You are on page 1of 4

Montignacova metoda

Montignacova metoda je originalni nutricionistički koncept usmjeren prema ljudima koji žele trajno i učinkovito smanjiti
težinu, reducirati rizik od srčanih bolesti i spriječiti dijabetes.

Način prehrane, a ne dijeta

Montignacova metoda nije dijeta u tradicionalnom smislu te riječi. Dijetna prehrana se svodi na ograničavanje
količine hrane koju jedemo, što je dugoročno gledajući gotovo nemoguće. Montignacova metoda je drugačija. Ona
nam predlaže slobodan i uravnotežen način prehrane. Ideja je da se promijene prehrambene navike: ne jesti manje,
samo jesti pametnije, mudro birajući hranu.

Visoki šećer u krvi

Proteklih 25 godina, Michel Montignac je pridonio u dokazivanju da kalorije, usprkos raširenom mišljenju, nisu ključni
faktor u debljanju.
On je među ostalim dokazao da je pretilost povezana sa visokom razinom šećer u krvi, organski poremećaj indirektno
uzrokovan unosom određenih vrsta namirnica.
Hrana koja spada u istu kategoriju i ima isti broj kalorija može uzrokovati da se osoba deblja ili mršavi. To znači da
kalorije nisu ono od čega se debljamo.

Glikemični indeksi (GI)

Michel Montignac je prvi čovjek koji je već u osamdesetim godinama prošlog stoljeća predložio upotrebu glikemičnih
indeksa ljudima koji su željeli smršavjeti. Tada je glikemični indeks, koji se koristio samo kod dijabetesa, bio nepoznati
čimbenik u kontroli težine. Montignac je vrhunski stručnjak u teoretskom razvoju i praktičnoj primjeni GI koncepta kako
bi se smanjili o spriječili poremećaji metabolizma: pretilost, dijabetes i srčane bolesti.
Primjena Montignacove metode

Montignacova metoda je podijeljena u dvije faze.

Prva faza: gubitak težine


Ova faze je povezana sa kilažom koju trebate skinuti. Osim što trebate pažljivo birati i kombinirati masnoće i proteine,
ova se faza uglavnom sastoji od uzimanja prihvatljivih ugljikohidrata, a to su oni koji imaju glikemični indeks 35 ili
manje. Na taj način vrši se detoksikacija gušterače kako bi se povećala tolerancija ugljikohidrata. Cilj je da se jedu
obroci koji ne uzrokuju prevelike fluktuacije u razini šećera u krvi. Pažljivo biranje namirnica ne samo da spriječava da
se u tijelu gomilaju masne naslage, već aktivira procese koji smanjuju pohranjene masne naslage, trošeći ih kao
dodatnu energiju.
Druga faza: stabilizacija i održavanje tjelesne težine
Ugljikohidrati bi se uvijek trebali birati prema njihovom glikemičnom indeksu. U ovoj je fazi izbor veći nego u prvoj fazi.
Možemo poboljšati odabir hrane koristeći novi koncept, glikemični rezultat (sinteza glikemičnog indeksa i sastava
ugljikohidrata) i razinu šećera u krvi koji su rezultat obroka. Na ovaj način možete jesti sve ugljikohidrate koje želite,
čak i one sa visokim glikemičnim indeksom.

Prednosti i nedostaci

Posljednjih 15 godina izvrsni i dugoročni rezultati Montignacove metode potakli su ljude koji su je isprobali da prošire
dobre riječi. Osim toga mnogi znanstveni radovi o visokoj razini šećera u krvi i glikemičnim indeksima koji su objavljeni
kroz proteklih 10 godina potvrđuju Montignacove znanstvene pretpostavke. Nakon što ste smršavili ovim načinom
prehrane i dalje se pridržavate osnovnog principa, kilogrami vam se neće vraćati. Princip prehrane je izuzetno dobar
jer je bogat voćem i povrćem, vlaknastim namirnicama, te vitaminima i mineralima.

Nedostatak ovog načina prehrane je da namirnice imaju visoki udio proteina, a manji udio ugljikohidrata. Dugoročno
takav način prehrane se može negativno odraziti na krvožilni sustav, može doći do pojave nedostatka vitamina B, a
postoji i rizik od stvaranja ketonskih tijela u organizmu ili povišenog unosa zasićenih masnoća.

Primjer jelovnika:

Doručak:
voće
integralni kruh sa margarinom
kava bez kofeina
obrano mlijeko

Ručak:
grčka salata
pureći odrasci u umaku od vrhnja i začina
brokula
kruške u umaku od vina

Večera:
juha od leće
škampi sa đumbirom
orijentalno povrće
jogurt

Doručak:
šunka
sir
jaje
paprika
voćni čaj

Ručak:
krem juha od cvjetače
piletina sa timijanom
povrće na pari
sir
Večera:
zelena salata
meksički omlet
jogurt

Namirnice sa visokim glikemičnim indeksom:

pivo 110
glukoza 100
prženi krumpiri 95
bijeli kruh 90
kuhana mrkva i celer 85
med 85
corn flakes 85
kokice 85
instant riža 85
pire krumpir 80
lubenice 75
keksi, čokolada 70
njoki 70
tjestenina od bijelog brašna 70
riža 70
šećer 70
Namirnice sa srednjim glikemičnim indeksom:

sok od jabuke (nezaslađen) 50


basmati riža 50
keksi od integralnog brašna bez
50
šećera
integralna riža 50
kivi 50
muesli (nezaslađen) 50
tjestenina od integralnog brašna 50
banane 45
integralno brašno 45
grožđe 45
sok od naranče (svježi, bez šećera) 45
ananas 45
kruh od integralnog brašna 45
cjelovite žitarice 45
sušene marelice ili smokve 40
sušene šljive 40
grah iz konzerve 40
laktoza 40
zobene pahuljice 40
Namirnice sa niskim glikemičnim indeksom:

jabuke 35
grašak 35
smokve 35
nektarine, naranče 35
sok od rajčice 35
grah 35
sirova mrkva 30
marelice 30
mlijeko 30
kruške 30
rajčice 30
trešnje 25
tamna čokolada 25
patlidžan 20
bademi 15
šparoge 15
brokula 15
cvjetača 15
kupus 15
tikvice 15
krastavci 15
masline 15
špinat 15
kikiriki 15
zelena salata 15
tofu 15
paprika 15