Bizantski prodor prema Zapadu i njegove posljedice

-pol. Poloaj moravskog kneza Rastislava koji se sloio s Karlomanom protiv njegova oca
Ludovika (861.) primorava Rastislava na traenje pomoi u Bizantu jer se Ludovik povezao s
bug. Knezom Borisom
-Rastislav je upozorio Bizant na bug.-njem. Savez i opasnost od njega vanjska forma
moravsko-bizantskog saveza bio zahtjev za pokrtenjem
-Konstantin prijevog Sv. Pisma za biz. Slavene i satavio glagoljicu, misija pokrtavanja
poela
-s Bazilijem I. Poinje novo doba u pol. ivotu Biz. Dalmacije ona je od arhontije podignuta
na temu biz. Izvori tzv. Taktikon Uspenskog vrlo vjerno odraava promjene koje su
nastale u biz. Provincijskoj upravi spominje se arhont Dalmacije
-za Bazilija I. Poinje snana ofenziva na Jadranu protiv sicilskih Arapa potreba za stalnom
vojskom i mornaricom za obranu ove udaljene provincije bila je oita Bazilije Dalmaciju
uinio temom i poslao stratega DAI 30. poglavlje slav. Vladari primali od dalm. Graana
poseban tribut
-odnosi ureeni za Zdeslava jedini hrvatski vladar koji je pomou Biz. I to Bazilija dospio
na prijestolje
-Dubrovani su imali u zaleu travunjskom i zahumskom teritoriju vinograde i za njih plaali
arhontima u obje zemlje po 36 nomizmi
-Dalmatinci plaali tribut zalog mirnog susjedskog ivota i prijateljskih odnosa
-Neretljani pokrteni za Bazilija, iako i dalje gusarili
-Domagoj(864.-876.) Ivan akon vladar Slavena
-papa mu se obraa kao knezu Hrvata vjerojatno nije bio iz porodice Trpimirovia i
protubizantski orijentiran sukob s Venecijom mu je prvi pol. Poznati in Domagoja ne
vee nikakav mir
-tal. Historiografija uvjerena da je pojava Ursovih laa bila dovoljna da primora Domagoja na
traenje mira, no izgleda da to nije bilo porazno za Domagoja
-Ludovik pozvao Domagoja u borbu protiv Arapa Bazilije napadao jer su papinski poslanici
izgubili blago i originalni tekst saborksih zakljuaka s autentinim potpisima prisutnih
biskupa opljakali Slaveni- na elu njegove mornarice Niceta Orifa
-protiv Domagoja se spremala urota u zemlji svladao urotu u krvi
-opljakao Istru prije smrti Umag, Novigrad, Sipiar i Rovinj prekinut mir izmeu Hrvata i
Mleana
-sve do smrti Domagoja, najgoreg hrv. Kneza nije bilo mira s Mleanima tako da su Usro i
sin Ivan sklopili mir s Hrvatima kad je umro Domagoj
-Ivan akon biljei da je 878. g. Sedekslav iz Trpimirove porodice prigrabio kneevinu
Hrvata i potjerao sinove Domagoja u progonstvo Zdeslav doao na vlast u novim uvjetima

Za Zdeslava ureeni odnosi s dalm. Gradovima, zabranjena pljaka i Hrvati se morali od

slobodnih gusara na Jadranu pretvoriti u pokorne podanike istonog cara- korist od toga imao
vladar i pristae vladaru pripao tribut dalm. Gradova
-mletaki kroniar: Ovih je dana neki Hrvat po imenu Branimir, ubivi Sedeslava, prisvojio
njegovu kneevinu.
Najzad neovisna Branimirova Hrvatska
-Ivan akon izvjeuje da je vlast u Hrvatskoj preuzela nova stranka koja se nija priklanjala
ni fran. Ni biz. iskljuuje se povezanost Branimirove i Domagojeve vladavine
-neovisna Branimirova Hrvatska pojam neovisnosti u 9.st. vazalska vjernost Hrvata prema
Francima ili italskim kraljevima zaboravljena im se pojavila prilika za samostalnu pol.
Akciju
-pol. Stanje u Hrv. Rezultat sporazuma izmeu Ivana 8., Bazilija i Focija
-Branimir zatraio papu da bude fidelis ili odabrani sin sv. Petra
-papa priznao hrv. Kneza u crkvi sv. Petra u Rimu javno priznanje hrv. Drave vrijedilo
jednako kao vazalstvo fran. Ili biz. Vladarima
-papu zanimalo tko potvruje biskupe u dravi koju je nedavno javno priznao poslao pismo
ninskom biskupu Teodoziju traei da potvrdu trai jedino od papinske stolice
-Teodozije ipak odabrao akvilejskog patrijarka jer je on bio njegov metropolita
-papa alje sljedee pismo Branimiru i Teodoziju i on se posebno obratio na zadarskog,
osorskog i ostale dalm. Biskupe, na Ivana arhiprezbitera salonitanske crkve i na dalm.
Graane sadraj pisma otar zove dalm. Sveenstvo da se po obiaju svojih predaka vrati
u krilo kat. Crkve i da izaberu nadbiskupa koji neka doe na posveenje u Rim, neka doe i
po palij, znak metropolitanske vlasti, a ako se usude drugdje primiti posveenje ili palij, on e
ih izopiti
-do Ivana 10. nema nikakve povezanosti izmeu poglavara zapadne crkve i dalm. Sveenstva
-Branimir se vjerojatno nije pridravao vazalske prisege papino pismo
-ninski biskup Teodozije nakon smrti splitskog biskupa Marina preuzeo splitsku crkvu
zabranjeno drati 2 crkve zahtijevao nove asti od akvilejskog patrijarha papa Stjepan 6.
preao preko toga, zatraio ga da nastavi s restitucijom crkava koje je nekad unitio barbarski
bijes, neka to uini kao sa salonitanskom crkvom, kae da e mu dati palij, samo neka se
potrudi i doe sam po njega do apostolskih pragova, u Rim ideja da jedan biskup sjedne na
salonitansku nadbiskupsku stolicu i rijei na taj nain pitanje dvojstva dalmatinsko-hrvatske
crkve, nije ostovarena, vjerojatno zbog otpora dalm. Biskupa
-borba izmeu hrv. I dalm. Crkve koja e se svriti u 3. desteljeu 10.st.
-Branimirov natpis iz Mua u Hrvatskoj se gradilo u skromnim razmjerima, crkvice
slobodnih oblika, u obliku etverolista 1.put itavo ime s vladarskim naslovom i imenom
Hrvara
-Branimirov natpis iz opota

3. natpis u crkvi sv. Mihajlna u Ninu

-dvostruka titulatura Branimir se sam dao u edadski evanelistar upisao kao comes,
domai majstor ga zove duc
-Hrvati za Branimira 1.put osloboeni Istoka i Zapada
-splitski prelat poeo prisvajati ono to mu nije pripadalo spor za crkvicu sv. Jurja na Putalju
izmeu Teodozijeva nasljednika biskupa Aldefreda i splitskog biskupa Petra, uzalud je ninski
biskup branio posjed crkvice tvrdnom da je ona bila predana splitskoj crkvi samo na
uivanje , a ne u vlasnitvu
-Petar preuzeo naslov nadbiskupa
-u sporu za crkvicu presuuje Muncimir
-forma koju je splitska crkva Muncimirovoj ispravi dala kasnije je lana osnovni oblik i
esshatokol ne odgovaraju tipu vladarske isprave 9.st.
-lani pisac nanizao puno svjedoka splitski pisac
-Muncimir Trpimirovi
-ostaci oltarne pregrade iz crkvice koja je iskopada u Uzdolju kod Knina otkrivaju nam novi
naziv za hrv. Vladara princeps