice da je
potkraj prole godine u
Dnevniku HRT-a povrat
duga umirovljenicima proglaen dogaajem godine, te

Ministar uker izjavio je da bi radovi bili i bri da nema opstrukcije

Grada Velike Gorice ije elnitvo koi projekt

Vladimir Lokmer
je dodao kako je taj uspjeh
zajedniko djelo svih umirovljenikih udruga.
Predsjednik Matice Vladimir Lokmer istaknuo je da
Sporazum izmeu Vlade i
HSU-a do danas, na alost,
nije u cijelosti realiziran.
Vlada je najprije uvela usklaivanje mirovina s plaama, pa ga potom ukinula, o
dodatnom usklaivanju mirovina s BDP-om jo se nije
ni razgovaralo, a nisu ostvareni ni svi ciljevi vezani uz
zdravstveno osiguranje. Stoga su ti zahtjevi istaknuti i u
ciljevima Matice umirovljenika Hrvatske za 2007. godinu. [M. Matkovi]

ZAGREB - Na dionici autoceste Zagreb-Sisak (AZS) izmeu velike Gorice i Jakuevca, duge 9,5 kilometara,
dovravaju se graevinski
radovi koji bi trebali biti gotovi do polovice lipnja, izvijestio je u etvrtak direktor
tehnike jedinice AZS-a u izgradnji Ladislav Pezdevek
za vrijeme obilaska gradilita na kojem su bili i ministar
financija Ivan uker te ministar mora, turizma, prometa i razvitka Boidar Kalmeta. To su radovi na glavnoj trasi autoceste od Hraa Turopoljskog do Velike
Gorice s voritem Velika
Gorica-jug, obilaznici Velika
Gorica, putnom prijelazu
Kolareva, vijaduktu Velika
Gorica-jug, nadvonjaku Kolareva te eljeznikom podvonjaku na velikogorikoj
obilaznici.
Radove izvodi poslovna
udruga tvrtki koju ine Via-

Ministri uker i Kalmeta

dukt, Hidroelektra Niskogradnja, Konstruktor inenjering i Strabag, a njihova vrijednost je 202 milijuna
kuna. Po zavretku graevinskih radova slijede radovi opremanja.
Ministar uker izjavio je
za obilaska gradilita da radovi idu prema planu te kako bi bili i bri da nema, kako je rekao, opstrukcije
Grada Velike Gorice ije
elnitvo koi projekt pretjeranim administriranjem te
pokuajem naplata komunalnih doprinosa koji se, kae uker, nigdje drugdje ne
naplauju.

Izgradnjom autoceste Zagreb-Sisak, dodao je ministar Kalmeta, Velika Gorica

dolazi u poziciju u kojoj u
prometnom smislu dosad nije bila, a to e joj omoguiti
gospodarski i opi razvoj.
Kako je najavio, natjeaj za
nastavak radova na autocesti bit e raspisan uskoro, to
bi trebalo omoguiti izgradnju prometnice do Lekenika, do kraja 2008. godine.
Autocesta
Zagreb-Sisak
duine 47,5 kilometara podijeljena je na dionice Jakuevac-Velika Gorica-jug (9,5
kilometara), Velika Goricajug-Lekenik (20,2 kilometra)
i Lekenik Moenica (17,8
kilometara).
Programom graenja za
razdoblje od 2005. do 2008.
godine obuhvaena je izgradnja prvih dviju dionica. cijela autocesta trebala bi biti
gotova iza 2008. godine. [Hina]

Zabrinjavaju je porast
naoruanja u koli, i to za 46
posto. Naime, dok su u kolskoj godini 2004./05. nastavnici i drugi uenici prijavili
ravnatelju 30 sluajeva posjedovanja sredstava za
ozljeivanje, u proloj su
kolskoj godini prijavljena
44 takva sluaja. U proloj
kolskoj godini zabiljeena
su dva ubojstva - od toga jedno u osnovnoj koli, a u
posljednjih godinu dana niti
jedno.
Zloporaba droga ostala je
je podjednak - uenici su s
opijatima ulovljeni 13, odnosno 14 puta po godini.
Trenutano u Hrvatskoj
imamo 1350 voditelja preventivnih aktivnosti koji su
kao koordinatori programa
borbe protiv nasilja u koli
zadueni do etiri sata tjedno baviti se prevencijom,
kae pomonik ministra
znanosti Martin Oroli, dodajui da je za prevenciju
nasilja u ovoj godini Ministarstvo izdvojilo 16 milijuna
kuna.

KONGRES

Izmjene Pomorskog
zakonika
CAVTAT
U Cavtatu je u etvr

tak poeo s radom IV. kongres
Sindikata pomoraca Hrvatske,
posveen izmjenama i dopuna

ma Pomorskog zakonika koji je u
saborskoj proceduri. Predsjednik
Sindikata pomoraca Hrvatske
Vladimir Svalina kazao je kako
tim zakonikom nije najbolje rije

en socijalni i radni status po

moraca. Dravni tajnik za more
Branko Bai rekao je da e Vla

da postojee dugove poreza i
doprinosa pomoi svesti na ni

ticu kako bi zaivjela reforma
pomorstva. [Hina]

PG

Nacionalnim manjinama
ukupno 490.000 kuna
RIJEKA
Primorsko
goranska u

panija dodijelila je 490.000 ku

na za djelatnosti nacionalnih
manjina na podruju te upanije,
o emu su danas s predstavnici

ma manjinskih udruga potpisani
ugovori. U ime upanije ugovore
je potpisao upan Zlatko Koma

dina napomenuvi kako je ovo

godinji iznos za 10 posto vei
od prologodinjeg. Iznos je ras

podijeljen na 25 udruga nacio

nalnih manjina. [Hina]