You are on page 1of 85

AHMED BOSNIC

TAINE ISCElliH CIUllilACIJA



Recenzent:

Prof, dr Enver IMAMOVIC

Rje~enje naslovne strane:

Esad BAJRAMOVIC

Lek lor :i korektor:

Mira ANJOU

lzdavaa: uior

S,ampa:

QUI " vjetlo t" - DOUR SIamI' rija S evu, S J()Vll

Zil §tllIllP riju: 1986.

Swjol' KLIKOVAC

N Ireba bi,U ta.kovje'Tll'7l, SpTema.ll da se povjeI) _,, III od prve Tijeo. Ali, rnije nl.l,!no bitt ni Ilkep-' IIi Ii 1111 IUllI<Jln:ied ,odbacl.I,je sve -neol>~l!no, neo~eki'VCno,

~ "'"11 ,~e side II u.staljenVrn pojmovTIna; 'I'WZ koje'

1M" 1~li11Cn.lJoju od djeti-njst'lla.

II a lei se 'mora smjdoiCi 'nil riZlik, o-nit>i ove Hi hIp • "Ol;t:al'~.t~U n.1ipoteze. 'traztti. potvrde za I II1I If( 11 op&t;'I"gaVIlt:i. BE1zwga nema istra.flv().'I1;1u I II, Irl r >lle~a.

Aleksandar Gorbovski

Sarajev«, [anuar 1986. - Drugo izdRllje

SADitZAJ

Str.

IZGUBLJENA SJECANJA.

• 11

.. Kako rekonstruieatt daleku prOillost? .. Kniige na IOMlltama * P.lj~ke 1a~aonsKI:ngrobl'l.ica * Lagende, pr danja i etl0vi umjesto dO'Kumenat& * Gd.je .su liZ- nice lzmedu maste i [stori)9ki'h cinjenicar? .. 0 ~eIOU govore saeuvan! rukopi·~i * 11ra,goyj visokib znaoj * Kako ddi1rovati i ratZumje~i <irevnu pMiost'? ..

OSMAR U SVEMIRtT

.. KoUka je puta nasa ,planeta mijenja-la. svoj izgled? * .Koliko je star tovjek? .. Svjeciocaostva 0 danu k.ar d su se nebo i Zemlja pretvortl; u ,ko§mar i ,pakao * Ko su blU nepoznata ,biea Ato so !jude upozora,vaU na dolll>zak opsteg potQPa? * Sta jeZemUu dovelo 08.

ub unL§teoja? * Da Ii smo na Ipragu ledenog doba1 ..

T AJN A SIRI.fUSA E

• 1.3'

.. J su li nam prect stJ;gli iz Svemi'ra? * Ko je jprvi oU~tlo weUku kcnstantue? .. Odakle poti'f!u fantaL1~na znanja drevnih astronoma? * 0 temu govare tul'klorne traCliclje a.frickog plemena Oogoni? * Kako nbJaso.lti zapanjujl.lca znanja drevnih predaka? * Gdje !' nalaztla i 1cako je iz.gledala hipotetifna ,*Zemlja

r e~? *

IJI U TVO DEVET NEPOZNATfH

,1.53

PUT DO BES MRTN sr.

07

I ako u se ~uva.la drevna tajna znanja? * Nel>0- '.1 It I t, danstvena radijacija u ~ghpatsklm plramidama

I ko odgonetnuti stotinu htilj ada §lifrova,njh rukoIII I '~Ta'janstveni testament Hajnriha Slimana, COII- 1.,1 [l KOj i je otkrlo Troju * C'etirl veH·keli:ivi.u~acjj.e dillt'k pro.§los,ti * Da li je tacna zanimljiva te~a Mo- 1'1 I S 'I lena? *

DOBT.[ S tz : VEMlt A

• 15

PRA[R'rORJJSK.1 MJ 'II 'N A I I

Il

• '113

PITANJA ,13 ,Z

IZGUBUENA SJE<:ANJA

* K.A.KDREK.ONS"llRUlSATI DALEKU PBOSLosT1 * KNJIGE NA. l.OMACAMA * PLT.A .. CKE FARAONISIKIH GR:OBN[CA * LEG;EJNUE. PREDAN.JA ·1 EPOVI UM.JESTO DO·· K:tJiMENA'11A * GD.JE SUGRANICE IZlMEf)U MASTE I ·JJS'llORIJ'SIUa ClINJENlCA? * 0 CEMU GOVORE SACUVANl RUKOPISI? * TRAGOVil V1SO.KIH 'Z<NANJA * KAKO DES.:rmOVAT! I RAZUMJ~T!I DREVNU 1PROSLOST? *

,I u anbe, 22. april a 1973. (APN)

U potrazi zanalazistima srebra, geolozi Tad~ii2.vrSili su zaista senzacionalno otkriee: u ma Istodnog Pamira, na viSe od eetiri hiljade nadmorske visine, gdje prema postojecim ij kim svjedocanstvima nikad nije bilo Ijudskih Ij - oni su pronasli citav jedan grad!

,I ni izvori otkriveni u njegovimkamenim zi,fragmenti poslo:vnih i diplomatskih dokuomogucili su njegovo datitan.je u deseti i

11

dvanaesti vijek nase ere. Dokurnenti su pisani arapskim pismorn na jeziku »farsi«, kojlrn lOU govorili preci danasn] ih stanavnika Tad~ikist na.

Arheolozi su ustanovili da su Cit v va sto)jeca

zitelji grada ekspleatisali bogut rudnik srebra. Oni su odrzavali prisne trgovinsk i diplom tske odnose sa susjednim zernljamn - ,.!\r, ni tanom, lndijom, Iranom ...

Izgublj ni »s:z: brni grad« est vlo j[' mvr m nirn ist,razivacima mnostvo mat. riJalnih 1 k I. a n. cin4 zivota njegovib stan vnlk: l njthovuu vJ'r v njimao U sr distu hr m ctkriv 'Tlil J" Vi'll t vat e, eime j prvi put potvrd 'no du .. 11 III l\mll"nji stanovnici Pamlra bili ob ~av (J I v 11,,11' v' dn dvanaestog stol] 'a. Kasnij !HI f01.'1l1l111111 1)llmlli islam.

Nauenic! s nad [u d1 (dIIIJ, 1.lt'I"lvnnj· .je-

dinstvenog arh oloMcog llbjl 'k! 111:lul'l.l Un'll' ... tranic u istorlji dr vnib.civillza. 'ijn!

Agad s, yin d

III IIj II i U usmenoj predaj i Tuarega. U tom predanju '!ltt nj u .se »okamenjeni divovi«, a akamenili su se .. tI\ ~n .. t su izazvali gnjev - bogova!

hIking, 10. maja 1975 .. (Tanjug)

1{ln ski arheolozi su hili izuenadeni kada su u pruvlnci]! Kansu pronasl; nekoliko desetina duguI I t ih I tankih dascica nacinje.nih od borova drveta I [ablnna, Njihovo iznenadenje bilo je joS vece kada

II kunstatcvali da su eve plocice sa natpisima na I )w"Ikom jeziku prezrvjele u jednoj grobniei, u zeII Inoj peel, gotovo dvadeset vijekova. Rijec [e, u I VI ri, 0 r ceptima iz ranog perioda istocne dinastije 11 III, koja je vladala Kinom od 25. do 220. go dine II 1:,1' 're.

UI upno su pronadene 92 ovakve drvene dascice III Inc aka 23centimetra, a sirme od pola do jednog '" uti rnet a. Na njima je ispisano ukupno trideset j'I'!"'pata, aU sa. oko stotinu lijekova, Neobicnost IHllrlllt.aska nije same u tome 5tO su ova najstariji III I Ii r cepata stare kineske medicine, vee sto se

UII idnose na razne vrste bolesti i medicinsks grane 'lOp: u-: hlrurgiju, ginekologiju internu medicinu i II 'IIIl, II Iijekovi su bili namijenjeni i anima koji p'llI' tId bolesti uha, grla i nasa, zuba i ociju..

Dr vni kineski farmaceuti su ocito hili i prakII n] n s bien±. Oni su, u stvari, bilr Ijekar! koji su UIlIj! 11 tie samo da lijece, nego i da spravljaju lije'I n I ~[I , olesti koje su lijecili. Taka je na receptima, ! I, muorn poeetku, ispisano 0 kojoj se bolesti radi, Iii su joj simptami, prircda bolesti i uzroci. Tek pll I Jl toga s gavori a lijeku, dozi, nacinu uzimanja

I nul ral ndikacijama. I na kraju - uputstvo kako " I [vk spravljal

L I Paz, 8. avgusta 1976. (Rojter)

11 prasumama sjeveroistocne Bol ivije pronadeni I( l. I,ll 'j dvadeset hiljada sela na povrsini ad preko

13'

400.000 kvadratnih kilometara, koj svjedoee 0 postojanju do sada nepoznate civiJizacij na latinskoamerickom tlu, Kako se p.retpostavlj I ova civilizaeija je: svc] procvat dozivjela oko d setog stoljeea prtje- nase .ere.

Otkrivena: oe-selja ok.rut na jsu dobra olluvan'Lm kanalima koji su ujedno slu~iH i kan putevl, KanaIi su regulisal! obiaan protok v d po J v kaJe u ovim kraievima traju i po § . t mj .• 'j godi~nje. 'Njima su se kretali i k nul, p su h.l'HU i za vodeni saobraea]. Otkriv na j 1 ~it v IT l' put va, koji se prema rijeei,rn rh olog , III I;r:f tI dllcnom stanju. Prema etksivcnlm t ~I}\llm I prutpostavlja se da je stanovmstvo bllo v rn rtlju '1 d j. odrzavalo veze sa r zvi] nim ·iv.l z. 1 Ij m izn· Anda.

- To je j dna od n j:t;n llnjl [lh nl.lrl u Ju-

znoj Ameriei 'U novijc dobu vrdl d [ 'Idol" bolt-

vijskog lnstituta. za 'Tn lC)j,{ij,1I rho I. I'~O

Jo§ nam nij jasn d 1<1 K:V II doc:i kada d t Ijnij

-0

vr

njima

14

N jvjeravatnije astaviiJi su mnogo, ali je, naial:uvano malo - bijedni fragment: ad k.ojih je

t. sko rekonstruisati daleku proslost eivilizo- ' " 11)1(, lJUdskog •. coda! Jer, nasa napaeena planeta

ltll ,I, ko se gusl]a u vreme:nima mraenjastva,koja.

II uvljek nanovo uni~ta:v~la sve onosto je covjek,av .~ If,WI1, tva.r~o u pr0~I'o:stl, sve one sto je napredno, (l 1 krvlju ga,seCI 1 najlananije zrake naucnih 111 r J . Prisjetimo se sa'mosrednjeg vijeka, inkviztk~nkvist;adora, koji su zbog varljivog bljeslra unl§tavah sve pred sobom, cak i citave narodel r nji~e i pisani ~okumenti SUV1St' su cesto u proln L. kOla nam l rule tako daleka i stranav zavrsa\I I' n ~om~cam~. arheoloska nalazista gubila su se I orell pl)ackasa(to se u nekim krajevima sv ij eta. dIll fld j na~alost, i danas), drevna znanja i korisne

I'll uk, naSlh predaka taka su zauvijek unistavana.

rlsjetimo se, kenaeno, ne tako davne proslos.ti vr, m no. u kome je Hitler dosao na vlast kada su hlll!llnt teror i Gebelsova suluda propagandna mali rlj unistavali sve sto je vrijedno i sto se nije III r If> 10 u carstvo rnraenjastva koje se radalo u N '11 koj,

, .. Irna prizora koji se ne zaboravljaju« -

I ' • tog teskog vremena poznati novinar beo-

Ill.· »Poli tike« Predrag Milojevic, koji je imao

r' u da bu.de svjedok njemaCkih lomaca kulture, T iko ,je i. spaljivanje knji.ga ostalo u najzivljem

'lIlju. BUo je to desetog maja 1933. godine. KnjiII IItvJacene iz knjizara i bitbli.otek8, bacane na I n llu i javno spaljivane, Spaljivanje je u Berlinu

I I flO na nekoliko rnjesta. '

.r sam ih obilazio automobilom. Zadriao sa,m , II I tJ'~u pred Univerzitetom. Tu je bio centar ak, ~ nja njemaC'ke kulture'.

I II' zor je zaista ·bio jedinstven. Nasred trga goI velika vatra nap'ravljena. od suvog granja I,ll . I'· bllo tako razrnjesteno- da [e Heilo na pravu It III 11111. Oko vatre stajaJi su esesevci u crnim ko-

15

cicki,

gotevo

o kakvom prapr'm kulturno-

16

-istorijskim spomenicima i kulturnoj bdtini porobIjenih naroda. Unistavali su i palili gdje se god moglo stici maeern i ba klj om. Istorija nas podsjeea 1'Ia tragediju jedne Karte.glne, koju su 146. godine prije nase ere Rirnljani sravnlli s z mljom j morem .. U sedmcdnevnom po~ ru, u nfJjt ~o,j i najstravi.cnijoj nedjelj,i jednQg naroda, n staln [e 1 oko pola miliona dragocijenih rukcpisa, i~rorn slu!:ajlill spasena je same jed:no djelo, koje jP k snl] bilo prevedeno i na 1£1 tinskl,

Da je kojim sluca.j m K rt Hinu biSla tra-

gedlja slgurno je da hi mo dann, n 10 ~o vi~' anali o Carstvu faraona, 0 porn r. kim flu r-vun i praistorijsklm otlkri irna hr b ih K "W if. in , o Z gen tnoj Atlantldi, Sum rclma ...

Ali, dogo ilo s , n z 10. L, PIll) • '0 l t ko cesto dogad'alo u pro ·Josti.

No, nl to nij ~V', Knj 1,1-(1' 'loJI' LI l<'! n i. U tre-

cern vijeku prij nove I'rl', pr'vi h~lll HI om di,flQstijoe Cin, odlucio J dOl. pun 'vu dJ ,I, I uu u~lju, U isto

vrijem , sirijski car ~pi r 11\ l" I dill til s bace

na lornaI':' sv kl1ji'e J VI"j • ,

Ipak, (!i.nL ,d 'II [strn nlj lIf}I!" tstoriji

nanio Jul ij C z r kad jt' . rap It. It II Ilctu zapalio u aleksandrl] loj lucl. V ILr Ii 1 nil I' p nijela i na gr d, pJ nul su i bibUd·k I .l'et m stotina hiJjada djela uti la BU u n pI vn L ' '1. r Jt blo 00- govcran i ZfI unl~tl·tlj > mnognhtllJlllh riruld.'ldh rukopisa u GaUji, I'iml;lki cur OIIlJ<1 't jan un §tavao je sve knjige v ~un z maUl u,

Desaval] au B i ev kVL . h~ IJI vi: l u~ 0 a ato je j dna svoje dj 10 t pO(':,(l[l I JI' miN, zn m da Ii postojt bog iIi ne . , .c, prIJ" dv J i. J II hllj,)(i ' godina, spaljena su sva dj la gr~kol' tit Z()r I P lit gor , a ~alosno malen broj dj L Sofo1<11, ,unpl J I, Tita Livija i dr4'gih antiCikih plsacn hn nil euvan [e do danas.

P':,isjetimo se i Lav IzuL,l II I I jl' IJ Carigradu spalfo preko tri stotine h lJ. tll krljl'

18 '

Uporedo s tim, sve ~esce tvrde danasnji istraz1vaCi, mnoga zna~ajna djela ili njlhove vjerne k9- pije, leie jos neotkrivene u razm:n kr!Jevuna na~~ planete. Kao ilustraelja ove t,:rdnJe mo.zeda poslu~~ otkrice beduina Mohameda Dima, l':uvara kOZEl, kOJl [e 1947. godine u pecinama Ai~ l!' )M~, n. dal~kood obala Mrtvog mora, otkrio velik broJ gbnemh 1'0- suda sa. vecma vrijedni.m :rultopillltma. N sam~ da su to hili stari zapisi hebr' jsk Bhbtl1 , nege najstariji, prelazeel vremenski sv . rij . nj otkrica za hiljadugodina.

Ipak, rniBljeoja stru~oj k u

ceno je da au svici napi n1 u d II . Krista,a radiolos.ldm 'pitiv nj m doslo se do ~aklju~1l da p ti u lit; dine nMe ere.

Med.u rukop,lsima b Ill. lit iva l' 11 poglavlja knjige H,abakuka (prorcok '~.Jurl jl ~, fI: ,'~' '110 kompletan tekst lrnjige prcrckn l~.~ IJII, t \11) do tada

nepoznate knjige »Dokym ,nl' 'k,l i ~L rnekova

knjiga«, i dvije takod t I, t knjige

»Rat djece svjetla prottv dJtt I »Himne

zahvalniee«!

MeClutim mozda j n jZnI • JI1 J 'oLi I u spi-

Ijama Ain F' hla bilo pe .r' '~!IlH Il tiL viticusa« (jedna ad knjiga' pray u l:rtur!)111 Z vjl'lu) pisan~m n hebrejskim pravoku nlm ,luvll III, ngo nml~ (Eml~aD$kim edno no k n . tsklm pI mom, sve je ostalo, osim Lam lt1JV dokunwll' n II ~ Ilr mjskom,. bile pisano starohebr [sktm, HILI j j to, t, .f VO, pr,ekrasan dzepni prirucn ,,P vi tVI'. It U mogao je,

sud l:i po litel:'arnoj vrij idnns I, pOLL . i od izrael-

skih proroka ili kralj v r

Nista manje v.rij dni ukoJ I, I 1 dukurn nti koji bacaju jasnije svjetLo n l\1, U Pilil t rij_u, pr tl?ostavlja se, Ide u mn gobr jnlm 1.II·L, Ll'm . AZIJe, Srednje i Ju,zne Ameri'k I U V Ikl nu, u, ~ .dcl,_Je~naga dana kada do njih dodu 1 11' l~ V h I lstoricari,

20

J '11lJ se, 0 drevnim dvmzacijama i praistorijskim dlljJ,.llluj ima saznacemo daleko vise,

M dutirn, dok ne dade taj trenutak, prisjetirno " 11Ikopisi od neprocjenjive vrijednosti pretvaeali II St' U pepeo i u Srednjoj i Latinskoj Americi, I dntl hronlka kaze da SU, iza Spanaca na konjima I It lsukanim rnacevima, is11 eveceruci koji su ria ~ I I islclm trgovima pravili Iomacs ad drevnih spisa, III I pisa i slika. Zna sa tako da je prvi nadbiskup I M -1 slku Don Huan de Sumaraga spalio nekoliko I. I'tlnu hiljada drevnih spisa i hronika, koje su go'III }p 0 znanjirna drevnih civilizacija ovog podnebII 8trasnog i bezdusnog nadbiskupa oponasalr su

11 cit l-ih godina i os tali biskupi, svestenici i vojnici, I III d j za sva vremena unisteno i one malo preII l11th rukopisa.

(1.U7; v tr! rukopisa kOj!i. se danas cuv.a:ju u Zap IIIMj Njermickoj, Francuskoj i Spanijj, nije nista III iI u acuvano od istorijsklh hronika civilizacije I n, koji bi nam danas i te ka:ko pomogli da reJ IIII trulserno zivot stanovnika ovog podneblja. NaIl J', nista .zalosniji .fragmenti nisu ostali i 0 za"III' n m narodu Inka.

I ad, s , nairne, U carstvu Inka pojavila epideItllJIl n -ke zarazne bolesti, kaiu predanja, preplaseni I IIiHI pitao j sveje svestenike sta da radi j kako 11'11 . ' • pasi,

Tr ba ukinuti pssrnenost!

()rI tog trenutka Iornaee na trgovima bile su II rlru-vnt prtzorj sirom carstva. Na njirna suo pa• III I'U!' opisi, hronike, biljeske iz astrcnornije, rnaI u It I I i proracuni, spaljivani su i zreci (cuvari I j III loU nj i biblioteka] sto su pokusavali da saI II. najvrednije rukopise,

I turija jedne civilizacije padala je tako u za, nr-stala je u vatrenim stihijama, neprebolia sto ih je eovjek zadavao sopstvenoj po-

21

Mozda hi se, ipak, 0 ovom neobicnorn i zagonetnom narodu mnogo vise znalo da se nisu pojaviii spanski konkvistadori i vjerski fanaticL Jer jedan hrabri zrec uspio je u hramu Sunca da saeuva nekoliko komada tkanine sa opisom bu:rne istorije Inka eivHizacije. Medutim, to.kom 1572. gcdine, oni su igrom slucaJa nospjeh u rU1ke Sp' n ca, a ovi su ih poslali u Madrk1 svom kr,alju FiJipu II. Dragocjena tkanlna, vrednija ad mnog1h tovar zlat~. nazalost, nikada nije stigla u vropu - tala je zajedno sa krhkirn brodorn u divJj m n vr menu,

negdje na pul'!ini Atlantik,a. . , ..

Sliena sudbina zad sil J I IS nu ostavshnu

nista manje zanimljlvih Act k I' 011 oljubivog naroda kojeg je okrutni §panskl puslolov H 'rManda Kortez uniStio u najsjajnij m dob . ' n' zvu 11 zbm,g toga joll tuznije rijeci. pozn tog st:r: I,r tl)' Ui'Jbudljivog vremena Vilijama Pr skota 'Iz OVlH'('IlC i p,red nadaleko poznate pirarnld T otlhu kill") I u M kslku:

~Kakve Ii sa mi ll n III '~ll roll nlku, kada koraca po pepelu naroda, od koj, h )t fu ev gorostasne gradevin • koj nas pr 'nos j \J !vo,. taro doba! . '. Ali ko bijahu ti gr dit'l;11 JI 'U H to hili Olm ki, cija s povijest, poput 1~~1.rH 11 i tana, gubi u maglama I gendi i bajki, li, k o :-;to S obicno tvrdi, miroljubivi i marljivt T'ol ki o kojlm govore jedino usmena preda,njll,? Stu. hl] ~ tim tajanstvenim ciliilizacijama j ,in 'tvl'uih ~r I' J 'telja? Sta

bi.laSe; gdj!e nestadose?1 ... OJ •

Ma koliko nam ti e'rl vi sp Iliv nj I iz.gledal1 bezumni, divlji i fanaticni, i tI~I' • DVjl'l, k istrazivac Alek andar Gorbovski, oni nt u bill pr( Ll kapric ili hir. Te postupke diletlrao j I-lII vnl "'II' Jut k svih vladara ili despota - 'da uevrat j. ltV. [u svoju vlast, Poja va covjeka ili ljudi ci' j h 7.0 nJIl n izuzetno snaznim - uvijek je hila v -ornn up' n

Karakteristiena an gdotu, navodt .orbovskl,

vezana je za ruskog cara Ivano • ul,no '. Kad su mu jednog dana [avil; da j u Mo, kvu doPUt,ov30 neki

22

~I Ina' ~.a mnogo knjiga, on je poslao svoje izaslaI It·, koji su od stranca uzeli nekoliko djela. Rusima .Ill (. one ucinHe veoma mud rim. Bojeci se da se , Illd n bi naueie kakvo] premudrosti, Ivan Grezni II lit redio da se sve knj ige donesu u dvor, da se I Ill" 1'1 da se strancu isplat! suma koju bude trazio! J ~r:Jnako teske fane povljestt .Ijudsl:wg roda na-

IHlli SU j pl~acka§i arheoloskih nalazista. Pred njj- 11lII,lOm n zasitom .grabe'zJjivoseu nestajalo je ave sto I' hllp bile vrijedno i mo se moglo.i na ovaj iii onaj 11 II ill. pr tvoriti u zIato i novae. Pljaekali su nala-

I U ntralnoj i Latinskoj Arnerici, na Uskr-

Ii lUI otoku, si.~om Azije, u Africi, u Evropi _ plJ k It SU PrlJ€ nove ere, u Srednjem vijeku

lju k [u i danasl '

fllllk, grebari cm;jekov€ povijesti, drukcije ih i UP ~ :7:emo naz:va1i, i dalje su pljackali, pl [aekaII .• , Njihovu holesnu mastu, ~i)'li se, najvise su ,101 lIplja..te piramide i bljestave grobnice egipats.kih r II lIJ1UA.

Ost .10 je zabiljezeno da je vrhunac pljaekanja '.Ip LsJ ih grobnica dostignut u vrijeme dvadesete ,ti'li [je, Silne ~ raskosne vladavine Ramzesa I i U, 1110 n g Setija I i II, bile su vee prosle. Sljedecih I • t kir~]jeya, i~uzev Iegendarnog imena Ramzes, II naIl hlsta sto se rnoglo cijeniti, Njihova vlarun bila je 'Vise nego slabasna, a perrnanentno II r ,n g:rizala p6dmitIjivost, HcemJ,erstvo 1 .kOl·UP• Zbog 'toga su bogate faraonske grobnice pljaeI I vi,:. i stra,iari, .: i nadgledniel, i sluge, i svestenici, Ilj-lllv I, pa cak 1. fa:raonski savjetnicf

It. og vrernena, .dvadeseto stoljeee prije nove ,. , Itluvan je i jedan papirus na koine je detaljno I IJ '. n tok sudskog procesa protiv jedne grape I I , J i 'lIptnih faraonskih grobnica, Na optuzenicIlpSU se nasl] izvjesni tesar Hapi, umjetnik 1 1111111. felah Amenemheb, vodonosa Kernvese i

II I lh lih nufer, Pritisnuti nepobitnim dokazima, I II Io: Iovno izjav.ili:

23

» __ .Otvorismo njihove Iijesov i njihove smrtne ostatke i zamote u kojima bijahu. Nadosmo uzvisenu mumiju kralja _ .. Bijase velik niz amuleta i .zlatnih nakita 0 njegovom presvijetlom vratu: glava mu prekrivena zlatnom maskom - usvlsena mumija bijase sasvim prekrivena zlatom I draguljima. Njegovi ostaei bijahu iznutra i [zvana pozlaceni i posrebreni, svim skupocjenirn k m n vlm oblozeni i ckieem. Otrgli smo zlato sto nadosrno no. mumiji tog uzvisencg bogs, i njezine amul 'l I vrijedne nakite sto joj bijahu na vratu, i ornot·, U. kojima pocivaSe_

Kraljevu suprugu nadosmu n ali nacln. Njezine zamote zapalismo. Ukrados 0 njczln vrijedne pribore, jer b~jahu to posud ad zl 41.11, sr ra i bronze. RazdijeHsmo i zlat.o sto ,M mlntu n.a mumijama tih dvaj u uogova, razdij llsmo f) j dn k' dijelove i amulete, i nakit, i zamot ! ...

Nistane ostade!«

lake nil papirusima nij en hl0 z bilj feno,

drevni pljackaSi faraonskih gr nl ~ blU u vjerovatno proglaseni 'krivim i osud en n t §k kazne, Medutirn, Dolina kralj.eva .i dalj j (J·t 1 meta bjeIosvjetskih lopuza i pustolova, J r kulw j za.biljezio euveni arh olog Hauard Karter, I bLl~otstvo ~to je nadrnasivalo i najrpohlepnlje snove, 1 ?nlo je tamo sprernljeno aa onega ko je meg 0 d nile!: sredstva .i put da ga dohije, te prtje ill k snl] , p~ja~kaSi su, naaaloat, morali da dospiju. do sV0F! • lj I.

Tako su pod rukama problsv j tu nestajale i mnogo vrednije stvari od zlata, sre u draguljanestajale su dragocijene bilj S:k i J)Qruk na§jh davnih predaka.. njihova opaianja i ku t ,Nestala su sjecanja na v.remena koja se, l kn r k _mo, gube u izmagliei naseg neznanja.

00.0 sto je ostale i 5tO s 8'~\Ival do danasnjih dana bijedni su fragmentl vr rn na kojeg U ovorn tl'enutku tesko mo.Z.emo i da ZI'U'fllsH:mo.

24

Kako onda da odgonetnemo sve tajne pradavnih \: zHh civilizacija? Mogu Ii narn u tome pomoei tin'vo legende, sage, svete knjige i epovi?

Koliko irna istine u Bibliji, Kur'anu, Popol VuIll-I, Zoharu, sta je istina a !ita. pjesnicko hiperbolilIIt)J' u »Mahabharati«, »Kabali«, »Epu 0 Gilgameu«, gdje su grantee izmedu maste i istorijskih cinj e-

III 'n 1I ostalirn epovima anttke?

Kako naci odgovor na ova pitanja?!

Uvjeren da biblijski tekstovi poeivaju na istoIljs)dm cinjenicama poznati engleski arheolog Leoliard Vuli je dvadesetih godina ovog stoljeca poceo II k pa. u Uru, cnorn poznatom babiloriskom Uru

II I~ald-ji, zavicaju Abrahama, i uskoro dokazao da 1I veliki potop u »Epu 0 Gilgamesu« i opst; potop II :oBi bHji (. isti dogadaj i da [e nepobltna cinjenica.

SHean uspjeh, kako je vee u svijetu poznato, Ilu~Jvlu je j njemaeki arheolog Hajnrih SUman. VjeII'jlJ i da Homerova »Ilijada- i »Odiseja- govore i npv.uJu istinite dogadaje iz a.ntike, Sliman je pceeo d.l st aZuje i uskoro je otkrio legendarni· grad I I'Clj U, prekopao grobove drevne Mtkene, pa cak naI! I i pr krasno iz reahareni pehar iz kojeg je Odisej,

II Iklc, povijesni Odisej, pio rujno vino!

NI~ta manje zanimljrva svjedocanstva mcgh bi

lsprlpovijedaju mnogi svjetski istrazivaCi i arhe- 1I1.:tI, a ako se ovorne dodaju.I slueajna otkriea, nije If Iw za.kljuciti kakve sve cudesne oknlnosti uW':u 11 I, Ull~ predstave e dalekim iscezlim civilizacijamal

KOSMAR U SVEMIRU

. * ~OLIKO JE PUTA NASA FLANETA MIJENJALA SVQJ IZGLElD? .. K:OLlKO JE. STAR OOVJEK? * SVJEDOOANSTVA 0 DANU KAOtA SU SE NEBO I ZEMLJA PRF.TVO.R.ILi U KOS~ * IKO SU BI,LA iNEP00NATA B.£CA STO 811 LJUDE UPOZORA VALl N A OOLAZIAK OPSTEG POTOPA? .. STA JE ZEMUD DOVEW N'A RUlB UNISTENJA? .. DA LI SMO NA PRAGU LEBE'I'JQG DOBA?

U n kim krajevima svijeta i dan-danas iivi III IIIJjlva saga koja govori 0 tome kako je nasa pi II I cln u svojoj dugoj povijesti cesto mijenjala izII I. T mo gdje danas earuju zima i led, kaze se II IIiJ ,.Jlll:i, nekada se ljuljuskala topla morska puI I' I na lropnu je cvjetao zivot; tame gdje se danas 1111 t II ~I k ntmenti blla su mora i okeani, a u srcu d 11 I nJp,_:: Atlantika i Paeifika - cvjetase najna-

.27

prednije civilrsacije, a narodi, kojip vise nema, zivj.ese u blagostanju!

Da, nasa planeta je u svojoj dUigOj istoriji." Z<!.ista oesto mijenjala svoj izgled. 'I'a cinje.nl.ca danas dobija i sve ubjedlj1.vije nauene dokaze. Na Zemlji su se smjenjivala geolcska doba, a silne vulkanske erupeije, ka tastrofalni zemljctresi, meteorske kise i st.reh0viti udari nebeskih »Iutallce« (nebeskih tijeia razliciLih dirnenzija) pos,ijal'i BU sir om na~e .plan'ete teske oz.iljke, cije zlokobne ef,ekt" tek d nas pokusavamo da rekoastruiserac i :shvatimo.

Razne katastrofe, u to v.is niko n sumnja, u davrroj proslost! unistava] 5U z' ml] i narode, mijenjale relj f,. a klice zivota IIHDn()VO SLI nicele i'Z pepela, Ali, kcliko je, zaprave, stara nn§a planeta? Kada se na njoj plojavio zjvot?

Generacije i ~eneracije naucnika proslosti trudno se da odgovori na ova. pitanju. Prtajetirno se: u esamnaestom stoljeclu rra,ncuSiki prirodnjak Bifon tvrdio [e da se Ze:mlja ohladlla prije n~to vise ad 35.000 godina, iii da ss na njoj iivot pojavin dvadeset hiljada godina kasnije .. U lstom stoljeeu lord Kelvin demantovao je Bifona tvrde i da [e na.§a pianeta stara najmcnj - deset mlliona godi n . Danas znamo da ot jedan ni drugi niau bLli u pr vu i da je Zemlja mnogo starija - oko 4,6 miJij l'di godina! M0iriia i vise!

Slienih nagadanja bill) je i u proelusti kada se pokusavaio odrediti starest covj kf.l, l': pravo vrije;liTl kada se njegov :ttaj.stl;ll'iji pred 1< usudlo da stane na dvije nogs i da krens u - is'lol'iju.

Samo do prije neikoUka decl".l"lijn vj rovalo se da jecovjek star Izrnedu P t stetdna hiljada i s;est stotma hiljada godina. Medutirn.. otkrll: .. amerlckog antropclega Karla Johansona sa k.raja 1973. godine u Etiopiji! pomjerllo jle vrijem, p'ojave dvonogih covjekolikih bica jos viae u pro's;lost.. Fragme:nti kostiju nege idLO Iobanje start oko tri mllloaa godina pripadali su covj.e,kovompretku 1z: reda »australc-

28

-tren 'ILt Oldrin na Mjesecll: [esu Ii nCiiSu plal'letu I' 1I~losti p.osjetila nepoznata razumna bica Iz Svemira

,.,itekuS8", a naucnic; srnatraju da nema mjesta sumnji u to da [e-on hodae samo na - 'dvije Doge I

In8~e, dolina Afar-Aves u kojoj je J<?hanson dosao do svog senzacionalnog otkriea, privlaetla je i ranije paznju geologa i paleontologa, posto je nekada hila bogata vodom, pa su se tu okupljala stada iivotinja, 0 liernu svjedoee nj,ihovi brojni, fosili. I klima je bila blagonaklona prema ovoj dolini sto [e uticalo -da je pretvori u pravi »zlatni rudnik«za nalllcnike koji tragaju za ostacima i porukama daleke proslosti nase planete. Ostaci gazele u zemljinim slojevima starirn tri miliona godina ukazuju na to da je deliria bila obrasla visokom i gustom travom.

Upravo ova posljednja cinjenica navela je antropologe da pretpostave da je upravo u takvorn ambijentu covjekov daleki predak napravio nogarna svcje prve korake, Spustivsi se sa drveta, on iz neugodnog cetvoronoznog polozaja nije mogao da otkrije divljac i zvjerinje iznad visoke trave, pa je morae da se uspravi. I uspravio se i - nacini,. prve korake! "

Pronadeni oscaci kostiju to nesumnjivo potvrduju, posto je na osnovu zgloba koljena rekonstruisan oblik mlSica koji odgovaraju in.dividuisa uspravnirn drzanjem,

Sta. se ad tog istorijskog trenutika desavalo sa covjekovim najdaljimpretkom tesko je rekonstruisatt. Po svoj prlliei, citave generacije su, u potrazt za hranom i boljim iUvotQ.ID., krenule na istok, zapad, sjever i jug. Na tim putovanjima u nepoznato rnijenjali su se i ml5i preci - postajali su dovitljiviji, lukaviji, pronieljiviji, stgurniji, brzi ... Taka sve do prvih zajedniekih naselja, prvih etvtlizacija - do dandnjeg dana!

Dakle, nema vise .sumnje da je covjek star vise od tri miltona godina, a najnovija otkrica u Pakistanu ukazu.ju da su najstariji preci ~ovjeka zivjeli i prrje 10 miliona godina. Od tada pa do danas iz primitivnih ljudskih zajednica radale su se kulture

30

daleke proslcst]: sta pre-dstavljaju 1 !kame su pr.ipa.dali?

i tajanstvene dvilizacije, umirale i ponovo se ddale; desavale su se kataklizme u kojima j ljudskl soj cesto dolazio na ivicu potpunog untstenla, potopi kao sto je onaj 0 kome take zorno govori »Bibllja«; stlno se tresla zemlja, voda s mijesa1a sa neborn, nesta[ale su zeml]e j narodi, brisani kontin nti, a ?:ovjek je poput Si2iHa i dalj pokusavao ono sto rnu, ~azalost,. moida nikada nee€ poe! sa ruknm - da podigne i stvor: civiHzaciju 7.a sv prilik i za sva vremena!

Do nasih dana ostali su jo sarni bijedni frag-

menti, miz rna svjedo~anstva 0 dr vnim eiviltzacijarna i vrem nirna sto su Ih p rrnan 'ntna' br isala. Ostali su dokazi da je covj k n svorn dug m i, prije svega, tego'b.no!l'l I lrnOvl'tom pu u do danasnjeg dana prelazio kroz stravien kootna.r, koje j ri.jecju tesko docarati. Ali, prisjeUmo B :

», •• Drugog mjeseea, sedarnna slog dana mjeseca tag dana otvor,iJi su se svl iz.vori veli'k' provalije i ckna su se nebeska otvortla. 1 p d la je na Zemlju kisa eetrdeset dana I e ·trd set noCi ... o; (»Biblija«)

Isti ovaj strasni dogadaj, srnak '\fljet kako bismo danas rekli, hiljade godina ptlj n go sto sa ga regLstrovali nepoznati autorl »Bibl i j '(1 I detaljno je opisan ria glin nirn plocicama drevnih ! zagonetnih Sumeraca:

») ••• Rano ujutro otpoceo j pljQ!iak, a nocu sam svojim ocima ugledao kr~pnu. ki§u. P g'led~o ~~m lice vrernena - strasno je bile pcsmatratt vrije-

me., .

. . . Prvi dan bjesni juzni vj tar, brzo nalijecuCi, popunjujuei planine, kao rat sto Ijude sustiae. Jedan drugog Ijudi De vide .. ,«

Potop, biblijski potop, za koji v~ n rna suronje da je istorijska cinjenica, zabiljezen j u svim predanjima i legendarna na 5VI~m konttnenttma nase planete. Ali:

32

,.Vi se sjecate samo jednog potopa« - pricali IJ ·u ~etvrtom vijeku prije nove ere filozofu Solonu 'RJp tski ireci - »a njih je bilo vtSe. S vremena ill vrijeme nasa civilizaeija, kao ,i civilizacije dtugih " roda, biva unistena vodom koja se srueuje s neb~, , " Covjecanstvo su sustizale i jos 6e ga sustizatf U buducpooti :tnnogobro'jne katastrofe , ., .<:

Nije Ii bas o'jednom od tih mnogobrojnin po~OPQ sto su u proslosti zadesaval] nasu planetu rijec II staromeksrkansldm tekstovirna, u takozvanom »Kod iksu Cimalpopoka«? A evo 0 cernu se tu govori:

» •• ,.Nebo se priblizi]o zemlji i u jednom danu sv je propa1o. Cak su i .planine nestale pod vom ... «

I u svetoj knjizi »Popol Vuh« Indijanaea KietT lJl daleki potomei danas zive u Gvaternall, ost8010 j za.biljefeno:

» ..• Dosao [e voeUki petop .... Uk se Zemlje .zal1\ra~io, j pocela je da padacma kisa: pljusak i danju, pljusak i necu ... Ljudi su ocajno jurili ... «

SHena kazivanja za:biljezena su i u drugim drev(lim svetim knjigama i hronikama. Potop se dogodio , tu nerna sumnje, ali nerna sumnje ni da su ljudi up zoreni na dan kada c~ se »nebo i Zemlja spojiti J k smar i pakao«, j savjetovani na koj~ nacin da p spasu, a svog legendamog Noju imaju gotovo svi

n rodi s:vijeta.

II .••. Ne pravi vise vino od agave i poeni dubiti d 'bll? vetikog eempnesa i. udi u njega kada u mjeI' u tozontli voda dostigne nebesa! ... «

Tall:o je svoj nared, pred strasnu katastrofu, up znravao bog drevnih Acteka, a u babilonskom flu 0 Potopu, .bog Ea savjetovao je svom sticeniku Ut- nap,istilju:

D ••• Pcrusi svoj dom i sagradi umjesto njega - u LJcl: Ne brini se za svoju irnovinu, raduj se ako u. iJ e:i. spasiti gall zivot. Ali povedi sa sobem na II '(1 I razna zjva hiea, PI) dvoje cd svega ... «

.1

T jne W!ezHh chdlizacija

Shcne iIi gutcvo istovetne misije vrsili su i »bog~vil( drugih naroda, a Ijetopis] Burme, oni najstarIJl, govore 0 !,tovjeku« I oji se iznenada i izniodkuda pojavio medu Ijudirna:

~' .... Odjeven u erno, .on je koraeao posvuda gdje se skupljao narod, pe ulicarna j trgovirna, i tuznim glasorn upoaoravao Ijude na ono sto trcba da. se desl ... '~

MoZda bas zbug cesnh katakllarnl u praistorlji, zivot drevnih Maja, na prirnjer, bto je obiljezen ocekivanjem ponovnih katastrnta, tIm lstim nepri; jatnirn iscekivanjem obUjez ns MI i mnuga mjesta biblijskih takstova:

lII ••• Sunce ce pornraciti, I MJt.'.&l..·c nl'ce davati sjaja. I zvijezde i: pasti S n ba, I loa 1 , t' . se nebeske pokolebati. .. 0 danu turn ! satu nlko nista ne zna, .. a:

II1Bce, tvrde mnogi lst:ra~Jva~l dn jl:' bibhjski pctop najzornije opisan u sum rskum .. Epu 0 Gil-

gamesu«: .

» ..• Sv sto imadoh. ponesoh sa sobom, live sto u i,i votu stekoh, pozvah u svoje v07.il(), obntel] j sve rodake, zivotin] poljske, rnarvu S pHill' i Iju·de s posla, sve to ukrcah,

Unidern u vozilo i zakljueam VI" to , ,"

Kada J~ ~I'a.nulo sun' dal 'kn 11:} obzorju navuee s ern oblak. V(>drina dana najvdunput . e prometne u noe, brat ne vidi "liSP hrata, nnrod nr-ba se vise ne mozQ da prepczna.

Bogovi bijahu presrrasenl ad povodnja, bje-zahu i utekose k nebu Anua, bcgovi cllcahu, kao psi pokraj zida, i tiho Iezahu . , .

Sest dana i sem noel buj hu oluja I poplava, orkan vladase na Z mLji. Kad .'( drnl dan osvanu, oluja se stisa, poplava s lzravn«, koja pnstosaSc kao ratrie vojske: umir ise se valovi, olujna vjetrusina jenja, i povcdanj ne ra.~cas vIse.

~ a prorna trah kakva je voda, zarnukao bjese njezm gromot, a ilovacom pcstall svi ljudl!

'v do krova dopiraie moevara!

OLcdah gdje j e kopno, gdj,e obz.orje mora, da-

1,111, S svian daleko izroni jedan otok ...

1 0 brda Nisiea dospije vOO10, doplovi do brda

1 J i zauatavi se kao UlSidreno... .

Kad osvanu sedmi dan, pustim goluba, posaljem II UP dvor, on odleti i opet se vrat] taj, rnoj golub, j 'I ne nade pociva1i~ta, on se v1'at£.

1 ja pustim lastavieu, neka leti, i ona odleti pa I' vrati, moja lastavica, jer ne nade pocivaliSta, ana VI' ti.

rZlilsaljem i gavrana, pustim neka. odleti, on odIIli I uvidje gavran da opada ogledalo vode; en zdeI " Iljece naokolo, grakCe i-vise 5e ne vratt! ... t<

Na svorn putu od praistorije do dan as, oovjek .It', knko se vidi, dosivljavac teSke i odsudne trenutI C', ["otopi su unistaval! zemlje i narode, a visesto~J 'tni covjekov trud odla'l.io je u neprovrat, Sjetimo

I' legendarne zemlje Ark:adije, ciji su stanovniei na IUg'11 Greke, na Peloponezu zivjeli u slozi i Ijubavi, II lzobilju, bez briga i nedaca, sve do strasnog potop I koji se desio j'os u vrijerne »kada Mjesec nije ,Jill) na nebu«.

Ali potopi nisu jedinl koji su uniiltavali drevne unrode i civiliozacije. Teske oZiljke coviekovoj istoIlji nanosila su i razna nebeska tijela koja su u pr(Jsla. ti ulazila u Zemljinu atmosferu, odnosno udarala u tlo nase planete, izazivR]UJci razne porernl'6aj· - od katastrofalnih plinta i oseka do neIll' ·gll'dnih posara sto EU orgijali danima, mjeseciITI , pa i godtnama,

Tragove tih katakhzmi o~rivamo danas u gotovo svim krajevima svijeta: Kalipjuhajara iii Sveto j z rc, na estonskem estrvu Sarerni, nastalo je pri]e vise au dvije i po hiljade godlna na mjestu k ljP [e pogodio jedan komad iz meteoritske kise, I OJI je bio tezak oko 550.tona. Jedna africka dolina PI mjera oko cetrdeset kilometara, za koju se dugo vrt mena smatralo da potice od najstarijeg ugasenog

35

vulkana na svijetu, nastala jej u stvad, u trenutku kada je neko golemo nebesko tijelo udarilo 0 zemlju. SUene oZiljke nalazlmo u Sjevernoj Americi, Aziji,E.vrr:Jpi,. Jumoj Americi, Austl'aliji, a sasvim je sigumo da daleko ve{:i btoj prekrlva rnorska i okeanska l>0vrsina!

o ovak.vim katastrorama gOVOrE~ i mnoga predanja svijeta, a mnogi. narodt !ivj,eli su u znaku i~ekivanja novih kata~Hzmi: M.aje, hike, B'B'bilonc:i, a svete knjige drevne Indije .Pur.an·1I pune su nagovjeStaja . teskih n sreea koj ce unHi:ta:vati kontinente i Zernlji davati drugi izgled.

MOMa su od nekih ta'kvih kBta'kH~rni nestale Aflantida, Hiperboreja. Lemurlja, z mlje ~to su, sudeei po oskudnim zapisima i 1 g ndama,. prije svih ostalih (?) podLgle fantasticn clvmzllclje u kojima je stanovnistvo tivjeto U Sf ti i izobilju.

Kolika je, zapravo, op~..n.ost od slil:.nih ka.ta.strofa u buduenosti na~e planet ? Sta Pi se degodilo kada· hi neka nebesko tljelo zalutalo u .Zemljinu atmosferu i udarilo a tlo?

Na ova pitanja pokusavaju da odgovore mncgi naucnici svijeta, a poznati poljski astronom Jan Gadomski napravio je i konkr tn pr raeune:

Radijus Povdina
nebes. tije·la pot(lunog Sr dl1j ~ sLoe padanja
u metrima u-ni§.ten i a
65 20 'kml jednom u 22.000 god.
130 160 ~ml jednom u 12D.OOO gO,d,
4.250 po]a Evrope Iednern u 20 min. ,god.
8.500 pole Azije i dn 111 'U l mlrd. tiled.
17.000 pole Zem. tkugle j d.nom u 4,4 mll"d • .god. Takav zamisljeni sudar Zemlje s jezgrom komete, istJice Jan Gadomski, mogao hi izazvati na naso] planeti nesreeu niSta manjeg opsega ad stravicnog sudara s astercidom. Kako je pl'ora~un~ao je-

36

m ril:ki astronom, energija koja bi se oslobopr likorn ta'kvog sudara bila bi ravna energiji ,t stotina hiljada hidrogenskih bombi!

, kve bi sve reaikcije u Suncevom sistemu iza\lnlu [edna ovakva katastrofa tesko je reci, aU poI I) , fnnoogi. razlozi da vjeru.jemo da je abeg sudara I k ,plozij'e jedne od planeta Sun~evog sistema u • I'Vll' j ,proSlosti doslo: do strav"lcnog kosrnara na na-

1'111 n bu. r

It ••• Oslonac se neba srusio«, opisuju taj strasn:i nutak drevni kineski rukopisi, »a Zemlja je bila it It . ena iz temelja. N ebo je pocelo da pada prema-

ov ru, Sunce, Mjesec i zvijezde promijenile .su IIU nj . Citav sverotrskrsistem izgubio je svoj por ·d k .. Sunce je bile pomraeeno, a planete su proJ I i nile putanje ... «

S]uzeC.i se drevnim Izvorima, koje, nai:al($t, nije n v 0, i poznati rimski istoricar M. TellenC'ije Varon pi uje:

tlZvij~zda Venera, promijenHa je .boju, velicinu, blik, izgled i putanju, Sto se nikad nije zbivalo ni rij ,a nt poslije toga ... "

I u svetoj knjizi »Talmud..: ostalo je zabilje! 0:

)II •• ,Sledilo se ad straha srce Adamovo.

- Jadan ja! - pcvikan je. - Z'hog grijeha moAgo ugasilo se sV'jeUo danje, I opet se svi.jet preLvodo u haos! ... «

I dVLlgi narodd drevne proslnstt »zapamtili« su t stravi~ne trenutke svernirske katastrofe. Vee pominjana. sveta knj"iog.a Kii:i Indijanaca »Popol Vuh« biljeiila je »da je dosla velika hladnoea i da se

unee dugo viSe nije vidjelo na nasem nebu«, "Zend Avestu>knj~g<l: drevnih Arijevaca najavljuje poJj dice katastrofe: »Na Zemlju ce se spustiti pogib ljna hladnoea, ona Ce donijeti jake' mrazove . .. pr zivjece sarno najjaci! .... «

Bio je to mozda ;poeeta!k lede.nog doba, ni prvi :ni po.sljednji u istoriji ,covje~anst.va. Jer, predanj.a

37

koja su se do dana§njeg dana zadrzala u Meksiku i Venecueli govore da je ubreo na:k:on kataklHzme nastuplla straSna hladnoea, koja je zarnrala mora, rijek,e i [eeera, a ~Sunce, Mj se 1 ZVi je7Jde pojavljivali su se sarno jednom gQdi.~tlj~~ i g ina [e ngiedala kao jedan dan i jedna 11ocoel

U posljednjih 70U,OOO gedina, nab planeta j dosivjela n [rnanje sedarn led, nih dab. tvrde poznati naucnki danaSnjice. Istovrem n , ne'ki ucenjaei vjeruju da sa naSa ZemJj upravo nalazi pred jednim talkvim ledenim perlodom ko]] ce nastupiti u sljedecih tristo gndina, Nairne, VfO;P -lei sjever, kako su javule 11. februrn 977. gooine svjetske novinske agencije, 113113Zi s >lVl', um Lri rnjeseca« pod snijegom I led Om. Prvt put U l}sljednjoj deceniji u sjevernim zernlja ITlU. vh.ciu pl"t\va polarna zima kakvu ne pamte n! na]S,tallji Nordtjel, U SvedS'koji, Fin;skoj i NorVeMk j ':1:8'1 -dun .'ill! gptovo sva od 150.000 jezera,B u na.jv'{:el'l\ hJ lu SvedSke U decembru i jaDJU18ru za.bilj iene su najve6c snijez.ne padavine i najniZe temperatur« od 1785. godine. Na ·krajnjem sjeveru ziva se spustalu i n minus 49 ste-

peni Ce12iju.sa. Na jugu Bv dsk i nu z padnoj obali, padavine su ave zime bilei za tri siotin p deset odsto vise ad. normalnih, a od 62 ZI rn. ka d na u Stokholmu, 52 su bila -snijeina i k~()vitQI

Prerna podaeima nordijskib m·t orol~kih slufbi, srednja temperatura zemlje pala je od k.r,aj,a tridesetih godina ovog stolj'e~a Z8 '~lbn .. [edan stepen, a naslage leda i srujega na Sjev mom. polu poveeale Sill se samo od 1940. godin sa aka - d"'llnaest odstol

Ali, vrMrimo se u daleku ,proolost, U vnijerne (pasljednje) kosmi:6ke kata·strol , koJa j - zaustavila stasanje najnaprednijih civlllzac [a nn§e planete i ljude, one koji su preii,{j Il, baella na pocetak unistivsi njihov vioovjekovnI trud.

TeSko je odredd.ti taean datum tog straSDog »'sudnjeg dana« za mnog "Brede, ~li se urnnogome mogu n.azrijeti njegove posl] dice. Katastrofa je bila

38

1,( I : poplav ,.o]uje. erupcije vuLkana, eksplo7.ije.

~:I 11I1111 . .s~ ot.~(,.". kcntinenti, mora su se povlacila, , 1111 J'I Jt' tzrnijenila svoj izgled.

'I'

, ,·ngov. te smrtonosne orgije neba .i Zem:lje

III 11V rno \ danas, Uz)majucl ueorke tla sa dna t I III t k og okeana I s d ublne 0<1 3,600 rnetara, svedI I 11 't-njuk P. V. KOLbe izvukao je Gstatke vodenih I,' I VII koj~ mog~ rasti samo u slatkoj ·vodi. Kolbe

jl I.IlkIJ:.Jl;J~, a to su kasnije prihvattl! i drugi naIl III '" del .l€ na tom rnjestu u Atlantiku nekoc poIlli Lin kopno.

Allan Uda?! Moida!

I .JOS j,edan dokaz:. prilikom popravljanja kabla ItUB godine, posada jednog francuskog breda izvu'" II J • sa dn~. A tlantik~ neoblcni komad stijene vulI IlIlSkog p~nJekla. Prtlikorn detaljne analiza doslo

t' do, ~akl~u6~a da je takva staklasta lava mogla llllslati lskJ.lUClVO na povrsim Zemlje - nikako ispnd I1IUI'skc' povrsine!

II i:

Prij dvije-tri godine m~ksjcki naucnik Garsija .(1I'j n ~e_ vrsLo, naucn~ istrazivanja na Kordilj erima. rom pr ilikorn Je sasvrrn s'lutajno na visini ad 5.700 m l' ra u debelim naslagama leda otkrio ostatke dvij u koliba. Ali, rri to ne bi bilo nista senzacionalno d u bllzini kolrba nije naaao velik broj skoljki i Lra~o~a ~or~! To najbolje do-ka.zuje da su se .Kordll] ri ,>ldlg.l~« ~a.l:c~n strasne kataklizrne i da je AUantlk pnJ€ nje imao drugaCiji i2:g1edl

,. ~i Antarktik, pretpostavlja se, prije katastrofe IIIJe imao svoju Iedenu kapu. To dokazuje i otkrice naucnlka koji su pr.ije dvije godine uzimali uzorke nj govog tla. Na dubini od kilometar i po ispod Ieda ! nja.ci su otkrili tragove vulkanskog pepela! '

Nista manje stravieni efekti posljednje svemirs'k katastrofe zahiljezeni su i na Dalekorn istoku.

, 1> ••• Zapisi ° nelkim zernljama koje su se spu-

!IllIG! na morsko dno sacuvali su se i kod naroda Ti-

39

hog okeana- ~ kazeAleklsandar Gorbovski, pisac i istrazivac nase najdrevnije proslosti. - »Tako, prema predanjima stanovnika atoka koji se nalaze [ugoaapadno ad N o'Vog Zelanda, u dalekoj proslosti okean je progutao zernlje Ka-houpo-o-Kane [T'ijelc boga Kane) .. U polineeijskim matovimaeesto se .sporninje nekakva Vellika: zemlja. Stanovnlel Uskrsnj,eg atoka govore 0 zemljarna Motu-Marjo-Hiva, koje s!l se spustile na dna okeana.

Ti podaei su potvrdeni i arh oloskirn lskQPinarna. Nedaleko od otoka Ponap (Ka~linski otaci) btkriveni su ostaei velikog grads koji j dapala nestao u moru. Isto kao i u Atlantiku, p niranje kopna u Tihorn okeanu odigravalo se u tol u du~ g perioda nakon straviene katastrof .

Postoje i zapisi 0 n kakvom kopnu koj; je nestale uIndijskom o.keanu.Tako s u j lima a.ntickih autora maze procitati ,zapis 0 pl' vlael koJa je nekada spa] ala Inrliju i AfrLku.

Ta se svjedocanstva potvrduju i nalazima iz najnovijih godin~. Ta,Ito j , na primjer, fitav niz Iingvlsta otkrio slienost dravkflskih j zika jui.ne Ind'ije i istocne Afrik . Flora i faun lih mj . ts. takode svjedoei u korist tvrdnje da j na tom mjestu nekada postojala kopnena »veza«. Nil Madagaskaru postoji oko des t vrsta rnajrnun lemur I koji osim 1.1 Africi, postoje [edino u Il'Id!ji'!

Oko dvadeset !ics;t vrsta b.Ujak , koJ'e s mogu naci samo na Ma:da.gasltaru, ru,tu s me u jas jednom dijelu svijeta - u juiJn,oj ~'Ziji, Ii ih zato nema U Africi, mada je ona mnogo bli:lGl vorn otoku.

Nejasne uspomene 0 kopnu u. r d Indijskog okeana, 0 1egendarnom kontin rrtu - Lemuriji, mogu se naei u povijesnirn tradi ij m naroda Juzrre Indije:

»Tamilaham, ili domovma Taml « - zapisao je jedan i ndijski iJStoril:ar - IIU daleko] proslosti nalazila se u [usnom dijelu v likog atoka Navalamo, koji je bio [edan od prvih z malja sto se poja-

40

{J. kvater. Tamo se nalazila i Lernurija, taj

1:1 II kontinent koj!i. je bio knlijevka IJud8ke civi-

II IdJ I ... !I

'v rnirska kataskofa 0 kojo] govore i estali II dl svijeta, nema vise sumnje, imala je straviene rm Ij' ice. AU, kaela se ona, zapravo, dogodila?

Slu!eci se najlnQvijirn otkrtelma danasnjih is. ~iv ~a, te drevnim zapisima i dokumenbima, pretI I t - vlja se da se katastrofa odigrala prije neSto vise uej trlnaest hiljada godina.

Sta se na naso] planeti dogadalo prije ove ka-

trof , kakav je Zemlja imala izgled i kakve su • vllizaeije cvjetale na njoj, danas mozemcsamn d.a II -slu(:ujemo. Med:utim. fivot. na Zemlj i, uspon i padev narcda nakon kataklizme donekle joS mozerno tl rekonsarutseroo.

Pa, .pokusajmn ....

41

43

TAJNA SIRIJUSA

" JESU Ll NAM FREel STIGLI IZ SY.EMlR.A? • KG JE PRVI OTKRIG »VELIKU KONSTANTU ? * ODAlK.LE oPOTICU ~ANTAST[(').NA ZlNAlNJA DREViNoIH AIS11ROfNOMA? * o CEMU GOVORE FOLKLORNE TRADIC.LJE AFSrCKoC PLEMENA .DOGON!? • KAKO OBJASNITI ZAPANJUJUGA ZNANJA DREVNIH PREDAKA? 1< GDJE SE NALAZrLA HIPOTE'1'ICNA "ZEMLJA. SRECE«? •

Kultura Surnerana trenutno se smatra najstariJom razvijenem kuhturorn ,eovjeeanstva. Njeni su ler Ij vi osnovali Iegendarni grad Ur, u Kaldej i, a 1m rna drevnim rukcw~S1ima i legendama, dozivjeli U IlstTO'Ilomsklu starost. Sarno prvih deset sumer-

.kih kraljeva, tvrdi se u zapfsima na glinenim plo. rna, vladali su (i zivjeli, dabome!) ni manje ni I •• - vee 456.000 godinal

Kako je to moguce?

Da rukopisi ne varaju?!

Pnije nego sto potrazimo cdgovor naova pitanja i r3'ZIDotrimo ih u svjetlu danasnj·ih nau.onih dostignuca, pokwajmo .saznati ko SU, aaprave, bil i Sumerci? Odakle su stigli? Otkud i·m n vjeruvatno astronornsko, matemati4:':ko j tehfii~ko :z.nanje? Kako to da se njihov proraeur; Mjes ev putanje razlikuje od naSih najnO'w.jih rezultata same za 0,4 _ sekunde? Kalka su usp] Ii da tzratunaju da godina traje 365 dana, sest casova i [edana -_ t rninuta, sto se od danasnjih proral:una razJitk.uj s mo u - tri min~ta?! Kako s mot objasniti l:inj nica da su se vee znali sluiiti s pe:LnaeSltozna.m nks' tim brojevirna, kada je, reclmo, i za stat Gr.k v prt deset hiljada zspoCinjala beskonaeno t? Naim, na [ednoj glinenoj krhotini na be zul}k.u K:ujundUk pronaden je rezultat nekog dr vnog' pre.r.al:un brojca.nom vrijednoseu od - 195.955.200.000.000

Godinama kasni] mnogi.n u~n.j, i od arh 010- ga do. matematicara i fizic.ara., polw v Ji su da odgonetnu sta je take fantasU~n·o v llik ci r,amogla da znaci drevIlJim Sumetanirn . I, nOjpol<ot~., prije nekolhko godina, izgJeda., istinS'ko rj '. njna~ao j e americki nau~n~kftanc'Uskog par, jel£1 MarLs Satelen. U svoaoj :kInj.izi It.Jesu 1i n m prl ci sligH iz Svernira?« Satelen Oibjasnja:.va:

I) Sumerci , Cije je porijeld jiO on, posnato, bili su izvanredm astrcnarni. Peanav i au period revolucije i konjunrkcl.jesvih plan t.a,!!Ulk Urana i Neptuna. i podijelili su salami dan na 136.400 s kundi, dakle, 24 sata od 60 minuta s p 60 eiku.odj.

Shvatio sam do. misteriazn b.l'oj SIl KujundZika mora da bude neki vrlo dug vr m nski p riod izfafen u sekamdama, 1m-a.cunDa m da broj predstavlja taOno 2.268 roiliona dana ,00 po 86.400 sekllll"ldi svakL To [e. vee bio debar poce'ta1k, ali mi nije bile [asne sts treba da zna~i tako dug vramenski period, vise 00 sest miliona ga<ii1l8, dalJde duzi 00 oovjekovo.g postcjanja na Zeml}i. Srecorn, sjetio sam se da su Sumerci, izmedu as,talog, znaH za astro-

11' 1111 k fenamen sada poznat pod nazivom unapred• I P mjel'anje ravnednevnica, koj.i pokreee osovi III' rotaeije nase planete oko ek1ipticnag pola za I, I 'I),Uno dana tli oko 26 . .000 godina ..

'1' da sam daZliv,io najvei!i sok u svom zivotu. , I kl 0 sam da 2.268 miltona dana sasvim tacna 111'Il~t vlja 240 cikhrsa unaprednog pomjeranja ravII I Ion rvnica sa po 9,450.000 dana svaki! Drukeije

I "'no, sveti broj sa Kujunoil!ka je predstavljao za I I mstvene Surneree 240 ciklusa rotacijegodisnjih I Ib oko zod.i:ja~kog kruga, ali izrazen u sekundaI uu, umjesto u danirna iIi godinama, kako to cine t n snj i astronomi,

'Taka sam shvateo da je t;a vise .nego fantast.icna .,1' od 195.955.200.000.000 sekunda upravo ·cuvena 'v I ka konstanta' nasE1g planetarnog sistema koju u sLrolozi i astronomi poIruSavali da obkriju tokom ,~ vo dV1ije hiljade godlna, a koju su, nevjerovatno, n hovl drevni preci i2!racunalijoS ,prilje - 64.800 ( dlna!«

Ali. nije to [edino sto vee decenijama .zoonjuj'e II ul\ni svijet kada su u p:iJtanju drevni stanovnici pI ne Mezopotarnije! KUiltura Sumeraca prepuna II zapanjujucdh :zagonetki, koje ee j'os dugo golicati

tU, hladnokrvnib il!ftraii vaea i arheologa ..

Pr tpostavlja se da su Sumerci nspisall prve II kn] ge« na svijatu, da su znali za staticki elektri"l . L i ele ktrifulu struju, slui.ili su se gal vanskirn l It rijama igalvanoplastikom. Poznav.ali sa. i mno-

I: znanja iz oblasti optike. a pretpostavlja se da su

III znal! I za milkroskop. Lake je moguce da su IJ07.n vali. i tajnu savladi.vanja gravistacije .i lebdenja u v zduhu i da su se slu.zili antigravitacionim in.l' mentlima!

I njihova znanja iz astronorrrije, po svemu su,cL bila su vise nego ianta:sticna. Znali su da se tl ~ prtrodni sateHt okreee oko naseplanete, a ZemIlj oko Sunca. Zna1i· su za Uran i Neptun, mada je prva plan eta sarno u vrlo rije1Jkim prilikarna

45

vidljiva go irn okom, dok se Neptun nHulda ne mO.ze vtdjeti. Njihova ueenja podsjecaju nas da Mars irna dva satelita, Juprtcr cetiri, Saturn sedam, a Uran dva i da kornete dolaae i prolaae u pravilriirn vremenskim razmac.ima.

Surnerci su 1.oa11, a kasnij e cerno \l,idjeti da su to znali i Egi\Pcan i t Maje, da Sf' sve pla nete i njihovi satellti istog datums i u u toj taeki svakih 2.~68 miltona dana, to jest svaldh 6,300.000 godina od 360 dana nalaze u istoj ravni na ncbul

N a [ednoj ad mnogobrcj n ih glioncnih ploeica sio su otkdvene u ovom stoljeeu, nekl sumenski zvjezdoznanac jc nacrtao por d Mjes CD. dvije zvijezde - Alfu i Betu iz sazvijd<'la r.Hlzanaual udcci prerna njihovoj poziciji, slika na plocicl [e prikazlvala ne'beski svod od pr ije - sest hiljada godinal

0'110 nije bile Lesko utvrdit'. Nairn', Bunce se danas, za vrijeme j esenje ravncdn vnice nalaz! u saavijezd u rube, a u vrij ern pro VIl t surncrske eivilizacije, ana se zaista nalazllo u sazvijcZdu BIizanaca. I dalje, 1 gano kretanje In bcskog svoda ostvaruje puni krug za 2n.920 g din I,' La ista cifra pojavljuje se i u mnogim starlm sumersklm tekstovirna.

Mea:uthm, ni to nije sve. Znali . 1I du je nebeski svod fiksan, a da se planete pornjeruiu U odnosu na njega. 1 dalje: njihova ananju iz : sl.ronornije prevazilaztla su cak j nas pla netn r n: 'I ltl rn i zadira Ia su mnogc, mnogo dalje - do l.U~onll1.n' zvijezde Sinijus B, koja je tako sitna da j '1.V nieno (ponovno?!) otkrivena tek sredinorn pro~log stolj ca, tacnije 1862. godine, i to teleskoporn s prornjerorn od cetrdeset centimetara!

Da rnisterija bude jus veea Si:rljus B j, zapravo, "bije1i patuljak« na korn j mat rlja od koje je sacinjen si'lno zgusnuta i fantasti<:no teska. Prema podacima kloj'e nudi savremena astronomlja masa Sirijusa B dostiie 0,98 mas Sunea, a preentk te zvijezde je svega dva i. po puta vpci od preenika

46

du I' 17. fLlma "ScOk buducnostj«: nepoznato svemirsko rnzumno bice kako ga vidi umjetnik

nase planete. Upravo to prouzrckuje fantasticnu gustinu, a samim tim i teZinu: jedan ku;bni centimetar Sirijusa B tezak jegotovo - pedeset tona r

Sumerci su znali tacna trajanj orbite Sirijusa B i toj cinjenici su prldavalt golernu paznju, Medutirn, ne i jeeino ani. Prastar; rukopist nas upozoravaju -da su i ueci ('svestenici, ,eu'QIari tajnih znanja) stareegipatske civ.ilizacije na izvjoestan nacin gajiU »Ikutt Sirij'US3<', stavivSi' ga na prvo mjeste medu svi.m zvijezdama za koje su znali. Njihov precizni kalendar takode Sf' zasnivao na lzlascirna i zalascima ave udaljene zvijezd n vidljive gohm okorn, a poistovjeeivali su ga glavnom bostcom Izidam, koja [e bila »zens« glavnog gipatskog bozanstva - Oairdsal

Ali ni tu nije kraj ovo] dr vno] misteriji ..... I jedno africko plem • D g: nt, koj danas sacinjava oko tri S!totim~ h'iljada pripadnika, a zivi na podrucju Nigedje, u svojirn za naucni svijet jedinstvenim i zbunjujucim pr danjirna zadrhli su znanja 0 ovom dalekom zvjezdanom istemu. Glavnu zvijezdu S.irjjus A Dogoni nazivaju ."Sigi-tolo«, a S'irijus B, koja je nevidljlva goltrn okorn - "Po-tolo«.

MedUItim, znanja Dogona idu i da:tj·. Prerna ·njihov.im ueenjima zvjeedani 'i t'm Sirijusa A sacinjavaju jO§ i »Emm -ja-tolo«, iii lJ:'lijus C, s pianetom» Njen ... tolo «, §to danasnjD nall.ka jos nije U potpunosti petvrdila,

Mi'sterlja koja obavija ovo neobieno africko plerne 0 cijemse pOfije'klu malo zna, postaje jos veca kada se zna da su DogonJ uvij k znali da .je 8.irij us B 1li »Po-tclo«, u stvarl, II bij Ii patuljak«.

»Po-tolo«, kaZlu njihov pr dan] ,j najteza zvijezda i svi ljUIdi zajedno n bi rnogli da podi.gnu

ni njen najmanji komad! .

Od koga SU ovi tajanstveni drevni narodi saznali za Sirijus B 1 zasto su ga tolliko obosavalr kada

48

on, naizgted, nerna nikakve veze sa zivotom na naso] planeti?

Precizan odgovor, koji je tesko potvrditi ali i osporitt, tezi u dogonskoj rnitologiji.

»U pocetku su se Sune i zvijeada 'Po-tole' kao susjedi nalazilt u is-tom regionu neba« - tvrde Dogoni - )).1 zatim se 'Po .. tolo'u.da:ljUa od Zemlje, a Sunce je ostalo.«

S tim u vezi, dogonska mitolQgij'a pominje dvije neobicne svemirske posjete: Z mlju j prvo posjetilo bice Ogo, a aatim se na nasu planetu spustio brad Nome sa prvirn ljudima1

Ova druga posj La opisana j vzln detaljno, Nomina letjelica bila je ogrornn 1 imala je dvije palube sa okruglim dnom. U njoj j bila seroeset velikih .prostorija LI kojirna ';:,u blta smj §ienlll sva ziva biea j osnovru sadl'zaj njihoyog ~jv,ota, S,Ugli su na Zemlju 1 na njoj ostali]

Prema dr vnim Je'g ndama j 'umer(i su bili u stalno] vezi s »bogovima«, koji su u nebeskim bar"kama stizali iz oblaka, otkrlv ju lm mnoga kor isna znanja, a njihovirn kraljevdm , koji su im vjerno

slui:ili, darivali fantastrcno dug ~ivol. .

Ipak, l~trazivati dr vn pro§1 stir proteklih godina, dosH su do neobienih saenanja. 0 kriveno [e, narme, da su EgiJpcanicuvaLi izv] staj 0 astronomskim posrnatranjima l:i-tavih 630.000 goo'i·ns, arhive Vavilona bile su stare 470.000, a ss irsk hronilke protezu se u proo]ost 2'70,000 godina. Sta je u tim dragoejenim dokumentdma bllo BV regtsteovano teSko je i naslutiti. No, da su koj im 81 u~aj m sacuvaria, vjerovatno bi slika 0 prosle tl na~ planete u mnogo temu bila ci:mgal:ija, a mnog 'l.ugonetke bile bi v c odavno rijesene,

Gotovo poput Surneraea i Maj SU zagonetan narod. Iza sebe su ostavile dalcko vi§ spcmenjka koji i dan-danas pcdstieu fant m i msstBll'e na ne~ vjerovatna razmisljanja, a arheoleg Zlbunjujll~_

ostavljaju bez rijeci. -

50

stoji li neki kutak na Zemlji koji sebe l'kvom potlpunom tminom i ne daje nam I It 0 ni na jedno (pitanje?« - zalbiljezio je svoju t un I nlmt l:l.Iveni reporterEgon Ervd,n Xis u tekstu IPlllujfl, niSta drugo nego pitanja na Monte Alba-. 111 »Je, .~li jace u ~Mlla mhicenje ilizbunje- 1111 PI, .. KOJI su uzroei: da li ta] prostrani .komII' I , . iji su obrisi pogled u beskonaenost? Ili su I.. II r mud , koje izgIedaju kao raakosns stepenice

I llluir . njost neba? IIi je to dvoriSte hrama koje J' 111Ir1Ut'U nase rnoei predoeavanja ispunjeno 'hiljaI 1II1 In Ijanaca koji se usrdnn mole? Hi je to, pak

4 J' IV L rija sto s merdijanskim krugom cini uga~

litH! MaMa je to i pogled na stadio kakav u I t I lje sagraden ad rimske antilke do dvadesetolj ea, na sto.tinll i dvedeset kamenih redova III j1 kosQpenju k nebu .•• 1!«

M Ij', c1oduse, nisuUlSpjele na.pravioti jednostavIii phi , tV11di Johanes fon Batler, zemljoradn.ia im II II sasvim printitivna: .medutim, njihova nevjeI I '111m) r zvijena ku.1tura stvorila je najbolji kalenI I IU svijetu!

M JI! su podizale svoje gradevine samo onda I II hi lozapovijedio kalendar, a ne kada' bi bi:le ,Inlh lm . Cjeldklupna. kultura i nauka bile su podI I tI kalendaru i zvijezdama, [er je ova] neobicni

I ~ u] 'l~ lno zivio u oeekivanju »,smalka svijeta«.

M I Ih" ne~a'c.i.je., s koljena na koljeno kao str-asno 1lllllk'l.tI tvo prilti&kalaje daleka UB:pomena na uza- 1111 l<or (1, troiu, maida baS na onu vee opisanu, sta I I udl a u nasem Suneevom sistemu, koja 'je u I, II [u vulkana, zem1jotre5a, vjetrusina i mora

II predSdbom. Mozda bas zbog toga, nji-

vu nomsko .znanje bzlo je nevjerovatno, a

II hi '1 tur pravo algebarsko 1':000. Pa, ipak, Maje 1, 1-1. I]" za - tocak!

Z I tu? Kako je to bilo mogu.te?

"lilstoj mnogi razl00i«- tvrdi Batler - »u I" iUH pr 'bpostavci da su drevne kulture izvanredrro

51

poznavale ne sarno nauku vee i metafiziku, a to. znanje je tokom v:remena Hi palo. u zabcrav ili se sasvim izgllbilo. Pomisao da se ~ovj k polako raevija~ i svoje zna~{e sticao .kor~ po kot'~k, ne moie se nlkako ULSk1adl1li analaztma I predan]lma sto govore 0 starim kulturama. Jer medu barbaI1Skim plernenima pojavUe su se iznenada, kao da su nikle iz zemlje, gotovo vlsoke razvijene kut·bure kao neobjdnjivi monoliti u pustoj stepi,

Tek danas sticemo ponovo rnnoge tog nestalog znanja. Ali, naialost, ne SYO. J r kada bismo znali kako SlU Eg:i'P~ani gradili svoje pirami'Cl m02lda bismo znali .i tajnu Ievitacije. ILi, kada bismo znali 0 drevnim robotima, autornatima j kompjut rima, koji se pom~nju u prastartrn telmtovima j hronikama, jasnija bi nam bila slika 0 stolj elma koja ::IU prohUjala? Pa, daIje slijede pitanja, koja c dugo U1:aludno trafiti odgovor , da li je na~ plan - ta i prije Hirosime i N'agasak.ija osjetila strahote atomskih eksplozija; do Ii su letj lie koj s pominju u mnogim sagama bili s.vemilni'ki bl'odovi, da 1 i su nas posjetili neznanci iz Svemira; ko su ut ri svetih knjiga, gdje se l<rij u alflti~k:a znanjil, l(.oliko ima istine u 1egendama i predanjima; kako r zluci:li istinu od maSte; gdje po-ce1i i kako okoncat.i istr gu 0 vremenu i tajanstvenim civillzacijams kOje danas, nazalost, jedva I naslucudemo? t ••• ({

Drevni spisi tvrde, na primj r, da su indijske »vimane« (svemirske letjelic) bile jzrad.ivane od sesnaest vrsta lakih kovlna t da su 1 tj,1 ad jednog mjesta do drugog, od jedn zvije:zlde do druge, a imaIe SU i rada'nske I televilZ~j~k > ur d'aj e kako hi se moglo vidjeti cak i ullutrdnjost neprijateljskih svemirSkih brodova, To se mQz ,razabrati Iz jednog prastarog sa.ru;.kdtskog zapisa 0 a eronautici koji se danas cuva na Univereitetu Mi!s:uri (SAD),

I na podrucju parapsihologij moze se sarno naga-Clatl koliko je znaoja tokorn minuJih mUenijl.lrna poton:ulo U po1gV'i.jest coV'jecaru)tva. U jogi su se,

52

B,I.Hn:nje, saouvale neke spesobnosti ljudskog v narn to pOkazuje da nas prosima neka to e nalazi tzvan zakona prostora, vremena kollSke fiaike!

'S I} ona ned.okuciva i taja:WJtV'e.na snaga, koja , I 11 n prezanjem proizvodi rn:ateriju, gradi Zivot

I, } m iz--voni~tu budan duh moz.e neprestano da

I I ~q~u i svj ezinu da bi se regenerisao. Snaga 0

'J I1J d, vni kineski filo:zof Lao Ce (oko 604. gowns

I I j' n v ere) kaZe: . .

.N_kada, prije nego stQ se oblskovahu Nebo 1 i n 1j , r stale je iz nicega ~~ko. ?ezvuCn~, bezobII II, rnodovoljno, neproml1JenJlJlvo Nesto. Ono pu ,Itrill . ve, a iipa'k nije ,nfkada. ugrazen?: dj~1Iuje ,u III~I ipak je neiscrpno, TaJ dub koji je izroruo U ' I\~ueivog [este stvaralaCka snalga ziv()ta. Bez: n I, ana je poeetak zvij.~a i Ze~~e: dade 11 Irn , twa se zove MaJka stvaranJ.ar;_

'" snaga u1clanja neposredno, ra~rJesava. za~r-

'tin" zjed.na.cuje zrac,enje i n'ize cestleu do ceshce. cUjtva je, a ipalk stvara, i ja ne anam odakle

1111,1 I _ ...'..,

M (I:uUm, ona pretlhodl, zV?Jezd~ma, .... « ., .

'r j samo jedan mall dio nas~,~asl.~OlvanJa I t sU&-!im dimenz:ijama znanja Clvl.h~aCl.Ja drevIi I t' - 1 std, 0 Sumerctma, sta:im ~gIpcan:trn.a. InI lui 1\ I Tibet-ancima,. Kineztir:na, ~'ala:ma:, 2lI_l~m~ ko~ III I lLko. Me8utim, 0 drugirn VlSOkorazvlJ'en~lm. u 11111 I'r j "01 znaeenju te rnjeei, k.u]tura~,a kao S~? SIl II rr, mnogim legendama, sagama 1 predanJilm~, III, /). 1 ntida, Hi'Penboreja, Zernlja Mu. Gontlvam. I d 'v tva PUJnt.,. gotovo nttsta ne znan:~" Kad~ I kojim slul:ajem, [ednoga dana .otknh ostaci II I . 'ad ovih klUlbUra, sigumo je da bismo jos VIse III .I u:.nj ni fantastienimz.nanjima kojim 9U raspo-

I! na§i pradrevnr preci. .. _ ~. _ . .

J [e g~kii filozof Platen zabilJezlo kazl.~anJ~

'~I k h !l'eka 0 Atlantidi:,. njeno] 'Su~~n'a.zv.lJen~l

\l1Oln iji, cudesnim letjelicama U kojima su pn-

53

I.

padrtici »Zernlje srece« letjeli bogovima u posjete, brodovima, podmornicama,koriscenju atomske energije ...

- Prisiljeni smo pretpostavttt da su prije mnogo milenijuma postojale vrlo razvijene civdlizacije, koje su iii ilivjele ria Zemljt lll su bar bile u nekoj neraskidivoj vezi 5 njom. Kako bismo, inace, drukcije mogli da objasnimo nerijesen zagonetke 510 pat:i.cu iz vrernena daleke i gotovo zaboravljene prosIosti?! ...

Tako mislfcuvem ameIiOki Istorlear .i arheolog Dzordz Ketrnan, a nauenik MorisSa.t len preciznije objasnjava:

- Prije sezdeset i pet hiljada godina nase pretke su posjemli astronaUlti iz nBkog drugog svijeta, pa lOU naglo pobO'ljSald njihevu lnt Hgenciju, vjerovatno ukt§tanjem, zatim ih uveli u mnogetajne astrcnomije, matematike, metalur ije.... To se desilo u t~u pretposljednjeg m duledenog doba, izmedu prve i druge glacijaoije Vh'rna, onda kada se zvijezda Sjevernja,!':a ,zvala Vega 1 kada [e ,klima na Zemlji bila, otpri:ti.ke, ista kao i danas. To je, dakle, bio idealan period za prrla odavanje i obucava:nje nove Ijudske rase koja [e postala veoma superiorna U ednosu na pretbodnul ...

Kako je Satelen dosao do ovog fal'\tasti~nog zaklj'Ucka?

Prvi dokaz ()tkl"iC!l ie kada je tijesio tajnu petnaestocifrenog br.oja zabiljezenog ns surnemkoj gl~nenoj plocici nadenoj na brdu Kiujuoozl!k, na mjestu gdje je nekada cvjetao drevrn graid Ni,mva. Na njoj [e, kako smo vee ranije kH, govoroen preeiznih brojki bilo zapisano da je lOvehka kOl'll9ta.n.ta« Suncevog sistema covjeku bila po.l:nata prdje taCno 64.8GO godina!

Drugti dokaz namennuo se sasvjm ruul:ajno karla je u jednoj stijeni u Del Mar.u, pored San Dij ega , II KaHfornri'ji, otiluuvena lobanja homo Salp1ensa Hi Kr{!)manjonca. Ispitujuci .;:;tarost labanje metod om

,I II(~V ,nj ~asnovanoj na amin~elina,ma, .~r Ro:

I I, direktor Mueeja covjeka u San Dijegu 1 II I',th, profesor hemije u Okean.ografs.kom instdIllhl 1m Dljega, zakljucili su da [e stara aka 65.000 lid II I d jepripadala covjekJu koji je posj~~ov~o ku inte'~igencjju i koji [e, po svemu sudeei, bio

1.1 I hun da posmatra i registruje astronornske ci-

I ill

Ndalost - kaze Morns Satelen -roi nita' rno saznati da Ii je ta~ ~ovjek roden na Inl , iU [e dosao iz Svernsra, Jedino mozemo da

I 'I UJl'mo da su u tim dalekim vramenirna na ZernI, I 1') lojalli ljudi vdo visoke intelilgencije, sto remeti pn t o j ce na uqne teorij e!

'I j tacno. Jer, cinjenica da su nasi preci koji I ,Iv J li prije 65.000 godma znal! tol,iko mnogo, I Iii !II, k i wse od nas, 0 Suneevom sistemu, v,ise .l ~bUlnjujuca i vrlo ju je tesko objasniti ukoII pemoc ne pozovemo - svermrske goste!

.IJ I poznavanje astronomije i rnatematike sarno Itll eerno vidje:ti., dio znanja koje $U posjedovall prudavni preci ...

55

PUT DO BES.MRTNOSTI

* MOZE LX COVJEK 2IVJETI NEKOLIKO STO'I'lNA GODINA? * MISTERLTA KRALJEVKJIH LlSTA IZ iNINIVE I NI(lllURA * JESU 1.I UME'Rel POZNAVALI TAJNU SPRAv.r..TANJA .EUK:SlRA MLADOSTI«? * DA LI SU OREVNI HIRURoZI vasna I TRAWSPLANTAClJE SRCA? * 0 CEMU oovoar NAJSTARI,J A MED1CINSKA KiNJ1GA »NE'[ CING,,? *

H J" nom od ovogodi~njli.h brojeva cas<lpisa liZ" IIJ I sev] ta« lpI'ocitao sam zan.irnljlv takst pod I lovlIf ) KoliJko treba da je dug ljudski vijek«. I I II I -kilt navodi irnena lj,ud.j kojti su u posljed-

I I kul ko stoljeea dozivjeli fantastiblu starost

I II 1\1.1 mov, 168 god:ilna, Tomas Par, 152 goI~ unk J\U1D, 152 god.ine) da bi, na kraju, dao II jpoznatijlim sovjebSlcim gerontolozima.

57

- Vjerujem - izjavio je akademik Nrkola] Dubinjin - da se vee u najskorije vrijerne lj udski zivot rnoze znatno produzsti, u svakom slucaju do kraja naseg stoljeca prosjeean IjUJC±Ski vij k u razvijenim zemtjama .kretace se oko d v deset gcdina. U narednom stcljeeu - vise od 150 gcdina, i tom produzenju gotovo da i (lema. kraja, Moidl=! ce jednpg dana eovjek mocl da zivi i v~ ~totina godlna. Medutim, eVQlu.Cija je nernoguea bez postojanja smjene generaeija, Potomci virusa poj vljuju se vee nakon dvadeset rnimrta posllj poeenka i:ivota nj i'hovdh roditelja, ljudi dobijaju djecu, tprilike u 25. godini, a sekvoja j plodna oak i kada irna - tri hiljade godina,

Vladimir FroljlkU:i, p.ro! sor unlv rzlt ta i saradnik Gerontoloskog institute u Kljevu, formullsae je teorlju adaptacionc-regulatd V.n0g star nja, Ta teorij.a je jedna ad naljpopularnij:il1 u gerontologlji. Prerna toj teoriji, starenje je ne samo gasenje funkcija erganizma, vee i nastajanje vainih pr-ilagodavajucih mehailizama koji ublaZavaju taj proc '. r ukoliko su ti mehanizmi Ispoljenij}, utoliko irn rno vis sanse za dug zirvot.

Proucavanje td.h mehanizarna je dov 10 sovietske nauemke do vdnogotkri 3. Ispostavilo se, naime, da lIoosenjeu organlzam cilibat'sk kiseline, jednogod pr-irodriin p.roclUlkata razrnj ~ mat rija, normalizuje u starijem uzrastu ~lfivnu razrnjenu i

irna globalno tQtJ.il.ziraJuc . djejstvc, .

Qlanovi grupe kojnm rukovodl prof sor Froljkis smatraju da stvar nije sarnc u dotraj.alosti eelija 0[ganiema, vee i u ukljucivanju l"1 klh »Ietalnih gena«, po cijem »rraredenju« dolazi do razaranja eelija. S tim u veei, vee su pronad n i pj sno se ispituju rnaterije koje koce biosint 7JU bj Iancevina i samim tim usporavaju starenje!

lstovremeno, mcskevskl akaderm k Nikolaj Emarruelj predlaze d~a bio]o~ki aktivna jedinjenja aa produsavanja ziNO'ta. Pri tome on polazt od teorije

58

"'I , ~. »Zemlja sovjeta«, »sllObodnih radikala«.

I I I ovom miSljenjll..1, starenje predstavlja proces I I uutullrunja u organizmu sv.ih mogueih povreda do ild h rlol 7"i u kormmiciranju sa spoljnom sredfnorn. ~ 10' dJ .lovanja stertnih cestica lindustrijSkih otpa-

tllI'l I, I zlii':ibh ozracivanja od strane kancerngenih III I L.·.'IJn i Lome SliMO', U orgamcna se pej avljuju II! 111 J. ki agresivns slobodni radikali, Onl su u staII II. II se [edine sa molekularna i apsol:Urtno rnijeI i II nJihove reakcije, cime pogubno djeluju na "III It. ki aparat.

I mtk Nikola] Emanuel] je dosao do za-

d se c.ovjekov zivot moze produi.iti za 30 J .. to ukoli'ko se U crganizam unesu specija1ne j( sa slobodne radikale, N a primjer, za mogu poslu:hiti takozvani antioksidanti.

I !Ie. ',1 !.!·rim ~ti na i.ivotionjama, ltojima su davani Illl III I lunti zajedno sa hranom potvrdil! su praIllIl) ,I l' pr tpostavke.

I lenjirrgradski profesor Vladimir Diljman ima I L h·odju 0 usporavanju starenja. On smat da 'Ivnj uzrok pr-ijevremene smrti pretjerana

I dl1u' t n kih organa i sistema. Zbog toga, dok II I In rast neophodna je rastuca aktivnost IIV h rgana i sistema, jer se u protiv.nom neee lill I • I, ti rnasa tijela. AU, karla to rasc.enje pre-

II', pOrrl nuta aktivnost dovodi do narusavanja ! III till I1j t' ra vnoteze U orgarriamu ] kordsne mateI J Pill II ju - stetne. Na primjer, bez helesterma II I 1111 'uc raseenje i rasrnncsavanje ce.1ija. U' staII III I , on postaj e uzrocnik anteroskleroze.

Zli. v ga ovog, zaklj'ucak profesora Dilj mana

III bi s predupredilo prtjevremeno starenje,

I 1IIIII0d 11u j blagovremeno suebiti aktivnost nekih k·,tema u orgarazmu!

, kupa, gerorutologija danasnjice j<rs nije na lurpnj u da bi ,covje'ku podarila zivot dug 'toijeca Hi cak - besmrtnosf

5'9

Medutim, ci·ni se, bila je u dalekoj p:roolostj.

Vratimo se, dakle, ponovo U ona izblijedjela daJeka vremena, u razvajene civilizaoije cije dimenzije znanja i. dostignuca jedva j naziremo ...

Med.u naji:nteresal'l·tnija. otlkrica arheologa kaji su istrazivali. nnsevin€ N~,nive i N~pura. cija starost d~eZe do Vlremena u koITm su zivj,eI'l' Sumerei, na:rod koji spada medu najtajanstvenije u po'vijesti Zemtje, spadajru »kraljevske Iiste«, sematiene tabele, koje je po starim IlukQPilsima' i!zr,adi.o babilonski svestenik Berosos u treeern ilieetvrtom stoljecu prije nove ere. One su svojicrn sadrzajern naprosta zbunile i zaprepastile nauenike, a sasvirn je izvjesno I da ih 'i danas zbunjillju. Jer, kako objasniti njihov sadrza] Sto se odnosi na broj god~nl:! kaje se pripisuju vladavini prepotopnih sUlmerskih kraljeva. U njimadoslovno stoji:

»Kada. je kraljev5ka cast si~la. oS nebesa, ETidu je postao sjedi.5te kraljevstva. U Eddu je Al~ul1m vladao 2'8.000 godina }(;a'O kralj. Alalgar je vladao 36.000 god1na. - dva su, kralja vladala 64.'000 godina. Eridu je bio napusten i njegovo [e kraljevstvo bilo prensjeto u Badtiblru,

U Badtibiru, Enmenluanna je vladao 43.200 godina. Emengalanna je vladao 28.000 godina; Dumuzi, pastir, je vladao 36.QOO godina - tl1i su kralja vladala 108.000 godina. Badtibira [e bila napustena i njeno je kraljeVstvo preslo u Larak,

U Laralku. [e En.sip~i9inna. vladao 28,8000 godtna - jedan j'e kralj vladao 28,.8.00 godina. Larak je bio na.pu.§ten i njegovo je kraljevstvo preslo u Sirppar.

U Sipparu je Enmedurann:a vladao21 .. 000 gadina kao kTadj. Sippar [e bio n~pusten i njegovo je

kraJjevstvo preSlo u Suruppak. .

U S~aku [e Ubar-Tutu vladao 18,600 godina kao lm-alj ...

Svega. slmlpq, pet gradova, osam kraljeva je vladale 241.200 godina.

I onda je Potop bio, na Zemlji .... «

60

.'

Iu'o,bnice i rnurnije taraona Tuk-enk Amuna: da Ii r vnt aglpatsk] zrecipo.zmwali tajnu besmrtnosti?

Tada nahrupi opSti potop, zapisao je 19i9. godine K. V. Keram u svorn romami 0 arheol:Ogidi »Bogovi, grDbcVri i ucenjaci« .. Dogodi se 11O'VO stvaranje ljudskog roda od plemena Ut-napistla. I kraljeve, sto se sada spGm~nju. kasnijt babHonski ueenjaoi, ~ojidko 210,0. godlne pl1:Lje nove ere piSu. svoje hron~ke, broje kao B1psolutno i.sto:r;;ijske lienosti.Buiduci da se u redovima tih vladara nalazi vi6e njih, koji. u legendi, nastalo] U isoo vnijerne, iwe kao bogovi i ;po.Lubogovi, i buduei da se 0 prvoj dinastij] nallron potopa joo tvrdi da OJ zitna 23 kralja zajedoo .. -ladahu 24.510 godina, tri mjeseca i tri i po dana, nije cudno, sto aapadrri istraZlvaci nisu ispocetka vjerovali »kraljevskim listama«.

NJ.je 0000 nrurooito stoga, jer se do naseg stoljeca arheeloeiena nije pos:re6i1o da imaju i [edno kraljevsko ime p.roje osme dinastije posltje Potopa, Alii. kada je Leonard Vuli. engl,eski .8.l"heolog - amater (pr, a.), vlastitim ol!ima vidio ka:ko neprestano iz laze na vidjelo stari slojevi naj'starije kulture, on je poceo sve vise vjerovati z8ipiLsima svestenika BerOSOS8.

U brezuljku El Obeid kod Ura, u Kaldeji. Vruli pronade hram bo,ginje majke Nim-llrursag, ~to sa stubcvlma, terasorn, prednjom dvoranom, obilnim mozaicirna, skulpturarna lavova i jelena, bijase najstarija gradevena na svijetu. U tnm h.ramou nade on i j,edno z1atno zrnee. Na njemu [e jasno pisalo A-anl-pada!

Medutim, nekolike dana kasnije, engle-ski istrazivac pronade I jednu ploUu od vapnenca na kojoj je klinastirn pisrnnm bilo ispisapo de. je zgradu posvetio »A-ani-pa.da, kralj Ura, sin Mes-ani-pada, kralja Ura«,

Ovo otlkJ:lice svojevremeno je izazvalo pravu senzaoiju. Jer, ime Mes-ard-pada se navodile i u »kraljeV'Skim listama« za koje se dugo vjerovalo da su prcizvod bujne maste dokonog babilonskog sveStenika Beroscsa ..

62

/'

Sada, poo1.ije otkrica Leonarda Vru'lija, morale se povjerovati da su »kraljevske hste« istirute, a kraIjevi koji se u njima pcminju - istordjske liCnost~!

BesmIltnost! El.ilksir rnladostil

Jesu li to samo puka zelja i prazne rijeci, sto se ta~p cooto poj,avljuju u rUikopisirna. i mitologijama drevnih naroda? Uj su, mozda, prastari gerontolozi doista mogli izuzetnirn Iienostima svog naroda poda.riti vjeCffil mladost i .zi vot dug nekoliko hiljada gorJ~na?

U »Elipu 0 GilgameSu«, .. za koji mnogi da,namj'i nauenioi tvede da opisujie povijesne dogadaj'e, nasao sam i ovaj stih u kome Ut-natPi~ti savjetuje Gilgamesa kako da otluiije tajnu besmntnosti:

»OtJkri6u ti, GilgameSu, jednu tajnu stvar, a to stQ cu ti reei jeste tajna bogova. Pootojri biJljka,. koja raste lSPOO vade i ana ima bodlj e populttrna iIi ruie. Dna ce raniti t:lllOje ruke, ali aka ti uspije uzefi je, onda Ctl tvo.je ruke drzati ono, sto covjeku vraea vjecLtu mladostl ... «

U jednom drugom rukopisu »Ra~ptava 0 eliksitu pr~oiSf:elnom u devet kaeana« prona.d.enom u jednoj kinesko] pecini, a Hjli autar je bio .Zuti car (oko 26. stoljeca p. ri, e.) kaze se da je »einobere (fivin 91l1fi!d) bio korlsten u tra\IlSmutac,iji i u priprernanju »zlatneg napitka«, to jest - eliksiIra mladostU

Odbljesci, ali sarno odbljesoi) dre\1'ruh znaD.ja 0 spravljanju eliksira mladostl danas su se zadrZali jedino u jednom tajanstvenom plemenu koje itivi u nepristupaenirn predjelima sjevemog Kammra. Zovu se Hunei, a prosjek fivota njihovih pripadnika i danas dostii.e - sto i dvadeset godina!

»Cesto sam se cudio«, zapisao jeFrIm~ Noel Barber, jedan ad ri,jetkih noviJnara J,to su posjeti1i ovo neobieno kaSmirsko pleme, ltvelikom broju stogodisnjih staraea i starica. Jednom pril~om sam razgovarao sa stoosamnaestogadiAJljAm Hajder Begom, kO'ji je nekoliko minutaramje siAao sa planille,

64

I 111,1 I v I put od desetak kilometara, Po izgledu mu , II I meglc dati vise ad sedamdesef DevedesetoI I' !lJ i Rahmat Ali pokazao mi je svog noverode- 111. Rahmat ALi gotovo svakodnevno nasi to-

I I. rdeset do pedeset kilograma na relacij i

't 111d \t kilometara ...

-kne sam utisak da djeca Hunza po zdravlju II )JI [hi ne zaostaju za odrastim, ana uopste nisu 1 I, II I ( iMim djecijim bolestima. Hunzarna je netl II, ta]~ 1 kijavical ... « +

N ,k, .is'LTai~vaCi. kO:ji su imali sreeu da navrate II II iii :wntmljlivo pleme, pretpostavljaju da se du-

, 'lit 'it H nza maze objasniti i nekim tajanstve-

III II mlrnteama, Ciji sastav jedino oni poznaju, 1.111 t m namir-niearna pocasno rnjesto zauzirna 1111 ltv nl »planlnssa rned«, i1i »med rnladcstd«, I 1'1 ' ,II "v.dj stanovnistvo naziva. Taj med, U stv~-

I t I veotna g,oIikog uikusa, koju Hunze dodaju ;.. I II ld,JkJu, spravlja se od jedne vrste vrlo ~[-

I • HI'Jlv' Hi IiSaja .510 raste v.isoko, na sam irn

I I IIlf 11utn vrhovima, ..'

l' Iinu lIm da mladosti« stanovmci dolune strogo

JII: n nauenic! smatraju da ta neobicna pas~a '"IIJI' n 'ka posehoa antiseptiesa syoJstva, koja

, Ii, V ju fiv tni vijek i covjeka Clue ollpormm '11 liolesti.

I vr timo se ponovo u prastara vrernena.

• .• . ~ r' •• •

I Illl~l' 'Sumeroima, Majama 1 Eglpcamma. 1 njr-

.h )jima iz medicine - ..

"" sumerskih »kraljevskih lista« i Start

h IJdJi sjecanja na nevjerovatno dugovjecne ! I Knjizi postanka kafe se da je A,dam u 130. tI, I io sma Seta, a da je doziV'i.o 930 godina.

1 11\1 In Set ~iV'io [e 912 godina, a u lOp. gooini 11 II I' - n Enosa, koji [e zlvio 905 god ina. U I. • " godiniEnos je dobio sina Kenana, koji III! II Ii 910. godim Zivota. ALi, i Kenan je za soI I II It! 5ilfll,"DoibiQ ga je u sedamdesetoj godini I Ii ~v 0 ga Mahalel. Ni Mahalel nije .Imao

I I' Ilt I !'zl1h civilizaciia

65

kirata,k zivatni V1ijek. U 65. godini radio mu se sin Jered, a on je ZlVLO 895 godlna. Jered je svog sma Henoka dcbio u 162. godini, a umro je u 962 .. godini

21vota. .. .

I taka se lista d'1l.govjeenih biblijskih patrijarha nastavlja preko Henoka, koji je doziV'io 365 god ina. njegovog sin a Metuaalema sto je zivio 962 gcdme, sve do Nee koji je urnro u starostl oct 9~O godina.

Naravno, tesko je povjerovati .starirn zapisirna. ali je sigurno da su nasi prastarr preci, kao konacno i mi danas, dosta vremena, vjeslline i energije potrosili u traganju za odgovororn da 1i covjek doista mote postati besmrtan,

U svojoj zanimljivo] ~nji~i »Svemirska veza«, autori, braeni par Alan i Sali Landsbuzg navode da su stari Indijcl upotrebljavali tligrov testikule z.a 1ijecenje starosti. Ahil je navodno jeo kostanu sri medvjeda. Kralj Davi~ se lije~io drevnim na.cil1lem gerakomije, to jest, spavanjem s mladim djevicama, u nadi da ce njihova tjelesna toplina i dah povratiti mladenaeku krepkost.

Hebreji i Sirijci su pili i kiupali se u krvi rnladih Ijudi, u nadi da ce na taj n'~cin povratiti 5VOjU mladalaeku snagu, Rimljarri su u areni lizali svjeze preltvenu kir·v gladijatora, a voljebisu i da 5151:1 krv pomijesanu s mLijekom iz grudi mladih ropkinja, Mnogi narodi su kao eluksir mladesti upobrebljavali srca 1.1 okrsajima zarobljeruh neprijatelja. Fa, rpak, hesmrtno.st je ostala tajna.

. - Smrt je neprdrodna - kaie poznati hemiear dr Linus Pauling, dobitnik dviju Nobelovih nagrada. - Teoretski, covjek je besmrtan. Njegovo tjelesno tkivo nadokna.duje sarno sebe. On je stroj koj i sam sebe popravlja. Pa ipak, on stari i umire, a razlosi tome j'Os uvijek su, naZa'lost, taj:na,.,

U prirodi, isti.cu mnogi na'Ucn:ici, jedbno pi ribe mogle cia budu besmrtne, Naravno, kada bi zivjele u idealnim uslovirna - u etsto] i nezagadenoj vodi i daleko od svojih neprijatelja kojnna s}uze za hra-

£6

M uum, buduei da to nije tako i one imaju IIJu1.ni vijek. Istina, 00. je moogo veci od Ijud, ,ill jie jo§ uvijek daleko ad. beskohae.nog!

'11\ n kih cinjenica koje uikazuju da su Egippi, I \U ,d i poznavald tajnu besmrtnosti, tvrde Alan II 1. ,n.dsb~rg. Veoma rano U svojo] istoPiji oni II ~ Ivlh vrlo djelotvornu lijeenicirumanost, kojia I ~1 d takvog stupeja, dasu je d<~jelili na spe-

I J 'I U. I. GrCki istoriear Her-odot objasnjava da se I 11 I I Ipatski Iijecnilk bavio same jednom bnlescu, II Iv,1 m mjestima. ima rrmogo Ijaka,ra, Neki su za I I, IlI'kl za glavu, jedni za zube, drugi za probavne "'1 III i druge unutTaSnjePolesti.«

A1 j U V'r~jerne karla je Heredot stigao u zem1ju (5. vijek p. n. e.), eg~patska medicina je rv dena na psewdori1:ualistick.i egzorcizam. I II' IILt'1 u lijeCiU svoje paeijente tako da su iz njih II I II J L j' rlvali demone, ne~o Ii da su trazili fizitil I tMrolk i Iijekove za njlhove bolesti, Medubim,

II Jllm godina ranije Jijecenje je bilo sasvim ~ iJ ,;.

I" tv n Smitov .papirus, pronaden u LU!kIsoru, III ~dine,star naj·manje pet hiljada godina, {'j nn savremen h~rll'rSki ud1Jbeni:k, koji zapo-

I 'rioonim esejom 0 srcu i klrvotQl~u. Slje-

, I tndeset osam poglavlja posveceno je raspravi

I, II I i ozljooama po anatomskom rasporedu. d II I )Wla.v[je saddi pet dijelova: priroda rane,

Iv ijljt·, i-Inptoma, dijagnoza, lijecenje i progno-. c J I ivori '0 tome kohko su sanse da se paci-

I 11 I I S1 ~lvot!

hI I I medlu mnqgobrojnim na]azima otkrivet. rim egi,patMkim grrobnicama ima i citav niz II y)l'Iioora koji lra,pantno podsjeca na mstru.VIr rnene bkurgije .. Poonadena su klljesta

I I h 'fIlll'ita i ve1i~iJna, Slka~peli i hvataljike. DrevI I Ijetkari bili su dobri hirurz.L To tvrdi i koji u svojoj »Jstoriji« detaljno opisu.je hvat koji zabtijev.a otvara'nje lebanje.

67

U Dolini Kraljeva Ipronadeno je .nekolik0 mumija sa izvanredno napravljenirn mostovima i vjestaekim zubima, a zapisi 0 bitlkama u kojirna su popisanl mrtvi i ranjeni, govore da su egipatski vojni hirull'"zi znali naein da zatvore ranu kako bi potpuno sprijeci1i infekciju. Za tu svrhu upotrebljavali bi jednu vrstu gljivice koja je rasla u tihim vodama .. Bila je to, u stvari, prastara verzija savremenog penicilina!

Pomenima. i to da su ljekari Zemlje faraona znali i. za uzajam~i odnos iivcanog ,sistema i polereta lJ udskih udova, sto im je ornogueavalo da shvate uzroke paralize. Pa ipak hili su ebuzeti smrcu, Mo za njih nije predstavljalo svrsetak zivota, nego, zapravo, njegov - poee talk ! Jedan stari obred sahranjlvanja zavrsava seovim obeeanjem:

»Ponovo i:ivis, uvijek iznova .ozivIjavas, opet st rnlad, mlad :;'i ponovo i zauvijek.«

Besmrtmost i svemir, tvrde Landsburgovi, bile su teme koje se perrnanentno javljaju u prastarom Eg'i.ptu i vidljivo sou upisame na spomenicima zapadne obale NUa. Putovanje u besmrbnost irnalo je iizitki znacaj, jer tek riakon sto je obavio putovanje preko Nila, u Dolinu Kraljeva, Iaraon [e postajao uistinu ziv. To je putovanje- na vise nacina samo odjek svemlrskog' putova nj a., U prikazu prbprema za putovanje vide se i simiboHcn,j brodovkko]! ce prenijefi doti.cnu osobu krea dvanaest sati tame U ZO('lU ·novog dana, u novi iivot. Ne mozemo se oduprijet] pomisl'i da brodovi Amona-Ra, s'uil1canog boga, nisu svemirski brcdcvi, koji ee preminulog prenijeti u carstvo bogova u svijet Svernira, gdje co. rnrtvac bifi preset - novim ii\rOiLom!

I kod drugih drevnih narcda medleinske nauke bile su veorna popularne i razvdjcne, U Babilonu, kcji je nastavio tradioije aago nctrrih Sumcraca, postojale su skole za ljekare, a Iinansirala ih je drzava. Za svoje greske ljekar: su odgovarali prod :;;u-

6'S

• I,it; II , r rclrno, 218. clan Hamurabijeva zakonika

1'1:

1 ~I k ji ljekar nekoga pokiuSao operisati

n J~ m i time prouz.rokovao srnrt dGticI li] ci, iLi ako je neCiju mrenu otvorlc IIOi m i time ozHjeld.lo oko, mora mu se

1111 I ,1'Ulk l «

III .I' vi 'fo'Vati drevriim sapieirna i predanjipl'l'ci nisu bill sarno dobra ljekart. Oni 5U vIIi 'Iwi'lici sluzili· i naj.slofenijim hlI"Ul'skjm ill V II 1111a pojed.inih organa i dijelova tijela.

ILl' kom dokumentu starom dvadeset i

I I , 011.'11 vno se kaze:

, 1110 ~ J(' dana -ten Au CaG, hirurg, pozvao 1IIIIIII'IJ' Cena i Caia, Dao irn je opojno pice II hili L i dana. bez svijesti. Zatim ib je Cao ohml lo njihove zeLuce i ispitao njihova

III lm je uklonio i zamijenio njihove j cudesnilijek i dva su oovjeka lQucama ... «

ru,gom dokuraentu. hronici »Hu

• I r lJ ko 1.800 godina, zabiljezen je jos

t I 111 hi lif§,ki za hva t drevnih k ~n eskih ope-

Jill II' hi dao pacijentu da proguta neoki praII I III I IJl' pomij san s vinom, i om su nastuI' J ,~1 I. I n 9vjestica, na.c-lnio bi rez na trbuhu 1III I I i J"kti bolesnu izrasli:nu, Ako su stomak

II. I I 1Jgroz nlj dio, on bi temeljito ooisba pu Ii ' \,llpotrebe no.za i uklonio zaraznu 'I zvala upalu, Zatim bi zasio ranu ~ ,1\ d nu mast. od koje bi rana zaoiI II 1 Hi t dana, a poslije mjesec dana

, JlIIl1t1VO bio potpuno zdrav.«

I, •. vll,~i drevne proslosbi, kao mo su IIi 1 Umland, vjeruju 'da su preci IHI/,IlUV l,i anabomiju covjelmvog tijela I : II vinlo ~es1<o cak presadivali i

69

.srce! Ovaj zaJclj'QC!ak oni zasnivaju na rihualu koji se dugo zaddaQ medu daleko primitivnijirn narodims Azteka i TolrtEika - vadenju srcal

- Azteci i To1lted su to vidjeli od Mala, kOj'i so sree presadivaJi. Met1ut1m, vjerujuei, da Maje na taj nacin IJJdohrovoljujlU svoje bogove, i ani su to prihvatili nadajue; se de: ce j ednega dana postati veliki i moent kao i Maje. Na tai naein au Ij\llldSke z,;-tve postal! sastavei dtio rellilgije AZiteka iTolteka i u tome SU, kako su najbolj.e znali oponasali postupke Maja ...

No, bilo kako bilo, sasvim je i.!zvjesno da su Maje fzvanredno poznavali gotovo sve grane medicine .• Jedna lobanja otkopana u Kampekru., Mekslko, potvrduje da su hili izvanredsu i stomatolozi, jer su vrlo vjesto postavlj~ plo:mbe, krunice i rnostove.

r preci Inka, ~ji nisu ntsta manje zagonetn! od M.aja,. imali su dobre Ijekare. Njihovi bi..rurzi su j{)S prije cetiri i po hiljade godina vdo uspjesno vrsil! operacije na mozgu! Istovremeno, oni au vrsili iamputacije upotrebljavajuci pri tome zavoje Cod galle. Dakako, njihovi paoijenti nisu osjeeali boll jer poznato je da su Inke poznavali i upotrebljavali za anesteziju razne droge - kokain, kinin. beladonu ...

ZanLroljivo otkriee izvrsila j~ pzije osam godina, dakle 1969, Marl'llaj'aja'm~ka naucna ekspediicija, ka;ja je u sovjetsko] Srednjoj Aziji vri:ila istrazivanje za .raeun Tul"\k;mensk;og antropolosloog drUiStva. NaucIlici, koj~ su sacinjavali ovu~edi:ciju, otkrili su velik broj IjudSkih skeleta starih oko stotinu hfljada godina na kojirna su nadeni tragovi u:!lpjesnih operaeija grudlnog kosa.

Sovjetski naucnici izvjestavaju da su operacije bile vrlo usp] eSne I da su »jpacijenti nakon toga .zi'VjelU. barern tri do pet godina«!

]jndijiSki hinurz! uspjes.no su presadivali noseve ratnika, koji su ih i.zg:Ulbili u bi1ikama, a sasvirn je

70

d ell izvanredno poznavali zakone metaboir"1kulaaije. krvi, iiveanog sistema, geneti-

lJ oR,jg-Vedi«, jednom 0<1 svezaka »Samhite«,

"III J' tara najrnanje pet hiljada godina, kaze se

til U Ifldijski Ijekari znaf uspjesno da u~lone ~-

II' II,' . IzulZva:ne otrovnir:n ~~ovima, da. vrse ~ar~~e

, ,)101,', operacije moaga 1 11Jec~ ~l'tog~ bolestl, koje

I 1 1 ;' uvdjek smatramo nelzlJec!lVlm.

J fl'wli in.dijsk!· ljekarl poznavali su dijagnoze I I' 0 bolesti, bavili su se cak i plastiencm hlrur-

, •• I, luz.ili su se 121 hirurskdm mstrumentorn.

NJ . OVil susjedd Tibetanci vijeiko~ima su proucalLu 'jju, odnosno brenutalk umJ,ranJ~. zapr~vo,

I I nvji-k osjeca -u 'trenutku .kada ga napusta »d'US~«, klr" i. car Cin-Si (259-210 godine 'p. ,no e.) PoS]~I' 1,(1 I 'n~obicJlo ogledalo k()je je moglo da 05VlJ III 'kll'U 1 uautr,aSnje organe Ijudskog tijela; dakle,

"I IIHan -nt nalik danasnjem rentgeaskom aparatu!

IJ »Nei OiI1lgu«, jeditnsbvenoj :k1njizi iz oblasti " I t In kih nauka. .koja je napssana prije gotovo Ilj godina, nauenici su otklr,jl,~ i. ovaj p~~us: • I.'l' madzire cjelokiupnlU krv u ljudskorn tl]el~ I'll vlJ njome. Krv teee neprekidno u krugu 1 I I k I I n toji. Ona ne moee, a da he tece bez 'Pr~j Ill., put Itolka nijeke iIi Sunca i Mjeseca na njiII put njarna,« ." _

u 1,0 [e znacajniji kineski .. 'poJ8lm ~. ]lLl'lU. 1 II II, V j urvfrjek sUlpro1:5av]jene zivotne site, keje, I LI Lancl.Sbur,govi, svo] izvar ,i,maj;u uastI"OIlIII • hvaeanju reda stvari, U knj.izj Zutog Cara

• 'l. 1 I j m U:jecenjlu »Huang-t; nei oing« se ~aie:

N ,. I() jill i jang je temeljno Inac€10 citavog " no je ko.rij'€'l1 i .izvor zivota ~ y~rti. Pr~~o u, udjelovanja, ,kroz sV'OJe raZl'lClte funkctie, I I, pozitiWla i ne.gativna strana .prir~e, n~I 1,1)1' ell one, ko}i se bude protiv ipr1I'~dnlh t I I, U vrbu postUlpaInja i lijecenja u nekoj betrd:iti njihovQ rporijekl-o.«

71

Inac , porijf'klo J In i jJl,ng Mla1.i se -u taoistdckoj legend] {] stvarun]u. ,'~ng prodstavlja pozitivni pol: aktivnost, mUZI'vI10. l, 1wjl' su utj lovljene u neb sima, svjetlu, ltv dlli-! ,I 1I.,lilil, Jm j , meduLim, negativun: paslvan, Z '11'.4, • ,'V Ijl utjelovijenje nalaz! u Mj~'s\'cu, Zt'rnlJI, tumi, hi' dn:oc,i i vlaai. U tijelu se ji n naJuzi nil dC''1110J, ] J n~ na li.i vuj strani.

Odvajkada jtn I j;mg 1llJ !tin ~'II'I)U din mika postojanja. z· [r-dnl kim djl'luvn,n_l,01ll oru upravljajo planctarna i vude ih lam: I'Udl:'n,l1 dot)' I, labomc, vrse v0.1 uticaj n rv Y.lvn II hI'. kon {'nnm Svemiou. Bole t kod pojud] ':1 LIM )lwJl' pu ['nw'aj ravnot ze izrn du j in i J~ngll, a sm rt IllLiil;lI (.I 1l~I( nnda, kada se ta rsvl'lutda Loli () porl'flldl a .~(' obustavi njihov tok,

BesmftNost j , rn du1:lil!1, btl, i)'lll'fllU o\l1rn prastarim kinesklm na elirnu, 1:l'l\lI~Llt'a Idko dugc), dok traje ovaj n obicni tok i d k S(' uri va razumnu ravnoteza izm du pclov

Svedo n davrro su sprdnirn srnijeskorn gl d 1i Ir l£·()r·iJlI r [inu 1 jangu. Medutim, od kora ova l orij !'I tH11 n.l pod pniz mom vrl serioznih nauc-nih istrazivanJR i V' su dobijeni i konkretni r zultati, Otkriv no WI nulrne, da dvlje razlicite hemdkalije 'koje s 0<11 z u g tovo svakoj ljudskoj tanici, podesavaju iIi nad'l.,II"U u)tin pa i hiljade funkcija Ina ntvou st- nic , dj 'l'ujY' i perrnanentno SE' sUJprQtsaV'ljaj'u6i j 'dna drugoj. Njlhovo djelovanje je vee utvrden u tako raz.licitim .procesima, kao sto su prlstlnn g.rtClnje srca, zartim skupljanje ili sirenje krvnih zgru.<iaka. i krvnih sudova pr ilikom dizanja Hi spustanja krvnog pr+tiska)

- Ocaran sam teorijorn [Ina i j n.g i srnatrarn da je tacna, mada ne mogu da shvatirn kako su drevni kineski naucnici dosli do nj . N rna sumnje da se rnnege reakcije ItijeJa, koje e svode na nacelo ) ukljuciti-iskljutiti«, [edino m gu objasniti posredstvorn djelovanja ovih dviju sUipro.tnih sila.

72

Ovo su rijeai fa!l"makologa dra N elzona Goldb'rg sa Uiniverziteta Minescrta, covjeika koji je m U prvima poeeo oz,biljno da prouea va 'kinesku tl'uriju 0 jinu i jangu. 0 ovoj teoriji, naravno, uskoe j os mnogo cuti.

Medutim, lista zfbunjlUjiucih ananja naslh prapr'daka ovdje se ne ZsV'rS8.va. Onaczapravo, tek po~Inj ,

Pogledaj mo . , ,

73

DOSLI SU IZSVEMIRA

* ZANIMWI'V A TEO:R,lJA BRACE UMLAND * KO JE ICGRADIO CJVILrZ,A:CIJU ~A.TA? * STA JE OTK1UO MORIS SATEL:EN? * F'ANTASTtCNA ZNANJA MAJA * KG J~ B110 KUKULKAN? * STA KAZE ~POPOL VUH« 0 'DREVNlM AS'I1RONOMIMA1 * KUL!IURA uMRLA NASILNOM SMRCU * ZASTQ SU PR.A:STA:R1 NAiRO,DISREIDNJE I LATINSKE AME6RJKE CEKALI ~B1JELOG COVJEKA~? *

lI'. " ,Tada Stefeos v·tdje ,ne'k!u lP'iramrooli.ku graI vtnu. Progura se do nekih sirokih stepenica, koje z nepristupaena i bodl] ikave gootare penjahu I v 'V do klroSanja, te napokon iznad vrhova keIII tabala, gore, na neku terssu sto bijase preko II", t rnetara i2mad zemlje. Stefensuse zavrti u

kay H je naeod ziv'iio U ovim zddinama? Odat dosao i ka.daje izumro? Pnije koltlro st0ti.na

75

godina [e ,podignuta ova fantasti¢na piramida? U koje vrijeme 'i, kakvim oruc1em, po ~lj m nalogu i u ciju cast su podignute sve te 7Jbunjuju6e ~adevWe71

Pitanjs, pita.nja •... i sama pita'njll!

Jedno bijase jasno: ;tak.vi gtadit If i takve gradevine me n:oga§e stwriti same jl"dwn j:edini grad; iza svega toga mora da je Idabll ,) g8 nekog veUkog i mocnog naroda. 1 tada St fe~ pomis1i ~ koliko Ii slicnih grad-ova, mom a v l:ih i moMa ljep§ih, '0 kojima n~k'O jos nista ne znn, h~~i razbacano po mraenan i J>rostranim dfiungl rna HandJurasa, Gvatemale, Jukata.na ...

Tog casa se istirazivallU g .' ueln! kao kakva razbijena barka usred mora: jsrboU joj i.zgWbljeni, irne i.zbUje!djelo, murnari !potonu', .i Inlloo ne zna odakle dode, kome IPrLpada, koliko dugo puto,vase, kroz kakve olruje prolazi§e i !ita bij, povod njenog

samrtnog gl'ca,njene pro,past~l . . . .

Maje!

Odakle dade taj narod? BijaJ Ii zalsta indijanskog roda kao i drugi narodt, liIto ! v na sjevel"u i j'ug.u, i nikada ne prestadooe biti narnadi? Aka su bili, :za$to se Maje razvise do tako ntasticnih visina? Sta ih je podstl'elclo? O.tkud dobijde tako fantastiena :z.nanja:? Bijase Ii oo,pst 'maguc da na americkorn kontiinentu, 'OOsjecenom od v llkog ltultur.nGg taka. u starom sVli.jetu, nastane naka asvim nova kultur,a?! ....

Ka SIU, zapravo, Maj~? Odakle dod:ose? ... « Stoljecima !:IU ova dva pitanj mueila tstl'azivace i arheologe iz svih k,rajeva svijeta, tvedr K. V. K~ram. U svijetu znanstvene fantasUke ova pitanja su protekHh decenija dobijala razliln,ta z;nacenja i razrjesenja .. , Jer, eivilizacija drevnih Maja bij'ase zaista ewina i po rnnogo cemu tesk0 obja§njlva. Podigli su je Atlatrutidani?l Izgradili su [e stanovnici Lemurije?! MoUla Hi'perborejci?! Egipcani?! ...

Ne, ne, rie i ne!', ..

76

~oZda je lPodigoSe bogovi 0 loojima taka cesto

pn~aju rnitovi i legende drevndh naroda?

Bogovi?!

Mo1.d':l isti oni. Sto ih pominje Jezekilj?! Svemirske lutalice!

Svemi.rske lutal.ice -a osvitu Covje:kovog stasaujal

antasticno:

Stvar, rnedutim, postaje j(ls u2budiljivija kada se J:>ro{,ita prije dvije godine objavljena (na .'zalost, f1' 1 ,kod nas prevedenal) knjiga dvojiee americ,kih lnbr~pologa i ~rheol()ga, paz-naiih i vee pomi-njanih I r :G:lvaca Maja 'kU!l1Jure, brace Erika i Kraiga UroI nda u kOj,oj aut~ri veom~vjesto i jedonako uspje-

no dokasuju SV'OJU ,tvrcmJu da se joS i danas na Z('m1ji, i mediu nama, mogu naQi potomci vansemuljskih lrurtaiical

Oni, dakako, misle 'Uipravo, na potomlke zagonetIt fit naroda Maja, u Srednjoj Americi, c,iji .se sadanjl broj procjenjuje na dva miliona Jjudi.

Prema zanimIjivoj hipotezi brace Umland davU tl'>nj L preci Maja neikada su predstavljak civilrzovnn drustvo, koje je prije vUse hiljada godina ziv-

t') na jednoj planeti naseg planetarnog sistema, JI jvj rovatnije hipotetiC'kom. Faetonu, koja se riaJ 1 ... l la negdje izmedu Zemlje i Venere, EM i Kraig Ihnl nd su uvjereni da je nedostatak sirovirra na I IllIjilJ ~ tu ci vilfzaciju i citavu planetu dovelo do )le-

1)1 meene katastrofe, do potpunog i definitivnog 11111. tenja!

Kako to braca Umland objasnjavaju?

Dok su mnoge ekspedicije istraiivaca, sliene , I 1m ~.isijaIIl:a na Mjeseou, '2lJ1atno opremljenije i I I fl n Jet zajedno sa svojim porodieama iii bez .. ~h, na r:asoj planeti panieno tragale za neophodullll Irovinama, rna zlokobnoj i zagonebnoj planeti po 10, jer dJ"lUlgog izbora, izgleda, 'nije bile, sa

I I k nt.ni'm b1.,JSenjem jezgra. I bas je to bilo kobno:

77

d0810 je do stra.ho,vite eqplozije i pollpunog uniStenja planete, Tragovi te ikata:strole, .(vrdeautori, mogu se i danas vidjeti U obliku ·tajanst'llenog pojasa asteroida, ~ije je postojanje prvi dokazao ehoslovacki nauenik Kafimjez KordilevSki.

Ostavsi bez r.odne 1P1anete, eqpt!idicije vanzemljana bile su prisiljene da :prohvate na~tl p,lanetu kao svoju novu domovmu. Medlurtim, kako SIJ s prvobitno bili staclonirali na Anta.rk:tilku, a pribliZavalo se ledeno doba, svem~ gosti so 'bill ,prisiljeni da pok1upe svoje imt['!umente i opremu i da l«e.nu u »zdravije« i pi;tomije kJrajeve. U Bvojim vs.sionskim letjeUcama tako su sm.gli u - Srednju i Jumu Ameriku, u krajeve u kojima su mnogo kasnije Maje podigJe svoje fantasticne hremove, pi mlde igra-

dove! -

Ovu fantastil:nu sehdbu sa Antar'l t.ilka, valjda prvu u povijes1i Zemlje, dokazujo i nmoge eslrimske legende i predanja, koje govor 0 neobicnim »plernenfma iz niotlruda« sto su se u pradavnirn vremenima se1ila u agil"omnirn metalnim pt1cama §to su »rigale vatru«!

Iako SU, zbog nesreee koj.a im se dO,gOidlla. i nade da 6e jedlnoga dana naili gOlStoprim1jvij,u planetu, u poCe1l1ru izbjegavali svaiki tkontakt.s prlmitivram starrovnicima Sredmje i Jlllzne Annerike, to ipak dugo nije moglo da potraje, UvidjevSi da drugog izlaza nema~.u ~. eta ,ce zal.:!_vije~ o~ti naZ mlji, pot~~H su da se m(tJeSaJIU sa ZemlJsruma. Iz tog ukrManJa .[()dene su - Majel Iste one Maje o Cijoj misterioznoj civihzacij! znamo malo, a riagadamo rnnogo!

Cita va ova priea Ulkratiko ispripovij edana zvuci, u na.jm.anju ruku, kao teorij'a . zlLIleosenih fa-nt_a:

Mczda ana to i [este, ali, prisjetimo se fa~ta.&tiOnih i gigan1WOh gradova, ~iH ostaei se j,~ uvijek nalaze u prasumarna Jukatana, HoooW"asa i Gvatemale, Prisjetimo se i svih oni zagonetnirh arheoloSkih nalaza predmeta »:Lzvan svog vremena«, \lito su svojevremeno akraSavaLi hramove 1. mnogobrojne moms-

78

Bt'n1.a1negradEl'Vine,a i!!iju ,na,mjen.u loS. nismo utvr-

I i otJkrirl i. .

Ko ih je sagradio? Kako? Na koji naein? Z~to?

C mu su uistinu sluZili? . . . .

Prisjetimo se i ZOJ'Inih opisa, puruh zbunjenosti o/::aranfa, koje su biljezili prvi sretni isflrazivaci ,til su u neprohodnlm diunglama otkrivali izgublJ ne gradove Majacivilizaoije:

» ... Nesvjestica hvata posrnateaea kada mil pogJed 1tl'.ta po stra~vitim kamenirn fi~urama, lede~im ~iclm~, :gr~m.m zmijiSkim gJavama, avetinjskim hkoVlma 1 jaguarzma sto, ,PO'putoovj,eka, koracaju, , 0 aliaju •. koracaju ...

Kalko prodrijeti u tajnu ornarnenata i neobienih hijerogliia, kalko shvatiti da [e Citava ta galerija n kaza,. sve te zbunjujluee figure, reljefi, cr.teii, ave t n obicne skulptuse i Uko:vi, svi, ti. enaei i misterir z~c pOfUlke U neprikosnoveno] i jediru:tvenoj rela'lJl . a astronormkim brojevirna?

Dva Im~ta na obrvama jedne zmtjske glave, Jf;dna ostra jaguarska pandza na uhu boga Kulrulkilns, neohicni oblik. jednih kamenih vrata forrna ,~)(J mOti.vu stepel?-ic.~. Sto se uvijek iznova vra,caju.: ,ululmnJena cU'do;v'lsta, zmije, ogromnt fihgranski obradeni kamenovt - sve to, zaista sve to, izrafava 1 oj j vrijeme! ... «

Zasto? Kalko? Kome je to trebalo?

Kada razmisljam 0 Majama sve me vise 000- I m Qsj ecaj da nas- i danas, kao Azteke i Tolteke. \'('j • primi.ti~nije s~jede, p:rije toliko stoljeea, jed~ 11.1 () zbunJuJlu svojim nevierovatmm znanjem iz

'1IIovo csvih naucnih oblasti. Pa, ipak, za,r je to rnoIl " Majke nikada nisu otkrile - toeak! Maj,e nlsu II 'I' za - plug!

Ali, Maje su imali predivneopservatorije. Maje U It 'il.rovale kretanja planeta u nasem planetariom lstemu, i mnoge druge astronomske dogadaje h (' nisu mogli uoeiti golim okarn, izraeunal; su '0 Hna 11.a Veneri traje 584 dana (savremeni na.-

79

uenilli SU izra&malit da traje 583,82danal), a znall Si1 i trajanje MaISove godinel

Nista manje ne z.bUll'lj'uJ cinJ nic da glavni

gradovi Maja civiJizacije, eie n '[ell i Usmala, nikarla nisu bili povezant drumovimn: (i'!l, a eradovi Maja. u Srednjoj Amertct, u m t~kom Jukatanu i. Gvatem ali , podign.uti BU gotovo po n kom pravilu, u najne-pristrnpaenijim dij lovtma dluifl rl I ..

ZaSto? Kako je bllo rno ru~ M j m da se tamo nasele i' da tame izgr,ade 8"Oj' l an 'ke kamene bramove, aka to nisu ~iniU, r elmo, '8 n ophodnim letjelicama? Otlkltd. k n l!no, j ·dn m prlmirtivnom narodru tako fan.lakti~no znan]« lz gr. d. vinDratvs?

Lo;gi~n odg.Qvo,r nude bra.' UOlI Inod:

- Ko [e bt() u stanju 11 lz ne godine do precienosti od v a 'koliko kundi - tvrde oni - s1gurno j i:l 'uvidlu i n 'procjenjivu vrijednost jedno8 tofJ(a. M dutlm, po to O'n nlje bio upotrebljavan l!ak ni u tako t Sl'kim situ cijama kao sto je transport ogromnh k _mefl h blokova, naj~esee teSkih i po neokotiJko tena, k j i su bill neophodni za izgradnjlu hramcv u eil: n lei, h" pimjer, najbolje ilustruje da je zagonetnirn M ja na na raspolaganju stajao neki dnugi, 1~k:§1. r ame 'o§nepo'Znat naein, m'oroa antigravitacioni ur 'l ajl, Hi } dnostavno letjelice, fantasti~ne letj l' 'I k j. su bez po muke prenosile sav teret. Jedino SU, lin I nam se, na taj naein Maje mogl de. izgr de sv one gradove i bramove ~to su nam damits poznMLI ...

Da bi Mo l14>eCa1l1jivije dOik MIl voju teorij u da sa M:aje, u stvari, ,pat om liju i.z Svemira, braea Urnland istiCIil i cin,j eni u koj je v c dokazana da Maje genet\S1k.i nisu bil slien nij dno] ljudskoj, rasi na nasoj planeti. Prip .ani i vog naroda su niski-i zdepasti i u tom nl] btlo varijacija. Ni jedan Maja nije boo manji Hi v Ci 00 dl"ugoga. Podsjecali su, reklo bi se, kae da ih j s l'ijski proizvodila neka rnasina, a ne radala majka!

80

Oaborne, svemu evome treba d.odati jos jednu kteristihI - s,puSteno celo, s.to je hila njihova J). jedna genetska esobina .. Da 'hi odriali tu svoju r:t. ~u j,ediImwenost, Maje su iSlejoS dalje pa su k.o glave svakog djeteta vezfvaii daSCiou, kako

bl ona jos viAe istiea1a ionaKo ne<lbioo'O povijeno t: lor

. Ali, Maj e nude i. be.zbroj dnugih zagonetlki. , ako, recimo, logi~no objaf\Iliti dva razlicita kalend ra, kojima su se oni sluzili? Ot'kud dva? .ZaSto su i rn treoala?

Odgovor na ova lPitanja izgleda da je najtaenije d 0 Mor,is Sa telen,

Z~ kraeepertode, tvnii on, Maje su ·u.potrebljavale cfklus od 104 godine. Taj periodod 37,960 dana J za njih p:redstavl1a:o 1.285 cilkillusa Mj eseca , 327

jlklLusa Merlkura, 219 ciikIlrmsa pomrace:nja, 146 sveUh godina, 104 svje.toVlJle i ,65 Venermih ciklusa, Svnkag 18.980. dana slavili su pokla.panje 73 svete I 52 'SVjet()vne godine na dJosta originalan nacin.

~ll.Sili ?i s~e vatre i proveli n06 u strahu, vjeeuJUC! da Je sbgaosmak SVlJe:l:a i da Sunce vise nikeda nece izaci!

Tek u zonu, karla hi Sunce napokon izaslo, Maje 1>1 :~rtv~v~le. n~ol~o djevica i za,wbljeniika i spok lOO zlvleh sljedeee 52 g.odiine.

Za duze vremenske periode, kao i za astronom-

k, proeaeune, Maje su male di:Twgi kalendar, nazvan "_vel~ CiJkllrllS.(~, On, nazalost, jos nije u potpunost; desifrovan .. Zna se da je kalendar zapocet ,,·§t viSe od tri billjade godina prije nde ere i da 'tr Ije oko pet htijada g!!lidina.

Kal~nrlar Maja, nastavlja Satelen,. oduvijek me v'l zaeurnac. Polaena tack a u mojian istrazivanjima J 'bUa vjerovanje, ill pretpostavaa, da postoj'i nesto IJ' _'niOko izmedu. ku.1ture Maja i Imtlture Sumeraca ..

M .j. su male za unapredno pomjeranje ravnoVnlC3, kao i za po5'1:ojanje Urana i Neptuna. -Bu[ Izraoonati peri ode revolucija i konjuhkcija raz-

T _ J ne i§~ezlih civilizacija

81

nih planets i otlkrili ekvivalente ast1'onomSkih ciklusa, na primjer. ona] gldje 65 revoluoLja Venere odgovara breju od 104 Suneane godtne ..

Ima1i su, ta.ket1e, i [edan cik!lus od 942.890 dana, iH 2.582 godine koje su .predstavljale pe1ll1.aest. konjunkcija Neptun - Uran, 130 Sawl"ll - J'IllP1teT, 1.155 J,u.piter - Mam, 2.284 Mars "". Venera, ~.5,22 Venera - MeI1klur i 2.720 Mjesec - Sunce. TaJ nevjerovatni astronomsld ciJklJus,za keji mi j,. bile petrebno dosta vremena da ga otlkirijem, b.OO jl~ taj~a kalendara Maja, kojli. je bio za'Snovan na konJunrkerjama Jupitera i Saturna, a toga se do sada jedno-

stavno nilko nije sj etio! .

Pdkusano je sarevol'llc.ijama svihpoznatih planeea, ali niJkJo;me nije palo na pa:met da proba s njibovam klDnjUlIlkcbjama. Period konjunkcije Jupi1e!I'a i Saturna je 7,253.445 dana, ali Maje su cif;ru jedJn~stavno zaokruZile na 7..25:3" jer ntsu male za decimale. Njihov veliki dkl-us- ad 260' konjun.kcija. iznoSiD je, dakle, 1,885.780 dana ili. 5.163 gooine, sto znaci dva puta njihev astrono1'll5k.i CiilclUiS ad 942.8~O dana!

Moris Saielen je dosao do loS niza zanim1jivlh podataka, Otkrio je Ida je !{:itava hronologija Maj.a koja prema»Kodeilmu Va:tikam:15u«, [ednorn ad ~ljebkih te:ltJs.rova koje neslavni epiSkop Juka1:ana ~lego de Landa 1549. godme nije uspilO da spali, u stvari bila bazirana smjenjivanju ~etiri veliki ciklUJSa' ad :5.1'63 godine, i!li2.60 ~onjunkcij,a ikoji su ~apoceti 18633,. 13470, 3114. godine prije na§e ere!

- Svak'i veliki cildus bio je podijeljen na 13 »baktuna« ad. 145.060 dana, svalm :.baktun« na dvadeset >'Jk~tuna« 007.253 dana, svaJd »lkatun« na dvadeset »1I1lna« od 363 dana. Da bi se oznaeto nelld datum na kalenldaru, broja'O se bra] dana. kojd se zatirn Izrazavao u pet kolona: broj »obalktuna«, pa »lc:atuna«,.

te »tama«, pa mjeseci i, na kraju, broj dana.. .

Kada je otktrio ritam i trajanje kalendara Mala, Satelenu nije billo tesk.o da pronade i pocetak. Po-

82

I Ii I da se na poeetklu morao .. dogoditi neki

IIIIJllijl ~l i fenomen, koj.i se mace desava' vrlo riI II. I j tio se proraeuna pl'lIliikom ,provj:eravanja

I I nt iz Ninive«. Tada je utvrxiio da se svake "'7 If dine Neptnm, Uran, Saturn i Jupiter nadu III1JIUlflIkciji i da se to posljednji put dogodilo I .. udne nase ere. Racunajuei 4.627 godina unaI I, d 10 je 3144. godinu prije nase ere, a jos tri II II u~ sad, dobio je 18.633. godin.u, koja odgovaia III , c'luniroa za:·blUjeZenitn i u- »Kiodek.su Vati-

I ""

lzvod ci dalje matematiOke operaoije, otkrio [e

u Maj , kao i S:u.merci., zmalli za »oveUku- kon-

lnQILu n ~ g planetamog si-stema«, ali su je laraza.1 u d rrirna umjesto u se!k1wndama kako su to I 1111 um rei.

J prije v.ise godina su arbeclozi, istI'azujuei

Iu 11111)\/ Maja, nailazUi na fantasti.cne brojeve ure-

! III- u k menu. Radilo se 0 milionima godina i u I 'P I " u kada se smatralo da Homo sapijens na ZemI I II' Loji svega sest hlljada godina, b.rojevi SU, d II Ilfn, smatranl besrnislieom. Iamedu ostalih, hila

I ,.p'IS n i ova dva broja: 34.020 miltona darla,

I 'i ILJO rniliona dana, malo vise ad 403 miltona go- 1111 t. )vaj drugi bro] predstavlja skoro deseti dio

III 1.1 nas planete i nije cudo sto arheolozi joonovuu nl u cbratili na njega paznju.

,IVkdutim, SaJtelen je ubrao otkrio daprvi broj 11'111 miHona dana, u stvari, predstavlja tacno pet-

I. pu a »~orustantu iz Ninlve«, a 147.420 miltona lb predstavlja 65 puta.

ugo sam se pita'o - kaiile Mo.r;~ Satelen -

" u Maje korjstile te faneastiene brojeve, ali

II I kraju uspio da pronadem logicno rje:;enje ...

MI t u sve .raoonale po ciklusima od 26 i 260 IIII ' •• , el] . Hila. im je pobrebna, dakle, konstanta lsterna djeljiva sa dvije' stotine i sezde']' It} u pronasl! novu konstantu od 34.020 ml" 11 I koja i'e vrijedila 180.392 puta 26' malih

63

dklusa konjunkeija i dl'Ugll od 147.420 miliona dana, koja je vrijedUa 78.170 puta 260 veliJdh cilruusa konjunkcija.

Oa su preci Maja hili u stanju da prij e nekoliko hiljada godina iz·ra·cwnaju konstantuod 147.420 rniHema dana, dakle, dvanaestoeitreni bro], zaista [e vise nego nevjerovatno. A te~ podataJk da je taj broj, izral;en u danima, jednak 65 puta onome, lzrazenom u sekundama koji su upo:trebljavali drevni Sumerci, na sasvlm-deugom kra}u. nd planete, jos vise iznenaduje. Ova cinj enica namcc pre1lpostavku da su Maje i Sumerci imal] - m dusobne kontakte. Moroa i zajednicko porijellllo!

Ukoliko Maje nisu raspolagale n kim astronomskim Instrumentima, mora d;a j,e vrijeme njihovog poematranja i zapaZanja raznih pojava u Svemiru, bilo veorna .veoma dugo, Jet, jedino ' ena taj nacin moglo cioci do ta1k:o Zlbul'l!j'Ujuce preciznih asteonomskih podataka!

Ali, Maje su, i,zgleda .• imale veoma precizne instrumentel

Prije nekoliko godina je u Peruu ~8ik otikriven i dokaz da su stari narodi i civiliaaci] Srednje Arnerike raspolagali, -po svoj pri1ici, i talko rnoenorn napravom kao sto je - dalekozorl Profesor Kalhrera, predavac na Uruverzitetar lea, za vrijeme svojih istrazivanja u blizini saliva Piske, otlkrio je dalekozar naslikan na kamenju. Maj SUI dakle •. pe svoj .p,rilici., Imale i znale se sluZili ovirn i.n.strumento.m,. koji je PO-n<!)vO otkriven tek prij n~koliko vijekova. To i nije neka senzacija, [er logicno rasudujua bilo bi belSJTlislenograditi opservatorije bez odgovarajueih i·DStmll~emata. A Maje SU,. u to vise niko ne sumnja, pored obaveznih hramova, u veeini svojih gradova podizali i - opservatorij !

KOliko su Maje polaga!e pamije svorn Iantasticnom znanju iz astronomije, najbolje se v.idi iz njihovog naeina gradnje. Bez obzira da 11 se radilo o podizanju velikih gradova ili ogromnih hramova

84

u Cicenc lei, UmsaH, Tikalu" Kopanu iIi Palenki, svi su gradeni na temelju besprijf!lkol"no tao,nih kalenda,Mkih proraeuna. Svaiki kamen je bio od neprocjenjive vrijoonosti, a svaka zav'd na gt'adev.ina bila je astronomski tacna podign.uta'!

Najpo7Jnatiji hram drevnih M8!ja nalazi se ita poluotoku Jrukata:rw - u kraLjl _ vSlkom gr,adu Palenki. Za vcrijeme svog veoma uspjesnog i~trdivanja, mf!lksiCki arheolog ALberto RlUlZ j,e tame 15. [ula 1952. godine, pas1ije slucaj'nog otkriVR'l1ja stijena'rna zakam:ufliranog hodnika, naSae [edln tvenu podzemnu grobnrcu i u njoj sarkofag dugacak 3,80 i §iro.k 2,20 metara, cija je kamena plo~a t~ka nekoliko tona, bila ukrasena fantastiontim relj fima, koji predstav\jaju osobu naUk na astronauta, k ,ko u,pra.vlja vozilom koje f~a,pantn.o )ic:i na svemirsleu Taketu!

Jos senzactonalnije je bilo ano to [e pronadeno kasnije u samom sar1kofagu. JRwz;o, j sa svojim pomoenicirna, naime, otkrio ostatk ~ovjka koji je bio visok oko 1,73 metra (zna se d su M je bile rijetJko viBe od 1,50 metara!), a t::i.ji j konusno sagrad,eni sarkofag bio precizno pode! n tj ] snirn mjerarna n epozna tog, po svod prilici, KIU,kullkana, »velikog bijelog boga« sa plavim ocima i svij :t.lorn kosom kojo je, kako legsnda kaze, )sti'ga.o pr Ito mora, iz zernlje gdje se Sunee rada«.

Mntvac je bio ukrasen cilibarom i to [e, izmedu ustalog, dalo povoda Albertu Ruzu da z3ikljuci »da Henost moMa nije pripadafa narodu Maja, iako [e sasvim jasno da je umrla kao jedan od kraljeva drevne Palenke«! ...

Lice mrtvaca je bilo pr 'kriveno n obiknom rnaskorn napravljenorn odjednog ogrornnog jantara. Bila je to, u stvari, precizno izradena ma..'ika sa. »ooirna« napravljenim ad morskih skoljki, opnom ad sta!~la i sa »zjeIl'icama« naglasernm garom.

Iskusnom arheologu je, kasnije, zahvaljujuei prije svega S't11P1jd.v01D radu, uspjelo da naprvi vje-

86

"'l.tillreflj'e h: 1947. "godine: veda jedne ameri~ke eks'pedicije' II 11 II tndij.ancem iz Lankandona (gore) snlmliea: pred jed. II m __ kElmem~ reljef0II!- ~aja u Bonampaku. Isti Indtjanac J nlmUen. na dOQJo} 1!otl)~r4:fiJi ,pored reljefa, koji je Jllmlh hilj,adu '~ IPO ogadi.n.~ star!ji od tOg ;mladlea,. Za,palljuije,

1(oUko njegov prOflJ Dab~i na pI'Qfil na .reljefu

ran duplikat rnaske, sto se, uskoro, pokasalo vrijedno utrosenog truda.

Ruzo j e ko,piju maske poslao sovjetskom pra.istoriearu i pisou znanstvene fantastike Aleksandrru Kaaancevu, a ovaj ju je pokazao antro.pologu i vajaru Andralli'klu Dzagarjanu.

Sve ostale se advij alo vrlobrsc, Dhgarjanu [e uskoro p<Jslo za rukorn da na temelju kopije maske »rekonstruise« lice umrlog, On je bio pry! na svijetu kome [e to POS1iO za rukom. I ted 0 su se na svjetlost dana pojavile doista n obi,6ne crte lica nepoznatog prastarog suverena Palenke, kaje su anatomski posmatrano, u najmanju ruku - zanimljivel

Kazancev je bio vis nego i7Jnenad n onirn StQ je vidio. Medutirn, nije se 0 slonio na svoj utisaik, vee je lik,analuirao do najlSitnijlih detalja i, uskoro, dosao do fantastic.nog zarkljucka: neznanac iz karnene grabnice~ nije pripadao nijednoj pOllnatoj i postojecoj Ijudsko] rasi!

Da:kle, bio je to predstavnik svemirskih lueaIica, jedan ad onili drevnih astronauta ill ekfqpedicije koja se nikada nije U5I{ij [a vl'<rtiti na rodnu planetu!

Preci Maja, kako tvrd braes Ucnland i ne sarno oni, dosli su iz Svemira, apo svoj prilici dugo poslije pokusavald su da uspostave ve71U sa rieikom svojom sabra com kojli su se otlJsnu1i na neku drug;u planeto S uncevog sistema. J e'r I prikaz Mo se nalazi u [ednorn sBouvan'Offi majarrwk.om tekstu, govozi da je »va.Zni I'eligioZJni Bluzbenilk« bio zaduzen za kontaktiranje sa bogovima, kalko bj· njth'Ove odluke objavljivao narodu. Pretpostavlja se da je on, da hi obavio svoju dU2lflOSt, upadao u neki oblfk misticne vizije, Hi koristio neki komunskacioni aparat, slican danasnjim radio prijemnicima, kOji, bar taka Lvrde mnogi istramvaCi, nije bio izvan stvaralaeke ~posobnOlSti Maja!

AU, vratlmo se kralju .iz Palel1lke, ~iji [ekcstur otkrio Ruzo u neobienom sazkofagu. Kalka. je on, za-

II I II ~,I(oJ~ razvija izvanrednu II iii [1' sli~nim

pravo, iozgledao? St"a je to na. ojegov,om lieu bile neabicn~?

Lici:oj,e donelde na [ndi'ja.nQ@,; ali mu cLugi i ostri nos nije pocinj,ao od obrva, kao kod nas, vee nekol$ko eentimejara iznad,negJd:j ad pclcvine cela!

- To je, bez sUJmInje, bio vana maljsk! posjetilae -. tv;l"ai Aleksandar Kaeanc v. - ,Ja U: tD,zapravo, vise i ne surrunjam, )er dl'Ugog objas.njenja nemal

Nje-maOki naucnitk, istrai~v·al: Hans Hetl'ih Pantel, koji spada u uslki krug safaldnit~aprofeoora Hajnca Habera, uvjeren je da j sns tern jju odgone'bn.utih Maja ),glifa« (zlDakova kDj~ j ova] drevni namd upotrebljavao kao p.ismo) uspio da djest uzrok smrti neznanca 1z kamenog sarkofaga. >,GUf'i« se, navodno.jedaro mog'll da prevedu ovim rije6ima:

~ Bog Sunca, koj~ j okru2 n vrelim zra-

korn Ijudi 5U mu ueiniU kl".aj'l ... «

Irtraz]vac Henrib Pantel iz ovlh rijelli, ukolikc SU, naravno, dobr:o prevedene, izvodi v orna usbudljiv zakljucaik da je nepoenati iz: sarkofag.a za vrijerne posllednjeg putoval'lja u brda, bto pretjeraeo izlozen uti'Caju opasnog fena. Glavobolja i visok pritisak, st'D Vanzemljani Hi »Nos]obij '{(, kako ih nazrva Alelosandar Kazancev, ooito nilsu :mogli da podnesu, ooveli su ga u - 5ml!'t!

Ipak,. mnogi naucni.ci sumnjaj'll 'U is:p.r.a,vnost ave :?Janimljive postavke. RekLo bi se- s punirn pravom, ,JerI ne hi- li bile daJelko l'ogl~nlje, a 0 tome vrlo jasnc govo:re i ctteii ria po!(llC)pout:eskog sarkofaga, da je zagcnetni kral] Palenke bio zrtva. tragiGne igre slutaja,?! Zar »Noslnhija«, keg a po Pantelovom "iPrevodu« r.azlvaju »Bog Sunca«, a po drugim »Pravi eovje'k:" , dakle, brice vri] dno postovanja, nije rnngao, nepaznjorn nekog ad uc.ehijih Zernljana, upasti U zEstoki .i smrtoncrsni zrak lz ispusnih cijevi sveminske letjelic • lwja je na sankofegu j asnc na.slil{.a na ?!

90

AU, vrattiIno seostalim tajnama iseezle C1Vl, I." ij Maja. Da lisu preoi tog zagonetnog naroda ;.1 t,ka:ko to tvrde bra.ca Umland, stigli lZ Sveu J'u1 Jesu li te svemirske lutaliee darovale ZemljaII rna prva znanja iz a.st;ronomije i drugi.h n:aucnkb ill ipliJna?

MnogeLndicije govere u prrlog tome da jesu, I~O" kOMicno, na i~vjestan na.cin d.okazuj'e i neobicno ullkr'ic:,e dvojice Austt.ijanaca,. atpmskog fiz,iilaraFrica ('!g::ra i njegovog prijatelja, T,lovlinara Kla.usa.K!ep,I f.I.erB,

P.azljhvo analizirajlUci .m.iste;rioz.ni· ))',D:roano· rukOPLS«', 'nHh dvojiea su konstruisah l'oita:eioni klipI'd motor, koga SU, nazvali »Maja motor«, a ci.]'t je rantuticni rad vee i praokhcno dekazan,

Na ideju su dCiis1i posraatrajuci simbaL koji A3 ziku Maja oznaC3Na ,>mQtor, insteument, napravu«, nakoa sto su p;revaziflene sve nevolje i prpblemi ~ h.niCke prirede, rodeo je odpla:stike ,eudesan mod .1 motora 0 kome se u A usttioj'i , Zapadna,j NjeI"I'ltll6kOj i Svajcarokoj, govort ka1il 0 - moteru bui \:I tr!.O'sti 1

Na T,r,ecem medunarodnom kongresu 'li>Drevnlm

H'l'Itrona\,IJta~, kfliji [e 00 17. do 23.maja prosle godine adriam u nasej zernlji, u crikveniekom hotelu »OrnorUt-it,D neobicnam motorudugo sam razgo,varao sa I~ nstruktorom, atemskim ilzic.arom :Fr.icam Egerom.

_ K:ak'Ve rezultate je postigao ,,)Maja motor" II vrijarp,e prve demon.stramj.e,koju ste, cini mi se, lib vili u Svajcarskoj pred nernalim hrojem nauen~k£l? Oa.. Ii [e odmah pokaeao svoju vlsoku vril'd'Rost?

Eger je mi1ad CQvje:~ .. .aDvori simpatoicnlO biN'l:- 311 I svaku rijec. Dek prtea sa u::;alla mu ne silaz, !J m j h sta sagovQiI'11li'ku daje uti.sak~eQbi6I)e pri,11\1. :ti.

- Vee ,prva demonstracija jeu Jpotpunosti us- 11 I· - kai.e ne krljuci zadovoljs.tvo.- Motor, koj' "ok r ,., para, prerna preciznon prOI~acuonima, raz-

91

vija radni pritisak 'od deset allmosfer,a, a vee ked pet vstotina obrtaja razvija fantasticfm si~u ad oko cetiri stotine konjskih snaga, u prazn m prostoru prornjera ad svega cetJldeset c ntim tara! ...

- To je zaista fa.ntaJstuCno. Motor st • inac , patentirali u Svajcarsko]. Da H c se PQceti proizvodrti?

Fr'ic Eger klima potvrdno glavorn, Raze:

- Neke firme iz Savezne R publik Njernacke, Austrije, Francuske i, daborne, Sv j ar ke, ctkupile su licencu za njegovu proizv dnju,

- MllsHte li da su Maje irnal zail'it takve motore i da su se s njirna sluzili'!

- Ja sam u 1.0 getovo slfi(ur n. J n samo ovakve rnotore. Maj su ra polag 1 i drugirn neobicnim napravarna, koje savrarn 'ni . vi k jos nije uspio da otkrije i koristruis I"

BiD sam spreman da u to pavj'l"ujem. Pa, ipak sam postavio pitanje koje rni 51: sarno ad sebe nemetalo za BVO vrijern koj sam pr Vt'O proucavajuci fivot ovog drevncg naroda Sr edn] Amerike.

- Ako je sve tako, a j [a vjf' uj m da jeste, kako objasnjavate da arheelozi do s da nlsu otkrtl: mkakav konkretan trag, nlkakav kortkr tan predmet, ostatak motora ili n 'kakvog instrum Ita, ne:ki njegov dio, nesto opipljivo to bl n pobitno dokazivalo tu vasu tvrdnju?

Eger slijeze ramenima, aL~ nl] zbunjen. Kaze : - Mazda. arbeeloai jstinske dokaz traze na pogresncm mjestu. Zati'1l'l. n smi] s zaboraviti da u svemu tome vaznu ulogu igra vrij m , stoljeca, milenijumi ... Poznato v m j da vrij rn unistava sve. Mozda [e vee unistilo i pray d kaz ...

- Da, to je tacno, Medurim, iron jos [edna stvar koja veoma zbunjuje, lako su razvile lzuzetrur, po svemu izuzetnu, civilizaolju, poznato j da Maje nisu bile otkrile - tocak, Kako to objasniti?

Mozda im on, zapravo, nij ni bio potre-

ban . . ..

92

Ocilto j e da se 0 Maj-ama i nj ihovo] izuzeteo] . ul1Jun j~ u.vijek .najcesfe govori u pretpostavkaIII . Ali, opservaeoraje, kalerudari, ostaci neenanca u k rm nom sankofagu u Palenci, ogromni hramovi,

r dovi bez drmmova, legende 0 bijelom bogu Kuk !Iikanu, motori, hramovi, neohicne kamene figur ... , lagena ali sigurnopopunjavaju necwbiani cud 'mi mozaik,. koji nam sve uibjedljiYije i jasruije utkriva jednu zaeudujueu epobu elmplozije naukena naSoj planati u cijem eeotru se, ocito, nalazila i zagenetna civilizacija prastarih Maja.

AH, vratimc se fan;.tasbicnoj tezi brace Umland. Posh] e diuzeg vremena provedenog medu Maj rna, >~lbogovi« iz Svemira odluciJj su da, napokon, n puste nasu planetu. To potvrduju i neki sapisi zubiljezeni u svetoj knjizi gvatemalsklh potomaka Maja, Kica Indijanaca, Na jednom mjestu u ovoj knjiz;., takcde se tVFdi da ·gostj iz Svet'nira. nisu aauvl] k ostali na Zemilji.

»Popol Vluh« je zabiljezilaeak i oprostajne rij ~i nezernaljsklh misionara:

» .•• Vraeamo se k nasima. Vraeamo se novoj n.omovini, has zadatak je zavrsen, n~iH dani su se

',punili, ici morarno, Zadrzlte nas u sjecanju, Nem Ite nas aaboraviti. 'I'rasite mjesto gdje cete NO-. dizat! svoje kuce, trazite sebi b'Nlov'itu domovinu. '1' ko tete jos jednom vidjeti zemlju naseg porijek-

I, .. .«

A kako samo elegieno zvuee ova rljeel:

» •.. Preko vis ina brda Hakavice su i~cezli. Nisu th pokopale njihove zene i djeca, niko nije mogao I I sagleda njihov put. Ostale su sarno njihova pouke , , .«

DosH su iz Svemira! Vratil! su se u Svernir!

Uostalom, to je osnov rnnogih predanja koja se L d n s koljena na koljeno prenose u raznirn kra-

t virna svijeta. Ali, kako is-tiou bralca Erik Kraig .

93

Umland, )}ill!igdje njihova posjeta ntje talmo o~rta kao !:taila [e u pitanjlU Centraln::!: ArneDku.

Ali i dI"Uigi u svijetupoZl)8·tj i prlzinati istraZivaoi pG!kwavali su da r.9)zjasne i shvate .kuUuit'u

Maja, .

- .1Wltuta Maja Gdliku~e se lUlijveC1m paradok.sima - tvrdi Ed'Vani TOmpson, poznBJti, ist:ra:!ivac drevnihciV'i,11za.,cij:aovogpodneblja. - M'aje su postigle ogromne uspje-be u umjett'iOlSti. oblikovanja stvari. koje, po dana:§nj'Lm shvatao3i:ma, nlsu bile od narooitepraJkticiIle kloristi i ' p.re-t1lJ)jete nelJ4!ij).ie he u pokusaj,iima da organizll91U j edn~tava,n na~in zivota. Uspj'ele su. da naCine sloienu mapu. nebeSlk.ogsvoda i da r.azmi:s11ajiU. 0. pojtn'll vj,efnosti, aU nisui0umile ilroristli1e najosnovnije naprave i mehanizme. 10- jimasu se s:iroko kO:flisUle et viLiza'c'ije Evro.pe, Afrike i Azij,e! ....

Istorija. evog na.roda je zawa. protikana. sve samim paradCJ<klsima: obav~jali eu veoma slpzene rnatemat1r,k,e proracune o;peris.ubi i !Sa ~estocifrenim bro:je.vima, a. nisu 'P0znav,ali p.lug i tocalk; gradHi' su o.gmmne pir8lro:ide i kamene hl['amove,& nlsu ko'rrstili lullne svoo:ove; ,Lz'r-a~avlilli wijeme kr,etanja i orrih planeta, u Sunfevom mteornu koje nlsu n~kako moglividjetigolim okom, a nisu poznavali prInciiP obi~ne vage; tragali su za pllltevi.ma koji vode u vj'ec.Rost, iIi ~u gradiU drumove .i~me4u Ilv.oj ih gradova; bili 5U majstori u ob11llrovanjru kamena, pooiza1i su qpoo:rv81to11ije, aU su gradove podizali daleko ad piltomih .krajeva u na.jn.epovoljn'ijim oblastima; od 123 ramililte po'r,odice .narodakoje au .prije Spat'Uiikog osva,jaJnja ii:v·.i'ele U obje Amerilke, sarno je Majama WllPjelo da razv'iju pismo ....

ZaTdttliljiv je i zap:ts spamkog epiSkopa Diego de Lande, koji je, .mlo!e se s:lobod:no r,!!!ci, naivet:i krivac StD· se 0 Majama i IlIj1'hov.o'j i$toritji talro malo zna. De Landa. je 1556, gooj,ne zllPisao:

» ..• Ti ljudi upotr£!blja.vaju(]!I[I.vedene z:naik(.lv~ ili slova, ko:j,ima u svojim ImjigamazapiiSuju stanu

94

llrlvijest j njene po'lllke. :P,omo6u tih ·s]ova,. crteza I llkova oni .ra:zum~juistorij;u pa je mogu pnoturoaI~i. 1 drug.llma i pouCdti ih. NasH sInIOvelik bmj 'I"'nj ga, a burlu-6i. da nisu sadFzavale nista Sto ne bi pukozivalo pramovjerje i davolje .lazi,. sve smo Ih P lili na najveeem trgu i na agromilill. iak>st tih

Jjudi ... «

. Ko SU, zapravo, Maje?J£!$u Ii ZaJista potemci

V nzemljana? IaJ.?.. .

E~varo T:O:mpson je: jos ~87~. godjne pisae 0 'rome da 5U Male potomci raseljenih - Atlanta.!

Ova pre~post.avka do danas nij'e n,i powrd:ena,

n'i demantovana; pa, iJpalk. po svemu sto je do sada OIbkriveno, UiSudio bib se reci da j e veoma malo vj revatno da su hipotetiC:ki stanovn~i Atlantfde u'licaJi na razvoj eve izuz.etne kwlture.

Dnvg;3: hi!pOteza je jos smjeIlja, liC:i, reklo hi se, na aanimljivu I egeadu , koja ne' pociva na cVLl"st.lm ,stori.i~~tm teme11ima·. Prema toj hiipote;!:i, Maje su potomci - Fenlcanal

Ka.o ie!uzetno dobni moreplov~,i Fe:nicani su U da.l~koj pr,osIosti nalpurstili Sredosemlje i· s¥ojjm brodovill'ls dospjell dlfJ Centralne Amerike, gdje su

, na!S'1;aniH i zaceh novu kuJtuJ::Iu. Nji.ma je u svemu tome izddno pomag,ao i sam Pitagcra (,]?), kojl. je U vojoj osamdesetoj godiru na jednom ienicansk.om brodu, navodno, pobjegao iz_ KrotOltl:a 'sto je bio zahVIl.cen ustankorn.

Da hi, ka,ko-tako,.iJUIStrovali ovu tvronju, zagoVl1f, i!L ow teze pokazuju [edan arheoloSki nalaz. U· J,iinom selu na cstrvu La Venta, naime, otk:rivena

. plota klOja., pe rnisljenj!u.arheollQga, pil'lpada 01- 11,.tl1e.koj kiuf1turi iz koje se, po svemu su:de.cI, razvils Ivlliz oija Maj,a. Na to] p1'Qei, koja potice iz. petog 'hJlj Oa pr ije nase ere, postoji sHka bradat6g starea I 'vropsktm crtarna lies. To je lilt jedno.g ad najh bo:gova. Maja - K\Ulkrulkana~

A &u,ku1Jkan" FlavodnQ,. nije bio n~k.o drugi do

I t.tll.gO!l'a! .

95

NiSta rnanje nije zanlmljivo razmisljanje istraziv'aca, braenog para Al2',ll i Sali Landsburgovih, kQji su tragajue; za rnotivima za svoju Jmji;gru »Svemirska veza«, posjetfli jedan od na~5a~uvanijibgradeva Ma.j'a ci.vdlizadje - grad UkiSmal:

» .•. Dok sam se penjao P.TImlB hramu« - kate Alan LaJ1Jdsburg'- » tj etna p.rdumska. V'J'u,Ci na sUjepila mi je koml1u za leda, Kakvo gadno rnjesto,. pomislto sam. ZaSw bi i·ko a naroetto M'aje, visoko eivilizovan narod, koji [e iza sebe ostavio dokaze 0 velikim tebnoloskim dos1lignucims, tzabrau avo mjesto za zivljenje. Rijec 'izabrac' narocito mi se vrtila u glavi. MoZda njihova odiliuika i nije imala nieega s nekim tzborcm mjesta. Cini se malo vjerovatnim da bi iko U ovakvoj okolini ieabrao mjesto gdje ee se baviti plodcrodnom poljoprivredom. Tou mora da ima neki dnugi OdgoVOT i rnoja je porrusao bila da su se oni morali sa.kIri.ti na Jlukfllta.n, uUksma] iH u susjednu Cicen leu. Ko Hi. !lto ih j natjeralo da se sklone u ova zatureno mjesto?

Stajao sam pred kamenim oltarom - irtvenikorn nacinjenim iz velikih kamenih blokova, sto su bili veoma pazljivo isklesani da oudu no bolje spojeni. lza zrtvenika nailazi se Hram sv stenika, bljestave bijel na podnevnom suneu. Zaboravio sam bio njegovu nevjernvatnu velici.nu - dug je skoro 150 rnetara, a sirok upola toliko. J'O! fill vidljivi neki ad slofenih reljefa na pro~eljlu. Vel'::inu su ih, nairne, s&inuli i odnijeli pljaCk3si ...

Ci'Vihzadj.a ,sgraditeljskim umij'ecem koje je podizaln trajne i velieanstvene grad, vine, narod koji je pronasao nulu da hi olaksa raeunske postupke, kultura koja je stvori1a kal ndar s tacnoscu od svega sedarnnaest sekundi u 365 dana, 'taSto bl Maje, koje su sve to posjedovale pobjegle pred naletom nerazvijenih drustava? Nikada se ni u bor-ili sa osvajaeima. Umjesto toga povlaeili S'U se sve dutblje i dublje u neseljena mjesta U oC'i'g,lednom strahu ad dodira s drugirn narodima. Ali zaat'O i cemu sve to?

96

Usao sam 11 hram, mracan, vlszan i bez ikakvog 11 ~.dmeta. Zelio sam pronaci jedno mj_o ~1lo ga It opislvao Dzon Sfens, istrdivac iz devetnaestog

uIj.eca, zasluzan za ponO'V'110 o1Jkrice izgIublje.n~h i

I. b avljenih gradeva Maj'a. U 'Zgodarrnas putovanj u Srednjoj A1mer:ici' iavijestio [e 10 pronalasku J xLnog pr,edrin:eta, op'isava.i da je cm,poput S'ta1kJ.a glatk,e pew.rosine i. da su ga svestenici Maja Joon!Sultovali kada su mcrah da donesu neke vrLovazne odluke. To je sve i jedini plll~, stD' je taj predmet porn nut. Osjecao sam da je pI1i.stUlP kejim je on Ispjtivao. taj predmet bio ogranicen poimanjem (;0- vjeka devetnaestog vijeka. U svjetJ.u danainjeg zna:nj ,crna poput stakla glaJtka povrsina, komstena za k mU'DikaC'ijlu, mogla je veorna Iako bin nesto poput' - televizijskcg prijemnika!

Lutao sam iz jedne u drugu praznu prostoriju, I1l(:, ,g u nj.ima, osim cvrcBmj,Q sismisa, uenernrrenih mcjorn dzepnom svjetiljkom. Ne, nisam nasao Stefa nov ,carobni CtI1ni ekran ali mastao sam kao da vldirn zbor svestenika kako primaju vodstvo i pomoe s televizijskog prijernruka sto je usmjeren pretn brodu, koji putuje negdje u dalekorn Svemiru,

vi] stio sam se i vratio u stvarnost uzarenog sunca, medu deuge gradevine Uksrnala ... " Epizodu 0 Majama zalWSicu. jos jednom zanimljivorn legendom, koju i danas cesto prepricavaju putcmci ovog naroda, Rijec je 0 predanju koje gorl 0 nezaborsvnorn dobrceinitelju KJUlkulkanu sto JI' nekada davno stigao iz neke zemlje »izlazeceg ~IIllC 1(. J:Ho je odjeven u dugu bijelu haljinu i no-

li) j bradu. On je narod ucio svim znanostima, .lobrtm obicajima i rnudrim zakonirna. Sagradio je d vu u kojoj kukunuai bijahu 'vi'S,o.ki kao eovjek, I purnuk sazrijevase vee obojen. Medutrm, zbog nekult nama nepoznatog razloga, KUlkulkaJn je morae II I ml . I otisac je. Sa sobom je odnio svoje zakone,

VUJI' spise, svoje pjesrne - otisao je putem kojrm I' 11 I Z mlju i dosaol

'IlJ ne i!i~ez1ih civilizacf] a

Medutim, pre-rna jednorn predanju, zaustavio se u ColiU'lu da bi jos jednorn propovijedao svoju mudrost, Za,tim [e kreauo premamoI'U, poeeo da place j sam sebe sasegao, Od njegovog area nastala [e 21V'ij ezda - Danica!

Peema dru.goj verzijli, Kuk.uLkan se popeo na svoju Iadu i otplovio u zem1ju iz koje je i dosao, Ali, prti.je neg,osto je nestao na puc~ni, obeeao je da ce se ponovo vrati ti.

Maje ga nisu zaborav:ile! Maje su ga cekale!

No, umjesto veliikog dobroeinitelja, doeekale su - okrutne Spancel Prirrrili su ih sa svlm podastima, kao poslan.iJke velikog Ku:kru,JJkana, kao prijarelje koji su im dash da pomognu u povra anju stare slave. A ani S'U ih - ubili!

Bas taka - ubili!

I zavrsimo rijeeima poznatog istoI"'!.'cara. Spenglera:

»Kulltura Maja je umrla nasllnom srnrcu. Dna nIi:je cstromasena, on-a nije ugojetena i1i zaustavljena, nego u svoj divoti svog razvitlka u,bl~ena, razorena, kao kada suncokretu neki prolasnik - otkine glavu! ... e

BaS tako!

PRAISTORIJSKI MISIONARI'

* GDJ;EJE ROf)E1NA PRVA O[VIDIZACIJA? * :OTmRlCA KOJA HE NQlOGUCE OrBJASNITI* STA. KAZm KLINASTO PISMo 0 KOSMIiCKIM l3RODOVlMA? * SETNJE S KRAJA NA Kft.AJ NASE .PLAiNETE * BIJELA POGLA VLJA COV,JEKOVE PROSLOSTI * STA SVE .KiRtIJU Nl!JPRlLSTl]PACNE DZUNGLE?* K:AKO PiRONLKNUTI U NAJDUBLJU PROSLOST? *

Mnoge stare tradicije, Z3!PlSl 1 vjerovanja kazu prva civili:zacija na Zemlji pocela na daJekom

\I'll prije nego 8m je led prE&rio arktiOka pro'II n, iva i' zardbio ga »za sva VIl'eanobna«. Covje!kovi I~ i peeci, prema mnogim. Iegendarna, spustili II i~ »Zemlje bogova«, »Newn'iSt:i.vog otoka«, V lI~n' zemije«,»Pilall!me Meru«, neoJ;JiCnogcarstva , '11 Li iza Sjevernog pola ...

M .d su bas zobQg toga drevni Kine2ii vj erovali II ihov cer cIlPi svojlU moe ad ZmajL9lrog boga na

98

99

Neebskom sjevemom polu, §to je i s.unbol svemirskog kralja, Egipc8ni SU obozavali Sjajne bogove koji su »zivj~li« iza 02i:rqsa, u konstelac:iji Velikog medvjeda. Eski.mi se sjecaju Sjajnih duhova sa sjeve:ra.Jezekiljeva poenata nebeske kocija, 0 kojoj sa:m detailjno pisao u svojoj iQrugoj 'knjizi »Dan kada su. u.l:enjaei umir.a1i«. spustUa' se takode sa S'jevera, a Zeus i MenkllU" poletjeli su sa Oli;mpa simbolizir.ajruci sjevenne regije.,.

»Ako bogovi budu ponnvo dolazili na Zemljlu, svoje baze podignnee na Sjevernom p.oliu ... «, tvrde mnoge drevne sage koje Sll se zadrrfale i do danasrnjih dana.

Upravo tako je svoj reIerat 0 zagonetnoj prosi.'osti nase planete na Trecem medunarodnom kengresu »Drevnih astrcnauta« odrsanern u Crikveniei poeeo el1igJeski pisae i istramva~ Rejlllond Drejik.

D,l"'Ugi ,ei:idrus covjecanstva .razvijao ae, bar prerna Drej\kovoj teoriji, na hilp()tet11!nom kloflltinentu HipeI1boreji,gdje su IjruJdi zlvjeli nat sta~noj suncevoj svjetlo.sti i g1dje ih je redovmo posjeOivaobog Apolon na poznatoj strije]i Ui u kollrna, koja su vukli labudovi!

Legende kazu da su Hiperborejei bili vanzernIjani koji su lutajlUci Sve.mirom kolonizovldi taj dio Zemlje slli:Ca.n prv,obitnoj i rodno] pJaneti. Od nj,ih su postali prvi !pred ljudi bijele 'rase. Prica se da je ti.ta:OOka katakllarna unistavala' OViU Ujepu zemlj'U sjevera, Predanjagevore kak.o je Sunce promijenilo svoju pu.tan.ju i da je »iklometa sa. Mj'BSeca premjestila zeroljinu osu zavnsavaj,uci Dnba svjetla«,

Tradlicije Maja i Hi'Ildiusa calk nagovjeStavaju da je nastao atornski ra't izrnedu bOg()V8 Hitperboreje i vraeeva Lemurije, koji je potresao cijelu planetu, promijenio kJimu i stvoric led no doba!

Posta je kataleliama, prirodna iii n~rirodna, un~stila Hiperboreju i ssbirake marmrte zatvorila u ogromne blokove 1OOa, treei ci:kl'UIS smjesten je na veliikJi 1. predivni legends vrijedan kontinent Le-

100

uiu jju~oj~ je prije nek!OliIko miliona godina pokri-

" v Col dio danast'lljeg Pacifika. .

U t~k~ njegovog dugog posrojanja,tvrdi RejI11r nd Dr€lJG4::, kQPIlo su potresals ceste VlUlrka:n&ke r, U(p jje, lwnaCD? g?- kidajruci na otoke koji su W'~IlJ H u m~rnko~nto. Prvti Lamurijanci', poltuljudI ~dOV1§ta dZlnovskog rasta, zivjeH su, kalloo se " rUJ , u doba reptila, g:igar.PllSkih ~azova L di-

v()v.ske paprati~ !ito t!ldb'ijaj'U paleontolozi. Medutim IzV'j !;tajti. lwje iznoseCal"ls Fol'f; i drugi is1Irazivac1 I) lokovana kovanog metala nadenih u ugljenokopJ m i~i ulozene .\.1 cvrste stijene, ipak, nagovjestavaju IJ'uidsklu aktivnost u toku geoloskih doba.

~ ~hzini Brajtoaa, na rijeei Tenesi, pronadeni n ObSCl stopala utisnuta u st,ijenu staru nekeliko totina hiljada gqdina. Jedna ekspedicija k.oja je po,IJ Ula 1924, ,godine Veliki kanjon, oiJkrHa je petro,Olf koji pokazuje dinosaumasa, kako ~a:vno $toji n - vom sna71nom repu i sa sirdlro ntvorenim ogromflim vlldcama'

Dinosaueusi SU, mace, bili stanovniei moevarn h predlela, a nauooici tvrde da ovaj kanjon nije h u pod vodorn cetroeset miliona godijna! Zeljerz;o kllJ' j sipalo iz kamenja formiralo je za~titni pokrlv: , rmpresivan znak fant.astiDnog doba!

I pred ~rugim o~l'icima darnaSnji istraiivaCi I t. jiU nijemi. U kanj1oo'U. Havai SUjpai nadena je 'IJ '~a na kojoj je urezana sllika borbe dzinovskog ll\l'jl ka sa mamutom, ~kode, sa enaetma beskrajII ) r dnba.. U Kaliforniji i Arizoni iBkopani su Skeleti rl IIH1\1 . visokih dvanaest stopa kojtj_ su na nogarna II I Id i - §.est prstijul

1 ije nesto rnanje od sto i pedeset godina, taeIIIJ' lU29. u amertekicn dlrlavama Tenesi i Kentaki ,.", r vena su zaista zagonetna gl'oblja. U kamenim II,hnJ ma Iezal! su skele1li nevjerovatno rnalih III",. NajlVeci skelet bio je dug svega cetNieset i

I II 111 • nrtimeta,ra. KoS1ri su bile cvrSte, s.to je do-

I j Iv lit) da se radi 00 skeleeima odraslin os:oba.

101

Sasvim proporcionaJno bili SIll poredani u redove s glavama okrenueim ka isboku, s l:tIlkamaprekdteoLIn preiko nej alcl.h grudi, a lelaU su na leitima ..

M.iSt.eriozne grobniee bile su iste dubine: semeset cenrttimetara. Pored. nekih skeleta, arheolozi su prondli. kamene posPde i nekoH-koca.ss napra vljenih ad §kol!iki, a samoCkko vrata [ednog skeleta pronadena je ogrMca sa devedeset i ~etiri bisera.

Ciji su to skeleti nilltada nije utvrdeno, a poslje<Lnjih godina sve je viSe onih koji v'jeruju da su uCruJdne grobntee sahranjene »mala, zelena stvor~a"J gosti lz Svemira, drevni posjettoe; nase planete. Dalka:ko,u tom svjetlu n:ije teSko pronaei i odgovor, on se zapfawo sam mllJnei:e, zdto su Maje u UksmalJi, na JiUkatanu, .Sv.oj najveci i naj~jepsi hram nazvali - . Hram patilljalka!

Ali, n~ta cudnije nije rii otlkrice americkog proIesora Lutera S .. Kresmana sa Oregonskog univerziteta, koji je u [edno] peClniu istoerro] Nevadi pronasao dvije stctme pari sandals izatkanih ad .knnopea. Ispitujluci njlihovu starost ustan-ovio je da su pravljene prije - devet hiljaJda godina!

Ke je nosio te modems sarsdals i ko ih je prav.io u praskozorje UMe civilizacije, v;jeoovatno ce, nai:alost, zal,lv,ijek os.tati tajna,

DailSta zanimljiv eksponat posjedude i 10OOonski Muzej prrrodne istomje. To je jedna lobanja pronadena u nekoj r<x1ezijskQg pecini. Meautim, to i ne bi bilo toliko zanimlj,ivo da loban~a nerna na Iijevoj strani savrseno oblikovanu ok-xrug:Jru rupu. Lobanje vOIj,nika ubijenih pWcamtn zrnom imaju identiene otvore. Dakle, Afrilkanac ~~ja lobanja lezj u lendonskom Mu'Zeju, bio je ubijan vatrenim OI1Ui.jem, Nista euono da lobanja nije stara vise od - cetrdeset hiljada godina!

];j)mga [edna lobanja, lobanja bizODB,prO.l'ladena kod Lene (JaooUl'bska Alurtonomna SocijalistiCka Sovjetska Republika), nalaz! se u rnoskovsleorn M'lizej'll za paleoritologij u a ima, takode, savrsen kruzan

102

utvor kOj.i, .prerna detaljno] stnuJCnoj ek!speI1tig.i, pot l! ad. dJJ~JlStv~ t~neta nekog vatrenog ol'\uzja.

_Ov.a Iobanja .Je mara - nekollkostotina hilja-

d gpdma! .

Ali, vratimo se praistoriJ·i i na _n_. p_..:t.. .

iJi . . ...,.· ~u L VlLIJ OL-

v, _2~C~]a. ,.P~ajmood niza OISkudnih nasl'll.civa-

tl'JIiI 1 ~bldJed~ellh predanjastV'Or1'ti mozaik, Pogled ajmo b.k\>!u eerno sliku dotnti ...

Strafe drevne »DZiane« tvrde da je Sanat ~umB:r~ ", Tvorac Venere, dosao na Zemlju sa svojim u~ mcima U ogromnom svemirskom brodu.

)Ii.: '. I,:~a, . ~aznom hukiom brzog silaska iz :nQproc]~nJI~vlh VISm,-a, ok"llluzen zalSljepljlLl!jlUcom vatrorn kOla je napumla neho plamenim jezicima, hood bgova p~amenazabljesnuo je kroz va7Jd!usne pro'Lor .. Za~Viio se iZII1.~ Bijelcg ostrva koje lezi U ,m~ru Gobii .. More j.e ~lo .ze.1e~Q i bUsta\110 od.najIj psth~}J~a koje je Zernlja pODiudila kao najIj ps~ 1 na}bolj'U dobrodoslicu svom Kralj'U ... «

Veliko Bijelo ostrvo sa. svojbn iantastic.nim II(J: do~. na.~~JeUij·im. duhovmm censrom na ZemI t rm~e _miliona gooma, cvjetaJio je usred bujnih pskih ~-:na u Curl~noj civalizacij] koja se pruzala d . Austra!lJe,. Sada Je .~ro:strano jezero, koje je ne~l~d, zaplJ~k'lv~Io .gra:r:uce I:Iimalaja, osuSeno u putLnJJ!.l. Gobi, koju je kineski »Han-hai- naevae sa-

u: smrn morem.

lnafe, informae.ijeo Le.lnuriji, Cudesnom konlin nt~ Sto se pr?Sti~ao od~~Anrtarktika do 1ndije, i IHI kOJIl SU Be sp~tah bogmh, postoje i u najstarrjoj IdJ koj li~~:ratur'l. »Purana, pisane na danas zabnI IIlj ~om )ez~lru, .vijeikovima k3iSnije prevedene na I -, ;It, oZlVaJava~1U bogove i heroje iz daleke praI I~I J ' Carobna imena »Sveta Dvin« (Sveta zernI "'. ,;Hinmia D,,:~a« (Zlatna zemija), persijska

h Namah« (KnJlga kraljeva) objasnjava da tu

r·1 t I nu civilizaciju na jugu Sumerci znaju kao _

I thnun.

103

V.isi..na Lemura:na se godlinama smanjiv.ala. Oni su podsjecal] na ameriCke Indijance, iako je njihova koza irnala blargu plav!kastu nijamm. Tip.ican Lernuranin je ima neproporoionalno veJ.iku glavu sa vrlo visokim celom, u cijem se eeneru nalazila izboCina velicine oraha poznata kao »treee oko«, dokez vi-

soko raxvijene ps.ihi&e moci. .

Aiko je vjerovati kineskim izvorima, 1938. go~ dine je arheolog Ci Poll Tei, prvti I jeci"ni U svijetu, otkrio grebniee autentienih Lemurana, U pecinama Bajran-Kara-Ula na Tibetu on je pronasao niz grobova u kojti.m:a su se nalazili neobieno mali skeleti sa neproporcionalno velilkim lobanjama. Zidpvti pecrna bi.li sa wkraSeni ~on,()mSkim i svettnirskirn slikarijama: ortezima zvijezda, plain ta Suncevog sistema, lju-di u »skafanderima«!

U grobovrma pored skeleta pronad no je i 716 pJ'Oca okrugilog oblika, debljine dva e ntimetra, koje su bile ispisane nepoznatirn klinastlrn pismomt

Protesor Thum Urn Nui, sa Akaidemij za pralstoriju u Pe'kiIDgu, dakle, uvazeno i priznato irne u svijetu nauke, navodno, desifrovao [e tek 1962. godi'ne neke od zapisa sa neO'b:i~,rllih ploea, Re2lultate svojeUlpOIiJlosbi Thurn Um Nui je objavio ~odinu dana kasnije prod fantasti~nim naslovcm »Klinasto pismo 0 koorniClk.i.m brodovimae l

Prema prevodu kineskog profesora specijaliste za praistoriju, na ploeaana je, -izrnedu ostalog, pisalo:

» •.. Sletjeli smo sa neba ndLm letjelieama.

Nasi m'US'karci, zene .i djecil, skrival] su se dosta dana u pecinama, Kada SlU mjdtani konaeno shvalib. nase znakove, ra:zumjeli su da imamo miroljubive namjere ... «

Dakako, djelo 'l'l9urn. Urn Nuia koji je suradujuci s geolozima, dokazao da kamene plJoce imaju znatne prim;jese kobalta i drugih rnetala i. da posjeduju visok v'ibraci:oni ritam, §to Ulkazuje na to da &I neikalda bile iZ'lozeneW1lo visc\kQj elektricnoj napetosti, izazvalo [e :r.stinsku senzadjlU II n3iu.cn,irn

1'04

II ,14(]vima. MedUltim, naken dva klritiNta osvrta u I li:klom »Das vegeta!Jliscbe Unlversume i sovjetkum IISputnjiku~., kineskd arheclezi su prestali da ever 0 ploc-ama i sveminskoj katalStrofi kiojj1 se It uOOila p.r.ioje vise '00 dvanaest hiljada godina,

Zbog Eega.? .

Mofda je naj,istio1ttiiji odgovor dao Aleklsandar ancev:

- U zapislraa na p1:ocama ima i previse oinjen (11 koje se ne rnogu 1"'0 smjestiti u mueno stvon kalendar arheologije i antr~ologije.P'ozJ'J.ati L:ruoojaci kojiroa je stalo do peloz-aja i imena rno" 11 bi da napuBte znaJt8ln dio svojih vlastlitih pot vki ako, b\i h~eli de poklone ozbiljnu paZnju ItJLliJril:irna u Bajan-Kara-Uli. A om to jednostavno 'rJ ' 2" le! , ..

Nauonici Lemueije inspirisani djelima svoj~h ~ 'L lja sa Venere, bar kako tvrdi Rejmond Drejk, pr ucavali su ca.k i vibratorske snage, koje ~u raevijal . »raQiion.:ilke« bazjrane na solamo] i kosmi6koj

n' :gijoi. donoseci sv,jeb!ost i toplotru. domovima. Bas (. 0 toga Lerhurarui SIll biIipoznati po hladnoj svjett i. koja je vijekovima gm:Jjela u njihovirn lam-

" LOla.

MOl'a da su ova. prastara znanja 0 rasvjeti ka-

I iJc prihvaeena ad. naroda Latinske AmerJke, jer r rno.nje drevne legende pune su prica 0 »karnenju kllJ . vjjetlk Cak je i memoartsta kon!kv,i'StadO!ra l I lJ zio da je sa spanl>lkim osvajaeima otkrio gr.ad

; I • n Makrsa, bl~2ill izvora nijeke Paragvaja.u Mare :11 au, koji [e »ma sredini jednog sbuba imao veliku lliglu koja je u svako doba dana i no{:i osvjetljavala I null I napusten'i grad«.

Ul"uga tVll'dnja 0 nepoznatorn izvoru svjetlosti

I'll •• d pl"ije pedesetak godina. Tada Sill urodenici M to ... rosa prica'li. puko'lll1iku P. H. Fosteru da su r i,ll n ku hladnu zagonetnu svjetlost u' izgu.blje-

" "' dovima u dZl.llIlig11i. PiSuci o teme brttanskorn

II ,'vnoii<u Luisu Spensu pukovnik Foster kaze:"

105

» •.. Ti Ijudi imaju jedan izvor osvjetljenja koji je nama joo nepomart. U stvari, Oini mi se da su oni preostali pripadnici neke ~~vtili:zactije koja je nemala ikoja je saouya!la svoja fantastic.na drevna znanja. Dugo sam tragao za ru~evinama izgUlbljenih gradova te kLilrbu:re i dubokou dzungli pronasao jedan 8vetinjski gJra:d, lrojl. je j os. n()eu o6vje-tlja.v.a,la neka neobicna hladna svjetlost. Nlsam otkri.o odakle p.ot'ice ta wetinjL9k:a svjet1ost ... «

Lemurana su se, po svoj prilici, koristili i drugim neoblcnsn napravarna koje danas jedva rnozem.o i da nasl.ut!UJjemo. N esto od toga ostalo je zabiIjezeno u rukopisima i sjecanjima kasnLj~h naroda i civilizacija,

Take je u Iranu pronaden [edan drevnt rukopis koji govori 0 naeinu zagrijavanja. javnih kUlp.atHa:

), .. Ovo ogro'mno postrojenje za kupanje bile je snabdjeveno vrucnm vodom iz jednog kazana j,:Zradenog od specijablQg metala, naroci'te konstrukcije, zagrijanog plarnenom jedne'jedine svijece! .. ,«

Da li se radilo 0 nekoj nepoznatoj leguri ili o Jngemoznom mehanizmu koji je rnogao hiUjadama puta da umnozi energiju plarnena jedn obiens svijece, daborne, zauvijek ce ostati tajna.

Vee srno u poglavlju '0 Majama vidjalt nagovjestajs da su svestenici ovog nar oda mozda irnali neke aparate sl,icne danasnjim radio i televizijskim prijemnidroa. Med'Utim, Francisko Pikus llsvom djelu »K!~j!iga sest nauka», i ne same on, opisao je konstx:ukclJU A] Musefovog )l'magicnog ogledala«, koje je funkeionisalo u saglasnosn sa zakcnima per-_ ~p.ektive i pod odredenim asteonemsktm konf:igttracijarna. Govorile se da je u tom neobienom ogledalu eovjek mogao da vidi daleJke zeml:j , gradove, planete, pa cak i - panoramu vremenat

Pukovnik Dzejrns Cecvord, koji je citav svoj zivot ,posvetio strpljiv()m proucavanju napisa na drevnirn hramovima na Istoku, govoree! 0 hindusklirn »vimanama«, svemirSktim brodovima od prije

106

1 ,000 do 20.000 godina, a 0 njima ce jos ka.'ID~~·e hit vise rijecJ,., upozorava na »crteze i instrUikcIJ€ "I konstrukoiju svemrrskih Ietjelica«. Kaze:

11, •• Pokretacka snags je uzeta na jednostavan t1 ~jn iz atmosfere. Motor je bio sliean danasnjo~ tu..,btloi. Kada hi se m.a5ina jednom poklrenula., ne bi prc"sitaj,ala da radi sve dok se saeaa ne bi ugasila, OvL b:rodovi mogli SII1 da okl'Uze oka Zemlje sve dotle dolt IS masina potpune ne istrosi! ... «

Legende koje SEl i danas prepricavaj/u na indijlH1J:n' potkoneinentu, govore da su s~ u, prastara vreruena odvijali Ietovi izmedu Zernlje 1 Venere, KaI'1lj peedanja sirom svijeta slarZu se de. su se. Zero:

IJ ni p'0hunHi protiv svojih nebeskih gospodara I d . u vodtli rat razarajueim o1"1:Izjem.

Unistenje Lemurije je vjemvatillo .predstavlj.alo r' st pen proces, Kontmen]; s? :Iz godm~ u gOdl~U llr"~lrale podzemne ,eksploz1,Je, vatre 1 ulegn.UiC~, tlr bl na mraJjlU doslo do stravicne kataklizme, kOJ8. J imala milosti samo za visoke pla!llitisk:e ,~rhove, !ld kojih su mnogo kasnije pos'iaH danasnji egzoI nd paei:fiiCki otoci.

Na srecu, u meduvremenu su, J_l1nog~ .. zna,,:ja II l'Y'lUlfsk,jh naucn~ka prihvacena u Kini, Indiji, Egllpu r dnjoj i Lati.ruskoj Amerioi. I upravo ta~o '~N 1 em se nove civilizacije 0 kojima mnogo vise Ii rrno, alii j'OS prernalo da bismo ,0 ni~ma sa stoI Ulit.otnom sigunnoscu mogl, da pripovijedarno.

Muoge ekipe arheologa iz ci~avog sVoije,ta,. vee

II . 'nIj ma istrazuju az.ij~l,{:i kcntinent nadaJ:,cl se pul JIOO da 6e otkriti bar die o~ svega o~o~ sto se, II rutL prastare .knjige i rukopls,e, nasluc~Je ~ su ovali narodi ovog podneblja. Mnogl~a ]e. t~ d nekle i poslo za rulkom. Otk!Fiven je ve:iIkl nalazista, koja su joS obavijena v~lorffi tajne.

d!Ulngli, pored rijeke Ganga, i~raZiva.ci su

I • I. ROdine otkrili ruSevdne fan~t:cnog gr~da M,l,1 slIMo Dara, 0 kame su do tada [edino govonle

107

Legende i predanja, IzvjeStaj Blr'heologa: je vise nego zbunjujuci, a doslovno gJasi:

» Mohertdzo DaN je nekada bio cvjetajuci grad. rzgledakao da je potekao sa nEilrog ertaeeg panoa nepozna.tog ,Eutu!riStiakog aJlhitekte. Zaou(1uje patpuno odsustvo uobieajene l$toen.jaOke ornamentike i arhitekturnog stila lndijaca. Ne zna se koga je izgradio .• a teoretski on ne bi trebalo da se nalaai na t1u .Lnrlije.

Kada se covjek kreee kroz Mohendto Dare. ima U!ti5ak da se krece danasnjirn ulricama grAds!ke (!etvrti bilo kojeg grada u L<lin'kSajru. Taj utisak stvaraju prostrane gradevineod ,opeka kojima nedostaje bilo kakav ukras i koje su u pobpunosti i, reklo bi se, iskljuCivo - [unkeionalne! ... «

Mnogo godina kasnije, na Madagaskaru 9U otkrdveni ostaci izumrle ptlce epiorms koja je omnogome podsjecala na danasnjeg rioja, hila je dzinovs'ke visine i nije mogla da leti. Vjerova.lQ se da je ona Zi.vjela jedino na Mad agaskaru , a take se vjeruje i danas, Medutim, na dllJ.gackoj kosti noge epiornisa, istrazivaOi su pronasli bronearn prsten s ugravieaenm znacima, oti'Skom pe~ata koji se upotrebljavao jedino u - MohendZ'o Daru!

Katko su stanovnici Mohendzo Dara, prije vise ad pet hiljada godina, dospjcli na Madagaskar?

Ni'sta manje zanimlJivo i zbunj.ujruee otkriee nacinio je i doktor Vaj!deu!l"ajh 1913. gadi.ne. On je u pe-cinama Cu."ku",tjena, nedaleko od glavnog grads Kine Pekinga, obkrio nekoliiko prastarih Iobanja i skeleta ali to, sasvim sigUT,no, ne hi izazvalo nikakvu senzactju de jedlna ad loba.nja nije pripada evropskom tipu covjeka, drugs ned«>j mladoj .zeni sa aeeblcno usikom glavom i crrtama malezi.jsloog tlpa, a trees je imala iuatz1te oblike i anatomske osobine - dalekih Eskima!

Doktor Vajdenrajh je, bez sumnde, bio viSe nego zbunJen pa je umjesto uobicajenog izvjestaja

108

cr vnill civiliz'acijll U lndiji .. i Eg,iP,t.U:,) kako otkrlti sve ta,}ne koje se U nnma knJu ..

o svorn i.z;u:zeinom otkri6u naplsao samo nekoliko .r.ij eCi:

»Kako su Evropljani i FJslcimi dospjell u Kinu prije nekih trideset hiljada gcdina? K3Jko i eime'!!' ... «

U jedriorn dil'ugom dijelu nase planets, u Ekvatortjadno] Af:r:ici, u bhzini Brandherga, istrazivaCi su u jednoj peeini o_:tkrUi niz neolii:licnlih slikartja. Kasnije je ustaoovljeno da crtez'iprika~uju drevne pretke Busrnana u dmstvu bijelih zena! Njihovi savrseni bijeli profil! bili su nashkant svijetlom bojom, a kosa zutom. Djevojke nose naklit i frizure ukrase:ne skoljkama i dragim kamenjem, Na grudima su ien, medutirn, lukovi i [If!st.o naltkna mjesinll za vodu, a na nogarna - cipel !

New arheolozi smatraju da su te privlacne :rnilade plavuSe U ovaj dio Atlrike stigle sa Krita ill iz Egipta, prlje tri i po hiljade godina, ali nikorne n~j:e jasno kako i na koji nacin,

Prije nekohko godina su dvojica ameriekib kartografa - Aling.ton Maleri i Dian Volter, uporedujuci poznats pcmorske karte turskog admirals Piri Rejsa iz 1513. I 1iran~uskog ma,tematicara i kartografa Oronsija Filneja iz 1531. godine sa satelit.skim snimcirna nde Zemlje., dosl: do vrlo za:ni:mljiVih ~akljlUcaka - da au gotovo identicne!

Poznato je da j.e kana, adenirala Rejsa radena po dokumentaciji koja poti~e iz VI' m na Aleksandra Ma1kedoruilmg, dakle, iz treceg stoljeca pdje naS€ ere. U tom jedti.tustvenom spletu zagonetki moida naj'Vise zlbutlj'llje da i R js i Ftnej,· na svojim kartama sasvim precizno prikazuju aOlta~ktioko kopno, cije je osvajanje, bar take danas u~imo. zapoceo ruski istrafivac Belnigsgaueen 1819, aokoncao Armmdzen dosp j evsi cetrnaestog decembra 1911. godine na geoglraf.ski J.uznj pol!

Stoljecima, ako ne i hiljadama godina prtje Inka, na padinama peruanskih Anda, na platau zvanorn Markahuas), na visin! od 3.800 metara,

110

f I j 11 ... 1 ted.pe od I'Ia.jr~ni~l:h .cLviliza~i.ja na. ~8/§oj I;'laneti, I I Il.lje Mu, pronadem u SJeve~no~ AmerlOl: svaki znak, I I I, Itr,P!l'Ivog desifl'ovanla, doblo re odredeno steve albe,

cede

vijekovirna je ziyjo neki zagonetni narod 0 korne danas gotovo da niSta i ne znamo. Ti prastari stanovnici Anda, cij,i tragovi datiraju jos od prije dvadeset hi1jada g:odina, iza sebe su ostavi1i izgraden irigacioni sis\e.m sa dvanaest vje.sta.ckih jeeera i, 000 silo je najrvise iznenadilo istl'azivace, izvajane stijene koje svai){e godtne samo oko 22 [una, prisalasku sunca, u potjpunosti otkrrvaju svoje tajne. Jedino tada se na njima, nairne, mogill vidjetii isklesani likovi Ijudi svih rasa koje zive na naS()j pJaneti!

Moida jet izmedu ostalih, i ovo afjkrice nagnalo 1964. godine AJi'reda Kidera, Istaknutog' struenjaka sa pensilvanijskog Unrverzfteta da jaV1IlO prizna:

»Mnoga poglavlja covjelkove proslQSti u Andarna ostaju bijela ... Pamuk, ko~i se moze presti, predstavlja problem porijelktla koje joS. uvjjek nije rijl€seno ... Razvitak loncaJl:ij , koja je pornoeu radioaktiVlIlog ugljika datirana okc 11500. godine pr.ije nove ere ostaje najveeim dijelorn tajna .... Pitanje da li je covjek u drevnoj Amer.ici razvio vlastitu ci vilieaciju ih je ona dosla odnekle dnugcije potice mnoge najnevjerova tnije pre tlpostallJke ! «

Drevni narodi, u to vi§e gotovo i da nema sumnje, veoma dobra su poznavali gO,toV£) svaki kutak nase planete. Jer, reesmo, i paleontoloska nalazista na Aldasci i radiougljenicke anal ize predrneta iz tog razdoblja dekazuju da su dr vni istraziva·ci m turisti, kako hoeete, jos pJ'1ije dvadeset L cetiri hilj ade godina iz Azije preplovill Berit-'lgov moreuz i preko Aleutskih ostrva dospjeli na Alljasku!

Na tim svojirn putcvarr[ima praistor-ijski misionari su nesebieno sijali i sj me nauk ...

U2

PORUKE IZ KOS,MO'SA

* RAZGOVOR SA ALEKSANDROM KAZANCEVIM * STA SE 1900. GODTNEDOGOlLO IZNAD SmIRA? * KAKlO DESIFltOVATI PORUKE IZ SVEMiIRA? * P05TOJE 1..1 MOGuCNoST;l ZA U'SiPOSTAVLJANJE RA-

IO ... MOSTA SA DRUGliM SVEMmsKrM CIVILIZACIJAMA? * KAKVE IZADATKE lMAJU fl.MERJTLlKE SVEM\IRSKE LETJEUCE TIP A .VOJADZER~1 *

I II sam pnJe nekoHko mjeseci u sovjetskom V l~ij komsomela« procirtao najavu interAvinlskog s poznatim sovtietskim publicitr ilvacem Aleksandrorn Kazancevim, bilo

III 1111 h jasno da (;e najveei dio razgovora proI' I t 'ITlU drevne civihzacije I ohdelktivnim

I 1111, II m a da SIII!(') u proslost:i posj eeenl od

,Ill III ldh inrteligenrtInih biea iz Svemira. To [e,

I 'III I ~ 2.1 ih c1vilizacij a

11.3

inace, tema 0 kojuj Kazancev i najvisE; voli da govori.

- Vee godinama traZim prave dokaze 0 dosljaoima iz kosmosa - rekao je jednom prilikom Kazancev- i nadam se da 6u ih jetdnog.a. dana i naCi!

Zanimalo me je da Ii ih je nasao. J.zgleda da jeste ..

- Pocetkorn avgusta 1945. godi·ne - rekao je u inte:rvtjuu » VolZlSkij komsomola« ALek!sandar Kazancev - slusae sam na radiju izvtjeStaj 0 eksploziji koja se mogIa cuti na stotine kilometara, OIPi~ vatrene lopte sjajnijeod sam.og Sunca, kao i tamDOg oblaka U ob1iiku peeurke, koj.i se pojavdo nakon za.9tr.a:Suljuceg b~jeSka. StJrasni potres [e Izazvao l podthtavanje ZemIje, koje S'U registrovale seizmicke stanioe. BUa [e to e~lozijaameri&e atomske bombe nad nesretnorn Hirosimom.

Mane je tada zainlteresoV'ala sli~nost te eksplozije i njeni'h popratnih fenomena s pojavama, koje, su 1908. godine prattle tungtliSku k>atastrof.u.

Kao rukovodilac NauCno-istraizvaOkog instituta zamolio sam tih dana razne struenjake da u,porede seizmograme tunguska kosmicke katastrofe i nuklsarne el-asplozije u Japanu. Pokazalo se da su u najmanju ru;Wu slieni. Konstatovana je velika sliCinost I u dvugim detaljirna tih ekilijJlaZlija. Posto se pretpostavka 0 p8JdJU meteozitavu rprostt'arlOm Sibtru nicim nije mogla da dokaze, ;dpsao sam do zakljrufrka da se ekJsfplozija nije dogod:ila na zem1ji, nego u vazeiJuhu. Pod utiskom nuklearne ~lozije, ianio sam hlpotezu da je tung'tfSka katastrofa povezana s nuklearnom ekspiozijom. E. Tom, crol)itnik Nobelove nagrade iz.jav.io je tada da je moja hipoteza tesko prihvatljiva, jer hi bilo kakva nUiklleall"na eksplozija bilo kOljeg kosmic'kog tijela morala da bude zasnovana na eistorn QIr:anu-23S iIi plut'onijumu, a te materije se mogu dobiti i.s1kltjUlCiiv() vjeatackim

114

It. D borne, to je 1908. godine, kada se tqngukllttTofa edigrala, bilo sasvim iskljuceno.

I! I Jj.u~eno na Zemljil SlafeJno se. Ali, nije I j I u {';no da je nuklearna. tehnologija negdje u

III mru vee odawro hila osvojena. Da Ii je to, meI I 1 I katastrofa vanzemaljskog kosmiCkog breda, ll~ I 11 su pri.padnici nek:e vanzemalj~e tivilizacije 1111', ~'It. H da uspostave kontakrt: s covjel:anstvo\nt? ! l'nko sam prvi put dotakao problem konta:kta

v II\Z ,maljSkim dosljacima.

U n se, medotim, disklusije 0 tom pitanju rae-

Jtl n izmedu mene i naucnika, nego me&! saU,I" znU.IllStvenicima. Pri toone se ne odr.iOu svd , II I po t vke da [e tunguska katastrofa bila izazvaII I I~, pl zijom nekog v6eStaokog objekta.

','.] I) u doktorskoj disertaciji A V Zolotov, II I, I rlmjer, tv:rdi da je do eksplozije tunguskog I II 1'1 I do~l .0 isklj·uci VO' d] ejstvom un U\bra,i3nj e enerIII nj mu.

I Iovr meno, u radu kandldata .fizicko-lJ'latemaI n aka V. N. Mehedova iz 1967. godine glavni II ... klj~ak svodi se na sljedeee:

• . Mi se po novo na fanftastiooost tog zakljucI I irno na pretJpostavilw .0 tome da je hm.guska uC bila izaevana havarijom koomiCkog broda I, I It 10 gorivo UlPotreb~javao arutimateriju!«'

II I llo s m i ostajem prl tome da IlungU'ska kalilt I predstavl'[a ne'llJSpjeli ko.l;lt~, a Ijudi to, Iii \L, pl'ihvrutarjlu kao fantastilku. Meciutim, so-

l' I L!'Iurofizli:car T. Sllclovski i njegovameriClki

.. I I K ,1 Sagan dosH su do za,klju&a da su vent L .1 I .straiiva.ci posjeeivali Zem~ju hlljadama [e, svakake, sensactonalae zaklj1ucalk, ja u potpunostr ne bih mogao da 810-

I l1l1 ganja AlskiSa,nldra Kazanceva, koji se ! II II n I bunguslku katastrofu, neobieno me poddf'IUgru katastroeu koja se u prai:Stori.ji donl.~skom istolcu,

115

U Ijeto 1947. godine jedan siromasni beduin po imenu Mohamed Dim traZio je zaluta1u oVC-U U peeinama Ain Fehsa, nedaleko od Mrtivog mora. Umjesto ovce tamo je nasao mnogo glinenih posuda s pergamentima, a pored :njih i neke koze s tajsnstvenim pismom, lroje je u to v.rijeme' bUo ne~~guee desifrovati. Medutim, desetak godina kasnije naueniC;ima .je :iopak peslo ad (T(l)ke da ga u potpu-

nosh odgcmetnu. . .'

1 tada je doslo do ogromnom Iznenadenja. N~

pergameneu, kao i na kczicatna, bHl ~u neki .direv~n zapisi i reeeruoe .po .. mnogo ~~ru shc~~ .on~ma .1~ pnvih poglavlja B1b1hJe. Na npma su bili rspisarn 1

prvi izvjestaj], 0 dola~ dosljaka i~. Svemira.

» •.. Oni kojisu pali (IS neba) bih su tah dana na ZemJji, pa calk i pOSili.je, kada su doSli sinovi Bogova ..... «

A onda:

" ... I boric se Enoh s Bogo:m i. nestalo ga [e,

jer ga je Bog uze.o ... « .,...... • 'V

Na pergamen.tu su zabllJ,e~ ru 1 dijelovi price

o Sodorni i Gcrnoni, mozda prvoj rruklearno] katastrofi u istoriji nase planete, Pr d sarnu katastrofu, legendarnom Lotu su dosH vjesnici i rek1i. mu:

»Bj.ezi radi spasenja tvojega, ne gleda] una~a~, ne okreel se na citaV'oj toj ravnini, U geru Qjez~, da te ne bi zahvatilo!.,.«

Lot je pOlsLusao i bjezao j. A kasnije je pri-

povijedae: . .

») I, evo, izasao je stub dima iz zeml] e kao 1Z ognja . .. i kiSilo je na Sodomu i GomOrnl jarom i plamenom.,."

Danas, rnilenijumirna kasnije, u vrijeme atomskih opita i cavjekovog prodora u Svernir, ovo ~sticna istrzano i napovezano svjedoeanstvo dobija logicn~ objasnjenje: Sodomu i Gomoru unistila je

- nukleama eksplezija! .

Pakusajmo da rekcnstruisemo citav dogada]: cdlazeci sa Zemllje astronaut! iz Svemira jedlnostav~

116

I 'plozijom unistili viSkove nukleamog goriI I iJ toga ]judkna su rekli da se sklone u I ,II' lil' in . Nakon toga se dogodiIa prai.storljSka 1111' 1111 I: doslo je do stravien.og rusenj a, unistaI i.J I V \f4a iivog - Ijudi, zivOOiinja i biJi:iaika ....

1111 1\1 I :-,1U se bjezeci okre:n:uli da bi vidjeli sta ce III1Hwl.I U, osl.ijepih SU, ani sto su se ~<l1Sili bili

II pi i Iljl.nl da se ni!lr;.ada· vise ne vrate u svoje razIll' .Iornov , a· oni koji su se ipak vratili, ubrzo urnl ali!

NI' to kasnije vidjeeerno da je nuklearnih eksImll I hl lu u daJekoj proslosti i u n kim drugiro I' II IU)(I na' e planete. Vratimo se razgovoru sa

II J Iilrll"Om Kazancevim.

I I lin' IS postoji oci-gledna tendericija »kosmiI II"~ uauke. Koje SU, po vasetn rnisljenju, poz iI 111 I 111'j.('ativne strane te »Ikosmizacije~(?

M1'IogJ nauCn.ici otkrivaju uticaje SUTIna, ), j. I I , kO!lmic:kib zeaka i dnugih kosmickih fenaI I III mnoge zjv.otno znacajne pojave sirom nase I u II M(l~da) bas zibog toga ja ne vidim ni jednu I' I VI1'U 't'ranu teruderncije, kako vi rekoste, »4<;0- I I]' nuke i deustva, Shvatanje da zavislmo I lIllie sa ne moze nikako izazvatl negatlvne

I II I 0 toje, doduse, i dru'kcija Ipisljenja kO!ja se , Ii II I I.te.nje: zasto Iatjeli u Kosmos, karla jOg I I ~riJesena mnoga, veoma Zlna·cajna zemaljpll 1111.1' I: Med\utim, takva i silcna p~tanja nikada 11111'11 lneslla razvoju clvillzacije. A!ko bi takva I I r ovladavala, civilizacija hi se zatverlla u " • II' i mi nilkada ne bismo -:rijesili takva znaI Ii I Itll' kao sto su: uzroci nerodnih godina,

ill I, ~ .I~,nih epidemija, susa ...

hi mo rijesili ni mnoge druge tajne vezane I II proslost, Iako to Kazancev ne pominje I r nju, vDerovatno i na to misli, Jer, kako

1111 I I su drevnii stanovniei Indije, recimo,

I iii 1 uriju. 0 atomima. U »Urpanisadama«, 'II" zbirci drevnib filoz,ofskih misli iz sed-

117

mag stoljeca prije nove ere, istra~ivaci su otkrili i ovaj pasus:

- Dodaj mi plod sa smokvina drveta - rece

otac sinu Sveta1klu.

- Evo ti ploda, gospodaru.

Razlomi ga!

- Razlornia sam gao

- Sta vidis u njemu?

- .Male sjemerlke.

- Zgtfljeci jednu ad njih!

- Ueinio sam to,

Srt:a sada vidis! - Nista, gospodaou.

- Dragi sine, Ujpra!Vo ono sto ne vi4js, to je

sustina smokvinog drveta. U njoj je sadraano njeno biee. A talko je i ikod svih dnugih IStvari. Ono St;() ne vidis,. predmavlj-a osnovni sastojak svega sto postoji! .....

Postoje j d.l:mgi drevn! z81pisi u kojima je deta,l'jil'ilo opisana atornska' struktura rnaeerije, U brarnanskim tralctatima » Vajsesike« i »Njaja« se kate da »postoje ogromni sVQetovi u ~u,pliini svakog i najsitnijeg djeli.ca materije, raznovrsni kao ce-stice prasine na suneevorn zraku«.

Indijska knjiga »VerabamirQ« iz sestog stoljeca prije nase, ere ide jos da11e .pa opisuje koliki je, zapravo, atom, a naziva ga »sJeme materije« il i »paramanu«l

AU, ni tu se nezavrl'CsalVaHma drevnih zagonetki kcje jOs cekaju pravo objaSIlijenje. Jer, kako sh:,a~ titi da su ucen,jaci indijskog pobkontinenta uspjeli da -izracunaju koliko je star svijet, Onii su tvrdili da je svijet nastao prije 4,32 Iffillijarde godina, a danasnji nauika tvJid.i, da je star 4,6 milijami godina.

Prema sanskrisskom dj.elu ,.Knjiga Manu«, koje potice iz drugog stoljeca prije nove ere, 7.1y01 se najpr-ije pojavio u vodi pod d.jejstvom toplote. Prvo se pojavio mineral, pa biljke, rilbej gmalzovi, sisar] i, napokon, cavjek.

118

II • .,. )lucijru' covjeka ponovo je otkrio Darvin tek

t I' t tinjak godina!

f ,I sve to objasniti?

re~a pr?gIl1oza!ll1,a :liuturoJoga, u 2100. goII !U'ka 1 tehnika Zemlja:p.a d081;:i&i ce taka", nivo I I :. maei usposta~irti konta'klt S vaJn:zemaljs'ki ttl

l\lllt. IL'ljlllffia. Kak:vo je vase mis,ljenje, dl1uze Ka-

iii V, 0 tome? .

Tvrdnja 0 2100. godini je proizvoljna. Melilt III, II .konta'~tu s vanzemaljlSkim eivilisactjama '111 dd intenzivno razmisljaju: sta je uopste ra-

111111' hi • kakve rnoguenostt postoje za sporazuII r III,P', kako im saQPstiti da smo razumni? Pri I fill " mora' pribjeci inteligentnim metodama i I II v mil koja ee v3'nzernaljskim civi llaacijarna III do znanja' da srno zaista spremni i priprernIII ilt kontakt,

I I Ie'l Aleksar::dar Kazance" u svom intervjuu kom casoplsu » Volzskij komsomol« nije gol'l.ISam,a da se nama »svemirci« pry! jave ..

I ".!It. su Ii nam preci stigJi iz Svernira?« Mods I 1 ',11 ly.vJ stevva 0 nekoliko s]ueajeva kada su na II.j,1 uhvueene peruke iz Kosmosa,

II Inn B nku, opisuje Satelen, u zapadncj VirI III, II I~ zi. se nacionalna naucna foridacija opI lUI I kOla' .s~ ba~i radio-a,s:l.ronomi~orn to jest I I tAl lin I analiziranjem elektromagnetnih signals 'II 1"llz' iz Svemira •. a cije '[e porirjeklo prirodno

I I ko,

II(tkiu 1961, godine Qto Sta:-UIV iFrenk lUI (' ktor opservaJtorije i njegov pomoenik;

,. II u projekat -u svijebu poznat pod imeI), ~, koji jet 'u stvari, oznacavao akcij'u

I 11·1 ~ Svemira. i palrusaj da se utvrdi da Ii

It I II kubji nekih drugih civili2:acija da stupe I I, Zemljo.m. To je zvanieno bio civilrri II I lill njegov cilj [e, po svoj prilici, pic da til I 11 ~ uvijak dokaze kako ne postoje nika'kve

119

druge inteligentnije i na tehrnoloski visem srupnj'u civilizacije u Svernieu!

Medutim, tada niko nij rnogao da oeekuje ono sto se dogodile. Prvo, prisjetimo se da pored zvijezde Barnard. koja je do ta poznata, postoje j-os mnoge druge zvijezde udaljene na rawmnoj udaIjen:Q&ti od Zemlje, 8tO :zoab za svega nekoliko svjetlosnih godma, a za koje s pretpostavlja da bi mogle, slieno nasem, da irnaju svoj planetarnt sist m.

Iz razloga koj i j tesko .hva titi i objasniti,

am ricki nauenici su mi Hll da c najvise saMe imatl aka pccnu sa zvij adorn K ti, u' konstelacili Kita, srnjestenorn .neda! ko od nebeskog ekvatora, a isto take blizu konstelacije Ovan.

grornna antena Opservatortj bila je, dakle, okrenuta u tom praveu, stavlien u pekret mehanizam za kompenzaciju Zernljine rotacije, ukljucen .if' pr ijemnik, a. isto tako j magnetofcn za regtstrovanje ev ntualnih signala. Za manje od dva rninuta . .prijemnik je pOC: 0 da hvata snazne signale kojl su se mjestimieno pr kid li,pa nastavljali, sto jt> s rucnjak navelo na '1. klju ak da [e rijec 0 sifrovanim porukama. Te poruk su stizale od inteligentnih bica, vjerovatno s n ace planet iz orbite oko Ketija. Posl'ije neko1iko tr nutaka signal] su potpuno utihnuli.

Oni koj i su sve evo slusal] ostu·l i su zaJpaujenL Rijec nisu mogJi da izuste. Kada su se mala povratili, zajednieki su pdiliucili da 0 ovom nikome ne govore prije nego sto se na odgovarajucem mjestu ne donese zvaniena odluka 0 tome kako postupitl sa ovom senzacionalnom inforrnacijorn.

Ali, kao i obieno, isticeSa·t 1 n, kada su u pitanju steoge tajne i ova [e nepoznatim kanalrma procurila, stigla do stampe, a onna j e, silom prilika; u igru usao i Pentagon traz ci cd predstavlIlika Opservatortje da dernantuju ono sto SU svojim usima Culi!

120

N jv ci -r3<.;iio-telesko.p u Novom Ju2.norn Velsu: kako u~oI.,vltl radio-most sa razumnim civd'lieacij arna u Svemiru?

Nara'VlIlo, uorzQ je stigao i »dema"nti«, u kojem su struc.njaci qpservatoirije jav.nosti saopstili da su se l>.pre;baciloi«, odnosna da signal! za ko j e su 0 ni vj~ovali da delaze iz Svemira, pCl'tiou, u; stv.ari. ill jedne UJhtr.aJtajll'llearmeriOke vOljne hazel, za l:ije P0- stojanje, nisu Zlnaii.

Taiko -se, eto,zavriio progra-m »Ozma«, Trajao [e, dakle, svega nekolilko - minutal

Ali, ana Sio vis€n€ m(i)~u da rade civil], sada je preuzela ameri,E:ika avrljaci.ja.. Ona je donna iskljuciv:Q pilavo da osLuslkuje sig:nale iz Svernira, a 510 se tice cuva:nja tajne, 1:iu vi~e nema nikakvih pvO\bcrema: .

Postoji, medutirn, plan za realiza,c.j,ju jos Jednag civilnog pragraena lwatanja po,r:uka iz Svemira, takozvani Plrojekt »KiikJ.,op«, koji SU, peije tri .decenije" precililo.zili stiruoojaci iz agencije NASA, Taj program jos nije reallzovan, a,H pcsto]t megucnost -da on- jedn,Qg dana. Sltupi u .atkdjltL Zamisljeno je CIa se u jednom nen a seljenom , pustmjskom dijelu KaHfernije, na pO\t',tsini ad oko tri hiljade hektara, p€>'stavi .sistem par.a.boUcnih stn metara visokih anteaa, UktlpnO dvije i po hiljacle, koje bi operisale na talasima iZlmed:ru 1.420 i .1.660 kilometara.

Not prosj,eChilj .fre'k,vencij i ad 1.500 mega-herca, ukljucivanjern Citavog sistema ea rad, omogueilc bi se odasiljande ili prijern SifiroV8.'nih poruka na uid:aljenosti nd cak hiljadu s.vdetlol'Jnih godina Hi, o~prmke, na udaljenosti ad devet i po 11 iljada rnilij,oodi godina!'

Negt~e 1930. goo.ine spedja,Listi iz oblasti radio-veza u F1rarru)uskoj, Holandiji j Narv, Sikoj, tv:rdi MQris Satelen, zapaziU su cudan Enomen. Prirni[etili su da~ poslije emitovanja [edne sertje signala, de njih stiz,u dva ddjeka, umjesto jednoga,

NeI1malnS ehQ, nakon kor-UZetltj8. signala eke Zemlje .i nekoHko ooit)ija.nja. ad jonosfere, stizao Je poslije [ednog nOl'ma'l:no.g mtervala.ied sedrnog dijela seik.unde, Medrultim, »nenormalni« odjeei s:tiza1i

su uintetvaUma od tTl de petnaest sekun4i. ka.o da su se .odJbijaJ,i pd nekqg tijela iz ~ljine orbite, koji je postoja .. o > na vismi ad 450 hi:'ljatla do dva milio~a. t 2Ji 0 hilOada.. kilometa.ra, daJlcle iz .v:ece ada .. tjenosttnego onena, kOju'j se nalazt Mjesee, Kae i obieno, o.VlOo~ic.e j e ,ost:a!o' u tajnosti, pa zagenetni vl,seStliwki eha nikad nije ni m.ogaa da booe u, potpuriOsti obja~njen.

.Medutim, mnogo kasnije, da hi objasnio ovu ne.vtj'erovaJ:!;DIU. po"ja'VIU, jedam mladi ikots:ki astirQnom Da.nkaiP lru.nan. posa;o je nedavno ad jedn.e o'dista 'b:riIjatnitne ideje. On j,e 'pI'el,jpostavio da je visestroki eho maida doSao 5 nelt'Og vasionskog broda . .koji. je bio u Zemiji:nojor.bi.ti, otprillilke, na istoj udalj'etlosti kao, .i Mjesec. ZaSto, uzima\jiu6i u ob.zir variJ'8cije irute;rvala i2nnedJu emitovanih i iPrilmljenih signala ne bi, jednootav!Il!O, bili s.:firQva,nitnaci 1roji au stizalt ad va:nzema:ljSk:i:h bita, na primjert u oblilru geo:metri.\jskih Qr.'teza iIi. kar't'e ne'kog SQI21vj,eMa?

-K:oristeci se m.etodoqn kajim se stuzi televiz{ja., mnostvoll\ hcriecntalnih i vemkamih taCk:ica, a

1irog'O postuj,u6.ioo~ene intervale u kojiuia se ja:vljilo eho, Lunan. [e vdo breo moga.o da lioci na t"lmmu sest r.az]icith cIiteza. je'doog ~a.'lNjezda,. uvij!llk u dmugom polozajiU:, ali l1Vijek i sa istom z'vi'" I 2'ldom u sredini!

Posta je po za:nimanjru. astronera, istice Mo.ris .' .telen, Luna.nru nije bitotesko da dobijeni crtez d ntlf~kutie kae sa:tlvjeitJ:e J31uvije, vid'eno iz se$t .. tiU~irtih uglova. Zvijema u centiru. hila,j,e I:zar, a IrnB se nalazl stotJri sv;jetlosne godine. udal~eDa ad II ~- planete, ili, hrrazeno U Kilomet:rim8J, na daljini lid 9'i5, miliona kilometaral

Ovo otlkrice je,us'vak:om slucaju, p:rije neko~ xo g:odina izaevalo pra:V,H se~aetju u nauimi,m kilfllgovima, a l'lekj nauCniici, koji ne smatraju da u Zemld·ani najinteligentnija bii:a u Svem:iI'lu, iera-, ~m SIU vj.enovanile da biea sa Izara vee ,ooavne po- 1w~a.vl:1<jl1l, da sttl(pe u JCo~ak't sa nama!

Treci. slluc4j hvatanja signala Iz Svernira zabiIjezen je u SOVljetslIDm Savesu, bar tako tvrdi. Satelen. Dva poenata sovjetSka lS1lr'uenjaka iz oblasti komu))j!kacija, Vsevold 1rojoki, direktor lnstibuta, za radio-ficieka isbrafivanja u' GOIikom, i Nikolaj Kardasev, sef laboratonije Instituil.a za svernirska istrazivalIlja u Mo:Skvi potJpunlQ .5U ubijedena da su uhvatili pnruke iz Svemira!

U aprilai 1965. godios oni 50U 'U moskovskorrs ~A:stro.ncmlJSlkom listu« objavili , i svoje rnisljenje: radio-signali potlou s udaljenog nebeskog tijela registrovanog kae eTA 102, a . mitJuj ih prava radio-stanica, kojom neka razurnna bi6a objav.ljuju svoje u Svemizu da im se [ave.

eTA 102 je uskoro zainter sevala i na.ucnike postojanjetra~eci od drugth naprodnih civilizacija sa Opservatorije Sternberg, koji su na nju poceli bUlt1n'o da motte.

»Ako je doista rijec 0 signali 1'Ia sto Ih sa~j.u razumna biea« - isticali su u to Vl'.ij m nauenic; svijeta »ona hi morala da korist "'1'10 kratlk.e valove kako se njihov program ne bi mi] '5;:1.0 sa signalirna, koji potiou iz prirodnih isvora, Pared toga, rasumna bica bi pribjegla jos jednom lukaVlStvru - mcrala bi da mijenjaJII.l duzinu vala u pravilnim vrernenslcirn razmacirna, kako bi j time priv.ukla paznju nudeci dalekim slusaocirna jo~ jedan dokaz da su razumna i dostatehnlek; razvijena .. .«

To se upravo i dogodilo!

»Najnovija o.pazantia nauenika sa Opservatorije Dzcdrel Benk .u Ve'lik:()j Britaniji«, pisao je u tom povodu moskovski »Astronomsk! llst«, »'UipecaHj~vo pokazuju da je eTA 102 emitirala k,raj1tllje kratke valove, krace (lid svih do sada otkrlvenlh, To dokarule da na tom dalekorn n beskom tijelu postoji razurn]«

Istovrerneno objavljena je i izjava direktora britanske opervator1jeBernard.a Lovela:

124

- Morama se pomiriti S clI1JJenicom da u Svemiru. iive pi,ca razviljenij a i ad. nas!

- Reg.istrovali smo radic-valove staLne frekveneije ._ "izjavio [e Genadij Solomiclki, astrenern sa Opservatortje SteJ'll1lberg - koji se lPonavljaju svakih stotinu dana, Nasa ekipa je detaljno provjerila ta] lpoda'tak i ne moze vise birti nikakve sumnje u n~egovru t,a~05t!

Zakljueak, kojeg su 1965. godine denijeli naucnici Lz .sovjetskqg ISaveza .i Velike Britanije,' bio -je nedvosmislen: nikada ranije iz ISvemira nisu primljeni signali na tako kratkim valovima, koji su nestajali I penevo se poja.vljivali u til'cno odredenim vremenskim razmacirna od stotinu dana. I jos nesto - valovi irnaju frekveneiju ad devet stotina megacila, koju .,truenjad smatraju idealnomza komuniciranje u Svemiru, a odaSiljac irna snagu vecu ad bilo ikojeg izvo.fa poznatog covjeku na Zernlji.l

Istinsku misteriju su predstavljali i signali regitrovani radio-teleskopom promjera viSe ad dvadet metara na Astro£i~ickoj opservatorlji na Krimu, IHlji su uhvaceni krajem .felbrual'a 1972. godine.

lOTi signali«, javljala je tom prilikom sovjetska uovinska agencija TAB, »dolaae 'iz Svemira silnom

:0 gom, valovima dugim tri j po centimetra, Izvor I m je najvjerova.tnije negdje u naso] galaksiji, no 011 nije iz kategorije pulsars, netbesk1h tijela jos uvljek nepoznate prirode, koja emituje jake radio-

V Jove u vremenskim razrnacimaod pri:bli:zno jedne lI~unde!«

Kako, dakle, uspostaviti radio-most sa civiliza"ijuma, koje se perrnanentno javljaju i kOje, posvoj pI llici, takav kontakt ie.le'! KaUko je vjerovatno da 111']( ad nj1h, poput nas, koriste radio-valove za tetek rrnuniciranje?

Sovjetski ucenjak <It Niko]aj Kardasev 0 tome 111 voje 'miSljenje. On smatra da u Svemiru postoje II r tlpa civilizaeija:

L civiltzacije ,ciji je tehnoloski nivo slican na-

I'rn,

125

2. one koje vee znaju da koriste Suncevu energiju,

3. one koje su otiSle joS dalje, pa za svoje potrebe crpe energiju iz gaJa.kUCkQg prostranstval

- Sredstvima, kojima trenutno raspolazemo - tvrdi de Kardasev - jedva bismo mogli da ctkrijemo civiIizadje prvog tipa. Soaga ad .'Cetiri miliJerde kilovata, sto je nase ·covjecanstvo trosi sVaJke sekunde, golema je U. na'$im mieriltma, no zanemarujuca je u kosmiekirn; neznatne SU, dakle, mogucnosti da uhvatimo signale neke svemirske civilizacije slicne nasoj, To, mazda, i objasnjava neuspjeh arneriekih nauenih pokusa s procesljavanjem neba. Mogle hi se, medutim, vee sada hvatati signali sto ilh ,.salj·u clvilizaeije drugog i treceg tipa. Kada bi, recimo, u promjeru ad deset svfetlosnih godina oko nas postojaIa same jedna civilizacija drugoga tipa, bilo bi vise nego mQguce ~hvatiti njezine poruke sa nasim danalsnjim uredajima. To bi moglo biti i ehjasnjenje sluea.fa sa OTA 102. Nije te§lw peetpostaviti da civil.izacije drugog ,i treceg tipa raspolasu s neusporedivo vecom energijom nego mi i da au njihove kulture i nauke isto toliko i superiormj od nasel

Ali, vratimo se dijalogu sa Ale' sandrom Kazancevim.

- Postoje gledista da 5e pri analizi spomenika materijalne kulture i neobj~snjjv1h pojava, koje mnogi tUl:'J'!.ace dokaairna drevnih Ikontakata sa inteligentnim bieima iz Vasione, najprije mora polazit! ad zemaljskih, prirodnih dbjalsnj enia, a tek poslije toga eventualno pr~bje6i »dosljacirns«. Da Ii je, po vasem misljenju, takva metodologija pravilna?

- Da. Cesto pribjegavamo takozvanom prirodnom ohja.snjavanjucak i kosmi'~kih pojava, Ignorisemo cak moguce manifestacije razurna kao elementa koji, sasvim sigurno, postoji u Vasioni. Na primjer, da hi se priroda pulsara objasnila kao prirodna pojava, potrebni su veoma komplikovani eakljueci, Medutim, rnnogo [e jednostavnije, pa ako hoeete prirodnije da se njegova priroda ohjasnjava 5 cpozicije aktivnostt razurnnih sila. Inaee, danas su poznate

126

mn?ge. I)kosmtCk~ misterije« .jos neodgonetnutih radie-signala, cije nam je porijekla nejasno.

ISkIon sam, zbog toga, da vjerujem da se na mnog~ ¥pj,t:~ja moze. odgovoriti istrazi vaniem [ednog ad vJestacklh satelita nase .planete, koji rotira u pra~u koji .je sup~otan pravcu kretanja svih vjestacklh satelita, koje su posljednjih decenija lansirali ~SR,. ISAD i ,d.ru'?,e zemlje. INa Zapadu se taj s~.teht n~,Zlva »Crm ~rl.~C«. SkeptiCi smatraju da je flJec 0 Jednamod »spIJunskih satelita« Iansiranib na visinu od preko trideset hiljada kil~metara. Na !lalost, niko se nije enel'lgicnije pozabavio tim sateJito~ s gledista njegovog vjerovatno vanzemaljskag pOrlJ.ekla .. Mnr:tgo se paznje poklanja hipotetienom

tehtu MJeseca, kojl :0 odgovara« na primljene radio- ignale njithovim ponavljanjem, ali sa zadr-skom koja moze tUmaciti kao svojevrsnt k6d.

Bilo kalkio' bflo, nas »Crni princ« mora da intes~~e zato sto. j~ oprernljen pribol'ixna vjesta~kog mrlJekla. To b.I ~bezuslovn0 trebalo da predstavlja dan od 'znal:almh zadataka danasnje astronautike.

, ~ajzad smatram, da su japanske statuete »dogu« (,zblllan dokaz paleokontakta. lzradene na japanskim urvima prije 5.000 godina, one sadrie sve elemente In mi<:!kifi. skafandera. Njihovi prototipcvt hili su

k. fandri »bogova«, koji su dosH s neba.

Prema .tom~, .zakljucuje Aleksandar P~tro.vic zancev, qjec Je 0 nasern relativno igncrancskcm I vu pre~a artefaktima i drugim hipotetiCkim pojaIll, k.oJe hI. mogle da predatavljaju neki materij .Inl dokaz 0 paleokontaktima Hi ·bar .0 d.okazima Ill, 'ojanja vanzemaljskih civilizacija'!

Nedavno ,~e je [edna vijest koja je stigIa oiz I fI1l ri.ckog. v~Sl~skog centra 'Kejp Kanaverala, poIIOv podsjebla na .Crnog ,princa« za kojeg A. Kav kaze da sigurno postoji. Sredinom avgusta llof tkom septembra ave godine sa Kejp KanaveIf l u Ianslrana dvije svemirske automatske letjeII·· .Vo~~dzer-1« i »Vojadzer-2«. kojima smo, poput " HZ8Cl]e . koja je u. naS planetarni sistern poslala

'. hi ,princ«., dodijelili neCibRlne uloge.. . .

12-7

Poslije dva:na:estogodisnje~. leta i p~ou"ca~anJa udaljenih planets Suni:evog g~stema »\f,~Jadzen«c.e lie uputrti ka drugim svjetevtrna noseci sa sobom neohic:n~ poklone sa Zemlje. U njihovim »utrobama« sroj~sten~. je »m:na . karta« nase planete: fotografije okeana rijeka. cvijeca, drveea, insekata, zivotinja., planin~, pustinja, prirode u avim d~~ima, ki~e, snijega - ukupno sto sesnaest fotograftja. .J~?mm preciznim crte·zom pdkaz:an je sastav Zemllme atmosfere i njenog tla, naZfl3iCen.a »adresa(€ nase planate u medu:zvjezdanom prostranstvu, prikaz:ana anatomija cQvjeka., nasltkane sekvenc.e a njeg(j)\/,0rr:t pOI1~sanju. Fotografije su o'vjekovja-cile hrameve drevnih kultura, spomenike, mestove, kineskizid. zivot u savremenim gradovlma, na selu itd,

Jednostavni crteZ na jednom aluminijskom poklepcu t:Jbjasnjava kako da se. stavi U 'pogan dij~amantska igll,j. i s ogramofona cUJu ,glaso~i'l sa Zernlje, koji su registrovani na neun:istivoJ .ploci.Emi~ija traje vise ed stotmu minuta, a u njoj, pored pn~atelj.skih poruka i pozdrava generslnog sek:retara UJedinjenih nacija Kurta Valdhajma, ,americkog preds]ednika Dzirt'lija Karlen i rnn,ogih drugih, snimljeni su i prvi glas0vi novorodenceta, pulsiranje srca, zuber morskih talasa i rijeka. fijiukanje vjetra, skrlpa autemobilskih kol!nica, rominjanje kiSe i drugi sumovi karakteristicni za nasu planetu. Na ploci SU, takode, snrmljene i sekvence mela~ija Sa svih k.~~~ineaata, kae i peruke na gotovo sezdeset razlrGltlh [ezika.

Mi&ija. svernirskih letj elij:!a »voj adzer (!, kazem, podsjetila me na »Crnog princa« baS zbog svojih poruka Ikoje su upueene intelige'ntnim b~c.ima U beskraju Svemira, I »Crni princ« sa sobom, po sve] prnici, nosi poruke Z.emljanima. On se, zaprava, vee jednom javio, Bilo je to u trenntku kada je treeeg avgusta 1971. godine amerleki svemirski bred »A;p(j)lo 15« alunirao na '.Mjesec.

Ra2'Jgovor izmedu astronauta Vord'ena i struenjaka iz Kontrele u. 'ba'Zl Hjuston u pocetku [e, tog

128

dana, bio dosta nezanimljiv i svodio se na raz.mje~ njivanje cis1;o struenth podataka:

»Apolo I5S':

- Sve funkcionise 0. 'K Spustanje se odvija

po ,planu .•.

Kontr:ola:

- Obrll.tite paznJU. na in&trumente .. _

I upravo to'g trenutka peruka struenjakaza kentJ'o:~u leta iz Hjw;tona Ibi1<1 je prekmuta, Zavladala je .mukla ti8ina, ,zatim. su se !cuU neki nsobieni sumovi.

DudE!< se javio astronaut, V01'1den:

- Zanekoliko tren.ub'ka..... Ali ,sta se to de-

[V,s? ..• IKakve SU. to .smetnje?, , . .

Da, zai'sta se .radilo 0 ne,obicnim smetnjama 'ko~~e

\;I, najednom, iskeale ukontaktu izme4u vQsionskog 'b ada »Apolm 15« i Ibaze u Hju~tonu_ Ono Gto je r; jv1se zbunjiv,alo, kako sam vee rekao u sv,ojoj prvaj njizi ",·Sve misterije svijeta«, hila je cinj'enica da m -tn;je nisu izbile na uredajima na broduj a 1'1i u uneril!koj Kon:troli'leta. Svi instrumenti su :flunkcio-

I li isvanrednom :preciznoScu, i na njima nije regit (wan. nikakav kva.r. PaJ otkud su onda dotazile In 'tnje? Ko iliita .~h je izaziva.lo?

Odgovor na ova interesantno pitanje. koji }e II kere stigao ~ tajanstvenih vaslonskioh prostran-

l va, jos viSe [e 2lbunia ,posadu »Atpala 15« I vasiIIfIJc strucnjak.e. u basi Hjnston,.

Sarno nekoliko trenutaka [e potrajala mukla

nn, zatiM su se [avil! neobiCni plskutavi sumovi r ,Ina. sum.ove koje sluiamo karla Jbimmo stanieu I ,dli.o~prijemnicima, a onda BU i ani utihll i javia

til n obi~.an oteg;nu~ m,uski I(?'!) ,glas: .

- Lama r.abi alardi dini - endavuresak.unis Ilrn ...

onovo [e zavladala tiiJiiina, a onda je penevo I pll8tav~ena ve.}a iz~e?u »Apo~a lS« iKon~role leta II Ujust'OfiU, Prvi se lav,J,O astronaut. Varden;

- Ponovite joS jednom. ~Nista. vas nisaJ;n ra-

um 01,.. .

S,hv,ati'VSi da Vorden vj,eruje da je poruka, koj,u II ')0 danas sa stcOpos.tatnom ta~noS{:u niko nije uspie

129

da »prevede« iobjasni tposlana sa Zemlje Kontrola leta u Hjustonu pr~bjegla je lukavstvu. 'Porucila je Vordenu:

- Dobra" dobro . .. Nastavimo sa pregramom aluniranja ...

Danima, mjesecima, pa i godinama kasnije, strucnja.d iz raznih oblasti nauke pokusavali su da edgcnetnu 51a znaci tajanstvena porUika, odakle je upucena i ko ju [e izgoyorlo? Sa .Zemlje, navodno, nije niko. Dakle, iz Svemira, iIi blize - i·z nafseg planetarnog sistema! ... Ali, ko i odakle?!

Francuski istraZ1Yac Rober Saru, kako sam vee ranije pisao, vjeruje da je poruka stigla iz Mjeseeeve sfere, taenije sa »Crnog princa«, nepoznatog vjestackog satelita sto kruzi oko Mjeseca i eeka Zemljane kako hi im darovao dragocjene peruke dalekih svemirskih civilizacija, koje sou Iga lansirale sa istim ciljem koji imaju i arnerieke Ietjelice »vojadzer« ..

Inace, da vjestacki sa:telit »Crnt prtne« doista postoji dokazao je francuski naucnik Zak Vale, k;oji je u Cikagu doktorirao na temi »Praeenje satelita koji kruse oko Zemlje«. On je prije nekoliko godina objavio veorna zanimljiv tekst u jednom naucnom casopisu pod. naslovorn ~Sta leti nad Zemljom«. Vale je tom prilikom, izrnedu ostalog, napisao i sljedece:

» ••• Vazno je pornenuti i nepoznate satelite Zemlje, ad kojih se bar jedan 'krece u suprotnom smieru od svih satelita, koje su de sada Iansirale SAD, SSSR i druge zernlje. Postojanje tog satelita je vise nego gala istina, ali is to tako je tacno da ga niko ne priznaje kao svog. Ciji jet zapravo, onda"! 'Dtkad] se 1uece? Ko ga ie poslao?! .... «

Pred nauenicima danasniiee je da to utvrde.

Hoce Ii u tome uspjeti?

o »Crnorn princu« i tome da li nas i danas posjecuju biea iz Svemira nastojeei da sa Zemljanima uspostave kontakt, ,bice jos rijeei u ovoj knji.zl. Vratimo se sada vee pomenutoj konstatacrji Aleksandra Petroviea Kazanceva:

- ... Sma1tram da su [apanske statuete »dogu« o21hitjan dokaz paleokontakta, I'Ziraa:ene na jazan-

130

sltim osurvima prije pet hiljada godina, one sadrie sve elementa kosmickih skafandera, Njihovi proto ... tipovi bili SoU skafa,n;de.ri »bogova«, koji su dosli - s neba!

Da, to 'je taeno. Anallzirajue. ave taja·nstvene prastare staeuete dvojica nauerrika, Cajsig i Maoumuro, zak1(jlucili su da se radi 0 likovima astronauta odjevenih U oprernu koja je neophodna ZB:. svemirsko putovanje. Svoje ,z,aldj.ucke, a 0 tom sam govorio u knjizi »Dan kada su ueenjaci urniralr«, uz Qj)Siran opis i fotodokumentaciju; oni su svojevremen a oeslali americko] Upravi za vasionska istrazivanja i uskoro .dobi li ocekivani odgovor:

»Nasi stl1ucnjaci srnatrapu da hipoteza 0 odtleci koja je prikazana na vasim fotografijama i poslanj:)n dokumentirna, zasl'Utuje najveeu paznju. Ona j po tim naertirna vee .nacinjena" i poslata Glavnoj dlrekciji NASA-e, a trenutno se radi na nj'enom usavrsavanju. O:~aV'jeStav.amo' vas da !:IU sredstva v ze, zatim ~pecijatna stTuikllura otvora za o~i, te lm'e1:n.i elanci, kuglaste ~poj,nice,kao i pribori za

idrzavam.ge kcnstantnog pritiska _: aa~, ~ -ono o ate nabrojali u svom zan~mljhnom dopisu i sto ~ nalazi na fotoslma - UlZeti u obeir pri izradi Jc fandea ... «

A ko su, zapravo, bili Ljudi Sto su u praistclj~m Japanu, prije dakle .pet hiljada godina, nom takVru odje6u, koja faatastienc lici naoctjecll dnnoAnjih astronauta?

Zemijani, ·svaikako, ne. Legende i predanja iz ""og podJn.e'blja. twde oa su cosH s nebs u vatredm kuglama i da su se u pocelfiru nastanili na - nu mora!

Nauenici MacumUlra i. Caj~ig imaju svoju teI IjlU. Onl smateaju da se radi 0 »<kapama«, tajanv - nirn S,tvol'em.jima Sto su samo donekle lieila na vjeka. Prema opisima iz praStarih zapi'sa I prenja, ta neobima b,ica bilisu dvonose], a imali su dvije ruke k()je su se na kra.jevima zavr.sa.vale

,.,

131

peraj ima sa po tri kandzasta pnsta. Nj ihova ko~a hila je veoma g.latka i sjajna, a smah su usku glavu, velike usi i krupne trouglaste oci. Na glaV3lma su nosili »kape« sa cetiri sHjka nalik danasnjim antenarna, dok im je nos bio poput skracene surle, a vrlo su se spretno kretali i u vodi, a i po .kopnu.!

IstraZ.ivanja jednog drugog [apanskog naucnika, profesora Kitarnure, pokazala su da su ta zagonetna bica iz praistorije frapantno li~ila na savrernene akvanaute, a u specijahnoj odjeci za hodanrje po tiu na astronauts u - skatandernna !

Bile kako bile, zaista je teSiko sa da.nawjeg stanovista razjasniti zagonetne pecate srto je u izobilju ostavila iza sebe drevna proslost. JO.5 taie je uswrditi da li su to ostaci i peeatl posjetilaca iz prostranog Svemira, iii tragovi nekih davnih super-naprednih civil izaeija sto su, prije Potopa i mncgo drugih potopa i kataklizmi, kr.ozkoje je u svojoj povijesti 'prolazila majika Zemll~a. naseljavale nasu planetu.

Jedno je, ipsk, sigurne: nasi davnasn]] preci raspolagali su gotovo fantasticnirn znanjirna iz gotovo svih grana nauke!

" Pogledajmo . ~ ~

132

P'ITANJA BEZ ODGOVORA

* DA LI SU SE NARODI DREVNIH Krl:lLTImA SLUZJL! NAPRAVAMA SL!CmM DANABNJIM TELEVIZOHIMA J TEr:.:ESKOPlMA"? -tt JESU r.r NAN A$OJ f'lLAoN1ETI zrv JFJLA t NEKA DRUGA RAZU,MNA B.lCA ANATOMSKI DRUKC'UAOD NAS? * MISTERIJA TllAHUANAKA [ EGIPATSKIH P,IRAMIDA * STA 0 DREVNIM ZAGONETKAMA KA2u NAJPOZNATIJI rSTRAZIVACr DANASNJICE? *

Naucnici iz raznih krajeva svijeta, paleontolozi, 1I1fil'opolozi, arheelozt, egzobiolozi, caik i najpozna'I jikonstruktori IkOS!lTIlakih brodova, insenjeri j u-hnieari. istoricart i Iingvisti, vee godinama i del'I·,lijama proucavaju prastaea predanja, sage i h'f:1ende, drevne aapise i hronilke.' svete kn,j'ige j vpove, -hrarnove j grobove, pdkJu.savajuci sto dublje daproniknu u daleku 'pa:oslost kako bi sto logicnije

133

1 tacnije ob!a&nili dogadaje Sto ,511' ostali u Izblijedjelim sjeca!rn.'j~ma,,. metaforianim stfhcvima, zagonetnim bilueskama, otisnuti u ~emlj(U, i kamen,

Peed njirna se tako nasao teZak, odgovoran, ali i uzbudljiv zadatak: prona6i kljuc od vrata najstarije covjakove proslosti i zavirrti u vrijeme i prostore satihne od zagonetnih dogadaja k:oje je tesko rekoasteuisati,

Sto se vise uidaljavamo od ptoslosti, tvrdi u svojoj knjizi »Potraga za nestalim civilizacijama« sovjetski istrazivac i pisac Aleksandar Gorbovski, to vise 0 njaj saznajemo. Covjecanstvo pokreee svu svoju istociju unaprijed, all isteveemeno sve dulblj'e proniee u pro§last davnih milenijuma. U tome mu, svakako, veoma pomazu nevija dostignuea drugfh nauka,

Kao dobar primjer primjene slozenih nauka u istor iji i arhealogij,i moez da poslufi ratHoUigljenicna metoda cdredivanja starostf otga.nskih ostataka. Prerna kolicbn! C14-i~otopa ugljenika, sadrsanog u organskim ostacirna - uglUIti', kostima, kamenru i slicno, moguce [e s velikim stepenom tacnosti utvrditl vrijeme kalda su ti ostaci jos bili zivi organizmi. Drugi metod zasnovan j'E! na amano-kisellnama, a o'hkirio ga je dr Bade, iprofesor hennije uOkeanografskom institamu u San Dijegu.

Koristeci ove rnetode pred nama se iz mraka rnilemjuma pp~tnjJu da javJjaj'u savrseno nepeznati dogadaji, narodt, drzav,e. I sto vise saznajema, time se iBtorija covjecanswo BVe vise odvija u preslost, Pocetkom ovog stoljeea, nauenioi SU, na primjer, vjerovali da se eovjek pojavio u Americi prije nesto vise oct eetiri hi1jade godina, da hi kasnije bu cifru poveeao na petnasst hiljada, pa na dvadeset i pet hiljada, a amE!ri~ki arheolog Kamer sada porninje oifeu od 100.000 godina!

Vee nekoliko generacija nauenika raskopava podrucje gldje au iiV'jeli Sumerci. Ali, do nasih dana otkriveno je samo [edan odsto gradova koj,i su po-

134

stojali na ovoj teritoriji. Ostalih 9.9 odsto leze zat!l'!pani vee vise milenijuma. Kakve ce se tajne oukr,iti pred nauenicima i pred kakve ce nove zagonetke biti stavljeni kada biblioteke i tekstovi tih gradova ponovo ugledajr11' svjeblost dana?

KojilIIl je sve snarrjern owaJdallo covjecanstvo do ,1lrenutika katastmfa1rn.og istorijl>kog potopa. Za kamena ornda covjek je znao jos prije vise od pola miliona godina. Daleko u proslost zadire i covjekovog otkrica vatre.

Ali neka otlku:iea ukal2luyu da upoznavanje vatre ikamenih onuda nisu n.ajvisa znanja kojima: je ~ovjek ovladao ill. vremenu kOj!e je prethodtle jcatastrofi. Neka ojkrica dozvoljavaju da se sa mnogo razloga pretpostavi da je prije katastrofe postojala c vilizacija na visokom' nivou zmanja. Istovremeno, pek, ti isti nalaa! su prot'ivurjeoni IS vee stvorenim predstavama 0 vremenu i karaikiteru razvibka <:0- v.J e~anstva.

Jos usesnaestom sto1je6u u Pel1U'U, duboko u

udnicima .srebra, &panei su pl10naStli oudan predm t - gvozdeni $!se.r dJugacaik o:samnaest eentifTI tara za ~oji se V:jel"ltLje da je bio star nekolfko d setina. milenijurna. Inaee, a vicljeJi srno to. i u pro~1:im poglavljima, postoji cijali niz iz:v;jestaja 0

1 (:nhn otlktricima. I ISvi se ani odnose na onaj perlod u korne, po nasim ustaljenim, vazecim pojmovlma, ka.'ko istice i A. Gorbovski, ne same da nije l'o itojao dViLi:zevani I)ovjek, nego cak '00 njegov I leki predak!

Sa ovakvim i slienim dokazima mora se postup i veomapaz}jivo, ali ako oni budu i ubuduee ilOtvrdiv3:ni, onda ce imati neki znaea] z;a istorijSke illOJlllke.

U Alustr.aliji je, na prtmjer, I\l ugljeIli.m naslama, otIkriven rneteorrt 'Sa tragovima - obrade, On

•. bio naden ill teroijernim slojevima, sto bi znaeilo t iSU ga ;prije trideset miliona godina dotakle neij »razumne« l'UJk:e.

135

Inaee, veeina istcrieaea svijeta je VIse nego skepticna prema sltemm oukricirna i izvjestajima. Ot':igledno je 2lbog toga da se mora Jpricekati dok slieni nalazi ne budu obkrivani i. 11 uslovima takezvanog ),) c.istog«e'ksperi'men-ta,sto rprakticno zn,aci u uslovirna, koji isklJt1cuju. 'Svalku netaenest.

SHena uzddanoost i opreanost, ka~e Gorbevski, objasnjiva je ne Sarno zbog toga sto su u naluci po-znatl brojni brzopleti za!djuoCci, greske pa 'cak i falsifikati, vee i zbog toga sto postoji i takva cinjenica koja se naziva inercijorn ljurlSkog misljenja. Od odredenih predrasuda 0 pojrnovima, misu uvijek '01010- bodeni ca,k ni najveci umovi covjecanstva- Jednom su, tako, genijalmog fizicara Abberta Ajns.tajna pitaJi vjeruje Ii da ce 'U iducim stol'jeci.ma Ijudirna POCL za rukom da cvladaju ienergtjcm aternskog jezgra.

- 0, to je apsaiutno isklj,lU~eno! - odgovorio je nauenik bez tmnke Iko~ebania ..

Medoutim, kako je poznato,desetak godiJna. kasnije eksplodirala je prva atomska bombal

Ali, alko, 9U neki od navedenih malaza, koji se danas ne uklapajlU u v.r.ijeme IU Ikome su nastali, potvrde, onda 6e se vrijeme pojave razuma na Zemtji pomjeriti daleko ill istortju, mnogo, .mnogo dalje Sto smo naviikH da sebi predstaVllj8lmo.

U takvom svjetlIu neee izgledaticudan ni. izvje§taj Herodota i :njegcvih 'Sa V'remeniJka da s,episatli izvori Eg~pc;ma odnose na dalelw proslost, na vrjjeme od prije sedamnaest hiljada. godina.

Vizanrtij:ski astOO"icar Sne-litlS lpisao je 0 nekim zapisiJma, -nazivajluCi ih »Drevne h!ronike., koje su, navodno, :iJrecL IU Egiptlu vodili tokom ~ak 36.525

godina! -

A Diogen Laerr1&ki,!groki moricar Jtojj [e zivio u otreeem stoljeeu prije nove ere, tvrdio jeda egipatski iteci 'u svojim hramovima Cuvaju zapise i hronik.e .i:z 48863. godine Iprije Aleklsandra Makedonsk,og'!

136

Naravno, kada blsmo 'kojirn slucajem otkFiij sve te zapise i hronike, a fm.n.ogi lstrazlvael nagovjestavaju :cia se oni maroa nalaze skriveni ispod piramida, bio b! to svojevrstan U!bjedlj.iv dokaz - da su i drevne civitizacije ,prije :ko zna .koljko milenijuma raspolagaJe fantastienim 2lnanj ima, rnozda i veeim od nasih danasnjih,

To bi,za.pravo, ·hio pravi» kljuc«, kojim bi se mogte da desifruju i najstarije enigrne, knjih, kako smo vidjeli u proslim poglavljima, nije malo.

Mazda bismo tako otkr-ili odgovore ...

o Ko su bila bica za koja se na sumerskim i tarim asirskirn glinenim plocicama s 'kJinastim pimom kaze:

»Oni koj: so. Ipratili boginju Inanu, bila su blca koja ne znajlu sta. jet hrana •. ne znaju sta je ,pice, ne j(ldu .i ne piju nista.«

Nisu Ii to bili robeti?

o Da Ji so. narodi drevnih kulbura upotrebljav r i koristili napra ve slicne danasnjirn televizorim , radio-prtjerrmicima i super ,p.rodornim telesko-

, ?

puna.

Sveta knjiga Maja »Popol V-uh« sve to opisuje:

It ••• Poznavali su sve 8to postoji na svijetu.

I .1 a su ze-ljeli., Imogli su da sagledaju citavo. nebo It, vrha 00 dna"ukljlUCo.jluci I ,unUitra.snjost Zemlje. n 'SU vidjeLi c'l!!k i; rstvari 'Potpuno skrtvene u mraI. Mogli 'SU. dill. vide .citav s¥ijet, cak i p€ pokusa\I J u~i ~a se IPdkrenu sa mj esta: vidj eli eu ga i ednot vno sa. m'jesta gidje 9U se nalaail]. Njihova udrost bila je neciolaJciva" .. «

<> Mnoge drevne legende tvede da su bogovi III I tili neQbicne- letjeldce koje su mogle da se I I • U 'pozemlji, da rone Ikroz okeanske dubine, da 'I II j virt;o lete !la;ioz vaadub, da lebde i da se - I, 'l'fl terij ali.rudlU!

KBlkrve $U to bile Iet] alice, od cega 5U prav;lJene Jh je pokiretalo?

137

(j :Rako Elbfja:sniJti, poreei ,m dokazati da su u drevnoj Indiji po.stojale :statile. ,k.oje su, prema leo. geRdama. mogle da setaju. lzvrsavajlu lJlared~ja. igraju iIi ;p~e,;J:aj!U..?

<:> U drevnoj' .knJizi »Surja Sindhanta« naIUi se zbunjujuci taean ptoraCtm rpl:eooi!ka Zemlje i njene udaljenosti od Mjeseca. » Veda «, sveta Jmjiga !I·nclije, 'sadrii zaista [edan oudan !paGU's Ikoji gov,ori u - trr zemlje - 'k!oje se nalaz:e [edns ill cllrugO'j. Mnogo stoljeea kaSinije IUs.tanoV'ljen@j'e da nasa Zemlj.a ima zatsta Itri sloja: jezgro, omotac i tanku koil1!U!

Prastari stanovnici , azijl'3ikr>'g lkuntinerrta izvanredno 'Sl!l. poznavali i itajne. Svemira. Inldiljske » Vede« sasvam su odredene u Ipogledu. 7Jvota na drug;~m planetarna, a Teng 'Mu, ll1BJU.cnilltiiz vremena dinaettje Sung, vrlo logiooo sumira miSlj ooja kinesk:ih ;ucenja:ka 0 u.ntverzalnooti iiv,;ota:

»KoHko hi bile nerazumno pretpostaviti da osim Zemlje j neba, koje mi 'ffiozem:Q' vidje.ti, ne postoji nijedno cl.t1u.goiflebo :i ni jedna. dI'l.llg.a Zemlj a. ~

Oukud drevnim filozofima i'Prastar~m sveStenicima ian1:astiooo znanje .iz astronomije i §taih j,e .. navelo da»disk:utUjlu~ 0 mogruooostl'rpostojanja u Svemiru dmtgih planeta i svjetova, koji 811 nasta-

nje.ni ra:zumnim ,bicima? '

<> U Bibliji se na :nek.oliko mjesta pominj,u »serafimi«, gli.nene 'kerannibkie ~t8t1!le -i mumifkiran'e glave, ispcd cijih Be jezlka malaze »ta)nke alatne iploclce s magij.'sKim formul.wma«. 'Te neob~une glave mogle su da govore i Ida ~aI!;ir:na dcie !p.ropovijedi, a prerna j ednom predii\!lJju. va vilQnski lkralj N a bukedonosor, koji je zivio izmei1u6tH:. i 562,. god.ine prije nove ere, tim ,g!la.il/.ama je rpolSltavljao !pitanja i one su na njih davale uv~jek rtacan odgoV'or, a.. cesto su ga i sav[etovale :ka.da da se odJInuCt za neki ratmpohod, IS koje strane ila na.:p.adne. kako. ,ce najbrze da po'bijedi! ...

]38

Ni;"u Ii to bile pretece dan.asnaih kompj'utera j magnetofona?

{) Ka,ka ebjasni,ti [edan st ani zapfs Maharsija Baradvaje, koji je Iprij1e 'oe'koUko milerujuma zap,ilsao nil. sanskri!DlJ.:

» ... Naprava sto se svejorn snagom kreee kao ptica, bilo nil. Zemlji, bile 'U vodi Hi u zraku, zove se - virnana ....

· ... kcaja se moze kretati nebom, ad mjestado

rnjesta ....

· .. od zemlje do zernlje, ad .svijetaClo svijeta .

· .. prezvase je ,,-imanotn svesteniei z·nanosti .

· .. Tajna gra.d:enja Ieteeih naprav.a ...

· .. okoje se ne lome, ne mugu se rastaviti, ne

pale se .....

· .. i ne magu .se UTIisti ti ...

· .. Tajna zaustavljanja leteeih ,ha.ptava.

· .. T.ajna stv~aI'anda letecih naprava msvidljivt-

mOl ..

· ... Tajna prislqskivaqjazl,'ukova i. ra:z;.govora u n 'p.ri}ateljrskim Ietecan napravama,

· .. Tajn·a dcJbiv.anja sl~ke iz unutrasnjosti m.eprijateljskih Ieteeih naprava,

· .. 'I'ajna uJtv!rdjva'nja sffi'jer.a. leta :l'1eprijatelj.Itih leteeih naprava,

· .. Tajlna cnesvjestavarria bica u neprijateljskirn iC'lecim napravarna j unisll.avanja neprijatelj.skih J:1aprava ... C<

U daljnjem tekseuse navodizrideset ijedan dio or! lwjih su 'nap.ravljene »vimane«, zatim se O!p:~suju ri,1' vni pi1oti, njrhova jserana, a onda jos nesto sto nuszbun}; ~2; navodi se ..sesnaest V'lfSta .razlfeitih ikevln~ koje se .U'potrebljl;!yaju za izgradnj'u >detecih IlInprava«, a ono sto nas ostavldla -bez daha l .r:i}eci jl' t, da od svih ti:h kovina dana's pozi'najemQ samo

trU

Kako, <iakJe,sve OV:.o objasniti?

13.9

,0 Na osnovu cega su grcki. filoeofi i Rimljani za'kljucili da iza Saturna pastoje jos neke planets, kada se zna da je teleskop izurn - srecil'lljeg vijeika?!

o Na jugoistoku Malte, na stjenovitoj 008111 Dingll, svojevremeno je bilo obkriveno jedno cudno naselje. U stjenovitem tlu [asno su viJdljlve duboke paralelne brazde, na rastojarrju odoke jedan 1 po rnetar jedna od drugih, usmjerene prema morskoj pueini. Brazda se prctezu nekoliko stotlna metara, a onda zagonetno iscezavaju.

Francuski arheclog Moris Deriber, koji.je nlz godina izueavac te misteriozne tragcve, nije bio u stanju da odredi i objasni njihova Iporijeklo. pa [e, umjesto odgovora, savremenoj nauci pcstavio jedno pitanje:

Jesu li te dzinoV'ske brazde sl!uzile za uzlijetanje i ateriranje leteeih cbqekata, Hi su se ostari Grct njirna sluzih priH'kom kotrlja.,nja nekih rnarnutskih objekata?

Na ovo pitanje jos se taka pravi odgo.vor!

o Jesu li na naso] planeti u .praistoriji zivjela i neka druga biea anatornski druga.cija od darrasnjeg oovjeka? Kome rpripa:.daj,u neobioniske1eti9to su posljednjih decenija pronadeni rtl grobnicama 'u Tenesiju, Kentakiju, Mek'Sik:ut Japarru i Kini?

o Prema nekim arheoloskim nalazima, pretpostavlja se, da nasi preci nisu ratovali iskJjucivo - macevima, kQ,pljima i 9t:rijelama. Zasto 1311, 'oa prirnjer, rasvaline glavnog grada. Hetske ddave Hatutasa, istopljene u vecoj mjeri mego 9to je to slucaf kada su ,u pitanju ratni pozari? Zasto na granitnim zidovima irskih tvrdava DunJdalik iE.kos postoje tragovi neobi?:no jakog tl>Jlljenoja?

Slavni. pisac Mank 'I'ven je 'pJ..l1tujuci 1867. godine po Bliskorn i Srednjem istoku opisao razvalsne lege-marne Babilonske .kJule:

>I ••• Bilo je osarn Iklula, od Ikojih dvije danas stoje - dzinovSke'gradevine ad opeke, presjeeene

140

napola cd zemljotresa, opaljene i dopola istopljene munjama raz:gnjevljenog boga .. .«

Inace, Vavilons.kom Ikulom obieno se naziva vavilonski sikurat, ogrornna sedmospratna gradevina S obimom temelje od oko 360 i visinorn od dvadeset m tara. Ostaci sikurata raskopani su tek pred prvi svjetskl rat, a Mark T'ven je, ocito, irnao u vidu razvaline kupole hrama u Berslpu, nekoliko kilometara ud Vavj~ona .. Te rusevins su nekorn stravienorn jaI mn~ koju ruje mogao proizvesti pozar, 'poflpu.no isloplJene ne sarno s.po~ja nego i iznutrat

Zaparr[en tom cinjenicom, arheolog i lstraztvac r~vni.h kultura Istoka E. Ceron, zabiljezio je usvoj dn vnik:

», .. Ne moze se naci objasnjenje za tako ogromuu t, rnperaturu, koja je .ne same usijala, nego j I toplla stotine pecenih eigli, spalivs! Citav skel t ~\II', koja se pretvezila u kornpaknnu masu slicnu 1'1opljenom staktul«

ovrsina rpusiinje Gobi, neda leko od kineskog ! I"f. ra Lob Nor, prekrivena je stakJastim pijeskom I I1J I je nastao prije nekoliko godina, nakon atomIrlh proba u Kjni .. Ali, ta ista 'pustinja ima iavjesna pm!rui':ja sa slienim staklastirn pljeskorn, koji tu ]ezi ',I' hiljadama gcdina.

Sta je to take mocno i zagonetno, slieno atomIt I rn cksplozijama, prouzrokovalo talkio paklenu jam, ,I iii "j u davno prafustorijsko doba Istopila pustinjI I pljesak?

'0 Prije nekoliko rnilenijuma u Africi je cvjeI kuftura Zimbabve. Njeni pripadnici, inaee vjeII " aditelji, podizalj ISU kule i hramove bez pro!J II i vrata, sa otvorcm prerna -he-bu. Ono sto arhe.. 111;1'1, i::;trazivaci i dl'lugi znanstvenici svijeta lI1i do

1111 H nisu odgonetnuli jeste nacin na koji se ulaI I U ove neobiene g.radevine. Nisu Ii imall neke I I' :naprave 'koje su irn sluzile da hi se spustali vlsoke otvore U Uinutrasnjost avojfh hramova?

141

prije budistioke religije Tibeta, saeuvao se ova] zapis:

» ••• Jaje, sazdano

magicnorn -silorn .bogova Sah i Bal doslo je pod d~'ejstvo vlastite tezLne

iz bozanskog na!lucja dpustjelog neba. Ljuska rnu pcstaje ze_s,tilinim oklopom, opna stili PQPut brane,

albumen (?) postaje izvorom snage heroja, a unutrasnji omotac tvrdavom j zaklonorn za one koji u njemu z.ive.

Iz samog centra jajeta iz lazi cO\4jek, vlasnik velike image i znanja . .. «

Kako objasniti ove stihove? Da ll sarno kao plod izvanredne rnaste prastarog poete iii kao sistern Hi mbola kcj i u sebi sadrze realn ost vremena 1;1 kame :>1.I zapisani?

<> U parku jednog franeuskog gradica u fstocnrrn Pirinejima nalazi se gnlerno kamenje koje pred- 9V'I.ia svojevrsnu zagenetku. Na njernu su otisnuti p sti r-uku kao da ga je neko u davnoj proslosti 'nj cia poput tlovace!

U Zazliaiju, u Litvaniji (SSSR) jedna je granltna stijena ocito hila gnjecena rukarna (!.), jer na ('bi nosi vidljive tragove Ijud kih nuku!

U muzejtl :u Koeabambi, u Boliviji, dakle na drugor» kraju nase planere, mogu se vidjeti granitni hhlkovi, na leojirna .se vrlo jasno uGcava,iu otisci [judskih r:uku i stopala.

- To je takozvano »dirnuto ikarnenje« - ob. njava konzervator muzeja dr Dlk Ibara Graso.

Inace, memoguee je objasniti kako se to oudo lIIog1o ostvariti, ali ono je tu: ruke su g1ujeci1e gratilt i ostavljale na njemu svoje otiskel

Istovremeno, ,poz,nati lstraeivaceivillzacije Inka, : I 'god, smatra da je otkrio tajnu g!nj ecenog gra-

lilt. Kaae: .

143

- Prastari gradiltelji znali ISU za neku biljku, ciji je sok davao veeu tvrdocu pjesca1'lu, a smeksavaogranit i diortt i to TIe sarno na pOVrSini nego i u unutraSlnjosti, pa se to 'kamenje moglo maprosto rastezati. 'I'aiko mekanu masu ani au rezadi obienim nozeml Kasnije je to stijenje po novo ocvrslo na jarkorn sunell ...

Inaee, podnueje Perua danas krije i mnoge druge tajne.

Americk: arheolog A. Posanski otkrio je pet civilizacija sto su propadale j dna za drugorn, od kojih dvi.je 7Jbog katastrofalnih lPOplava i potopa. Sve to dokazuje da je stari grad bllka Tiahuanako nastao ismedu 15000. i 40000. godine pr ije nase ere.

Ko su njegovi prvi gradj~telji?

<> Mnoge slozene drevne gradevme, za ciJe· je podizanje potrebno ogromno inienjersko znanje, ostaj u, IpraJktieno" rreponovijive. Takav [e, reel rno, Tiahuanako. Sagraden je od ogromnih karnenib blokova teskih i do dvije stotine tonal

Ali, Tiahuanako nije jedino mjesto .na svijetu gdje postoje slicne gradevine. Medu rusevinarna grad a Balbeka u Libanu, ima jedno zdanje ciji pojedini monolitni dijelovi .dostizu -tezinu od hiljadu i dvije stotine tona, a zavrsna kamena ploea indijskog hrama »crna pagoda«, koja se nalazi na vislni cd sedamdeset i pet metara, tes)ta je, ni manje ni vise, nego - dvije hiljade tonal

Kako su drevrii graditelji podieal: ave ogromne kamene blokove, koje nl u danasnje vrijeme gotovo da ne bismo U'sp-jeli podici i ugraditi? N isu 1i t-aspolagali sa antigravitacionim uredajima?!

Jedna: babilonska legerrda kaze da 5U bogovi eudesnim aparatima rnogli da unistavaju zgrade, podizu ljude i zivotinje u vazduh, zaustavljaju vrijeme, jrornraeuju Sunce i -da pred ocima zbunjenih i pcnifenih Ijudi stvaraju prizore sasvim nepoznatog svijeta, »koji nije Heio ni na sta poznato ljudskorn oku«!

144

. Ka.k~~ su ,to bHi prizori »nevidljivog svijeta«?

J{0Jeg 'SV1Jeta I ~ k~kvjm je aparatlma r ijec?

~. U keltskl.m I U :pras~aroindij5kim predanjjrna. pise Aleksandar GorboVSiki, govori se 0 nekakvim leteeim aparatima snabdjevenim odredenirn u.redajima, 'kojt sLuze za podizanje u vazduh. Liseni tih uredaja, aparati su padali na zemlju.

? superborcirna nekak\fog naroda .koj i je z.jvio na sjever-u, prtcaju i stari Grci. SUIn.ce je nad tim narodom iz.grijaval0 sarno jedncrn godisnje. Oni su takcde; na vodno, vladall znanjern Jetenja po vazduhu!

. U ni~u. drevnoindijSlkih djela i svetih knjiga, ko]a pommju let~ce masine, govori se cak :i o. visini Ita. Da bi pokazao koliko se podigao heroj na svojoj vazdusnoj koeiji, nepoznati autor narn saopstava da j on »uzletio iznad earstva vjetrova«!

Mozemo li dopustin pornisae da su predstavnici n ke, nama p.l:ethodece civflizacije, vlada'li znanjitn' neophodnim za putovanja na druge planete? N ravno, u to je tesko povjerovat]. Ali. jedna sanifJ(ritska knj iga obj asnjava:

»Posredstvom tih naprava zitelji Zemlje mogu rlu se podignu u vazduh, a iitelji neba da se spuste f1 Zernlju!«

U d.r·ugo~. odlom~u to? i.stogrukopisa stcji da vnzdusne koeije mogu letjeti, .kako po »Suneevoj ubl sti«, taka i dalje - po »zvjezdanoj eblasti«!

U Centralnoj Americi $acuvamo je predanjs 0 ru-k kvoj silnoj vladarki ;prozvanoj »Ieteci tigar«, Iwj je ljudirna donijela znanja.: No, poslije izvjeIlog vrernena naredila je da [e odnesu na vrh pla- 11.11', gdje je iscezla »usred gromova j munja«.

U takozvanim »tarnnim mjestlrna« biblijskih I kstova, 'takode ima napomena 0 Ieteeirn aparatiIII , koji su se, navodno, spustal! na vrhove plarrine:

IlTreceg dana u ZOl'U biH su gromovi i munje Llsti oblaci nad pUminom Sinajskom i veoma snaI II huk trube... Sva gora Sinajska se dimila od

III

Tajne is~eznb civilizacija

145

toga sto je gospod sisao U ogoj.u i dizao se sa nje dim, kao dim od peci... i. zvuk tnube Ipastajao je

sv silnij] i jaci.« .

U »Mahabharatl-, koja j stara najmanje tri hiljade godina gavor! se 0 n kakvorn strasnom rasarajucern oruzju, Opis njegove razornosti podsjebee nas nasavremeno atnmsko orusje!

»Sjajna granata, sijaju<:i vabrorn b z dima, hila j izbaeena. Gusta magla iznenada je pOlkrilr;t 'Votsku. Sve strane nortzcnta prjtisnuo je mrak. Podigli su se vihori nosilaca zla. Gusti i cnni oblaci su se uz riku ustremilt u visine n ba, Izgledalo [e cak 1 da se Sunce uskovitlaio. Izgledalo je kao da je svijet, za.hvaccn vatrorn tug strasnog oruzja, bio u groznici. Slonovi zahvaceni plamenorn tog oruZ>ja. bjezali su u panki!«

V nastavku ovog detaljnog opisa govori se 0 hilj adama dV:Olkolica, a ljudima i slonovima koje je .trasna eksplozija pretvarala u .prah l pepeo na mae- tu gdje ih je zatekla,

». , . Nikad nisrno eul! niti vidjel i sto bi bilo ravno tom oruiju.,.«

Teska je objasniti dogadaje opisane u »Mahabhara ti«, kaze Gorbovski, ukoljko se, naravno, vjeruj da je rijec samo 0 barutnorn oruZljlU_ Isto teko :Ie nemnguce objasniti i ponasanje vojnika koji su se spasrh eksplozija stravienog o~uzja_ Bitka j,os nije bila zavrsena, ali. su svi koji Sill se nasli u zonl

lesplozije t~korn jur-mrli na obIiznlju rijeku da 'U .njoj operu svoju cdjecu i naorusanje.

U drevno] Ind iji to strasno oruije -se nazivalc »Oruzje Brame«, iii »Plarnen Indire«, u Ju~noj Arner ici »Masrnaka«, U keltskoj mitologiji - »Umjetnost grorna«. Sileno kao I snaga danasnjeg oruzja i snaga »Umaetlnosti groma« mjerila se jedinicarna »sto« , '):petsto« iIi »hiljadu 1<, sto je oznaeavalo pribliean broj Ijurli koje je ono lundsta.vaLa !pri eksploziji. U tim istim ptedanjima porninje se neko oruzje, koje se naziva »Oko Balora«, Taj a,parat je bio

146

Zagon,:tni mehanizam iz 50. godine ;prij e 1'10 Vi! ere: jedipo objas~Jenje ~vrhe ovih mebanickih kotaca jeste da BU, 'Po svoj pr lllct, prlpadal! prastarom mehaniekom racunaru

toltko slOZen da 9U samo 6etilri eovjeka odjednom mogla da ga. a.kitivirrajll1!

Medu. letecim kofijama Ddvijali su se i va.zdumi o'k:r§aji. Ko6lje :su ~ (:ak, PQPut danamj'ih 10- va6kih aviona, obl'U4avale i na gradove. Leteee aparate Wli§tavali su sa Zem.lJje gat!a,}uci ih raketama. Jedan OriCevidac togdrev,nog napada ne:pcijateljske vamuine Qote, deota:ljno [e oJpisao:

It ... PrimijetiU smo na nebu nesto SID je u pol:etku li~ilo na PUIlPurni oblak; a ,kasnije na bijesne plamene jezike. lz te mase j,zle'tjelo je nmogo blje.§tavih granata, urz riku sU~I]jU istovremenoj buei hiljada daboia. Otuda se sru~ilo bez.broj ofldja zlalln'ih !krils i stOttme 'Ill'0nmvitih str~jela, koje su gr<lmk.o ~lodirale, a takod:e imnogo stotiJna plamenih tOOkova. Silno je bilo rzanje palih konja pogod.enih. tim oru~jem i r~ka ogromnih slonova cborenih e!ksp,lo.zij amat«

Ali, evo, odbrBlna je uperila svoje oru2ije »jezik uni9titelja«: i It:sestru srnrti« - na jedan od ~etecih apwrata.:

»B]jestavo ta.ne za.pjenilo joe uvis i uletjelo u jedan stroj sl'i~an zvijezdama ... ne,pr.iljateljska ko~ija ISrusi,J.a se s neha uz uiasnru buku.«

Krenimo jo§ dalje. Pogledajmo ka'ko. je opisan napad leteeih aparata na jedan grad:

»K'UIka-a joe rpoeeo da bsca munje na gra.d sa svih strana.« Ali i to se po.\.szal.okao nedovoljn.o j »bila je poslata ~8Illata koja je usebi 'Soodaval,a SViU silu va.sione« i ~ad je poeeo da gori ... 'hElcsplozij.a je nils jaka kao deset hi1jada sunaea u ze-

ni.tu«! .

Kao §to je I danas og.ran'il:ena upotreba atomskog nawuzanja. tako je bil]a ogranieena. u davna vrernena Uipotreb8»Orui.ja. Brame«:

»Ovo neobieno onuzje. ad koje,g nema odbrane ... nilkad ne smijeS lJ!Potrijebi>ti protiv Ij1uldi, jer ono moze da spal! ~itav svijet! Alko Ite napadne ne-

148

lj,udski naprija.telJ, () heroju, onda ga u borbi protiv njega i radi djegovog unillten!ja,. UlPOOrijebi! ... <f.

'Moze se iZlreci predlpostaVlka, tvroi GarbovSki, da se iza tih drevnih sVljedocadstaVia krije neka:kva realna uspomena, Neki nalazi arhecloga mOtgQ biti proternaeem kao njena potvI1da. Tako je u Indiji o:tikriv~Q ,cov.je~ij:i skelet, ~i,ja j'eradioa!kkiVlllost pedeset puta viSa od normalnel

Da bi skelet tog, prije eeti:r:i hildarl,e godina pogmulog ~ovjeika imao danas toliku radioaJk;tiwlOst, on bi rnorao tokorn dugog vremena Ida uzima hranu, koja je vise stotina puta radioa'ktiVIDija od nase svakodnevnel

o U starirn bramanSkim kDljigama Ipostoji, U najrnanju 1'IukJu, neobicna rpodjela vremena. Naprimjer »Sidhanta Kircrnarri« ra.:t.ldjeLjlUje cas na sve manje vremenske intervale, dok ne 'Sti<gne do konaene [ediniee - »tnuti« - koja je ekvivaleut za 0,33750 sekundi!

Sanskritski nauenie! nisu ~malipojlma lZastn j,e tako mall dQeLit seklunde uQpS.te bio potreban u antiako doba. I nsko ne zna kalko je taj djeilic rnogao da bude izmjeren bez najpreeiznijlh Instcumenata sa mjerenje vremena!

Inaee, kod 'starih Brarmna, prvobrtno mjerenje vrernena bilo je seklsagezimalno (veea jedinioa dijelila se na sem,eset rnanjih!). U to' vriaerne, -dan se dijelic na 60 »ikala«, od kojib je svaka i7.0nosila24 minuta, a svaka .»kala« imaila je60 »vikalae, ad kojih je svaka bila e"kvlvalen.t za 24 sekunde. Zatim [e slijedila nova seksagezirnalna ,potpoddela vremena na »pa!l"a.<f., lO,ta1lpara«, »vi:tallpara«, »iJrna« if na kraju, »koSta( iIi 1/300,000:000 dio jedm.e seik.tmde!

Kako objasniti OYm neobienu podje1u vremena? o Da li su naulmici drevne antike znali za Amer'ilkiu?

Izgleda da jesu. Jer, rimSki rtragi~T Seneka kojl je zivio u prvom st()ljec.u nove ere potvr:duje tu pretpostavku svojirn stihovima u dIjclru »Medeja«:

150

»Deei ce v.rij,eome Kada ce okovi okeana biti raskmut],

I prostrana se zemlja sirom otvoriti. Drugt Tifej ce otkritinove svjetove, I zernlje ce se viidije'ti iz TUlle.

Nove tzemlje »iz.a 'I'ule« nisu .ni:Sta drugo do Gren:land t Snevema Arnerilka, a Senekjni stihovi vrlo ubjedljivo aludiraj,u na one sto ce Krjstofcr Kolumbo nazvati »Novi svijetel

Kalko razrijeSiti sve zagonellke koje sam U ovom poglavlju naveo? .Kalko na njih nac] praveodgoyore?

Mazda ce on.jiID'a nesto vise reei buduenost.

Treba, dakle, cekati.

Cekati i istrazivati! ...

151

.....

DRUSTVO

DEVET NEPOZNATIH

* KAKO SU BE CUVALA DREVNA ZNANJA? * NEPOZNATA RADl.JACIJA U EG1-

• PA'DSK,nM :ro:RA.MIrDAMA * KAKIO ODGONETNUT! 100.000 SIFROVANllH RUKOPI5A? * TAJANSTVENl TIDSTAMElNT HA.TNRIIJA SLIMANA, COVJElKA KOJl ,IE OTKRIO TROJU * CETIRI VELIKE OIVILIZAOIJE DALEKE l"ROS:r..oSTI * DA LI JE TACNA TEZA MeRISA SATELEN A 1 *

Radnici rudnika »Frunze« u MjlgadanSkoj obla,ti u Sibiru dosh su do seneacionalnog otJkrica kada su uklanja li treset .sa ko.pova zlata u dolini rjecice K:irgiljaha. U 'vjei'!it{} zamrznutoj zemlji naAli su (p1Jpuno saeuvano bjelo malog ma'llJlllta. Naravno, odmeh su pozvani nauooici NarumoistrazivaoRog in-

tituta Sovlj~1Jske a!kaJdemije nauka, koji su ustanovili da je marmrt, u stvari, beba stare. sarno pola

153

godine i da je u ledu leztj; vise ad - dvanaest hi-

ljada godina! ~

. TijeLo mladunceta odmah jeaviono;m prenesene u Lenjingrad, gdje ee ga detaIjloo oI..Jp'iltati sovjetJski 9truOO!jaci, pri}e nego sto bude preparirano i izlczeno u zoolosko.m rnuzeju. StIuclrljaoi, nairne, smatra'jru da je okolima vje6nog leda, zahvaljujluci kojoj su do -danas oeuvam ostaci mamuta kioji je zivio svega sest mjeseei, odrzala i neke pradavne virule,$ne bak.terije ko,je hi. mog,le da ozive nakon ota-

panja, .

Zaeo je tijelo bebe-mamuta obavijeno specijalnirn filmomi zaworeno u herrnetioni celicni kontejner i5'pUlnjen ledom. Nauoo.ici rasnib pmfma Len:jingrarlSkog zoolo§kog muzeja, l\ako se p:. ...:lvida, proueavace ga sest mjeseci,

Ovo je, inaee, prv'i put u' iJs!toriji da je riauci dostupna pralStaral gotovo savrseno eeuvana zivotinj-a na i!ijem se tijelu i poslije odmraavanja odE DnO vide deta.lj i glave, trupa i nogu,

Ovu U1ZbUtdljivu. vijes] emitovala je sovje1lska novinska agencija TASS u aV1gustu ove gcdine. Senzacionalmo atka-ice, koje je, bez sumnje, superzaniIIlll!:jivo za. 1sitr'az.ivace i paleorstologe, podgrijava u nama nadru da n'egd~e u rijedrima Zemlje jos Ide skrfveni dokazi i 0 :manJjima prastarih kultura. Ali, kako do rijih doei? Gdje da se poc.ne k.olPa,ti?

Potrebno je, lz'gleda; II najmanju nuku, ponoviiti istorijsk.L podvig koji [eostvarle njemaO:ki arheolog Ha]rlI1'ih SUman, kada je na osnovu Homerove »Ilijade« i »Odiseje« otklio legentdamu Troju i Mikenu i take ubjed1j i vo dokaaao da je P omer bio pOltpruino u pravu' i da je na tlu Gl10ke bU'jC4.'~\ mnogo razv~jenija civihzacija m'Henijum1ma prjje radanja Peritkla!

Odavmo se vjeru.je, tv:roi Maris Sateleo,. da: ispod tri egipatske pil'amide i Sfinge postoje podzemni hodnici, koji omQglUcavajlu komuntkaciju izmedu samih piramida i ulaz u tajne odaje u kojima

154

bi mog;le da se nalaze arhive sa tajnim w.alnji.ma egipatskih sveStenitka. UlIlralVo 2lbog toga [e Luis Allvarez, dobi1mi;k Ncbelove rnagrade za fiztku, dosao na ideju /koja je mnogo ebeeavala.

A1v8Irez je iJlIredlozio da se :u,potrijebe kosmleki zraei 'koje je joOO 1911. godine otlkri.o austrijski nauenik Hoes i koji .imaju iz.urz:etu'U sposobnost prodiranja. Alvarez je srnatrao da treba rpostaviti detektor kosmiCJkih zraka IU trmrtrasnjost ~e'Cine od piramirda i da ee on regisltirovati razlieit stetpern rad.ljad'je ,:uJkOili'ko je usrnjeren !prama stranama ill prema uglovima, u zavisrtosti 00 razlike u de'blj~ni ztdova. Shodno tome, Ulkolilko pirarnide posjeduj u u zidu netku tajnu 'prostorijlU • detektor ee lI'egiS1:rovati veci stepen radijacije, z:bog siuplj'ine u zidu. To j~ bila odliena zamisao i, ikao u slucaju radioaikltivneg ugljenlka pritIkom ocjene starosti kalendara Maja, svl su bil! ulbije.deni da ,ce zagonetka plramida nil. taj ,na~in ibiti, napokon, ra~rijesena.

Dakle, smjestili ]SU' receptor kosmiakihzraoka u lU'liu1trasnjostpiramide, okretali ga lagano U svtrn pro..vcima i sn.1ma.Ii rezu,lrtalte na rnagnetske tra1ke koje su zatirn lPoslali u Kairo, gdje je trebalo da budu desifrovane.

Mec!utim, lli Kair:u j e, p,a Q.pMe zaprelpastenje, konlStatovano da je detektor za rkosmi&e zrake, ( irn mjih, 'registlrovao i neke nama nepoznate taJ nstvene radijacije koje su do te mjere pobrkale o tale da ih je .bi,}ona,pr.os!l;o lI1emogiuce deslfrcvatl. ZbunJeni nauenic! su tada prenijelicjelok.upruu iparatunu u Kair.o i ponovo je detaljno isprobali. 1. ve je l:i:ilQ 'U najboljem redu kada su aparati radili

1 van piramida)

Naravno, U:~enjacisu ponovo polousal! u piraIT1 dama i detektor je i ovog puta zahiljezlo nera-

umljive radij'acije, ali sasvrm drukCije nego prvi put. 1"l'-elroliko ;pu,ta su ponov'ili pO!kwaj, ali su SV3Jki put dobijali d,ru!kNje re~1l1t3t€. Z.bllnjen svirn ovan t [anstvenim dogadajima Luhs Alvarez je odustao

155

od daljeg ispitivarrja, vratlo se u Kalifor:niju i po-

svetio dl1UgimpoolovLrna. .

Ma .kakn to nevjerovaeno ,zvucarlo, objainjava Satelen, bini se da SoU naSi daleki preci .predvidjeli s.ta bi moglo da se dogodi i da su u ri:2Jniou drevnih znanja smjestill odasiIja~ moenjh radtjacija kako hi omeli one 'koji bi pokusaU de otkrtijlu ta;nu egipa,tskih Ipiramida.

Ovu fanJta1Sticl1JlJ tezu doka2luju i nekr l(irugi primjerL Pcstoji, nairne, znatan bro] veoma ozbiljnih Ijudi, medu njirna i nauenika, koj;i tvrde da su osjetili djejstvo cudnih rnagnetskih stla, nakon sto su duze vremena proveli U ulIl!utrasn1josti iii neposrednoj blizirii pirami.da. DaJkle, merna sumnje de u pirarnidama djeluje neka tajanstvena radijacija koju bi dan as. moroa 'bUo .moguce identifikovati pomo6u savrernenih elektrornagn tskih uredaja. UkoIiko su Ipilramide doista na talkav na:c.~n zasticene, sigurno Ije da postoj i nesto izuzetno enaeajno ispnd Lih gomila Q~l'Djmn:Og !kaJmenja Ikoje I9U tu vise od pet hiljada godina!

Neki odmah JPomisljajru Ina zalihe zlata i. dragC!)g karnenja. Medutirn, Satelet vjenuje da 'Be umjeSt0 basnostovnog blaga ispod piramida nalaze metalne ~ploCe ispisane hijeroglrfirna, kl()je sa.drZe sve tajne ond&.sn~e mauke, zemaljske Hi lk05miCke, i istorilu ljudi od vrernena njihovog nastanka ma Zemlji. Te plcee su mozda oil zlata ili platine, zbog postojanost! Uh rnetala ali virijed!n.ost'te vrste je neznatna uodnoso lila njihovu nauonu j istorijsku.

Poznato je da mnogt .naul!nici i istrazivaci vjeruju-da su i Acteci, U vrijeme S!panskih osvajanja, sakrili IU podsemne odaje sve predmete koj i su imali kulburnu vrijednost. Spornirrju ee lJ?edeset i dvije zlatne ploCice na :kojima [e Ibila ispisana njihova i~l)rija i riauka. Bilo hi iznenadujuce Ida E,gipcani, koje su osvajali Asirci, G.rci, Rimljani i Arapi nisu imati .neko tajno lSkroviste za svoja lZlWletna kulturna dobra.

156

. Uo:taLo:m.' i ~erodot je pisaoda su mu egipat~kl svestenict .Saisa gov.o.rUi 0 tajan.stvenoj sobi lSP~d nlvoa »vjel:ne rijek:e« Nila. Ttl .odajaje, medutlJll, <10 sadauzalJudno traiena. Ukoliko zaista postoji, u ,::j'~jl fbi tre'ba10. de se rna:lazi grob prvog f~~aona IkOJl J~lb~z sumnJe, bio vanzemaljskog por~J~kla (?) .. zatim ~LStem za hlaitenje I, majzad, odasll)at .. tajanstvenih radijacija koji se snaJbdijeva energ.lJOlm ill pomotu a:tIOmiskie baterije, ili [ednostavno periordicnirn promjenama IpriitiSka nastahm kao posljediloa godiSnjoih po-plava Nila,. za ikoje se

n:'8Itl"al'O, jos nam ,nije -ja9llo zasto, da na5taju PQd utieajem - Sirijusa!

Ali, gdje poeeti kQPati?

Ukoliko se posmalbra plan Itriju piramida i Sfinge~ ram'adu~~svoju teo~iju MarmSate}en. pada u

!:l da su dlJagOlllale piramida Keo.psa i Sefrena na i tOj osovini sjeveroistok~jJqg02alPad, dpk je jedna. od 'dijagonala pira.m:i.de MiJkeri!OOlS paralelna,· Ako produzimo deugu rdija.gQil'l.aLu piramlde Mikerinos ill pravcu sjever()~.ap~, ~a ee presjeci oscvimi dijaij'onala prve dV1Je !pl.raamde u odrec1enoj ta.&i P.

~ko sada ipOSma,ll"amo SfingU, -Pfimijeticemo da

. njen geometrij~ki centae nalazi 'U produienju jufnog zida piramide Seiren. To produZenje Cini u~ao od petnaest ISte~e~i sa osovinom Sninge. Iz toga bl ~o~.lo da se za:klJIUCl, kao i za hram u Kamaku, tI ,Je ~o ~()te~o ~;080. godina, izmedu podizarrja

finge 1 pochzanJa pmmnda. Ako se, medutj,In, sada II. ~Vi~a Sfinge produz! malo viSe ka ~8lpadu, 'Prlt~lle.tHl!e . se .~. sijeee produZet/ke pi.ramida u. isto] I~kl PI.Da 11 ]e to 'Sarno igra slluCa:ja?

- Tvrditn da nije -ka2e Satelen. - I da sam rheolog, poeeo bih da kcwam upravo na tom mjeLI.I , ••

Na~~ici .pras:tarih dviliz8cija Inde planete, je Jill danas naJ~este nazivamo svestenicima ili cima, stolje6ima1 alko ne i milenijumirna, brinul:i u se 0 tajnim znanj ima do lrojih niko nepozvan nije

157

mogao da prodre, Ta 'ZJl8lllja • .koja. mi danas jedva i nasLu6ujerno, skrivana su na ra1Zloe I!latin i na raznirn mjestima.

Tako »Kabala« ilzV!iestava 0 nek.oj ;k.njizi viSih znanja, koja je bila skri'V'ena u dtibOkoj pe6.i.ni, ikako do nje »ne bi doopjeJi nedostojni«.

U' postcjarsje neke kaste, nosilaca ,taj.nih znanja, vjerovao je, U svoje vrijeme, i 'proslaV'ljeni 'UicenjaM Isak N j,u,lIn.

- P:ostoje i dl1Uge velike tajne - pisao je on

- osirn preobrazavanja metala, kojima se upucesu

ne razmecu " .. ,Alko je istina to oeemu ,pise Hermes, njih je iIleffioguce ostvarnei, a da svijet ne bude doveden u golemu opasnestl ...

Prema kn'jizi »Potraga 'Za nestallm civiliaacijarna« Ale!ksandra Gorbovskog, 1 Plutarh izvjestava da j e i Al,e:ksandalr Ma,k~orilSki, lkae ucenik A!ristotela, saznao 0 nakakvim Zlna.njima koja su filozofi nazivali »usrnenim- i »tajnirn«. i nisu 0 njima govorili glasno. Medlutitn, 'kada de Aleikisandar saanao da je Aristotel napisao km.jigu 0 tome, pre!korio ga je lito odaje tajna !ucenja~

»PostUiplo si ne(ptavi1noobnacodov8ivSi. ueenje predodeedeno sarno za usmeno 'PIedanje« - napisao je Aleksandar MakedOillSki.

Na.-stojeci 'Cia sprijece prilsibulp do nekih vazmh i tajnih znanja, posveeeni 5U St1lrogo cuvali tajnu. »Rig-Veda «. tako savjetuje:'

»Ko prOJl.iJlme u volsebne tajne rijeci, 'neka 'ih cuva ad svih i neka ih u ueenju ~krlje ... « , Istovrerneno, jedan ad prastarih egi:patskih papirusa poCin!je i zavrsava Be wpozore~em;

»Za.tvori usttal Ogra'di svoja 'Usta! ... «

U vrijeme Bamaesa nr, piseGarbovSki, dva dvorska mbliotekara. bila SU okrlvljena zato sto nisu dovoljno !bUdno Cuvala neki magicni papirus. Pristwp do tog i?Jvora.21nanj.a bio je d02.voljen samo najpovjerljilvijim zrecima.

158

Jed8Jn od na:~ina skrivanja Manja sa:stojao se u t~e ida ~e pooaci ·ne za,pisuju. Drugi naein bio [e - slfroVa.IlJe znanja, Razl.iCiti shnboli, cl'trii, figure, uslovne fraze, O.:$1"e i nedoreeenosti - spreeavali su put do pravog smisla QU()g ito je natphsano. Tako danas, .. na. primfjer, postoji viSe ed stotinu hiljada a,lhemlJsltih J!ulIropisa koji cekaj!U da budu rastuma~eni. To 7IllaCi da je gotovo sto hiljada ljudi nastoJal~ da na pa~r:' iIi ,pergamerubu zaJpise podatke za ko]~. 5U smat.rall da ne smi.ju da scezIl/U. rzajedno s njima.

Ka·kva je prakIt"icna V:I"ijedil:l.ost tih podatakaf Sta nam o.niodaju i u kakva nas taj,na znanja uvode, mi, nara WlO , jos ne znamo.

. . C.o~~ :Pr?:n~ee u svijet salstava materije, posJ~~uje .~l lstraZUje i n:jnegooto.ljubiVlije i najopa-

mje dlJelove ZemIje, seta Svemnrom, ikoraca Mjeseeom, ali jos niksda nije podUJzeo e~ediciju u oblast - zaboravljenih i izguibljenih lju.dsJkih ~nanja!

Ohll;iti.aa irazoeBl'enj a; !koj a u ovoj taj anstvenoj oblasti ooelk.u:jru istrazivace, kirij,u svoie lice !pod ma- 19ka-ma, rnaskama uslevnfh sifara Ikoje treba'telt 00- gonefmlu.ti i razumj,eti.

S.ifriranje nekih znanja svojstveno je, inace, mn,~~l'm .svettli:~ ~igama. Tako !,Kabala«, po 'bradlclJ·L,. prikazule Svemir, ili potJpuno znanje 0 ustroj, tvu ,1 TazVi'tlku svijeta, JU OIhlikiu 'nekog simboliooog lvorca: Ta; ,d:\l:lOra:c ima pedeset wata, a sva vrata {~1Na:aJtU se sarno [ednim klJucem. Pomavanje tog kl~,ucaomogucava IPrilaz tajlnim .znanjirna o Sverntnu. Prerna LsVa.Jkoj ad cefIiri s,trane sVijeta vodilo u po deset vrata, a pl'eos!talih devet - u vis nado],je iIi 'u'bezdan. Prema »Kabali e, poonato fe da ll' nlko od onih koji 5U prosli kroz njih- nikada

v nij e Viratio l

Inace, tr adiei] a»,z&taj nj ivanj a « opasnih znanj a, J - 2:e Gorbovski. vow iz daleke prosl()StL J edan od Jl!'IV h porlataka 0 tome povezan je s imenom in'dij-

159

skog cara Make koji je ~io 002'13. ~o ~3~'. godine prije nove ere. Unuk ~e. ujedlmtelja Indije, .ASoka je Zaxko zelio. da bude darstojan svoga v~og djede. Sma'llra.jlu6i da je za Vlladara rat na~bo1ji na~in da slJf.ll1;veno im.e urefe u stoljeca, on je pave a pohod protLv SU8jednOg canstva KalIDge. .

StanovniStvo Kallnge ocajlno ISE! ~swprotsta vile napada:~ima, U jednom od o~~ja, ~j~Ci .c~a AOOke Ubili su viSe od sedam hil]ada pr{)t1vnl~klh ratnska, Uveee, tek. §to se bi11ka za.vri~la, car jesmgao ria QajiSte. ASoku je pot&re.sao prlzor protivene

krvi, pa je rat odmah prekilnuo. .

Preostale godine svoga iivota AOOka je posy-etio nauci, sLreci Ibudizam i stvaralaokoj aktivnosti. Postoji predanje da su iUZasl. rata ootavUi na ·njega talkio jaik l:lti'SB.k da [e adlru.Cio da ucini sv~ da. eov~eCiji 1JIl1l i znanje nikada ne budu ikor;Stem za ucistenje IjJlldi. TakD je ASaka osnovao JOOno od najta).nijih udMenja koja su ikada poiS~ojala ~~ naSoj planeti - Druatvo Devet Nepoznatih. Jed.WI cilj ove organjzaci.je bio [e daspr:ijeai da podae; 0 nelkim vaznirn sredstvima unistenja dospiju u r'lllke

nepozvanihl .... . . . .. .

All, mno.ga :omanlj a dr,ewnhuthtelJ a 1 1'lIJlhOVl'b

ucitelja postoje, sasvial_l [e si~o. i. d~~ •. ~ivena lID u tajnim odajama tlbetanskih 1 mdl~kih bogomoljau kojima jenauenicirna i is~raZivacL~a zabranjen pristup, .u skrivenim .podzemmm hodaicirna Tiahuanaka, pod hramovima Palenke, .ispod debelih zirlina Macu PikCua,. u gro bnicama Sumeraea,

u vatikanskoj ·bibl1oteci... . .

Dalkrulro, nmogo od svega toga saznali bismo . kada bi :jednoga. dana 'biJ.a otikrivena - legendama Atlantida!

.Ali, kako j e otkriti?

Na .kame ,mjestu po~e:ti lropati? Gdje se nalazi?

.redini ~ovjek koji fe, izgleda, bio na njenom tragu bio je niko drugLdo - Hajnrih Sliman!

160

Sta je on, zapravo, anao 0 Artlallltidi?

. Dvade~og olotobra 1912. godine u listu »NjuJOM Ame-riken« objavl(jen je sentzacionalan .napis pod naslovom: >lKako sam otKrio AtIa.ntiduj prapostojbinu svih civilizaeija«!

Autor ieiksta - dr Paw SUman!

. A drr P8IUl SUman nij e niko drug; do - 'UDUlk Hajnrfha Slima.na!

TekBt:

»NekoliJko danaprije svoje sImlti l!l Napwju, 18~O. godlne, moj djed Hajnrih SUman peedao je nekom svom pOuOOaJIlO<m prijatelju za1lvO!I.'enu koverbu na kojnj je svojom rrukom naplsao:

. - N~a ova. otvoei j~i:~lO onaj Clan moje porod.lee .~ol~t:e ~atJ ~~nu l"l]eC da ce citaVBYOj ~ivot posvehtl lStrazwanJuna oznacenim U ovo] poruci!

Inaee, sElJl; prije ISrntti, moj djed je zateazio olovku i papir i nesigurnom. lrukom na,piSao jos jednu poruku:

- Tajru dodatak onome sto se eialazi u zabvore noj ~oveMi. Ra~bij· va21U IS ~ghwom sove i ispitaj MdrZaJ. On se odnose na Atlantildu. Crob istdOnI> lid rust=vina hrama u Saisu i ria groblj u u dolini

alwna. Vazl!1.o. Na,ci ces dokaze 0 tacnosti moje I 'Z . Noe dolazi. Zbogom! ....

I ~ je pol'!Uku moj djed dao p.rijaJteiljlU, kojem je povJerio i :zalij,epLj,enll ~ove:rllu. a ova] je sve deI1Q!l0vao u jednoj fTallCtlSkoj band.

Karla 'sam zavrsio svoje studije u Rusijiij Njeto ~koj i na Istoku, oidlu-cio sam da nastavim ietra~Ivanja rnog iSlavJlog djeda. Godine 1906. ucinio sam enako kako je mo:j djed Hajnrfh zahtijevao, i o.tvo" sam kovertu, U njoj sam nasao razne dokumente I ftografije • ali j djedovru ponuku, Glasila je:

~Onaj :koji obvori O\IiU 'kovertu mora se evmto ~ lcl.eti da ce nalStav,iti moja nedo'W"SeJlo djelo ...

Dosao sam do zaddjlU&a da Atlanltirla, .• rapojb:Lna ~vih civilizacija, nije hila samo golema

II - Tajne iSl:!ez1ih ciVilizacija

161

zemLja izmediu A!merilke i zapadnih obala Afrike i Bvrope, nego da je, za.i.sta, bila i 'kelijevka nase

civiliozacije! .

U materijalima s.to sam ih. dbjedi,?io,. naci c~ se dokumerrti, biIjeSke, ~lanci, hwoteze 1 SVl dokazl. koji po mom miilj,enju, vodeweroa lronaenom otkzivanju Mla.n:tide.

Kci god bude ispi.tl vao te ko~ade 0 bav~~n j e svojorn c,aSCu da ee nasta.~~ti mOla. ~wpOCet~ .. ~trazivanja ida. ce ih §to ;p.t'l.)e taVlr3h.b s dellln1tiVlllo

pozitivnim rellultaJtima.

Pcije svega, on treba da kodsti sva 1Sr.~tva koja IJlIU polasem 11.1 ruke, a .~~, o~ ne.!mtiJe zaboraviti da rstalme da sam la iamns'ki poklretac ove

akc~je. .

Firancuska barlka. p<lsjeduje u svolim treool,J.ma sumu, 'koja ce biti stav,ljena na r.aspola.ganj'e ono?Ie koji ce se oo1ueirti na istrazivallJle, a tao .suma b~fe sigurno dovoljna loa svetro~ove te akcije.

Neka Svemoguei blagoslovi ovu vafnu misi-

: I

lU, ...

Hajnrih Shman' rukopis moga djeda bio

Medlutim, jedan drugi je ovako sastavlaen:

'Godin'e 1873. za vl'Ljerne mojih isko;pavanj~a 1.J. rusevdname Troje, :niOL brdu Hi'Sariliku, kll:da sam dosao do drtlugog s]aja zemlje i iznio na SVJetlost dame cuveno Prijamovo blago, otkirlO sam i~~d tog bI~a jedinu neobienru bronzannl vazu speelfwnog obl,lka.

U toj vazi nalazilo se nekoUloo koroa.da ghne: nib. krhotma, razni mali rnetalrri predmetl, nc>;-,ac. ~ peedrneti od kosti, S:to su se S ¥remenom vee bili

okamenili.

Vise tih zanim11ivih predmeta, a i s~ma ~ronzana vaza nosih su naJbpi.s pisan fenieaTlsinm hlJ erogliftma. Natpis glasi: Od lcralja .AJtlallttide - Kro-

nosa!'

162

Ali, ni to nije bilo sve. U koverti l5am nasao ios jedan dakument, oznaeen slovom B. Otvorio sam ga i proeitao:

'Godine 1883, vidio sam u mazeju u Luveu, U Paeizu, zbinku predmeta otkrivenih za vrijeme iskopavall(ja !pra:starog gtrada Tiaikuana.ka,. u Cenibra,lno] A.merici. Zapazio sam tamo i komadeglinenih lonaca, pOt,pUlllO js,te fal"Ktture i old iste materije, te okamenjene predmete ad kosti, apso1ubno sliene anima 'Mo sam ih ramirje pronaSao u bronzanoj vazi ispod Pr:ijamova blaga.

Slienost tih dvtju serija predrneta ne moze se objasnjavati slucajnoS{!u, Vaze iJz Centralne Arnerike ne nose na sebi ni fenicanlSko, a ni bilo koje drugo pismo!

Pozurio sam da namovo provjerim evoje sacuvane primjerjke i nrskoro sam se U'vj~iO' da [e nat .. pis na Va7A I neobi~niJm predmetima bio, u st.vari, znatno noviJe-g postanka od sarnih predmeta,

Nabavivsi ne-koUko uzoraka fragmenata iz Tiahuanaka, podVl'lga.o sam ih hemijskorn imilkrosk.opskom ispitivanjlU. R(ezultati koje sam dobio nepobiltmo su dokazrvali da su dvije serije grnearije, one iz Centralne Ame.rilke, kao i one iz 'TIroje, pravljene od potpuno Iste vrste gline, koja se ne maze naei ni u staroj Feniciji, ni u CeIlltra1noj Ame'r.ici!

Detaljna anahiza metalnih predmeta pokazala [e da su nafill'ljeneod Iegure platene, bakra i alruminija, legurq kiO!ja do sada nije bila pr&nadiena. i koja ni do dana'S nij1e poenatal

Tako sam dosao do zakljuoka da su svi ti vrij dni predmeti, ko.ji su hili pronadeni na drva suprctna kraja svijeta, bili napravljeni od iStog ma~ ijala i dasu, oCito, bili istog porijekla. Me dUJtim, svi ti predmeti riisu ni fenica'nS'ki, ni mitkenski, a ni ameri6ki... '

Ciji su onda bili?

Sta je trebalo da pomislim?

lfi.3

Da su ne!kada napraviljeni istom rUikoon i da '5U kasnije bili 1Preneseni na raz1i<:ita, tolitko udaljena

rnjesta? .

Natpis us onim predmetima sto sam ih pronasao na brdu Htsarljku, u r.uSevinarmaTroje, ubjedIjivo upu.cuje na njihovc isltinsko porijeklo - Altlanltidu!

Da, Atla,ntiic1u!

To tzvanredno o1lkrice me je tJoliJko ohrahrilo da .sam svoja istrasivanja nastavio novorn energijam.

U Muzeju u Svetom Petrogradu (danasn]! Lenjingrad - pro a.) pronasao sam veoma stari svitak egipatiskog papieusa, lkoji je bio datiran iz vremena vladavme faraona Senta, iz druge dinastlje, dakle, otpriJlke 4571. godine prije nove ere.

Taj vdjedni papirus detaljn:o kazuje kalko je faraon poslao svoju ekspediciju IPrema zapoo'll, kako hi ovi vjesti pomorei otikrili tra.gove zemlje Atla'I_1- tide, odakle su prije 3.350 godina nego Sto se rodio faraon' Senta, dosli preci Eg~cana, donoseei 'Sa S'Oborn mudrost i ananja svoje fantasticne domovine,

lillmpedicija se ViTatila pcslije sest godina ne pronasavsi ni taj narod, a mi preziV\iele, lroji lbi hili 1J stanju da dadu bile kalkva objaSnjen.la: 0 toj ne.staloj zemlji.

Drugt nukopis iz istog mu.zeja., kOli je pisao elg~patski istoriea:r Ma.nethon, kaze da [e vladavina m\XlCl:r.aca u AtlanJti':di trajala llrinaest hiljada i de vet stotina .godina ... oc

Inace, na OISnOv.u !I1ajinovijih iBtr:aiiva.n.ja. pretpostavlja se da su u dalekoj proslosti p~CI'jale ~etid velilke civiliaaeije, koje su se nalazile na mjestima da'l1aSnjdh okeana: ArktiCkog, JindijlSkog, Tihog i AltliultskOg. 'Tht su, naime, nekada bili kontinenti, prije nekoliiko stotina hiljada godina, a postaee to ponovo, kada se sadas.nji konJt~nen:tl jednoga dana nadru na duu rnoeal

164

Ova teor ija je zasnovana na jednom dobra poznatom principu, ,pjse Moris Satelen u knjizi »Jesu Ii nam preci stigJ.i iz Svemira«, Alko se uzme svjeza pomorandfa i ostevi I)ekoliJko mjeseci da se su.§i, zapremina pemorandee sastavljene od te&losti. mnogo vi§e 6e da se smanji nego pOVIESina ko;ja je cvnsta .. Da bi kora pomD,raD!d~e m.o~a svuda da ostane u dodlI'U sa unutrasnjom puJjpom, pomorandia. rnora cia promijeni obllk od loptastog ka tetraedru, Ciji je odnos povrsi'na---:zalpremi.na mnogo yeti nago u lopte!

Talko se desilo i sa Zernljom koja je, hladeei se, poprimila oblilk tetedra sa cetiri velfka kontinenta i Ceti.ri velika okeana, koji se ne!pref.Kitdno penju i spustaju 2lbog pomjeranja ;polova ill, ltaCnije, pomjeranja Zernljine !povrSine 'IJ odnosu Ina nijenu rotaeionu osu!

Geoloz] su, lIledavtno, otlkr~li da joe /kora nase planete nezavisni omotae koji plovi na telmoj podlozi, kao i da se taj omotac cesto lPomjera u toku duge geoloSke proslosti Zeml!je. Zibog rtoga, i2Jgleda da postoji veorna tijesna veza izrnedu -tih iznenadnih pomJeran~a Zemljine K,ore i ledenih doba, bilo da nagomilavanje leda oko polova prouzrokuje 'klizanje Zemlji.ne kore pod ojejstvom centrifiugalne sile, iB, naprotiv, da pom1eranje Zemljilne !kare dovodi do oeapanja 'nekaldabjih ledenih 'P~ivaca i stvatarija novih, u nekada toplim dblastima!

Izgleda da do tih kretanja dolazisvaJkih tIride..set isest hi1jada godina, twni Satelen,. a ono sto nas ovdje zantma to lSU pri'bliz.ni daeumi ,tih pomje-ranja, 'kao i Ultica.ji. Ikoje su mogdi cia imaju na nase daleke pretke. Izrazeno zaokruZenim ciframa, izgleda da !polovi :mimJdru oko trideset hiljada godina, a

lPomjeraju se aka Se5t hHjada gedina. .

Razradujue] OYU zanimljJivu teoriju, ameri5ki lnaucni'k je l7JI"aCuna.o i mekoliko rtih posljednjih ponnjeranja. Od 126000. do 120000. 'godine 11 pro81osti. Sjeverni !pol je putovao, da bi. se, kooacno, smjestio

165

u oblasti J\Ulk:ona, 6a S (sjevemlo) i 35 Z (zapadno). Od 90000. do 84000. godine, Sjeverni pol se pomjerio da bi se najzad zaustavte umoru Grenlan.da na 72 S i 10 I .. Od 54000. do 48000. godine, on je putovao sve do :zaliva Hadson rna 60 S i 83 Z. I, najzad, posl.jednj~ put je putovao od 18000. do 12000. godine u pro~osti Ida bi se zaustavio tame Igdje je i danasl

U toku .tih istih perioda, putovao je, naravno, i Juzni pol ali U suprotnom pravcu, tako da je zauzimaosljede6e poloiaje: '6,3 J i 45 I, 72 s i 170 Z i, napokon, 60 J i 9'1 I.

Mnogo se govor! 0 pomjeranju polova, ali se pri tome zaboravlja na odgovara.juca :pomjeranja ekvatora, a koja su: sa naseg ~anovi§ta mnogo znacajnija, jer, [asno, rnnogo vi§e stanov.nika zivi ako ekvatora nego oko .polova!

Du;go se posts\i'ljalo pitanje o1lkud civiltzacije iIi J1Jjihovi tragovi .na ,tako nepriStupal5nirn i nepogodnim za zivat mjestima, kao sto su dzumgle Gvatemale i Kampucije, zaledene visoravn! Tibeta iii pustinje. Odgovor [e vdo'jednostavan: u tim je oblastima nekada Iklima bila dalelko povoljnija. Uostalorn, ·pomjeranje ekvartora i polova u proSlos.ti, koje je danas i narueno dokazano~ moze da pomogne i ·razrjdava1njlu mnogih geoloskih. etnoloskih i arheoloSkih misterija.

AIko posrnatrarno.liniju ekvatora u !polobju koj] je zauztmale, na primjer,pl"ije devedeset hiljada godina, primijetice-mo da se pored nje -nalaze mnoga arheoloska nalaziSta/ izme&! ostalih i Hogar, Tibesti, gornja Egipat~ 8wner i jUl,g 'Persij,e. dolina Inda, rusevine Angkora, Uskmnde ostrvo, zaliv Piske i visoravan Na:ska, Tiahuanalko i uSceAmazona.

Od 'Pr~je 54.000 godina, dd linije ellP.ratora, naei eemo TUsevtne Z.imb3Jl:>vea, antropoloSka nalarim na Javi, rusevine Nan Madola Illa Karolinskim otocima, Galajpagosj 'PeCine Kuenea!

166

tJtrZ ekvatoea ad" prije osamnaest .hiljada godina susrescemo zem!ju kraljice ad Sabe-, Lasu u Tibetu, Cang:sa u ~ini i Polinezijul

Sve ovo navodi na pomisao da su sve stare civilizacije imale jake raziege da se nastane bas 1..1 bllaini ekvatora .. Na prvi pogled 'postoje ·tri jasna razloga, Prvo, maida I>IU ielj,eli Ida se skWn~. !ito 1:i.al;je od nadolaska 1OOa. Dl'U;gi razleg bio bi astronomske i pomorske Iprirode. Na ekvatoru so sve zvijezde vidljivije i to je .najidealnije mjesto za proueavanje kretanja planeta .. To [e, taikode, najlbolje mjesto za okeansku plovidbu, jer se vrlo Iako moie odrediti geografska si.riona i na osnovu relativnog polozaja polarnih zvijezda, a geografska l!iuiina posmatranjem zalaska Sunea na zapadu j ipojave MjeseC"a na iSitoku.

Treei razleg bio .bi vanzemaljski. V:rlo je vjerovatno, istii!e Sarte[en, da hi dosljaci ill: Svemira radije a1:erirali bli;z;ue.kvatora, negana polovirnal

BUo koji da su razlozl, ocigledno [e da je oblast lamedu ova ,pov.r:atnika igrala znacajnu ulogu U razvibku IjudSkih· ctvilleaeija. U to:kJu Iedenih doba klima [e iW hila 'vrto prijatna, nivo okeana dalek6 nizL, 5tO je smanjivalo razdaljinu izmedu ostrva i kon:tinenata,a plovl9iba je tiila [ednostavnlja, jer, aka su se sva zna~a.jnija naselja nalazila na isto] geografsko] sirini, bilo je devoljno slijedifti put kretanja Sunca.

U ISvaikitl!n ~l~aju, sada vise nema surnnje da je civilizacija mnogo 9tarijanego sto se to doskora mislilo, pogotovo nakon nedavnih otkriea da su megali\'Ski spomenici i grobovi u S:paniji i Bretanji, bar dvije hfljade gcdina staa-iji od eg~pa.tskih piramlda!

Ostaje jos jedino. da se odredi Ata se, zapravo, podrazumijeva pod poeetkorn civilizacije. Da li doba kada su ljudi poceli da broje, da 'pisu, da sami prave vatnu da kresu oruda, da preractuju rnetale?

Nedavno je otkrlveno da su u juzooj Africi jos prije cetrdeset i tri hillja.de godina postojali rudnici

167

gvozaa. »Kodeks Vabkan1l.S« starih Maja saopstava da njihov kalendar IPostoji ad 18633. godine prije nase ere, dakle, skoro dvadeset i [edna hiljada godina! Najzad, »velika konstanta« Suncevog sistema [e, po svoj prfllci, iz'racunata prije 64.800 godina.

Moze se, dakle, reci, zaikljucuje svoju tezu MorisSatelen, da civilieacija, U ovom Hi (linom. obljku,' a U .zavisnosti 00 zemlje i klime, postoji najmanje sezdeset i .pet hiljada godina - od vremena krornanjonskog covjeka! ...

. Koliko je ova teza tacna pokazace naucna istraZivanja koja se obavljaju u raznim krajevirna svijeta i, naravno, v.rijeme koje dclazi.

. 'I'reba, dalkle, istrazivati i cekatiJ Upravo tako!

168

BIBL10GRAFI.JA

C. W, Ceram: Gorter, Graber lind Gelahrte - Hamburg 1949 Leonard Cottrell: Th'e lost Pba.raohs - London .1950.

Philip Vandenberg: Der·· Fluch der Pharaonen - Mtinchen

19'73.

Leonard Woolley: Vor 5000 Sahren - Stuttgar,t 1929,

Waren die,Getter Astronautenj - Dusseldorf und Wien 1970. Louis Baudin: Les Incas du Perou - Paris 1942,

John Comer:' Incijans of the Americas - New 'York 19-18. Andrew Tomas: Les.Becrets de I'AUantide - Paris 1969,

R. Oharroux: Histoire Inconnue des Hommes - Paris 1963.

Ian and SailJ.y La.ndSb'Ut'g: In search of ancient Mysteries

- New York 1974. .

K nneth Clark: Civilizacion

New York 1970"

Peter Kolosimo: Astronavl sulla prelstorta - Milano 1971, Johannes v: Buttlar: Schneller als das LLcht ~ DUsseldor1

1972. '

.ILbert No,rman: Indian G-ods - New YC\I"k 1932.

fosef F,Blumrich: Da tat sich der Himmel a~f - Dusseldorf

1973. .

Ulblija. Star! i Novi 'lavjet - Za.greb 1969. Uoland Go5ck: Alle Wunder dieser welt - 196B.

1 ksandar Gorbovski: Pot-raga za nestalim clvtllzaenama - Sarajevo 1975,

'Morts Satelen:lesu li nam precJ dost] iz Svemira - Beograd 1977.

,Anm,ed Bosnlc: Sve rnister.ije svtieta - Sarajevo 1974. Ahmed Bosnic: Dan kada su ucenjaci umiraIi - Sarajevo 1975.

Ahmed Bosnlc: M[sionarl. iz Bvemira - Sarajevo 1976.

f'j lokupne jugoslovenska ~tam;pa i svjetski naucni easopisi

You might also like