kulturno središte Nizozemske. Smješten je na ušću rijeke Amstel u IJsselmeer. Stariji dijelovi grada ispresjecani su kanalima (nizozemski gracht), na kojima su brojne stare građanske kuće. Ima oko 160 kanala koji dijele grad na oko 90 otočića . Po tome se uz njega često veže naziv "Venecija Zapadne Europe“. Nizozemska je smještena na sjeverozapadu Europe, a Amsterdam se nalazi na 52° 22′ s.g.š., 4° 53′ z.g.d. Središte grada je trg Dam (niz. brana), na kojem je klasicistička kraljevska palača iz 17. stoljeća (inače druga rezidencija kraljevske obitelji), reformistička Nieuwe Kerk iz 15. stoljeća i trgovačka ulica Kalverstraat. Naziv grada dolazi od riječi ,,amstelski nasip“, Amstel-Dam. Na rijeci Amstel u 13. stoljeću izgrađen je nasip (niz. Dam) pa je tako regulirana močvara da se može izgraditi naselje. Povijesni razvoj: Na početku 13.st. Amsterdam je bio ribarsko selo na rijeci Amstel. Tijekom godina grad se razvijao i prosperirao, dosežući vrhunac u Zlatnom dobu 17. stoljeća kao trgovački i ribarski grad. Do 16.-og st. Grad je bio kršćanski a od tada postaje protestantski što ostaje i do danas. 1578.:Amsterdamska satisfakcija – nitko ne smije biti proganjan zbog vjere => brojni pripadnici vjerskih manjina proganjani u svojim zemljama doseljavaju u grad (protestanti iz Njemačke i Francuske, Židovi iz Španjolske i Portugala) od kojih su mnogi bili dobri obrtnici i trgovci i poznavali su druge dijelove Europe i svijeta što je Amsterdamu donijelo nove kontakte. 17. st.: zlatno doba Amsterdama – on je najveća luka svijeta. Tek kasnije, početkom 19. stoljeća se počeo razvijati u industrijskom smjeru. Osnovale su se željezničke veze, proizvodnja čelika je porasla i populacija se povećala. Kao glavni grad neutralne Nizozemske u Prvom svjetskom ratu, relativno je dobro prošao. 1920. su bile godine iznimnog razvitka, pa je stoga 1928. bio domaćin Olimpijskih igara. U Drugom svjetskom ratu Amsterdam je prvi puta osjetio užase rata, kada su okupatori uprli snage protiv židovske populacije. Unatoč svim prosvjedima i nastojanjima lokalnih vlasti da to zaustave, samo 1 od 16 židova je preživio rat, što je najveći broj ubijenih u zapadnoj Europi. Ljudi su protestirali protiv nepromišljene izgradnje grada, zauzimajući se time za stari grad, centar, gdje ljudi mogu živjeti, raditi i kupovati. '90ih je stari grad Amsterdam stvarno postao ugodan spoj pubova, barova, coffe shopova, restorana i hotela. Nakon oslobođenja, 1945., grad je poprilično mirno živio, sve do '60 ih godina kada je postao srce Europe- anarhistička zbivanja su preplavila ulice, studenti i žene su prosvjedovali za veća prava, a hipiji su počeli stizati u «Magični centar» Europe, grad gdje je sve moguće. Suvremeni razvoj grada: U popisu stanovništva iz 2007.g. grad je imao 751 757 stanovnika. Gustoća naseljenosti je 4, 459 stanovnika/km². Promjena broja stanovnika grada od XIV. stoljeća do danas. Amsterdam je financijsko i poslovno središte Nizozemske. Najstarija je burza osnovana u Amsterdamu 1602. godine. Važna je turistička destinacija i zauzima peto mjesto u Europi po broju posjetitelja. Peta je vodeća luka u Europi. Problemi razvoja grada: U Amsterdamu je skvoterski pokret veoma jak, u svakom trenutku broji nekoliko tisuća skvotera u nekoliko stotina zauzetih prostora i smatra se “prijetnjom” ne samo za Nizozemsku već i za cijelu Europu. Tu su i razne negativne pojave: uživanje lakih droga i alkohola, prostitucija s prostitutkama u izlogu, prodaja teških droga na ulici... Ako globalno zagrijavanje izazove rast nivoa mora, to bi bio kraj za Amsterdam, pošto bi to bio jedan od prvih gradova koji bi bio poplavljen, jer se nalazi ispod nivoa mora. Vizualni identiteti grada i njegovi simboli Grb Amsterdama se sastoji od crvenog štita preko koga kroz sredinu uspravno ide crna traka na kojoj su tri križa svetog Andrije. Na njega je postavljena carska kruna Austrije, držači štita su dva zlatna lava, a ispod grba se nalazi traka sa natpisom na kojoj je moto grada Amsterdama. Hrabri, odlučni, suosjećajni Amsterdamski kanali - ”Venecija Zapadne Europe” Bicikl-glavno prijevozno sredstvo Dijamantska metropola Amsterdam ima vrlo vrijedne i bogate muzeje, koji su jedan od razloga dolaska brojnih turista u grad Coffee shop: Mjesto gdje se smiju koristiti ,,lake“ droge. U Nizozemskoj postoji oko 750 Coffe – shop- ova, a od toga ih je 300 – 400 u Amsterdamu, što ga je učinilo svjetskim centrom drogerskog turizma. Zanimljivosti: Ima najviše muzeja po četvornom metru na svijetu. Počevši od onih ''klasičnih'' kao što su Rijksmuseum, Van Gogh Museum i Museum het Rembrandthuis, pa do ''unikatnih'' kao što su kuća Anne Frank, Heineken Experience, Muzej dijamanata ili Muzej erotike. Zgrada Anne Frank Smještena u amsterdamskoj četvrti Prinsengracht, kuća je počela privlačiti posjetitelje nedugo nakon objave 'Dnevnika Anne Frank' 1947. godine. U Amsterdamu su prosjaci zakonom zabranjeni. Amsterdam ima više od 4.000 km plovnih reka, jezera i kanala. Grad od oko 750 000 stanovnika ima čak 600 000 bicikala. U Amsterdamu, u ulici De Singel na broju sedam, nalazi se kuća koja ima svega 1 metar širine i jedva dovoljno prostora za spremanje bicikla.