Dobro su poznati zakoni biomehanike prema kojima jakost kosti ovisi o sili koja

djeluje na kost. Kost moe biti optereena silama tenzije, kompresije, savijanja,
smika i torzije, a u svakodnevnom ivotu postoji kombinacija djelovanja tih sila na
kost. Veliina i oblik kosti uvjetuju njenu otpornost na djelovanje tih sila. Prijelom
kosti moe biti posljedica djelovanja ili jednokratne jake sile ili mnogobrojnih
ponavljanih sila manje jakosti.
Prijelom uslijed zamora ubrajamao u drugu kategoriju, tj. u skupinu sidroma
prenaprezanja.
Ponavljanje sile koje djeluju na kost uzrokuju remodeliranje kosti, a jakost kosti
poveava se u smjeru djelovanja sile. Sposobnost kosti da podnosi optereenja
ovisi o veliini optereenja, o broju ponavljanja, te o uestalosti (frekvenciji) istog.
Kosti imaju veliku sposobnost reparacije, a do prijeloma uslijed zamora dolazi
kada optereenje tj. zamor nadvlada sposobnost reparacije kosti.
U nastavku proitajte vie:

Teorije o nastanku prijeloma zamora

Prijelomi zamora prema dobi, spolu i vrsti treninga
imbenici koji pogoduju nastanku prijeloma zamora
Prevencija
Dijagnostika
Gornji ekstremitet
Prsni ko i kraljenica
Donji ekstremitet

Dvije su teorije koje objanjavaju nastanak prijeloma zamora:

Nordin i Frankel smatraju da ponavljana optereenja dovode do zamora miia
koji tako gube i sposobnost apsorpcije i sposobnost pravilne distribucije sila
stresa koje djeluju na kost tako da dolazi do nenormalno snanih sila stresa na
pojedinim podrujima kosti.
Stanitski i sur. smatraju da sama sila miia djeluje na kost tako da dovodi do
prijeloma zamora.
Prijelomi zamora opisani su na kostima koje su statiki optereene, a i onima koje
nisu to govori u prilog miljenju da su obje teorije nastanka prijeloma zamora
tone.

Prvi opis prijeloma zamora pripisuje se pruskom vojnom lijeniku Breithauptu, koji
je 1855. god. opisao kliniku sliku i simptome prijeloma zamora metatarzalne
kosti u vojnika tzv. mar fraktura. A.W. Stechow 1897. god. je opisao radioloku
sliku tih prijeloma. Prvi prijelom zamora u sportaa opisan je 1934. god. u 18-

godinjaka koji se bavio skijanjem, plivanjem i rukometom, a imao je prijelom

zamora trupa bedrane kosti. 1940. god. opisana je tzv. stresna trkaka fraktura tj.
prijelom zamora distalnog dijela fibule. Za prijelome zamora u sportaa moe se
rei da su neka vrsta profesionalnih bolesti, a s razvojem sporta kako
profesionalnog tako i rekreativnog raste i broj prijeloma zamora. Tranje, bilo kao
temeljni sport bilo kao osnovni dio sportske aktivnosti, bilo kao dio pripremnog
treninga za sve sportove najvie pridonosi nastanku prijeloma zamora.

Dob, spol i vrsta sportske aktivnosti

Prijelomi zamora est su problem sportske medicine i ine izmeu 1.1 3.7% svih
ozljeda u sportaa, dok u populaciji trkaa ine i do 15% svih ozljeda. ivotna dob
bolesnika kree se izmeu 19 i 30 godina, a s obzirom na dananju tendenciju
sve ranijeg ukljuivanja djece i adolescenta u vrhunski sport poveava se broj
prijeloma zamora i u toj populaciji. Ti epifizni prijelomi zamora opisani su na
dugim kostima, ali su u usporedbi sa apofizarnih sindromima prenapezanja
mnogo rjei.

Dugo se smatralo da su prijelomi zamora u ena mnogo rjei. Meutim pokazalo

se da u identinim vojnikim uvjetima i treninzima ene imaju 3 do 12 puta ee
prijelome zamora od mukaraca. Nagli porast broja ena kao rekreativnih i
aktivnih trkaa prati i usporedni nagli porast broja prijeloma zamora. Barrow i
Saha dokazali su veu incidenciju prijeloma zamora u sportaica s iregularnim
menstrualnim ciklusom, stoga pri dijagnosticiranju i lijeenju treba obratiti
pozornost na regulaciju menstrualnog ciklusa.

Lokalizacija uestalost prijeloma zamora u sportaa umnogome ovisi o njegovoj

sportskoj aktivnosti. Dokazano je se neke lokalizacije prijeloma zamora pojavljuju
ee u nekih sportaa npr. prijeloma zamora navikularne kosti stopala u
koarkaa. Ipak se svi slau da tranje najvie pridonosi prijelomu zamora. Tako i
u najveim serijama sportaa prijeloma zamora nalazimo da trkaa ima izmeu
67% i 85% tek nakon njih slijede skakai u vis i u dalj, koarkai, odbojkai,
nogometai, tenisai, igrai bejzbola i gimnastiari. U trkaa se najvie javljaju
prijeloma zamora tibije, fibule, tarzalnih i metatarzalnih kostiju, vrata femura, i
preponske kosti dok kod skakaa najvie na navikularnoj kosti pateli i
metatarzalnim kostima. U tenisaa najee na fibuli navikularnoj kosti, humersu
i ulni, a u koarkaa na tibiji, fibuli, navikularnoj kosti, bazi pete metatarzalne
kosti i sezamskim kostima nonog palca.

IMBENICI KOJI POGODUJU NASTANKU PRIJELOMA ZAMORA

Biomehaniki imbenici
Istraivanja su pokazala da neka anatomska odstupanja na donjem ekstremitetu
koja mijenjaju prijenos optereenja pridonose nastanku prijeloma zamora. Tako se
npr. pes cavus nalazi znatno ee u sportaa s prijelomom zamora metatarzalnih
kostiju i femura, dok pes planovalgus pogoduje eem nastanku prijeloma

zamoratibije, fibule, te tarzalnih kostiju.I razlika u duini nogu pogoduje eem

nastanku prijeloma zamora.Tako se npr. prijelomi zamora femura, tibije i
metatarzalnih kostiju obino pojavljuju na duoj nozi dok su prijelomi zamora
fibule ei na kraoj nozi.

Miii
Stanje miia i njihov tonus, odnosno snaga, u izravnom je odnosu s nastankom
prijeloma zamora. Ako se naglo povea fizika aktivnost poveat e se i tonus
miia, a to dovodi i do pojave snanih sila stresa na kost koje mogu uzrokovati
nastanak prijeloma zamora. Predisponirajui imbenik nastanka prijeloma zamora
moe biti i slabost miia. Clement i sur. te Micheli i sur. ustanovili su slabost
miia tricepsa surae u 40% do 56% bolesnika s prijelomom zamora tibie. Umorni
miii ne mogu u dovoljnoj mjeri apsorbirati udare, npr. u trkaa,to dovodi do
sve veeg sputanja i pronacije stopala, a to sve uzrokuje novu raspodjelu sila
stresa, kompresije i smika na kost to moe uzrokovati nastanak prijeloma
zamora. Pojaana napetost miia i njihova smanjena fleksibilnost ukljuujui i
tetive uzrok je kroninih sila stresa i upravo je zato bitno provoditi s jedne strane
vjebe istezanja (stretching), a s druge strane vjebe jaanja muskulature.

Greke u treningu
Prema rezultatima brojnih istraivanja greke u treningu su uzrok nastanka
prijeloma zamora od 22% do 75% sluajeva. Te se greke oituju ili u prevelikoj
kilometrai (mileage mania), ili vrlo intenzivnom treningu, ili u prebrzom
mijenjanju naina treninga u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Tako e na
primjer trkai biti izloeni veoj mogunosti nastanka prijeloma zamora ako u
tromjesenom razdoblju imaju naglo poveanje kilometrae, brojna tranja
uzbrdo i nizbrdo, este promjene podloge po kojoj tre, kao i promjena obue u
kojoj tre.

Podloga
Teren i podloga po kojoj se tri (tartan, asfalt, trava i dr.), odnosno povrina na
kojoj se odrava natjecanje (parket, beton, asfalt i dr.) od velikog su znaenja
nastanka prijeloma zamora. Naime, to je podloga tvra vei su udari na stopalo,
potkoljenicu i lea,i vea je mogunost nastanka prijeloma zamora. Tako je u dvije
serije trkaa s prijelomom zamora pronaeno da je njih 50% tralo po tvrdoj
podlozi. Tranje uz rub ceste tj. na nagnutom terenu dovodi do tzv. sindroma
kraa dua noga (short long leg sindrom) to moe uzrokovati nastanak
prijeloma zamora i to prije svih proksimalnog dijela tibije.

Sportska obua
Sportska obua je danas vaan inilac u prevenciji nastanka prijeloma zamora jer
preuzima tj. apsorbira udare na stopala i potkoljenicu i lea.

PREVENCIJA
Za prevenciju prijeloma zamora kao i za prevenciju drugih simptoma
prenaprezanja, od najvee vanosti je dobra suradnja izmeu sportaa, trenera i
lijenika.
U prevenciji prijeloma zamora prije svega treba izdvojiti skupinu s poveanim
rizikom od nastanka prijeloma zamora, a to su sportai s poremeenim
biomehanikim odnosima na donjim ekstremitetima. Sportsku aktivnost treba
prilagoditi i dobi i sposobnostima sportaa, tj. treba ih postepeno dovoditi do
maksimalnog optereenja pri emu se moraju izmjenjivati faze odmora i
optereenja. Od posebnog znaenja za prevenciju su sportski rekviziti, obua i
podloga.

DIJAGNOSTIKA
Kao i za druge sindrome prenaprezanja,tako je i za dijagnozu prijeloma zamora
najvanije posumnjati na mogunost postojanja prijeloma zamora.Stoga je
klinika dijagnostika najvaniji postupak, na koji se nadograuju ostale
dijagnostike metode, i to prije svih radioloka i scintigrafska dijagnostika.

Klinika dijagnostika
Bol je vodei simptom prijeloma zamora, a njezin je nastanak vezan za aktivnost.
Ona se pojavljuje u toku same aktivnosti, i to ispoetka pri samom kraju, a
nestaje tijekom odmora. Kasnije se pojavljuje sve ranije uz pojaanje intenziteta,
tako da nakon nekog vremena sporta mora prekinuti svoju aktivnost,i samo
treniranje. Karakteristini znakovi su lokalizirana bolna osjetljivost na palpaciju, te
katkad i otok.

Radioloka dijagnostika
Promjene na kostima mogu se u 50-70% sluajeva prijeloma zamora dokazati na
rentgenskim slikama. Takoer je dokazano da od pojave boli do promjena vidljivih
na rentgenskim slikama treba proi, ovisno o lokalizaciji, 2 tjedna pa ak do 3
mjeseca.

Prva zamjetljiva promjena prijeloma zamora lokaliziranog na kortikalnom dijelu

kosti jest smanjenje kalcija i gubitak otrine linije kosti.

Prijelome zamora su Blickenstaff, Morris, Hallel s obzirom na radioloki nalaz

svrstali u tri skupine:
prijelomi zamora u kojih je vidljiv endostinalni ili periostinalni kalus samo na
jednoj strani kosti, i to bez oite prijelomne pukotine;

prijelomi zamora u kojih je vidljiva prijelomna pukotina koja ide kroz samo jedan
korteks ili kroz cijelu irinu kosti uz prisutnu periostalnu reakciju;
prijelomi zamora s pomakom, tj. prijelomi u kojih postoji dislokacija fragmenata

Scintigrafija
Scintigrfija kosti metoda je izbora pri ranoj dijagnostici prijeloma zamora. TO je i
najosjetljivija metoda jer do pojave radionuklida dolazi ve 6 do 72 sata od pojave
prvih simptoma, a lano pozitivne rezultate nalazimo samo u 5% sluajeva, dok
su lano negativni krajnje rijetki.

Ipak se zbog dokazane ,vee specifinosti rentgenskog nalaza,preporuuje uiniti

scintigrafiju samo kad je rentgenski nalaz negativan, a sumnja se na prijelom
zamora.
Diferencijalna dijagnostika
U djece i adolescenata najvanije je razluiti prijelom zamora od osteogenih
sarkoma i Ewingovog tumora. U tom je sluaju najvanija ponovljena rentgenska
slika, nakon 2-3 tjedna, najee rjeava dijagnoze.

Diferencijalna dijagnoza prijeloma zamora i sindroma prenaprezanja mekih tkiva

ne moe se zasnivati samo na klinikoj slici i radiolokoj dijagnostici, ve je
potrebna i scintigrafska dijagnostika.
Raspodjela prijeloma zamora po lokalizaciji
Prijelomi zamora ine oko 5% svih ozljeda u sportaa. Novija su istraivanja
pokazala da je 35-54% prijeloma zamora lokalizirano na tibiji, a iza nje su po
uestalosti fibula (7-24%) i metatarzalne kosti (9- 20%).

GORNJI EKSTREMITET
Lopatica - scapula
Prijelom zamora kljunastog nastavka lopatica opisan je u strijelaca glinenih
golubova. Nastanak tog prijeloma vee se za ponavljane udarce kundaka puke o
kljunasti nastavak prilikom pucanja. Za lijeenje tog prijeloma dovoljan je prekid
sportske aktivnosti u trajanju 4-6 tjedana.

Nadlaktina kost - humerus

Prijelomi zamora dijafize humreusa opisani su u tenisaa, bacaa kugle i igraa
kriketa. Prijelomna je linija ili poprena ili spiralna. Poteda od sportskih
(bacakih) aktivnosti je omoguuje brzo zacjeljivajne prijeloma, dok je u
sluajevima produenog zaraivanja od pomoi i primjena elektromagnetske
stimulacije. Prijelom zamora proksimalne epifize humerusa nazvan je the little

league shoulder jer se pojavljuje samo u djece i adolescenata i to u bacaa

lopte u bejzbolu. Uzrok su snane rotacijske sile u ramenom zglobu. Prestankom
dolazi do brzog zaljeenja.

Lakatna kost - ulna

Prijelomi zamora ulne mogu biti lokalizirani ili na olekranonu ili na dijafizi. Prijelom
zamora olekranona opisan je u bacaa koplja te u bacaa lopte u bejzbolu.
Prijelomna je pukotina smjetena ili na samom vrhu olekranona ili u srednjem
djelu istog. Prijelomi vrka lijee se neoperativno- potedom od bacanja, a u
sluaju trajnih problema ini se kirurko lijeenje, i to ekstirpacija vrka. Zbog
sklonosti prijeloma zamora srednjeg dijela olekranona produenom zaraivanju
te ne sraivanju esto je potrebno kirurko lijeenje ili osteosinteza obuhvatne
sveze ili umetanje kotanog transplantata.
Prijelomi dijafize opisani su u tenisaa, odbojkaa, i bodibildera, na srednjoj i
distalnoj treini ulne. Za lijeenje je dovoljan potpun odmor od sportske aktivnosti
4- 6 tjedana.

Palana kost - radius

Najpoznatiji prijelom zamora palane kosti jest prijelom zamora distalne epifize u
mladih gimnastiara. U lakem obliku prijeloma dovoljan je odmor od aktivnosti
od 4- 6 tjedana, dok je u teim sluajevima potreban odmor od nekoliko mjeseci
do godinu dana.

Kosti pea- ossa carpi

Prijelom zamora grakaste kosti (os pisiforme) opisan je u odbojkaa, nastaje
zbog udaraca i blokiranja lopte korijenom ake.

Prijelomi zamora polumjeseaste kosti (os lunatum) i unaste kosti (os

scaphoideum) karakteristini su za gimnastiare. Metoda izbora u lijeenju ovih
prijeloma je imobilizacija podlaktinim gipsom s ukljuenjem palca u trajanju 10 i
vie tjedana.

Prsni ko i kraljenica
Rebra- costae
Prijelom zamora prvog rebra opisan je u tenisaa, koarkaa, plesaa, igraa
golfa te bacaa lopte u golfu, lokaliziran je na najtanjem mjestu. Prijelomi zamora
ostalih rebara opisani su kod veslaa i igra golfa, lokalizirani su u stranjem
djelu, blizu lopatica.Lijeenje je ne operativno, a sastoji se u prekidu aktivnosti 46 tjedana i korekciji tehnike.

Prsna kost- sternum

Prijelom zamora prsne kosti opisan je u hrvaa grko-rimskim nainom.
Lokaliziran je dva centimetra distalno od kuta sternuma, prekid trajanja od 6- 8
tjedana dovoljan je za zacjeljenje prijeloma.

Slabinska kraljenica - vertebra lumbalis

Prijelomi zamora u lumbalnom djelu kraljenice lokalizirani su u stranjm
dijelovima etvrtog i petog kraljeaka. Opisani su u gimnastiara, hokejaa,
igraa amerikog nogometa te trkaa. Rano otkrivanje i noenje torakolumbalne
ortoze daje dobra rezultate u lijeenju. Pod poveanim su rizikom adolescenti koji
obavljaju ponavljane pokrete fleksije i ekstenzije u lumbalnom dijelu kraljenice.

Krina kost - os sacrum

Prijelom zamora krine kosti opisan je u vojnika, trkaa i gimnastiara. Oituje se
simptomatologijom bolnih kria.

DONJI EKSTREMITET
Kosti zdjelice - pelvis
Kod zdjelice je prijelom zamora lokaliziran na prijelazu donje grane preponske
kosti u sjednu kost. Opisivan je kod vojnika, a kod sportaa uglavnom u
maevalaca. Ipak se najee pojavljuje u trkaa dugoprugaa i maratonaca te u
rekreativaca (joggera), s visokim postotkom prijeloma u ena. Zbog oteanog i
produenog zaraivanja potrebno je prekinuti odmor u trajanju 10- 16 tjedana.

Bedrena kost - femur

Najpoznatiji prijelom zamora femura je prijelom vrata , i to ne zbog uestalosti
koliko zbog komplikacija- produenog zaraivanja, nesraivanja, dislokacije
fragmenata, te razvoja aseptike nekroze glave femura. Najee se pojavljuje u
vojnika na obuci te dugoprugaa, a opisan je i u koarkaa i gimnastiara.
Fullerton i Snowdy su predloili podjelu na:
tlani - lokaliziran na tlanoj strani
vlani - lokaliziran na vlanoj strani
dislocirani prijelom vrata femura
U sluaju tlanog i vlanog prijelom dovoljno je neoperativno lijeenje- apsolutno
mirovanje u krevetu do nestanka boli, potom hod na dvije take, te postepeno
optereivanje ozlijeene noge, aktivnost se zabranjuje 6- 8 tjedana. Kod prijeloma
s dislokacijom fragmenata potrebno operativno lijeenje.

Opisani su i prijelomi zamora trupa femura u subtrohanterikom podruju

(srednjoprugai, preponai, koarkai), u centralnoj treini (dugoprugai, igrai
bejzbola), u distalnom djelu u adolescenata (koarkai, trkai). Lijeenje
neoperativno, mirovanje u trajanju 8- 14 tjedana.

Iver - patella
Ovaj prijelom opisan je rijetko i to u djece sportaa. Lijeenje longitudinalnog
prijeloma u pravilu je neoperativno, odmor od sportskih aktivnosti 8- 12 tjedana.
Transverzalni prijelom lijei se iskljuivo kirurkim putem.

Goljenina kost - tibia

Prijelom zamora tibije najea je lokalizacija tih prijelom u sportaa. Moe biti
lokaliziran na posteromedijalnom dijelu ( u trkaa, koarkaa, gimnastiara,
umjetnikih klizaa i plesaa), i to ili na proksimalnom ili distalnom dijelu, i na
prednjem dijelu srednje treine tibije ( kod koarkaa, trkaa, skakaa s motkom,
rukometaa, umjetnikih klizaa te plesaa klasinog baleta). Zaljeenje prvog
moe se postii mirovanjem i potedom od sportskih aktivnosti u trajanju 4- 8
tjedana. Zbog sporog cijeljenja i mogueg nesraivanja, prijelom na prednjem
dijelu srednje treine tibije zahtijeva kirurko lijeenje.

Lisna kost - fibula

Tipian prijelom zamora fibule lokaliziran je 3 do 8 cm proksimalno od lateralnog
maleola, i naziva se trkaki prijelom, a opisan je jo i u odbojkaa, koarkaa,
gimnastiara, umjetnikih klizaa te igraa skvoa.Poteda od sportske aktivnosti
u trajanju od 4 do 8 tjedana dovoljna je za zacjeljivanje tog prijeloma. Opisani su
prijelomi zamora fibule u gornjoj treini, i to u gimnastiara i odbojkaa.

Literatura
Medved, R. (1980). Sportska medicina. JUMENA, Zagreb