FONETIKA I FONOLOGIJA

fonetika bavi se svojstvima glasova (fona)

fonologija bavi se razlikovnim jedinicama (fonemima)

Fonetika
-

glas, glasnik, fon nazivi za zvuni (u govoru) ostvaraj fonema

b d g
z

d
p t
k
s

c
f
h

Glasovi prema nainu tvorbe

1. Otvornici
- otvorniki trokut
visoki

u
ie

srednji
niski

o
a

- dvoglasnik
klizni otvornici (gliding vowels)
primjeri: brijest, crijep, cvijet, slijep
2. Zatvornici
a) Zvonanici (sonanti)
- zatvornici manjeg zatvora
- j, l, lj, n, nj, m, r, v
o nosnici (nazali) m, n, nj
o usni (priblinici, aproksimanti) j, l, lj, v, r
kliznik (poluvokal) j
priblienik - v
protonici (likvidi)
treperavi suglanik r
boni suglasnici (laterali) l, lj
b) umnici ili konsonanti
- zatvornici veeg ili potpunog zatvora f, s, , h, z, , p, t, k, b, d, g, c, , , d, d
o tjesnanici (frikativi, spiranti) z, , s, , f, h
o zapornici (okluzivi) p, t, k, b, d, g
o slivenici (afrikate) c, , , , d

Glasovi prema mjestu tvorbe

o pomini (aktivni) artikulatori usne , jezik, resica, meko nepce (jedro),
donja eljust

o nepomini gornji dio usne upljine: zubi, desni, nepce

dvousnenici (bilabijali) p, b, m
usnenozubnici (labiodentali) f, v
zubnici (dentali) c, z, s
(t, d, n)
desnici (alveolari) r, l (t, d, n)
nepanici (palatali) , , , , , , nj, lj, j
jedrenici (velari) k, g, h

Fonologija
- fonem najmanja razlikovna jedinica u jeziku (nema znaenje, ali ga razlikuje)
suma i uma razliito znaenje s i su razliiti fonemi
uma i uma znaenje ostaje isto i su alofoni fonema
( se izgovara kao umekano )
- alofon - dopunske inaice alofoni koji se javljaju pod razliitim uvjetima (npr.
ispred nekog drugog fonema, na granici rijei i slino), dakle, ovisno o odreenim
uvjetima javit e se odreeni alofon
npr. ana /ana/ anka /aka/
SLOG
- osnovna izgovorna i sluna struktura u koju se glasovi povezuju
- uglavnom ira od glasa i manja od rijei
- zasniva se na opreci izmeu istaknutih i neistaknutih glasova

Alternacije fonema

zamjenjivanje pojedinanih fonema i fonemskih skupina:

Fonoloki uvjetovane alternacije

1. jednaenje po zvunosti
- dva suglasnika razliite zvunosti se izjednauju (prelaze u svoj zvuni/bezvuni
parnjak) ne vrijedi za sonante (zvonanike)
b
p

d
t

g
k

vrabac vrapca
teak teka
uz put usput

z
s

(dz)
c

svat svadba
s bogom zbogom
glas glazba

2. jednaenje po mjestu tvorbe

a) zubnici
s
z

nositi nosnja nonja

ispred nepanika mijenjaju se u

orah orahi orai

trbuh trbuhi trbui

paziti paznja panja
b) ispred
b
p
nosni zubnik n
zamjenjuje se nosnim dvousnenikom
m
prehramben, stambeni, zelemba
-

ne provodi se u jasnim sloenicama (jedanput, izvanbrani)

provodi se samo kad su b i p poetni suglasnici sufiksa

3. ispadanje (gubljenje suglasnika)

u suglasnikom se skupu ne mogu se ostvariti dva ista suglasnika, jedan ispada
bezvuan (bez+zvuan)

predvorje (pred+dvorje)

ruski (rus+ski)

Morfoloki uvjetovane alternacije

1. nepostojani samoglasnici a i e (e u dijalektu i vlast. im. preuzetima iz dijalekta)
a)
nom. jed.
gen. jed.
gen. mno.

muki rod
ponedjeljak
ponedjeljka
ponedjeljaka

enski rod
sestra
sestre
sestara

srednji rod
pismo
pisma
pisama

b) pridjevi:
dobar
dobra
dobro
takav
takva
takvo
c) pridjevi (neodreeni, odreeni):
kratak
kratki
sladak
slatki
nepostojano e:
akovec (akovca), rnomerec (rnomerca), Belec (Belca)
2. prijeglas alternacija o/e iza palatalnih sugl. u m. i sr. rodu imenica i pridjeva
a) srednji rod
muki rod
selo/polje
stol stolom/no noem
selom
poljem
b) slon slonovi
no noevi
c) pridjevi:
crn
gen. jed: crnog stola
crno
sme gen. jed: smeeg stola
smee
3. proirivanje
a) glagoli pete vrste (trei razred): trti tarem, zvati zovem, brati berem
b) srednji rod imenice s umetcima:
et-en-et-esmlado ivog bia

tele

imenice koje mogu biti s i bez umetka

ime

ue

nebo

pile
vrijeme
dijete
c) duga mnoina:
-ovi- / -evid) izgovorno uvjetovano:
s/sa k/ka sastrugati
obamrijeti

udo

4. vokalizacija zamjenjivanje l sa o na kraju sloga

nom. jed.
aneo
posao
gen. jed
anela
posla
gl. pridjev radni muki rod (rekla rekao, pala pao)
5. palatalizacija umjesto velara (jedrenika) dolaze palatali (nepanici)
k, g, h , ,
a) vokativ jednine: junak junae; drug drue; duh due
b) aorist (rekoh - ree, digoh - die)
c) ispred pojedinih sufikasa (mraan, brian, majica, junaina, ovjeuljak,
knjinica...)
6. sibilarizacija umjesto mekonepanih suglasnika dolaze sibilanti
d) dativ i lokativ jednine enski rod (majka, noga, juha)
e) nominativ, dativ, lokativ i instrumental mnoine muki rod (vuk vuci vucima, propuh propusi - propusima)
f) imperfekt (rei rekao reci)
g) tvorba nesvrenih glagola (dignuti -- dizati, uzdahnuti -- uzdisati)
7. jotacija nepalatalni suglasnik prelazi u palatalni (stapajui se s j)
c, d, h, k, llj, nnj, s, t, z
a) prezent (peta vrsta, drugi razred) micati -- miem, lagati -- laem, plakati -plaem, etati eem
b) komparacija dug -- dui, suh -- sui, brz -- bri
c) umetanje epentetskog l (izmeu p, b, m, v i j)
- groblje, grmlje, krvlju, ivlji, grublji