IRI SPISAK PITANJA ZA ISPIT-Filozofija prava

1 . Sta je Filozofija prava , a sta pravna filozofija?

Filozofija prava je dio opste filozofije. Filozofija prava proucava spoljasnje regulisanje
drustvenih odnosa, tacnije umne principe kojima se usmjerava kretanje drustva. Filozofija
prava pita, sta pravo jeste, a u srediste svoje paznje stavlja problem smisla u ljudskom
svijetu.
2. Pravci filozofije prava
A.
B.
C.
D.

Ucenje o prirodnom pravu

Istorijska skola
Hegelova filozofija prava
Materijalisticko shvatanje istorije (K. Marks i F. Engels)

3. Prve predstave o pravu u evropskoj istoriji-povijesti susreemo u ijim mitovima?

Mitovima stare Grke. Pravni relativizam i pravo prirode od Protagora. Klasicno
ucenje o pravdi od Sokrata, Platona i Aristotela. Stoicko prirodno pravo od Epikura.
4. Pojam prava i filozofije prava
Pravo je ukupnost pravnih pravila, naela i instituta kojima se ureuju odnosi u
odreenoj drutvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu). Njima su ureeni
ivotni odnosi meu ljudima, ali i odnosi ljudi prema drutvenoj zajednici u kojoj ive
i ijim pravilima se podvrgavaju. Pravo u subjektivnom smislu, su prava i obveze koje
pojedincu (subjektu prava) daju i nameu propisi objektivnog prava.
5. Pravo i obiaj
Obiajno pravo je skup obiaja kojima izvor nije u nekom pravnom propisu pa
djeluju kao samostalan izvor prava. Nastaje ponavljanim vrenjem ili propustima koje
prati pravna svijest. Ono nastaje tako da se u odreenom smislu postupa due vrijeme,
nema protivnog postupanja i da se na temelju toga stvorilo uvjerenje kako se takvim
postupanjem ispunjava pravna dunost, a da je protivno postupanje krenje norme.
Obiajno pravo nastaje stalnim vrenjem due vrijeme, ali moe nastati i za kratko
vrijeme, ako je mali broj presedana stvorio uvjerenje u pravnu obvezatnost nekog
ponaanja.

6. Pravna drava
Pravna drava je drava u kojoj se drava kao cjelina temelji na vladavini zakona i
prava. Funkcioniranje vlasti nadzire neovisno pravosue, a slobode graana ne mogu
se ograniavati izvan okvira koji su unaprijed zadani zakonima, donesenima u
ustavnim poretkom ureenoj proceduri. Prema stavovima koji su prihvaeni od
najveeg dijela filozofa u krugu zapadne civilizacije, pravna drava se protivi
apsolutizmu, diktaturama i totalitarizmu, te sprjeava despotizam. Ideja pravne drave
je najue vezana uz doktrinu diobe vlasti, koju je na filozofskoj razini - polazei od
dobrih tradicija organizacije dravne vlasti u povijesti Europe - formulirao francuski
filozof i politiki mislilac Montesquieu.
7. Sa kojim od njemakih filozofa iz vremena njemakog idealizma- gledajui sensu
stricto (u uem-uskom smislu) zapoinje istinski ivjet filozofija prava?
Istinska filozofija prava zapoinje ivjeti sa djelima Fridrih Hegela. Razni pravci
filozofske, odnosno, teorijske misli o pravu koji su se uglavnom formirali na zapadu
Europe, poslije Fridrih Hegela traje i dan danas.
8. Osnovne karakteristike Hegelove Filozofije prava

9.

Ko je prije nastao Pravda ili Pravo?

Pravda oznaava idealno stanje drutvenih meudjelovanja u kojim vlada potena i
nepristrana ravnotea interesa i raspodjela dobara kao i mogunosti izmeu osoba ili
skupina. Predstavlja vrijednosno naelo raspodjele koje odreuje koliko dobara i
koliko tereta (prava i obveza) treba dati subjektima drutvenih odnosa. Obzirom na to
da raspodjelu, preko zakona vri drava, evidentno je da izmeu pravde i prava postoji
neraskidiva veza.
Pravda je i koncept pravinog i moralnog postupanja prema svim osobama (fizika
osoba i pravna osoba), posebno u zakonu. Na pravdu se esto gleda kao na stalni napor
da se ini ono to je ispravno.

10. Poeci novovjekovne Filozofije prava

11. Filozofska negacija sofistike; klasino uenje o pravdi, navesti osnovne karakteristike
Pogrdnom znaenju rei sofist znaajno je doprinela i Aristofanova komedija, a
posebno Sokratova, Platonova i Aristotelova polemika, u kojoj su pobijali sofistiku
nauku i rad. Najnegativniju karakteristiku sofistike dao je Platon u svoja dva dijaloga
Sofist i Protagora. Aristotel je u spisu Sofistiki zakljuci ovako definisao sofistiku:
sofistika se priinjava uenou, a nije, a sofist je trgovac mudrou koja se ini
mudrou, a nije. Takvo negativno miljenje o sofistima ostalo je do 19. veka, kad su
se pojavili prvi njihovi branioci, koji su utrli put dubljoj analizi njihovog uenja i
naglasili istorijski znaaj grke sofistike.
12. Prirodno pravo u teorijama francuskih fiziokrata i socijalista

13. Savremena Filozofija prava filozofija pozitivnog prava

Identifikaciju pozitivnog prava nalazimo ve u antici. Aristotel razlikuje opte zakone
pod kojim podrazumeva prirodne zakone i posebne zakone (nomos idios), koji se
razlikuju od drave (grada) do drave i po kojima se u njima vlada.
Suverenost je element pozitivnog prava. Obaveznost pozitivnog prava potie od
njegovog prinudnog karaktera, a suveren je onaj ko raspolae aparatom fizike
prinude koji je sposoban da iznudi ponaanje predvieno pravnim normama. Za
vaenje pozitivnog prava je dovoljno da potie od suverene vlasti.
Pravni pozitivizam je kola miljenja u filozofiji prava koja priznaje samo pozitivno
pravo, ne i prirodno pravo. Tvrdnja glasi da nema prava van pozitivnog prava, koje
kao pozitivna injenica vai u drutvu. Pravni pozitivizam odbacuje prirodno pravo iz
formalnih razloga, kao pravo koje ne vai, ali i iz materijalnih razloga, s obzirom da
ne sadri pravilo ponaanja. U tom smislu, prirodno pravo i nije pravo stricto sensu.
Pravom se, prema miljenju pravnika pozitivista, moe smatrati iskljuivo pozitivno
pravo, u smislu optih pravnih akata i obiajnog prava koje drava priznaje. Jo
preciznije, pravna nauka i sudije koje primenjuju pravo imaju pravom smatrati
iskljuivo one norme koje su donesene i obnarodovane po ustavom predvienom
postupku. Pravnik pozitivista je zainteresovan samo za formu donoenja pravnog
akta, odnosno da je donesen od strane nadlenog organa, u propisanom postupku i u
odgovarajuem obliku, ali ne i za njegovu sadrinu, jer auctoritas facit legem. Pravnici
pozitivisti prave otru razliku izmeu pitanja ta pravo jeste i ta pravo treba da bude.
Kljune odrednice pravnog pozitivizma su: 1) pravne norme stvaraju ljudska bia; 2)
nema nune veze izmeu prava i morala.

14. Jeli mogue povui granicu izmeu prava i obiaja? Odgovoriti sa DA ili NE;

15. Pravo i pravda u dravi i graanskom drutvu;

16. Nabrojati est (6) primjera pojmova pravde prema uenju filozofa Haima Perelmana;
17. ta je po Vama ispravnije rei:
A) Sve to koristi narodu predstavlja Pravo ili
B) Samo ono to predstavlja Pravo koristi narodu.
Zaokrui odgovor koji smatra da je ispravan-taan.;
18. Sila, pravo i pravda, Navesti osnovne karakteristike;
19. Kratak istorijat pojma pravna drava;
20. Koje su tri osnovne vrijednosti prava?;
21. ta Vi kao budui pravnik mislite o sljedeem: Mogu li postojati zakoni koji su u
tolikoj mjeri nepravedni i opte tetni da im se mora ili moe porei vaenje pa ak i
karakter prava? Odgovoriti sa DA ili NE.;
22. Vladavina prava (Rule of law), Navesti osnovne karakteristike;
23. Socijalna ili socijalno- pravna drava;
24. A) Koji su osnovni principi podjele vlasti u liberalnim dravama?
B) Koji je po Vama centralni-sredinji pojam koji ini pojam Pravne drave?
v. asistent mr.sci.Ahmed Bjelopoljak