TRIGONOMETRIJSKE

FUNKCIJE

Ivana Grgić, Ljerka Košak, Sanja Miler, Sonja Karlovčec, Tanja Liber
 Sličnost trokuta

Za likove koji imaju isti oblik ali se

razlikuju po veličini, kaže se da su slični.
Sličnost trokuta
 Nacrtajmo dva trokuta različitih veličina koji
imaju unutarnje kutove jednake 30°, 60° i 90°.
A2
A1

B1 C1
B2 C2

 Unutrašnji kutovi trokuta A2B2C2 sukladni su

unutrašnjim kutovima trokuta A1B1C1
Sličnost trokuta
 Usporedimo li duljine onih dviju stranica nacrtanih
trokuta koje su nasuprot sukladnim kutovima,
dobivamo:
a 2
2
a 2  2  a1 a 1

b2  2  b1  b
b
2

1
2

c 2  2  c1 c 2
2
c 1
 Sličnost trokuta
 Omjeri duljina stranica koje su nasuprot sukladnim
kutovima nacrtanih trokuta isti su i jednaki 2. Tada
možemo pisati ovako:

a2 c2 a2 b2 c2
a2 b2

a1 b1
, 
a1 c1
,
b2 c2

b1 c1
  
a1 b1 c1

 Trokuti na slici očito su slični (istog oblika) pa

ćemo na isti način i općenito odrediti slične
trokute.
Sličnost trokuta

Dva su trokuta slična ako su kutovi jednog

trokuta sukladni s kutovima drugog trokuta i
ako su im omjeri odgovarajućih stranica
trokuta jednaki.

Da su trokuti slični kraće pišemo

A2B2C2 ~ A1B1C1
Kutevi

Kut je uređen par (p,q)

p
dviju zraka koje
imaju isti početak V.

V q

Mjera kuta pVq je neki broj iz

skupa {θ + k  360°, k Є Z}
Radijani
Radijanska mjera kuta određuje se kao
omjer duljine luka prema polumjeru luka.

 r s =r
s
r θ rad =
O r O r
1 radian r


Pretvaranje radijana u stupnjeve: θ rad = 180  
Brojevna kružnica

Svakom broju t brojevnog pravca pridružena

je točka T na brojevnoj kružnici.

E(t) = T

To pridruživanje nazivamo
eksponencijalno preslikavanje!
TRIGONOMETRIJA
PRAVOKUTNOG
TROKUTA

Grčki trigonon = trokut

metrein = mjera
Trigonometrijske funkcije
šiljastog trokuta
a a'

b b'
a a'

β c’ c c'
b b'
β 
c c c'
a’ b b'
a 
a a'
α
c c'

a a'
b c

c'
b b'
b’
Pravokutni trokut
 Prema položaju stranica a i b u odnosu na kut
α, stranicu a nazivamo NASUPROTNA
KATETA, a stranicu b PRILEŽEĆA KATETA.
B

α
A
C
Omjeri kateta i hipotenuze u
pravokutnom trokutu
nasu protna _ kateta a
sinus sin   
hipotenuza c

kosinus priležeca _ kateta b

cos   
hipotenuza c
tangens nasuprotna _ kateta a
tg  
priležeca _ kateta b
priležeca _ kateta b
kotangens ctg  
nasu protna _ kateta a
Vrijednosti trigonometrijskih
funkcija
 Za svaki šiljasti kut α uvijek vrijedi:
0 < sin α < 1 0 < cos α < 1
jer su u pravokutnom trokutu katete manje od
hipotenuze. A 1

B1 C1
 Vrijednosti funkcija tg α i ctg α mogu biti po volji
odabrani pozitivni brojevi, jer takvi mogu biti
omjeri kateta.
Sinus i kosinus
1

0.5
y

-1 -0.5 0.5 1

-0.5

-1
Sinus i kosinus po volji
odabranog kuta
 Neka je t po volji odabran realni broj, T = E(t)
njemu odgovarajuća točka na brojevnoj
kružnici. Tada je

T = (cos t, sin t)

 Vrijednost funkcije kosinus (cos t) je apscisa,

a vrijednost funkcije sinus (sin t) je ordinata
točke T = E(t).
Temeljni identitet

 Za svaki realni broj t vrijedi

2 2
cos 
t  sin 
t 1
Tangens
1

P
0.5

t
-1 -0.5
O 0.5 1

-0.5  Vrijednost funkcije

tangens (tg t) je
ordinata točke u kojoj
pravac OP siječe
-1
p tangentu p.
Kotangens

q
1

P
0.5

 Vrijednost
funkcije
-1 -0.5
O 0.5 1
kotangens (ctg t)
je apscisa točke
-0.5 u kojoj pravac
OP siječe
tangentu q.
-1
Predznaci trigonometrijskih
funkcija
ctg x  Koordinate točaka
(0,1)
na brojevnoj kružnici
T
mijenjaju predznak
sin x
tg x
pri prijelazu u novi
kvadrant.
(-1,0) cos x (1,0)
 Sinus i kosinus će
mijenjati svoj
predznak kad točka
T obiđe brojevnu
(0,-1)
kružnicu.
Predznaci trigonometrijskih
funkcija
sin  cos 
Kako vrijedi: tg  ctg 
sin 
cos 
to će tg i ctg biti pozitivni tamo gdje su sinus i
kosinus istog predznaka: u I i III kvadrantu.
KVADRANT KVADRANT KVADRANT KVADRANT
I II III IV

sinx + + – –
cosx + – – +
tg x  + – + –

ctgx

Parnost i neparnost

 Funkcija f je parna ako za svaki t iz njene

domene vrijedi f (-t)= f (t).

 Ona je neparna ako za svaki t iz njene domene

vrijedi f (-t)= -f (t).

Jesu li trigonometrijske funkcije parne ili

neparne funkcije?
Parnost i neparnost
 Točke E(t) i E(-t) simetrične su s obzirom na os
Ox. Zato se njihove apscise podudaraju, a
ordinate razlikuju u predznaku:
cos (-t) = cos (t) , sin (-t) = -sin (t)  tЄR
tg (-t) = -tg (t) , ctg (-t) = -ctg (t)  tЄR ,
 t  k
t   k
2
sinus je neparna, a kosinus parna funkcija.
tangens i kotangens su neparne funkcije
Periodične funkcije
 Za funkciju f kažemo da je periodična ako
postoji pozitivan realni broj P takav da za
svaki t iz domene funkcije f vrijedi

f (t) = f (t + P)

 Broj P zove se period funkcije f. Najmanji

takav pozitivni broj (ako postoji) zove se
temeljni period funkcije f.
Periodičnost funkcija sinus i
kosinus
Brojevima t i t + 2π odgovara ista točka T na
brojevnoj kružnici. Zato vrijedi za svaki realni
broj t

sin (t+2π) = sin t , cos (t+2π) = cos t

Ovo se svojstvo naziva periodičnost funkcije

sinus, odnosno kosinus.
Periodičnost funkcija sinus i
kosinus

Sinus i kosinus su periodičke funkcije s

periodom 2π.

sin (t+2kπ) = sin t , cos (t+2kπ) = cos t

Da bismo odredili vrijednosti trigonometrijskih

funkcija sinus i kosinus, dovoljno je poznavati
njihove vrijednosti unutar intervala [0,2π].
Periodičnost funkcija tangens i
kotangens
 tg (t+π) = tg t , ctg (t+π) = ctg t

 tg (t+kπ) = tg t , ctg (t+kπ) = ctg t .

Tangens i kotangens su
periodičke funkcije s periodom π.
 GRAFOVI
TRIGONOMETRIJSKIH
FUNKCIJA
Graf funkcije sinus

x
–2
 –
 0
 2
 3
 4


-1
Graf funkcije sinus
Ponašanje funkcije sinus
Funkcija f(x)= sin(x) ima sljedeća svojstva:
1. Nultočke funkcije su brojevi kπ, kЄZ.
2. Maksimum funkcije je 1, a poprima se za x=π/2 +2kπ, kЄZ.
3. Minimum funkcije je -1, a poprima se za x=3π/2 +2kπ, kЄZ.
4. Na intervalu [0,2π] tijek funkcije je:

x 0 π/2 π 3π/2 2π
sin (x) 0 1 0 -1 0

5. Funkcija je periodična s periodom 2π.

Graf funkcije kosinus
y

x
–2  – 0  2 3  4 

-1
Graf funkcije kosinus
Ponašanje funkcije kosinus
Funkcija f(x)= cos (x) ima sljedeća svojstva:
1. Nultočke funkcije su brojevi π/2+kπ, kЄZ.
2. Maksimum funkcije je 1, a poprima se za x=2kπ, kЄZ.
3. Minimum funkcije je -1, a poprima se za x=(2k+1)π, kЄZ.
4. Na intervalu [0,2π] tijek funkcije je:

x 0 π/2 π 3π/2 2π
cos (x) 1 0 -1 0 1

5. Funkcija je periodična s periodom 2π

Graf funkcije sinus i kosinus
Graf funkcije tangens
y

1
–2  – 0  2 
5 3   3 5 x
– – –
2 2 2 –1 2 2 2
Graf funkcije tangens
Ponašanje funkcije tangens
Funkcija f(x)= tg (x) ima sljedeća svojstva:
1. Nultočke funkcije su kπ, kЄZ.
2 Vertikalne asimptote funkcije su pravci x = π/2 + kπ, kЄZ.
3. Na intervalu [0,π] tijek funkcije je:

x 0 π/2 π
tg (x) x
sin (x)
0
0
0
Pi/2
§§§
Pi
0
 0

4. Funkcija je periodična s periodom π.

Graf funkcije kotangens
y

1
3   3
– –
2 2 2 2
x
–2  – 0  2
–1
Graf funkcije kotangens
Ponašanje funkcije kotangens
Funkcija f(x)= ctg (x) ima sljedeća svojstva:

1. Nultočke funkcije su π/2 + kπ, kЄZ.

2 Vertikalne asimptote funkcije su pravci x = kπ, kЄZ.
3. Na intervalu [0,π] tijek funkcije je:

x 0 π/2 π
ctg (x)  0 
4. Funkcija je periodična s periodom π.