VELEUILITE VELIKA GORICA

Danijel Juratovi

Materijali za spajanje i osiguranje

Seminarski rad

Velika Gorica, 2016.

VELEUILITE VELIKA GORICA

__________________________________________________________
Odravanje zrakoplova

Materijali za spajanje i osiguranje

Seminarski rad

Mentor:

Student:

izv. prof. dr.sc. Mirko Jakopi dipl.ing.

Danijel Juratovi, 77140471

Velika Gorica, 2016.

Sadraj
1.UVOD ..............................................................................................................................2
2. NAVOJ MATERIJALA ZA SPAJANJE........................................................................3
3. MATERIJALI ZA SPAJANJE .......................................................................................4
3.1. Svornjaci ..............................................................................................................4
3.1.1 Oblici glave svornjaka ...................................................................................4
3.2. Matice ..................................................................................................................5
3.2.1 Nesamoosiguravajue matice ........................................................................6
3.2.2 Samoosiguravajue matice ............................................................................7
3.2.3 Usidrene matice .............................................................................................7
3.2.4 Klip matice (Clip nuts) ..................................................................................8
3.3. Vijci .....................................................................................................................8
3.4. Brzi uvrivai ...................................................................................................8
4. MATERIJALI ZA OSIGURANJE ...............................................................................10
4.1. Podloke.............................................................................................................10
4.2. Rascjepke ...........................................................................................................12
4.2.1. Postavljanje rascjepki .................................................................................12
4.3 Osiguranje icom ................................................................................................13
5. Zakljuak .......................................................................................................................14
POPIS SLIKOVNIH PRILOGA I TABLICA ..................................................................15
POPIS LITERATURE ......................................................................................................16

1.UVOD
Materijali za spajanje i osiguranje se koriste za osiguranje kvalitetnog i sigurnog spoja
izmeu dvaju ili vie komponenti. Vrste materijala za spajanje koji e se koristiti ovise o samom
utjecaju na sigurnost i plovidbenost zrakoplova.
Materijali za spajanje i osiguranje su neophodni u odravanju zrakoplova zbog toga to
nam omoguavaju brzo i lako skidanje komponenti zrakoplova kojima je potrebna inspekcija,
zamjena ili popravak.
Za izradu materijala za spajanje i osiguranje se koriste visokokvalitetni materijali zbog
njihove izdrljivosti u uvjetima kojima sam zrakoplov operira.
Ovaj rad se prvenstveno bavi rastavljivim materijalima za spajanje koji ine svornjaci,
matice, vijci i brzi uvrivai te o nainu njihova osiguranja od otputanja.
Vijci i svornjaci si materijali slinog oblika i karakteristika. Razlika je u tome to se
vijak uvruje pritezanjem glave dok se svornjak uvruje pritezanjem matice, i nema navoj
po cijelo tijelu kao i vijak. Matice nam slue za osiguranje drugog kraja vijka ili svornjaka. One
su podlone odvrtanju usred vibracija pa kao takve moraju biti osigurane. Matice koje su
otporne na odvrtanje zovu se samoosiguravajue matice no one su ograniene primjene.
Osiguranje matica se vri upotrebom podloki, ili rascjepki dok se osiguranje vijaka i
svornjaka vri upotrebom ice za osiguranje ili podloki.

2. NAVOJ MATERIJALA ZA SPAJANJE

Materijali za spajanje s navojem pruaju jednaku pouzdanost spoja kao i materijali bez
navoja kao to su zakovice. Prednost materijala za spajanje koji imaju navoj je u tome to se
takav dio moe rastaviti i sastaviti vie puta.
Oblik navoja prvenstveno ovisi o funkciji materijala koji se spaja pa tako imamo 4
najea oblika navoja:

Kvadratni navoj za prijenos snage u oba smjera

Pilasti navoj za prijenos snage samo u jednom smjeru

Trapezni navoj - za prijenos snage u oba smjera

V navoj za spajanje dijelova

Navoj je najee jednovojan, a moe biti jo dvovojan ili vievojan. Vievojnou se

osigurava bre uvrtanje vijka a da se sam vijak ne oslabljuje.
Navoj je definiran sa razredom pristajanja. Razred navoja nam pokazuje toleranciju
koja je doputena prilikom izrade materijala za spajanje.

Razred 1 - labav navoj

Razred 2 - slobodan navoj

Razred 3 - srednji navoj

Razred 4 - tijesan navoj

3. MATERIJALI ZA SPAJANJE
Vijci, svornjaci i matice su takvi konstrukcijski materijali koji omoguuju brzo i lako
sastavljanje i rastavljanje dijelova pojedinih konstrukcija. To su takvi materijali ijom se
upotrebom omoguuje lagana i brza izmjena potroenih dijelova neke konstrukcije.

3.1. Svornjaci
Svornjaci su materijali za spajanje koji nemaju navoj na cijelom tijelu te su namijenjeni
za umetanje u provrt. Spoj sa svornjakom se osigurava sa maticom. Izrauju se od karbonskih
elika, elika otpornih na koroziju te legura aluminija i titana. Najei antikorozivni premazi
koji se koriste kod svornjaka su zatita kromom, kadmijem, anodizacija i nitriranje.
Najbitnije karakteristike svornjaka su njegova duljina, promjer te duljina glatkog dijela.
Duljina svornjaka je razliito definirana za razliite tipove svornjaka. Kod svornjaka sa
esterokutnom glavom duljina je definirana kao udaljenost od donjeg dijela glave do kraja
svornjaka, a kod onih sa uputenom glavom je definirana kao udaljenost od gornjeg dijela glave
do kraja svornjaka. Duljina glatkog dijela je udaljenost od donjeg dijela glave do poetka
navoja.
3.1.1 Oblici glave svornjaka

Svornjaci sa esterokutnom glavom su strukturni svornjaci i najee se koriste gdje

postoji kombinacija vlanog i sminog naprezanja. Izrauju se od legure aluminija ili od elika
otpornog na koroziju,
Svornjaci sa uputenom glavom su takvi svornjaci ija glava kompletno ulazi u
konstrukcijski dio i tako ini glatku povrinu. Koriste se na mjestima gdje postoje velike
vibracije ili nagle promjene sila i naprezanja.
Svornjak sa unutarnjom esterokutnom glavom su svornjaci koji se koriste na mjestima
velikih optereenja. Jai su od obinih esterokutnih svornjaka jer im je glava posebno ojaana
kako bi se omoguile jae sile zatezanja.
Dupli esterokutni ili 12 kutni svornjak je svornjak otporan na visoke temperature i
izrauje se od titana ili drugih elika otpornih na visoke temperature. Najee se koriste na
motorima zrakoplova.
4

Clevis svornjak se koristi tamo gdje postoji samo smino naprezanje, npr. na mjestu
spoja sajle za konstrukcijski dio. U tom sluaju svornjak mora biti dovoljno otputen kako bi
se dio mogao slobodno pomicati.
Okasti svornjak se takoer koristi na mjestima gdje dolazi do meusobnog pomicanja
pojedinih dijelova.
Svaki svornjak mora imati oznaku na glavi iz tog razloga kako ne bi dolo do stavljanja
slabijeg svornjaka na mjesto gdje dolazi do jakih naprezanja i sila. O znaka nam pokazuje
materijal izrade svornjaka i eventualno njegov broj dijela ako ima dovoljno mjesta na glavi
svornjaka.
Svornjaci koji se koriste u zrakoplovstvu se izrauju u razredu 3. Razred 1 se moe
okretati slobodno sa prstima dok nam je za razred 4 potreban klju.

Slika 1 oblici glave svornjaka

3.2. Matice
Matica je materijal za spajanje s provrtom u sredini koji ima navoj, namijenjena za
spajanje sa svornjakom ili nekim drugim konstrukcijskim dijelom. Najee se izrauju od istih
materijala kao i svornjaci. Dijele se na samoosiguravajue, nesamoosiguravajue matice,
usidrene i klip matice.

3.2.1 Nesamoosiguravajue matice

Nesamoosiguravajue matice imaju ogranienu upotrebu jer se kao takve moraju

dodatno osigurati od otputanja uz pomo rascjepke ili podloke ili nekom drugom metodom.
Postoji nekoliko osnovnih vrsta takvih matica.
Krunasta matica je takva matica koja se koristi u kombinaciji sa svim vrstama svornjaka.
Moe izdrati vrlo velika optereenja, a rupe u kruni se koriste za smjetanje rascjepki. Postoji
posebna vrsta krunaste matice koja se koristi samo za smina optereenja i koristi se u
kombinaciji sa clevis svornjakom.
Matice sa utorom su sline krunastim maticama, ali se koriste samo na zrakoplovnim
motorima. Takoer mogu podnesti vrlo velika optereenja
Klasina esterokutna ravna matica se mora koristiti u kombinaciji sa dodatnom
maticom za osiguranje te je zbog toga njezina upotreba na zrakoplovu ograniena.
Leptir matica se koristi na dijelovima koji se esto skidaju i kao takvi nisu bitni za
normalo funkcioniranje zrakoplova.

Slika 2 Nesamoosiguravajue matice

lika 3 Vrste matica

3.2.2 Samoosiguravajue matice

Samoosiguravajue matice se koriste na mjestima gdje moe doi do velikih vibracija.

Najee samoosiguravajue matice su matice sa plastinim umetkom u sredini koji je neto
manjeg promjera od promjera navoja svornjaka ili vijka. Maticu moemo zategnuti rukom do
tog plastinog umetka, nakon ega emo trebati klju za dodatno zatezanje. Plastini umetak
stvara veliko trenje izmeu navoja matice i navoja drugog dijela te tako osigurava vrsti spoj.
Takva matica je ispravne sve dok se ne moe zategnuti s rukom do kraja navoja.
Na mjestima gdje su vee temperature ovakve matice su neupotrebljive jer se plastini
umetak moe rastaliti i na taj nain smanjiti osiguravajuu mogunost matice. Za takva mjesta
postoje matice sa urezima ija je uloga smanjivanja promjera rupe matice. Drugi nain je da se
kraj matice obradi u ovalni oblik. Na taj nain se taj dio, prolaskom svornjaka, oblikuje u kruni
te se poveava trenje izmeu dva dijela i osigurava vrsti spoj.
3.2.3 Usidrene matice

Usidrene matice su takve matice koje se fiksno veu za konstrukcijski dio uz pomo
zakovica. Kod sastavljanja pristupnih otvora i vrata najee se koristi ovakav tip matica. Takve
matice su najee plivajue to znai da se mogu neznatno pomicati u svaku stranu iz tog
razloga da se lake moe pritegnuti vijak.

Slika 3 Samoosiguravajue i usidrene matice

3.2.4 Klip matice (Clip nuts)

Zbog jednostavnijeg rastavljanja i sastavljanja te zbog utede na materijalu najee se

umjesto usidrenih matica koriste klip matice. To su takve matice koje su spojene na manji
komad metala u obliku slova U te se lako privruju na konstrukcijske dijelove.

3.3. Vijci
Vijak je materijal za spajanje sa vanjskim navojem koji moe, a i ne mora biti po cijeloj
duini njegova tijela. Spoj se ostvaruje uvrtanjem vijka u dio sa navojem ili u dio bez navoja, a
da ga vijak sam napravi. Izrauju se od neto slabijih materijala nego svornjaci. Postoje tri vrste
vijaka koji se koriste u zrakoplovstvu: Strojni, strukturni i samourezni.
Strojni vijci su vijci koji imaju navoj po cijelom tijelu i ne koriste se na strukturnim
dijelovima zrakoplova. Imaju navoj drugog razreda.
Strukturni vijci su slinog oblika ali se izrauju od materijala vee vrstoe te se
toplinski obrauju i nemaju navoj po cijelom tijelu. Razlikuju se po obliku glave pa tako imamo
vijke sa uputenom i okruglom glavom te glavom sa urezom. Namjenjeni su za spajanje
strukturnih dijelova zrakoplova.
Samourezni vijci su vijci koji se koriste za spajanje tanjih ploica od metala ili plastike.
Na zrakoplovu se koriste za spajanje manje bitnih dijelova i dijelova koji se ne tiu same
strukture zrakoplova. Ne smiju se koristiti kao zamjena za standardne vijke, svornjake ili
zakovice koji se koriste na strukturi zrakoplova. Razlikuju se po obliku glave i po navoju. Po
obliku glave imamo vijke sa okruglom glavom, uputenom glavom, glavom u obliku gljive i sa
ovalnom uputenom glavom. Po obliku navoja imamo vijke tipa A i tipa B. Vijak tipa A ima
iljasti kraj i grubi navoj dok vijak tipa B ima ravan kraj i fini navoj.

3.4. Brzi uvrivai

Brzi uvrivai se koriste za spajanje raznih vrataca, otvora za inspekciju i drugih
uklonjivih dijelova na zrakoplovu. Glavna prednost ovih materijala za spajanje je njihovo brzo
i lako uklanjanje u svrhu inspekcija i raznih servisa.

Prodaju se pod raznim trgovakim imenima, a najei su:

Dzus

Camlock

Brzi uvrivai koji se najee koriste su dzus(dus) kope. Sastoje se od pina,

umetka i opruge. Izrauju se od kadmiranog elika. Kada se pin u opruzi okrene sila te opruge
osigurava spoj od odvrtanja.
Camlock uvrivai se koriste za osiguranje raznih vrataca i drugih otvora. Sastoje se
od pina, umetka i uvrsnika. Pin i umetak se najee nalazi na dijelu koji se uklanja dok je
uvrsnik spojen zakovicama na strukturu zrakoplova.

Slika 4 Brzi uvrivai

4. MATERIJALI ZA OSIGURANJE
Materijali za osiguranje slue za osiguranje svornjaka, vijaka i matica od odvrtanja. Svi
elementi i konstrukcijski dijelovi primarne strukture zrakoplova, sustavi sa fluidima, kontrole
leta zrakoplova i drugi mehaniki spojevi koji utjeu na sigurnost leta moraju biti osigurani
ovakvim materijalima. Najei materijali za osiguranje su:

Podloke

Rascjepke

Osiguranje icom

4.1. Podloke
Podloka je dio spoja sa svornjakom ili vijkom, Koriste se:

Kada se spoj esto rastavlja, kako se ne bi otetila podloga

Kako bi se poveala povrina na koju se ostvaruje pritisak

Kada je rupa za vijak u podlozi znatno vea od promjera

Te slui kao odstojnik izmeu vijka ili matice i podloge

Postoji nekoliko vrsta podloki:

Ravna podloka

Opruna podloka

Elastina podloka

Uputena podloka

Samo poravnavajua podloka

Podloka s jezikom

Ploice za osiguranje

Ravna podloka se koristi da bi se osigurao gladak i ravan spoj izmeu matice i

materijala. Koriste se za namjetanje pozicije krunastih matice u odnosu na rupe za rascjepke.
Ravne podloke od aluminija se mogu staviti ispod glave vijaka ili matica na strukturama od
aluminija ili magnezija gdje je mogua korozija izmeu dva materijala. Ravne podloke se
najee izrauju od kadmiranog elika, mesinga, elika otpornog na koroziju i legura
aluminija.
10

Slika 5 Vrste Podloki a) podlona ploica ; b) podloka sa

jezikom ; c) samoporavnavajua podloka ; d) uputena podloka ; e)
opruna podloka ; f) elastina podloka

Opruna podloka se sastoji od jednog ili dva namota u obliku opruge. Postavljaju se
ispod matice, i skupljaju se pritezanjem matice, to spreava odvrtanje matice. Mogu se vie
puta koristiti sve dok podloka ne izgubi svoju elastinost.
Elastina podloka ili podloka za vibracije je slina oprunoj samo to se kod nje zubi
savijeni pod odreenim kutom. Kada se matica pritee ti zubi se usijeku u povrinu matice ime
se osigurava odvrtanje same matice
Oprune i elastine podloke se ne smiju koristiti:

Kada se komponente esto skidaju

Gdje su podloke izloene utjecaju korozije

Gdje bi otkaz komponente uzrokovao otvaranje u smjeru struje zraka

Uputena podloka se koristi sa uputenim vijkom ili svornjakom kako bi se glava tog
materijala za spajanje izravnala sa povrinom dijela. Ukoliko se ta podloka koristi ispod glave
11

svornjaka, na strani gdje dolazi matica se postavlja obina ravna podloka. Izrauje se od elika
visoke vrstoe i kadmiranog elika.
U sluajevima kada se svornjak instalira pod kutom u odnosu na povrinu ili kada je
potrebno savreno poravnavanje sa povrinom koristi se samo-poravnavajua podloka. Ta
matica se sastoji od dva dijela koja se uvijek moraju zajedno koristiti.
Podloke sa jezikom imaju dva ili vie jezika koji se najee nalaze na vanjskom
promjeru podloke. Jedan se jeziak savija prema povrini ili u rupu na povrinu koja je
namijenjena za tu svrhu dok se drugi jeziak savija na ravnu plohu matice kada se matica
zategne.
Ploice za osiguranje su tanki komadi metala koji se stavljaju u vanjski oblik matice ili
svornjaka kako bi se sprijeilo odvrtanje. Glavna prednost ovih ploica je lagano rastavljanje i
sastavljanje. Ploice za osiguranje imaju dodatan vijak koji ih osigurava od pomicanja, koji se
dodatno moe osigurati sa icom za osiguranje.

4.2. Rascjepke
Rascjepke se uglavnom koriste za osiguranje vijaka, svornjaka i matica i na drugim
mjestima gdje je takav oblik osiguranja prikladan. Izrauju se od elika otpornog na koroziju
ili od kadmiranog, niskougljinog elika.
4.2.1. Postavljanje rascjepki

Postoje dvije metode postavljanja rascjepki. U preferiranoj metodi jedna nogica

rascjepke se savine preko svornjaka dok se druga savine prema dolje na dio matice. U drugoj
metodi nogice rascjepke se savinu oko matice. Vrlo je bitno da se matica ne pre-zategne kako
bi se dobilo poravnanje rupa krunaste matice sa rupom svornjaka ili vijka.
Osnovna pravila za postavljanje rascjepki su:

Nogica koja se savija preko svornjaka ne smije prelaziti preko samog promjera
svornjaka

Nogica koja se savija prema dolje ne smije leati na podloci

Ako se koristi druga metoda nogice se ne smiju savijati u stranu suprotno od

matice
12

4.3 Osiguranje icom

Osiguranje icom je jedan od najpoeljnijih naina osiguranja materijala za spajanje. To
je metoda osiguranja dvaju ili vie materijala za spajanje pri emu se odvrtanju jednog materijal
suprotstavlja drugi materijal jer su meusobno spojeni sa icom.
Najee se izrauju od elika otpornog na koroziju, legure nikla otporne na visoke
temperature te od bakra ali se takva ica ima drugaiju namjenu.
Dvije su vrste osiguranja icom:

Osiguranje bez zavrtanja ice

Osiguranje sa zavrtanjem ice

Druga metoda je preferirana, dok se prva koristi samo u sluaju kada se koriste mali
vijci, na dijelovima elektrinog sustava i na mjestima koja su teko dostupna.
Pravila za osiguranje icom:

Osiguravati sa natezanjem ice u smjeru zatezanja matice

Osam zavrtaja je poeljno napraviti svakih 25.4 mm

Ne vie od 9,5 mm ice se ne smije ostaviti bez zavratanja

Kut natezanja ne smije biti manji od 45 stupnjeva

Kada se ica provue kroz zadnji provrt, ica se mora nategnuti i zavrnuti u
minimalnoj duini od 12 13 mm. Zatim se taj dio odree i savine u suprotni
smjer kako ne bi dolo do ozljeda u radu.

Najei promjeri ica za osiguranje su:

20 = 20/1000 ina = 0,5 mm

32 = 32/1000 ina = 0,8 mm

41 = 41/1000 ina = 1,0 mm

47 = 47/1000 ina = 1,2 mm

Bakrene ice se koriste kao pokazivai promjene. U sluajevima gdje se mora vidjeti da
li je dolo do pomicanja odreene komponente se koristi ovakva ica. Takoer se koriste za
osiguranje prekidaa kako bi se sprijeio sluajan pomak.
13

5. Zakljuak
Materijali za spajanje i osiguranje su neophodni u sustavu odravanja zrakoplova. Oni
omoguavaju osoblju odravanja bri i laki pristup komponentama zrakoplova. Veina tih
komponenti na zrakoplovu je spojena na ovakav nain. Prvenstveno se ovakvi materijali koriste
na sekundarnoj strukturi zrakoplova jer se na njoj nalaze oni dijelovi kojima je potreban brz i
lagan pristup, dok se na primarnoj strukturi veinom koriste zakovice.
Svi ti materijali imaju svoj broj dijela s ime se postie pravilna i adekvatna instalacija
tono odreenog materijala za spajanje na tono odreeni dio zrakoplova. Svi ti materijali su
takoer i standardizirani iz ega dobivamo tone informacije o karakteristikama dijela za
spajanje.
Upotreba materijala za spajanje i osiguranje koji nije standardiziran nas moe dovesti
do skupih i opasnih otkaza komponenti i dijelova zrakoplova.

14

POPIS SLIKOVNIH PRILOGA I TABLICA

1. Slika 1 Oblici glave svornjaka (izvor: Shannon Aerospace Training manual, Module 6,
Materials and Hardware, Sub Module 6.5.2, str. 12; uredio D. Juratovi)
2. Slika 2 Nesamoosiguravajue matice (izvor: Shannon Aerospace Training manual,
Module 6, Materials and Hardware, Sub Module 6.5.2, str. 20; uredio D. Juratovi)
3. Slika 3 Samoosiguravajue matice (izvor: Shannon Aerospace Training manual,
Module 6, Materials and Hardware, Sub Module 6.5.2, str. 24,26; uredio D. Juratovi)
4. Slika 4 Brzi uvrivai (izvor: Shannon Aerospace Training manual, Module 6,
Materials and Hardware, Sub Module 6.5.3, str.38,40 ; uredio D. Juratovi)
5. Slika 5 Vrste Podloki a) podlona ploica ; b) podloka sa jezikom ; c)
samoporavnavajua podloka ; d) uputena podloka ; e) opruna podloka ; f) elastina
podloka (izvor: Shannon Aerospace Training manual, Module 6, Materials and
Hardware, Sub Module 6.5.3, str.4,6,8,10,16; uredio D. Juratovi)

15

POPIS LITERATURE
1. Shannon Aerospace Training manaual, JAR 66 B1 Module 6 Materials and Hardware,
Sub modules, 6.5.1 (Fasteners Screw Threads), 6.5.2 (Bolts, Studs and Screws),
6.5.3 (Fasteners Locking Devices), Issue 0.
2. JAR 66 Category B1, Module 6 Materials and Hardware, KLM UK engineering,
Kingston University, Issue 1, 6. June 2011
3. Licence by Post, Module 6 materials and Hardware, Book 2 Fastening Devices,
Pipelines, Issue 1

16