Nada Klai: Rana povijest Hrvata

Politiko pravni proces nastajanja feudalnih odnosa

-

javna vlast u Hr. se pojavljuje u 7.st.

dobrovoljni dar prethodio obvezatnom porezu
javna podavanja zavisan poloaj seljaka feudalna podlonost u pol. smislu
kralj sa zemljom morao podjeljivati i kraljevska prava iura regalia gubio vlast nad
darovanim i otuenim posjedom kraljevska vlast prelazila u ruke vazala velikaa
11. st. vrlo slaba kraljevska vlast, kraljevski inovnici nasljeivali povjerene asti
Zvonimir nije imao ni kraljevske zemlje, ujak Streza ubirao tribut od Bijaa do
Mosora
novi vlastelin, osloboen kontrole vrhovne vlasti, mogao je poveavati podavanja ili
oduzimati prava svojim podlonicima
veina seljakih opina dola u podloan poloaj pol. putem
Slavonija kolonizacijsko podruje

Franaki prodor prema istoku i njegove posljedice. Pojava novih suparnika na Jadranu
-745. pala slobodna drava karantinskih Slovenaca
-Slovenci tada privuen u krug zapadne, feudalne kranske vjere i kulture
- Karantinci jo uvijek imali domae knezove i unutranja samostalnost do ustanka Ljudevita
Posavskog
-ostale slovenske zemlje pod franakom vlau
- Karantinci odnos s Bavarskom, posebna podavanja crkvi u Salzburgu, pokrtavanje, na
elu Karantanije pokrajinski biskup Modest
-Karlov sukob s biz. Istrom 788. g.
-franakom napredovanju prema istoku smetali su Avari
-791. Karlo ratuje protiv Avara zbog njihovih napada na Italiju tzv. sveti rat. Avari
poraeni vrlo brzo, Karlova vojska prodrla do avarsko hringa u Panoniji pripajanje jednog
dijela Posavine carstvu
-796. avarski tudun se predaje i prima kranstvo. 799. odustaju od te vjere, ponovni rat,
Hrvati saveznici
-nakon poraza Avara, franaka vlast se pomie prema istoku : granica ide od utoka Rabe do
Mohaa i Fruke gore
-posebna organizacija maraka i markgrofovija na jugu i istoku trebala je da titi otad dosta
otvorene granice carstva i prema istoku
-na jugu furlanska, a na S istona marka
-furlanskom markgrofu pripadao nadzor nad itavim podrujem Gornje Panonije i
Karantanije nad kojima je zapovijedao prefekt avarske marke

-ono to nije bilo ukljueno ostavljeno je Avarima i Slavenima i njihovim kaganima i

knezovima
-po. 9. st. doba intenzivne kolonizacije alpskih Slavena u Donju Panoniju
-potreba za zemljom osnovni poticaj koji je slovenske seljake tjerao u dotadanje nomadske
predjele
-ikonoborstvo uzrokovalo postepeni raskid izmeu Konstantinopola i Rima
-carigradska patrijarija proirila na balkanske zemlje i J Ita, ali je carska kontrola nad papom
oslabila
-rezultat ikonoborstva Rim potisnut s gr. I, a Bizant s lat. Zapada
-812. ahenskim mirom Karlo pripojio Istru, Liburniju, Dalmaciju, izuzevi primorske gradove
koje je prepustio bizantskom caru u znak prijateljstva
-dalm. Hrvati ivjeli u 2 historijske provincije: Dalmaciji i Liburniji
-okupljanje malih poglavica oko nekoliko pouzdanih kraljeva franako sredstvo za
ureivanje istonog kaosa stvaranje kneevina na Jadranu
-prvih desetljea 9.st. Jadran na udaru arapskih gusara
-nove sile na jadranskoj obali: Slaveni s istonih obala i sa sredinjeg Jadrana
Franaka Istra u italskom kraljevstvu (788.-951.)
Rianski sabor i uvrenje slavenske opine
-804. Rianski placit predstavljanje franake vlasti kao nove, iako nastavlja tradiciju
Bizanta
-prevladavaju ugl. veliki posjedi za franake vladare koji su upravljali italskim
kraljevstvom se postavlja pitanje koliko e od zemalja i prava steenih 788. zadrati za sebe,
tj. za svoje inovnike, a koliko e prepustiti pristaama u Istri
-Karlo zadrao vojniku organizaciju novom zapovjedniku Istre vojvodi Ivanu povjereno
da Istrane povede u rat protiv Avara
-predstavnici gradova i katela tue vojvodu Ivana da je uklonio tribune, a postavio satnike
bili su to ili Franci ili njihovi pouzdanici koji su preuzeli zapovjednitvo nad vojnikoadministrativnim jedinicama
-ta vojnika organizacija provedena na teritoriju katela, ali ne i na podruju gradova
-civitas zadrava svog inovnika on se sada naziva judex, ali gubi veliki dio svog kotara
-Pula uva prvenstvo meu gradovima, iako je sredite franakog zapovjednitva pomaknutu
u Kopar
-patricijat u gradovima biz. Istre nije mogao zadrati pol. vlast, ali ga Karlo nije mogao
ukloniti

-oduzimanje posjeda koje patricijat ima u gradskom kotaru upuuje na to da su provedene i

temeljitije promjene u vlasnitvu nad zemljom
-predstavnici gradova i katela se nazivaju na saboru na Riani homines capitanei to je
izraz koji se upotrebljava za kraljevske vazale u franakoj Lombardiji
-razvijeno gospodarstvo u Novigradu vojvoda Ivan uiva dravne posjede. za sebe zadrava
porez, dodue za svoju slubu to mu je vjerojatno Karlo prepustio
-sudar dvaju pol. sistema biz. i franakog sukob antikih istarskih komuna i franakog
feudalizma
- ako pritube Istrana 804. odgovaraju stvarnom stanju onda je vojvoda Ivan pri
organizaciji svog pridvornog gospodarstva tedio Slavene i sav teret prebacivao na gradsko
stanovnitvo
-biz. vlast nije poznavala osobne slube podlonika, nego je dunosti svodila na novana
podavanja, vojvoda Ivan je ubirao podavanja u naturi i tlaci(nije bio kriv za to)
-sprenu tlaku (konje) koje su Istrani morali podavati iziskivale su ratne prilike
-plaali desetinom od ovaca
- vojvoda Ivan se najvie oborio na veliki posjed graana i patricijata svjesno pokuavao
unititi veliki posjed oduzimajui u doba kad je zemlja osnovna ekonomska podloga ivota
vlasnicima zemlje ljude koji su se nali u tom velikom posjedu Ivan je oduzeo Istranima
liberos homines i libertos i advenas hostes, ostavio im je samo serve ljudi koji su na
razliite naine doli u zavisan poloaj prema vlastelinu
-liberi homines, mali posjednici, predavali bi se zbog prevelikog poreznog terata pod zatitu
crkvene i svjetovne vlastele
-poreznim sistemom najvie pogoen mali posjed Franci ele malim posjednicima vratiti
slobodu tako da razbijaju veliki posjed i zatitu veleposjednika Ivan oduzimao
veleposjednicima osloboene serve koji su takoer radili na zemlji zabranio istarskim
veleposjednicima svaku vlast nad kolonistima koje su naselili na svojoj zemlji
-vojvoda Ivan ostavljao Istranima samo serve neslobodne seljake i poslugu, s kojom su
morali ii u rat
-tube opina protiv biskupa jer su pomou franake vlasti doli do nekih prava
-javnim dobrom raspolagao samo vladar, istarske opine izgubile svoje panjake, ume i
pravo ribarenja na slobodnom moru sve to lanovi opine uivaju zajedniki
-vojvoda Ivan na Rianskom placitu pokazao se vrlo susretljivim odrekao se novih
zahtjeva, slavensku kolonizaciju ograniuje na podruje koje ne zanima istarske gradove i
katele
- u Istri feudalni odnosi nastali gospodarskim(stvaranjem vlastelinstva) i pol. putem
( prijelazom javnih ili kraljevskih prava na njegove inovnike)
- suradnja izmeu franakog kralja i crkvenih dostojanstvenika

-optube protiv biskupa na Rianskom placitu optube na vladarski privilegij, a ne na

zloupotrebu prava
-sam kralj oslobodio biskupe dunosti javnih podavanja i ukonaivanja njegovih poslanika
-predstavnici Istrana se tue da biskupi nee davati dunu polovicu javnih podavanja onako
kako su davali u doba biz. vlasti i da nee primati carske poslanike u svoje palae
-ostatak tubi na biskupsku samovolju biskupi nametnuli teacima koji su obraivali
njihove vinograde teu obavezu na taj nain to su etvrtinu zamijenili treinom
-crkveni dostojanstvenici nisu doputali da doe do zastare prema kojoj teak stjee pravo
vjenog zakupa
-biskupi su prekidali teaki odnos prije roka zastare, tj. prije 30 godina
-Fortunat odluio zastupati interese istarskog stanovnitva protiv vlastitih sufragana Istrani
za nagradu odredili besplatnu ispau njegove stoke u opinskim panjacima
-Ivan oduzeo ume, travnjake, oranice, na istarsku zemlju postavio Slavene
-vojvoda smatrao niiju zemlju dravnom i ona ako je bila sastavni dio gradskih kotara
franaka politika bonum publicum sve ono to nije obraeno ili to nije u neposrednoj
vlasti i iskoritavanju stanovnitva
-Istra, kao i Panonija pogranina kolonija koju je trebalo jae povezati s carstvom
-u franakoj Istri bio uveden pridvorni sistem u gospodarstvu neslobodno stanovnitvo ,
serve koji naseljavaju i obrauju vlastelinovu zemlju, a njemu predaju sav prihod sa zemlje
-Slaveni bili slobodni kolonisti, plaali dravi najamninu kao i drugi slobodni ljudi
-vojvoda Ivan pristao ukloniti Slavene samo ako ine tetu stanovnitvu
-formalno Istra podijeljena na gradske opine i katele, iako se pojavljuje slavenska opina
to su manja katela i sela nad kojima su prema tvrdnjama istarskih predstavnika Istrani
izgubili vlast u korist Ivana
-akavsko-tokavski govor u tom dijelu Istre
-minj starohrvatsko groblje
-Istra bila podvrgnuta onom lanu Karlovia koji je vladao u Italiji Verdunskim ugovorom
to postaje Lotar 1. 843. g., a 855. Ludovik 2.
-zbog navala Maara uspostavljen je itav niz pograninih provincija - 952. Istra spojena s
furlanskom, veronskom i kranjskom markom i prikljuena Bavarskoj
- u 2. desetljeu 9.st. Istra autonomna pokrajina prikljuena furlanskoj marki
-akvilejska metropolija najjaa feudalna snaga srednjovjekovne Istre
Pokrtenje Hrvata i stvaranje hrvatske kneevine
-nae znanje o pokrtenju zasniva se na Konstantinu Porfirogenetu i arhiakonu Tomi i itije
sv. Ursa

-K.P. 29. poglavlje za vrijeme Bazilija

-31. poglavlje Porga Borna
-30.- Hrvati se pokrstie za Porina, njihova arhonta
-Toma Arhiakon 1. splitski nadbiskup Ivan jo kao papinski poslanik, proavi krajevima
Dalmacije i Hrvatske poduavao krane spasonosnim opomenama, kad je postao nadbiskup
poeo je poduavati narod, uspostavljati crkve po Dalmaciji i Hrvatskoj, postavljao je
biskupe, osnivao upe i privlaio priproste narode kranstvu nije datirano
-Toma povezuje 2 procesa: reorganizaciju crkve u Dalmaciji i pokrtenje Gota
-Historia Salonitana maior - Ivan Ravenjanin u doba pape Ivana 4.
-oba autora se slau da je to bilo za vrijeme Porge, tj. Porina, no car smatra da je to bilo za 2.
generacije nakon doseljenja, a po nepoznatom piscu Hrvati se pokrtavaju nakon osloboenja
od franake vlasti
-doba ustanka Ljudevita Posavskog = hrv. borba protiv Franaka = Bornino vrijeme =
pokrtenje
-zavjet Hrvata da nee ratovati u doba cara Herakliija neki smatraju da je to bilo za pape
Agatona
- u Heraklijevo vrijeme Hrvati jo pogani opat Martin iao u Hrvatsku po kosti muenika
itd.
-Vieslavova krstionica 11.st.
-natpis Godeaja 11.st.
-natpis iz Katel-Suurca nekad dokaz za pokrtavanje Hrvata u 7.st. ta tvrdnja
opovrgnuta
-krtenje Hrvata nije bilo prije 800 g. poganstvo starohrvatskih grobova iz 8.st.
-dalmatinska teorija o pokrtenju Hrvata oslanja se Tomu Arhiakona o 1. splitskom
nadbiskupu Ivanu Ravenjaninu u tom tekstu se preuuje postojanje ninske biskupije- nije
prihvaena teorija
-franaka teorija o pokrtenju savez izmeu pape i Karla Velikoga ukljuivao je i
pomaganje u irenju kranstvu meu poganskim narodima na hrv. teritoriju kult franakoakvilejskih svetaca prihvatljivija teorija- pokrtavanje vjerojatno poelo odmah na po. 9.st.
-sredite crkvenog ivota Nin
- u 11.st. razvijen crkveni ivot obalnog pojasa, moda dugo poganstvo zabaenih planinskih
krajeva
-zahvaljujui kranstvu, formirana je hrvatska kneevina
-teak poloaj hrv. kneza bio je pod vrhovnitvom vladara koji je drao pola Europe , bio
predstraa prema Bizantu morao se to vre povezati sa svojim zatitnikom

817. pitanje granica Hrvata i Dalmatinaca . car Ludovik nije dopustio irenje biz. Dalmacije
na tetu Hrvata
knez Borna knez dalmatinsko-liburnski, kako ga nazivaju franaki anali - podvrgnut
neposredno furlanskom markgrofu, a taj je bio pod vrhovnom vlau onog lana karolinke
dinastije koji je drao italsko kraljevstvo . u ustanku Ljudevita Posavskog pomae franaku
vojsku Ljudevit uzvraa napadom, Borna uspjean
Bornin nasljednik Vladislav
-Mislav nakon njega na obroncima Kozjaka sagradio crkvicu sv. Jurja kao zadubinu kasnije predmet spora izmeu ninskog i splitskog biskupa
-Venecija prvi put za Mislavova kneevanja pokuala prijei na hrv. obalu sklapanje mira
-ujedinjavanje hrv. zemalja poinje pod okriljem franakog vladara
-1. hrv. knez Borna nosi titulu dux Guduscanorum to znai da je nosilac pokreta za
ujedinjavanjem one pol. jezgre kojoj nepoznati sastavlja 30. poglavlja DAI daje posebno
mjesto Banska Hrvatska Krbava, Lika, Gacka
Pokuaj ujedinjavanja Panonskih Slavena
-

unitenjem samostalnog avarskog kaganata krajem 8.st. nestalo je one vlasti koja je
spajala Slavene u Podunavlju u jednu cjelinu
-avarski kaganat klasna diferencijacija
Ljudevitova kneevina, u granicama Donje Panonije za Karlova vladanja nastala
Ljudevit dux ili rector Pannonia Inteferioris
Franaki anali Ljudevit lano optuio markgrofa Kadolaha
30. poglavlje DAI o ustanku protiv Franaka
Ljudevitov ustanak uspjean obraao se za pomo Slovencima, Branievcima i
Timoanima, za odlunog sukoba s Bornom na Kupi prikljuili i Gaani, pridobio i
Karantince
podruje ustanka bilo golemo, ali Ljudevit nije raspolagao vojskom koja bi mogla
braniti tako veliki teritorij
820. na saboru u Aachenu odlueno da na Ljudevita pou 3 vojske s 3 strane
gradeki patrijarh Fortunat na Ljudevitovoj strani, alje mu zidare da utvrde njegove
katele
Ljudevit bjei Srba i postane im podloan
823. Ljudevit ubijen na prijevaru ga ubio Bornin ujak
nakon ustanka dolazi do promjene pol. granica u Panoniji jer su Bugari za Krumova
nasljednika Omortaga obratili panju s bizantske na panonsku granicu
povod pruili Timoani i Branievci koji su u vrijeme ustanka preli na franaku, a
kasnije na Ljudevitovu stranu
Omortag je poslao vojsku koja je 827. g. zbacila franake knezove u Donjoj Panoniji i
postavila bugarske
car zbacio Balderika, koga je krivio za poraz i ukinuo furlansku markgrofoviju
razdijelivi je na 4 administrativne jedinice prekodravska Panonija s Karantanijom
dole pod vlast bavarskog kralja Ludovika Njemakog bug. vlast u Panoniji
kratkotrajna
Samostalna neretljanska kneevina

prostor izmeu Cetine i Neretve

stanovnici se nazivali Mariani(pomorci), Arentani(Neretljani), Pagani(pogani)
nisu pripadali ni hrvatskoj ni srpskoj jezgri
Bra najvei i najblii otok koji je pripadao Neretljanima u 10.st.- Slaveni zatekli
kristijanizirano stanovnitvo od kojih su preuzeli svetaka imena mjesta
glavna neretljanska sredita u sreditu otoka Nereie i Humac
Neretljani koji su apsorbirali romansko stanovnitvo bili su akavci
prodirali s istoka na otoka, dakle na mjesta koja su najblia kopnu
Makarska jedno od najvanijih neretljanskih kopnenih sredita
Hvar Neretljani Pharos nazvali Lijesno Mleani uzeli ime i prozvali Hvar Lesina
za slavenskog naseljavanja sruen Pharos i nazvan Starigradom
Korula zadrala mnogo vie romanskih naselja i toponima razvio se i poseban
dijalekt koji se razlikovao od ostalih romanskih dijalekata
DAI Kurkra ili Krkar
Mljet Neretljani dolazili sa strane Peljeca najstarije slavensko naselje Vrhmljea
Meleta DAI 30. poglavlje romanski oblik imena
neretljanska drava se sauvala do kraja 13.st.
pokuali se 642. prebaciti u beneventanski dukat neuspjeno
bili nezavisni do 2. desetljea 9.st., Konstantin P. pie da su se dalm. gradovi tek u
9.st. rijeili biz. vlasti
ratarstvo i trgovina, gusarstvo
stoarstvo manje pogodno za feudalizaciju, zemljoradnja nije tako razvijena, feudalni
odnosi uvrstili se pol. putem
granica Istoka i Zapada, rub s biz. carstvom pogodno za samostalnost
mletaki dud Petar Tradenik- Venecija izlazi iz svojih voda, mir 839. s neretljanskim
knezom Druakom
estoki sukobi s Mlecima i kasnije
Petar Gojnikovi, srpski arhont proirio vlast na jedan dio Paganije 10.st.
Paganija se prema opisu iz DAI prostire izmeu Cetine i Neretve i ima 3 upanije:
Rastoku, Mokro i Dalen Rastoka i Mokro blizu mora i imaju lae, a Dalen daleko
od mora i stanovnici ive od obraivanja zemlje
36. poglavlje naseljeni gradovi Mokro, Vrulja, Ostrog i Slavineca, u unutranjosti
graniila sa Zahumljanima i jednim dijelom s Hrvatima koji prema Cetini i Livnu
granie sa Srbijom
Na granici Istoka i Zapada
-Ludovik ubrzao raspadanje franake drave diobom carstva 817.g. postavljanjem
Lotara za nasljednika na carskom prijestolju i kraljem u Italiji utjecalo na pol.
razvitak Hrvatske jer je ona otad do Zdeslava priznavala vrhovnu vlast italskoga
kralja
-839. Petar Tradenik poao na Sklaviniju ratnom mornaricom kako bi je osvojio
Mislav sklapao primirje Lotarovim posredovanjem
-Neretljani neprijateljski raspoloeni Lotar primoran s dudem sklopiti savez 840.
protiv naroda Slavena
-hrv. narodna dinastija miroljubiva srednjovjekovni pisci to povezuju sa
zakletvom papi (K.Porfirogenet zakletva 1. put prilikom pokrtenja, 2. put za
vrijeme Trpimira)
-Domagoj se najmanje dao sputavati fran. suverenitetom ipak ide u rat protiv Arapa
-Trpimir 846.g. navalio na narod Grka i na njihova patricija poveo rat protiv Splita
ili Trogira, koji su najvie spreavali izlaz na more Gottschalk nas obavjetava o

tome sklanjao se na Trpimirovu dvoru znao da e Trpimir pobijediti jer su konji

prije sukoba bili veseli pristaa i pobornik nauke o predestinaciji
-K. Porfirogenet rat izmeu Trpimira i bug. kneza Borisa K.P. pie da je potinjen
caru Romeja, ali nije priznavao vlast arhonta Bug. jedini Bugar koji je poveo rat
protiv Hrvata je Mihajlo Boris zavrilo mirom
-bug. prodor u panonski bazen 832. otimaju Francima Slavoniju i Srijem
-Boris poveo rat protiv Trpimira bojite SI Bosna
-Trpimirova darovnica 1. svjedoanstvo o tome kakav je naslov za sebe
upotrebljavao hrv. knez Pro duce Trepimero
-Gottschalk Trpimira naziva rex
Osnutak ninske biskupije
vjerojatno nastala sredinom 9.st. govori o snazi Trpimirove Hr
za vrijeme Nikole I.?
jurisdikcija dalm. crkava potvrena tek 925. Sabor
Muncimirova isprava iz 892. g.i pismo pape Ivana 8. ninski biskup Aldefreda morao
imati nekoliko prethodnika pristae ranog postanka ninske nadbiskupije
protivnici te tvrdnje pozivali na podatak o desetini u Trpimirovoj darovnici koji
pretpostavlja jurisdikciju dalm. crkve nad Hrv.
ninsku biskupiju mogao osnovati fran. vladar ili hrv. knez Karlovii sami imenovali
biskupe
prijekor pape Lava 6. 928.g. o iskoritavanju pogodne prilike za osnivanje ninske
biskupije Trpimirovo vrijeme?
Nin nije imao vrstu osnovu ruevine stare ilirske i rimske Aenone
jo u 10.st. parohije ili dijeceze dalm. biskupa ograniene gradskim kotarom,
nekadanjim agerom, dakle gradski teritorij je ujedno i biskupija
nakon osnivanja ninske biskupije jagma otimanje teritorija pape
ninska biskupija podvrgnuta akvilejskoj patrijarhiji sve do Teodozija
ako je darovao crkvu sv. Jurja na Putalju kod St, darovao ju je svome prelatu
Trpimirova darovnica 852. u dananjoj formi nije autentina, ali darivanje crkvice
sv. Jurja tono falsificirani dio o posjedima u Mosoru i u Laanima za koje tobonji
splitski nadbiskup tvrdi da ih je kupio
ne moe se utvrditi postojanje splitskog nadbiskupa pije 879. tada se papa Ivan 8.
obraa zadarskom, osorskom i ostalim biskupa i salonitanskom arhiprezbiteru s
pozivom da poalju u Rim kandidata za nadibskupa
Toma Arhiakon zna samo za 2 splitska prelata Justina i Marina on ih smatra
nadbiskupima