ELEKTROTEHNIKI

MATERIJALI
Elektrotehiki fakultet u Sarajevu

predavanja br. 5

Termike osobine materijala

Toplota je vid energije.Koliina toplote
koju neko tijelo moe da primi ili
otpusti je:
Q = m c t
[J]
gdje je mc=C toplotni kapacitet tijela, t
je razlika temperature.
c = C/m [ J/kgK ] je specifini toplotni
kapacitet ili specifina toplota,koja
zavisi od vrste materijala. Npr. za Al
c = 0,91 J/gK za Hg c = 0,14 J/gK

 Temperatura je spoljna manifestacija

unutranje energije tijela ili stepen
zagrijanosti tijela.
U SI sistemu jedinica za temperaturu je
Kelvin koji je jednak 1/273,15
temperature trojne take vode.
T[K] = t[C] + 273,15
t [F] = t[C] 9/5 + 32

 Toplota se prenosi sa jednog tijela na

drugo i to uvijek sa toplijeg na hladnije.
Toplota se moe prenositi:
provoenjem - kondukcijom
strujanjem - konvekcijom
zraenjem -radijacijom
Kondukcija je prenoenje toplote sa
toplijeg kraja tijela na hladniji bez
njegovog kretanja.

 Brzina provoenja toplote data je

Fourierovim zakonom:
q = dQ/dt =-dSgradT
je koeficijent toplotne vodljivosti, koji
zavisi od vrste materijala [] = W/Km
Za Al = 209 W/Km; za vodu = 0,59
W/Km; za vazduh = 0,024 W/Km
Konvekcija je prenoenje toplote putem
kretanja nekog fluida.
Radijacija je prenoenje toplote putem
elektromagnetskih talasa.

Makroskopski toplotni efekti

U fazi projektovanja elektrotehnikih
uraaja i komponenti vao je
predvidjeti promjene na materijalima,
kao to su promjene dimenzija,
mehanikih osobina ili agragatnog
stanja, koje izaziva promjena
temperature, da bi ureaji funkcionisali
i u najnepovoljnijim uslovima.
Zato je vano poznavati karakteristine
veliine materijala.

a)Termiko irenje tijela

Veina tijela pri promjeni temperature
mijenja svoje dimenzije, tako da je
promjena dimenzija direktno
proporcionalana promjeni temperature.
Promjena duine l = lo t gdje je
termiki koeficijent linearnog irenja
[]=1/K koji zavisi od vrste
materijala.Npr. za Al = 0,238 10-4 1/K;
za vodu = 0,00207 10-4 1/K;
za staklo = 0,07 10-4 1/K

 Promjena povrine S= So t gdje je

=2 - koeficijent povrinskog irenja
tijela.
Promjena zapremine V= Vo t gdje je
= 3 - koeficijent zapreminskog
irenja tijela.
Za sve idealne gasove = 1/273 C-1
Pri termikom irenju tijela u sluaju
kada nije mogua promjena dimenzija
dolazi do pojave termikog naprezanja
F/S = EY t

b)Promjena agregatnih stanja

Prilikom dovoenja ili odvoenja
toplote moe se dogoditi da materijal
promjeni agregatno stanje.
Temperatura na kojoj dolazi do
promjene vrstog u teno agregatnog
stanja zove se temperatura topljenja ili
taka topljenja.
Koliina toplote koju moramo dovesti
jedinici mase nekog tijela na
temperaturi topljenja, da bi prelo u
teno stanje naziva se toplota topljenja.

 Pri hlaenju tenosti dolazi do prelaska

u vrsto stanje na temperaturi
ovavanja i pri tome je toplota
ovravanja jednaka toploti topljenja.
Prelazak tenosti u gasovito stanje je
proces koji se deava na svim
temperaturama i zove se isparavanje.
Taka kljuanja je temperatura na kojoj
tenost pone da isparava po cijeloj
zapremini.

 Toplota isparavanja je koliina toplote

(J) koju treba dovesti jedinici mase
(kg), na temperaturi kljuanja pa da
ona pree u gasovito stanje.
Toplota isparavanja je jednaka toploti
kondenzacije.
Direktan prelazak iz vrstog u gasovito
stanje mogu je kod nekih materija i
zove se sublimacija.

 Taka kljuanja i taka topljenja zavise

i od spoljanjeg pritiska, pa znai da
agregatno stanje u kojem se nalazi
materijal zavisi od temperature i
spoljanjeg pritiska.
Jedna ista materija na odreenoj
temperaturi i pritisku moe biti u raznim
fazama.
Faza sistema je homogeni dio
hemijskog sistema koji svugdje ima isti
sastav,strukturu i osobine.

 Dovoenje toplote nekim materijalima

moe izazvati paljenje ili eksploziju i to
su efekti o kojim treba voditi rauna pri
odabiru materijala.
Intezitet sagorijevanja zavisi od
agregatnog stanja, sastava gorueg
materijala i oksidatora i niza drugih
faktora.
Zapaljivi materijali su oni koji pod
normalnim uslovima mogu da se zapale
i gore do potpunog izgaranja.

 Teko zapaljivi materijali su oni koji se

u prisustvu plamena zapale i tinjaju, a
po uklanjanju plamena prestaju da
gore.
Nezapaljivi materijali su oni koji pri
normalnim uslovima ne mogu da se
zapale u prisustvu plamena.

Hemijske osobine materijala

Sa aspekta primjene materijala u
elektrotehnici najvanije hemijske
osobine osim elektohemijskih su
korozija i oksidacija.
Korozija je destrukcija materijala
nastala zbog hemijskog dejstva i zavisi
od koncentracije reaktanta,
temperature i dodatnih faktora.
Od strukture materijala zavisi kojem
tipu korozije je podloan.

 Razliiti oblici korozije su ravnomjerna,

galvanska, intergranularna, korozija u
pukotinama i upljinama, ivina, mehanika
itd.
Da bi se usporio proces destrukcije
materijala korozijom primjenjuju se razliiti
naini zatite kao to su mehaniki, hemijski
ili elektrini postupak.
Najei je mehaniki postupak ,koji se
sastoji u prekrivanju materijala nekim drugim
materijalom otpornim na koroziju ( bojenje,
emajliranje itd.)

 Veina metala i nemetala reaguje sa

atmosferom gradei okside, a nekad i
sulfide I nitride.
Kada molekula kiseonika doe u dodir
sa istom povrinom materijala stvara
se oksidni film: aM+(b/2)O2 > Ma Ob
Od strukture oksidnog sloja zavisi da li
e on biti zatita materijala od dalje
oksidacije, a to se odreuje pomou
Piling-Bedvortovog kolinika

 PB=(zapremina oksida po atomu

metala)/(zapremina metala po atomu)
Kada je PB< 1 oksid je porozan i nema
zatitna svojstva.
Kada je PB1 oksid je zaitni sloj.
Kada je PB>>1 oksidni sloj je krt i lomi
povrinu kristala.
Zatita od oksidacije vri se
prekrivanjem metala drugim
materijalima otpornim na oksidaciju.