FORENZIKA

PSIHIJATRIJA
prof. dr. sc. Pavo Filakovi

DEFINICIJA
Forenzika psihijatrija (sudska psihijatrija)

je psihijatrija primijenjena u sudske svrhe.

CONSTITUTIO CRIMINALIS
THERESIANA (1768)
"za zloin se moe, bez razlike stalea i

spola, okriviti svakoga tko posjeduje razum

i slobodnu volju, dok su naprotiv za zloin
nesposobni oni kojima jedno ili drugo
nedostaje".

SUDSKO-PSIHIJATRIJSKO
VJETAENJE
Bioloki moment je duevno stanje koje se

vjetai.
Psiholoki moment je utjecaj tog stanja na
postupke osobe pri izvrenju djela u vezi
kojeg se vjetai.

POSTUPAK VJETAENJA
Postupak vjetaenja se sastoji od:

prouavanja sudskog spisa, prikupljanja

podataka, pregleda osobe, dijagnostike
obrade, promatranja i event. konzultiranja
drugih strunjaka.

SADRAJ EKSPERTIZE
Uvod: predmet i povod vjetaenja, generalije

i pitanja koja je sud postavio vjetaku.

Nalaz: podaci iz spisa, anamneze, pregleda,
obrade i promatranja.
Miljenje: kliniki dio (bioloki moment),
forenziki dio (pravniki prikaz biolokog
momenta) i zakljuak (precizni odgovori,
decidiran ili alternativni prikaz psiholokog
momenta).

KAZNENO-PRAVNI ASPEKTI
VJETAENJA
Svaki duevno zdrav i duevno zreo

poinitelj kaznenog djela je uraunljiv.

Kazneni zakonik RH:"nije kazneno
odgovorna osoba koja je uinila kazneno
djelo u stanju trajne ili privremene duevne
bolesti, privremene duevne poremeenosti
ili zaostalog duevnog razvoja, ukoliko
uslijed ovih stanja nije mogla shvatiti
znaenje svojeg djela ili nije mogla
upravljati svojim postupcima".

KAZNENI ZAKONIK RH
Ako vjetaci utvrde da je duevno stanje

okrivljenog poremeeno, odredit e narav,

vrstu, stupanj i trajnost bolesti odnosno
poremeaja i dati svoje miljenje o tome
kakav je utjecaj takvo duevno stanje imalo
i kakav jo ima na shvaanje i postupke
okrivljenog, kao i je li i u kojoj mjeri
poremeaj duevnog stanja postojao u
vrijeme izvrenja kaznenog djela.

SUDSKO-PSIHIJATRIJSKI TERMINI
Trajna duevna bolest - neizljeiva, ili joj se

izljeenje ne moe u budunosti predvidjeti

(schizoprenia).
Privremena duevna bolest - kraeg trajanja
(alkoholna psihoza, manina epizoda).
Privremena duevna poremeenost - prolazni krai
organski ili psihogeni poremeaji svijesti
(alkoholna intoksikacija, epileptiki fenomeni,
afektivna suenja svijesti).
Zaostali duevni razvoj - mentalna retardacija
(razliiti stupnjevi laka, srednja, teka).

ZATITNE (SIGURNOSNE) MJERE

Obvezno psihijatrijsko lijeenje i uvanje u

zatvorenoj zdravstvenoj ustanovi.

Obvezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi.
Obavezno lijeenje alkoholiara i
narkomana.

PRISILNA HOSPITALIZACIJA
Zakonu o zatiti zdravlja: ako bolesnik zbog svoje

bolesti svojim ponaanjem ugroava sebe, svoju

okolinu ili materijalna dobra, potrebno ga je
hospitalizirati protiv njegove volje.
Ako se bolesnik opire hospitalizaciji, zdravstvenom
osoblju e pomoi policija.
Psihijatrijska ustanova duna je u odmah po prisilnoj
hospitalizaciji obavijestiti nadleni sud i Centar za
socijalnu skrb. Sud odluuje hoe li se hospitalizacija
nastaviti ili e se bolesnik otpustiti. Zdravstvena
ustanova moe bolesnika protiv njegove volje, bez
odluke suda, zadrati 72 sata

POSLOVNA SPOSOBNOST
Ukoliko duevni bolesnik nije sposoban brinuti o

svojim pravima i interesima ili ih svojim

ponaanjem ugroava sud e mu oduzeti poslovnu
sposobnost i dodijeliti skrbnika.
Ako se radi o mentalno retardiranom djetetu, sud
e prije navrene 18. godine ivota produiti
roditeljima roditeljsko pravo.
Poslovna sposobnost se moe oduzeti u potpunosti
ili djelomino.

VALJANOST UGOVORA
Vjetaenjem se utvruje postoji li kod

osobe psihiki poremeaj te ukoliko postoji,

njegova narav, vrsta, stupanj i trajanje, kako
bi se utvrdio utjecaj duevnog poremeaja
na intelektualne (shvaanje) i afektivnovoljne (upravljanja postupcima) funkcije.

SPOSOBNOST ZA BRAK I
ODGOJ DJECE
Za sklapanje i odravanje braka su potrebne

znatne duevne sposobnosti. Ako roditelj

zbog svoje duevne bolesti nije kadar
brinuti o svojoj djeci, oduzima mu se
roditeljsko pravo.

VJETAENJE DODJELE DJECE

Ako se stranke u postupku razvoda

braka ne mogu dogovoriti oko uzdravanja
djece, sud odreuje psihijatrijsko
vjetaenje. Vjetae psihijatar, psiholog i
socijalni radnik. Pri vjetaenju se primarno
vodi rauna o zatiti interesa djece
razvedenih roditelja.

VJETAENJE VOZAKE
SPOSOBNOSTI
Prema zakonu, duevni bolesnici nisu

sposobni upravljati motornim vozilima.

Kako je pojam duevnog poremeaja vrlo
irok, potrebno je svakom sluaju pristupiti
individualno tj. vjetaiti.

VETAENJE VALJANOSTI
OPORUKE

Testament (oporuka) je izraz testatorove

posljednje volje. Da bi tu volju mogao

izraziti, oporuitelj mora biti sposoban
shvaati i upravljati svojim postupcima.
Mogui uzroci koji iskljuuju te
sposobnosti su: psihoza, tea mentalna
zaostalost, demecija, alkoholiziranost,
utjecaj lijekova i tea sugestibilnost.

VJETAENJE STRAHA I
DUEVNE BOLI
Kod vjetaenja straha i duevne boli potrebno
je istaknuti njihovu vrstu, intenzitet i trajanje.
Duevna bol moe nastati kao posljedica
umanjenja ivotnih i radnih sposobnosti, ali
moe biti i uzrokom umanjenja tih sposobnosti.

PSIHOPATOLOKA STANJA U
FORENZIKOJ PSIHIJATRIJI
Patoloki afekt abnormalno estoka reakcija straha ili

bijesa praena promjenom (suenjem) svijesti.

Impulzivni in nagonski in s naglim prijelazom impulsa
u djelo, bez racionalne prorade.
in u afektu in pod utjecajem jakog afekta.
in kratkog spoja in u afektu koji zaobilazi cijelu
linost i izaziva kratkospojnu reakciju (bez prorade).
Prisilne radnje nagonske radnje strane svjesnim tenjama
osobe, ali kojima se osoba ne moe oduprijeti.
Simulacija namjerno i svjesno prikazivanje simptoma.
Agravacija namjerno i svjesno preuveliavanje simptoma
Disimulacija namjerno prikrivanje simptoma.

PSIHIJATRIJSKI SINDROMI I POREMEAJI U

FORENZIKOJ PSIHIJATRIJI

Reaktivna stanja (neurotska, afektivna, psihotina)

Poremeaji osobnosti (psihopatije, sociopatije)
Shizofrenija (akutna epizoda, remisija)
Paranoidna stanja (paranoia, patoloka ljubomora)
Manino-depresivna psihoza (manina epizoda)
Organski uvjetovani duevni poremeaji (demencije)
Alkoholizam i bolesti ovisnosti (akutno pijanstvo, patoloko
pijano stanje, alkoholne psihoze, apstinencijska kriza
alkoholiara i narkomana)
Epilepsija (epizodine psihike smetnje, epileptiarski
karakter)
Duevna zaostalost (debilitet, imbecilitet, idiotija)

DJEJA I ADOLESCENTNA
FORENZIKA PSIHIJATRIJA
U sudskom postupku za maloljetnike

iskljuuje se javnost.
Kaznene mjere su razliite odgojne mjere
(disciplinske, pojaan nadzor, smjetaj u
zavod), a iznimno, kod starijih maloljetnika,
odreuje se maloljetniki zatvor.

SEKSUALNE ABERRACIJE
U tijeku je opi proces dekriminalizacije

seksualnih poremeaja (homoseksualnost,

fetiizam, voajerizam).
Vee kriminogeno znaenje ima pedofilija.
Vjetai se samo osnovno psihiko stanje
poinitelja i prema njemu daje miljenje.