Upute Za Sofistik - 2009

GRAĐEVINSKI
FAKULTET -
ZAVOD ZA
KONSTRUKCIJE UPUTE ZA IZRADU STATIČKOG PRORAČUNA
POMOĆU PROGRAMSKOG PAKETA
PREDMET:
SOFISTIK
MOSTOVI
UVODNO
Kreativni proces pronalaženja sigurnog i učinkovitog rješenja nekog inženjerskog
PROJEKTIRANJE problema. Proces podrazumijeva daleko više od modeliranja sklopa na računalu: naime,
trajnošću i uporabljivošću su se potvrdile one građevine koje su ispravno koncipirane i
riješene u konstruktivnim detaljima, pri čemu je statički tretman konstrukcije bio bitan, ali
ne i presudan.
Dakle, prije modeliranja za proračun, potrebno je jasno riješiti koncepciju, načiniti idejne
nacrte i analizu opterećenja.
Proračun općenito služi ispitivanju određene konstrukcije uz poznata opterećenja, u cilju

pronalaženja razdiobe unutarnjih sila u elementima koji sačinjavaju sklop. Proračun
MODELIRANJE također uključuje određivanje razdiobe naprezanja u pojedinim elementima konstrukcije
koji su posljedica nametnutih unutarnjih sila. Napokon, proračunavaju se i progibi i
pukotine pod određenim kombinacijama opterećenja. Za provedbu proračuna potrebno je
opisati sklop elementima i rubnim uvjetima koji omogućuju analizu po principima
tehničke mehanike, dakle, načiniti model. On treba biti takav da na čim realnije odrazi
predvidive utjecaje na konstrukciju.
Razina modeliranja ovisi o razini projektiranja: u preliminarnoj fazi koriste se posve

jednostavni modeli, počevši od onih koje je moguće proračuinati ručno, dok se u fazi
detaljnog projektiranja rabe složeniji modeli (gušća mreža KE, teorija višeg reda).
Za različite utjecaje možda je potrebno načiniti različite modele (npr. za statički i

dinamički proračun). Isto tako, za složene detalje konstrukcije ponekad je potrebno
načiniti zasebne modele (npr. detalji spojeva). Također, ponekad se izrađuju zasebni
modeli za pojedine faze izgradnje i eksploatacije, kako bi se uzela u obzir sva stanja koja
elementi sklopa prolaze do zatvaranja kompletnog sustava, odnosno nakon toga,
uzimajući u obzir dugotrajne pojave.
Modeliranje treba provoditi na razini koja svojom točnošću zadovoljava razinu projekta.
Složeni modeli produljuju i kompliciraju postupak, a mogu nas odvesti dalje od biti
problema. Previše pojednostavljen model zahtjeva veću razinu sigurnosti, a može dovesti
INŽENJERSKI do lošeg i neekonomičnog rješenja. Kod modeliranja je potrebno odrediti razinu koja daje
optimalnu točnost uz podnošljiv utrošak energije i vremena.
PRISTUP
Kod modeliranja na računalu treba imati u vidu da svaki programski paket za proračun (a
osobito dimenzioniranje!) konstrukcija sadrži pretpostavke koje rijetko kada dovoljno
poznajemo, pa i s te strane može doći do velike pogreške.
Citat iz manuala programa SOFISTIK:

RUČNI PRORAČUN “Korisnik programa prvo mora prikupiti iskustvo proračunom jednostavnijih zadataka,
prije negoli se upusti u proračun kompliciranijih konstrukcija. Pri tome nezamjenjivu
ulogu igra provjera rezultata pojednostavljenim metodama ručnog proračuna.”
Službeni dokumenti, koji sadrže općenita pravila kojih se moramo pridržavati gdje god su
PROPISI mjerodavna. Zbog svoje općenitosti, propisi zahtijevaju interpretaciju od strane
kvalificiranih projektanata koji razumiju teoriju koja stoji u pozadini. Propisi ne mogu
zamijeniti iskustvo, zdravorazumske prosudbe i razumijevanje fizikalnih pojava.
Donošenje propisa je skup i dugotrajan proces, tim složeniji što traje njihovo usklađivanje
na međunarodnoj razini (EUROCODE). Zbog toga su u Hrvatskoj još na snazi neki
propisi koji su zastarjeli, pa se koriste strane norme (DIN - njemački propisi) ili još
neslužbeni EUROCODE. Korištenje više različitih propisa u jednom projektu može biti
pogrešno, no ipak se tako radi (npr. koriste se propisi za opterećenja zasnovani na DIN-u,
dok se dimenzionira po EUROCODE-u). Također je opasno nekritički koristiti strane
propise koji nisu u skladu s mjesnim okolnostima (propisi za seizmički proračun
inženjerskih konstrukcija).
PROGRAMSKI PAKET SOFISTIK
Program za statički i dinamički proračun, te za dimenzioniranje konstrukcija. Sastoji se od
OPĆENITO MODULA koji rade neovisno, jedan za drugim na istom problemu, a međusobno
komuniciraju putem BAZE PODATAKA. ULAZNI FILE podijeljen je u BLOKOVE, koji
se odnose na pojedine module.
Tekstualni file, podijeljen je u BLOKOVE, koji sadrže naredbe, koje se odnose na

pojedine module. Napisan je standardnim jezikom, koji program prepoznaje (sintaksa), a
naredbe mogu biti na više jezika (engleski, njemački).
ULAZNI FILE
Kreiramo ga tako što uzmemo općeniti file, koji se odnosi na računski primjer, spremimo
pod novim imenom i potom mijenjamo naredbe u skladu sa zadatkom. Promjene u file-u
radimo u zasebnom programu - editoru (TEDdy). Ne smijemo zaboraviti spremiti
promjene - naredba SAVE.
Naredbe su složene u redove (obično: jedan red - jedna naredba), koji započinju imenom
naredbe. Veći broj podataka unutar naredbe može biti složen u tablicu. SOFISTIK barata s
daleko više naredbi no što je ovdje prikazano. Osim toga, sintaksa unutar svake naredbe u
ovom je separatu objašnjena na razini koja je potrebna kod izradbe programa. Korisnik
koji želi proširiti svoje znanje treba koristiti priručnike i ON-LINE HELP u editoru
TEDdy.
Sofistik se sastoji od većeg broja modula, od kojih ovdje koristimo samo neke. Moduli
imaju različite namjene, koje odgovaraju pojedinim fazama proračuna, pa ih koristimo u
logičnom redosljedu.
Svaki modul pokreće se pomoću linije koja sadrži njegovo ime, nakon čega slijedi blok -
MODULI niz naredbi kojima opisujemo model konstrukcije, zadajemo opterećenja i faktore
sigurnosti, definiramo način proračuna, definiramo način prikaza rezultata, itd. Blok
završava naredbom END. Prilikom pokretanja programa moguće je startati samo neke
module (počevši od onog koji je promijenjen.)
Moguće je definirati jezik unosa podataka i ispisa - naredba HEAD upućuje na engleski
ulaz, a istovrijedna naredba KOPF na njemački.
Editor je program za unos i obradu teksta u formi prikladnoj za kompjutor. Naš ulazni file
unosimo u editoru, a isto tako i mijenjamo. Nakon izmjena spremamo file, čime se starija
EDITOR TEDDY verzija file-a s istim imenom gubi (SAVE - spremanje filea, SAVEAS - spremanje pod
drugim imenom).
Pomoć - Editor Teddy ne služi samo za unos teksta već sadrži i upute za upisivanje
naredbi (sintaksa, formalni način pisanja) kao i tumačenje njihova značenja.
HELP Objašnjenja dobivamo tako što postavimo kursor u liniju koja započinje imenom naredbe
koju treba pojasniti, i potom pritisnemo F1. U editor se vraćamo pritiskom na ESC.
Rezultati proračuna idu u file koji ima isto ime kao i ulazni, ali različitu ekstenziju (.ERG)
IZLAZNI FILE-ovi Osim u brojčanom obliku, rezultati se mogu prikazati i u praktičnijem grafičkom obliku
(to znači da program može npr. iscrtati dijagram unutarnjih sila, deformacija ili armature).
NORME
SOFISTIK dopušta proračun usklađen s različitim normama, no za potrebe ovog separata
(PROPISI) uvijek se poziva na Eurocode.
OPĆENITE NAREDBE
(vrijede za sve module)
Naredba na početku svakog bloka, kojom aktiviramo određeni modul.
PROG
Naslov - tekst koji će stajati u zaglavlju ispisa.

HEAD
Naredba koja definira opseg i sadržaj generiranih izlaznih rezultata, odnosno izlazni file.
ECHO Zadaje se na početku seta naredbi - bloka, iza naredbi PROG i HEAD. Bitna je zbog
preglednosti i opsega izlaznog file-a.
Načelno, kada tijekom rada želimo vidjeti kompletan ispis rezultata nekog modula,
koristimo naredbu ECHO OPT FULL. Naprotiv, kada na kraju želimo spremiti ili
isprintati gotov proračun, kod većine modula koristimo naredbu ECHO OPT FULL VAL
NO (skraćeno ECHO FULL NO), tako da se ne printaju međurezultati. Kompletan ispis
tražimo samo za one module koji daju mjerodavne rezultate (primjerice, za modul
MAXIMA, koji daje anvelopu unutarnjih sila).
PAGE
Kontrola formata izlaznog dokumenta.
Kreiranje varijable koju ćemo kasnije u programu pozivati naredbom #(X).

LET#(X) (X) je zapravo broj od 1-99 kojim označavamo varijablu. Primjer:
LET#50 1.234 -> varijabli imenom 50 smo pridružili broj 1.234
NODE NO 1 x 1 y #50 z 0 -> kreirali smo čvor 1 s koordinatama (1;1.234;0) pozivajući
varijablu #50
Stvaranje petlje unutar programa kada postoji potreba za ponavljanjem jednog dijela
LOOP, programa više puta. Primjer:
ENDLOOP LET#50 1
LOOP 5 -> otvaramo petlju koja će ponavljati dio programa iza naredbe
LOOP i to 5 puta
NODE NO #50 x 1 y #50 z 0 -> dio programa koji se ponavlja 5 puta kreirajući čvorove
LET #50 #50+1 1(1;1;0), 2(1;2;0), 3(1,3,0), 4(1,4,0); 5(1;5;0)
ENDLOOP -> kraj petlje
U sofistiku je u većini modula potrebno koristiti generaciju neke vrste kako bi ubrzali
generacija vrijednosti unos potrebnih vrijednosti. Najjednostavnija generacija je kada unutar neke naredbe (npr.
BEAM – za generaciju elemenata) zagradama označimo generaciju. Unutar zagrada
moramo navesti početnu vrijednost, krajnju vrijednost i korak kojim ''putujemo'' od
početne prema krajnjoj vrijednosti. Primjer:
BEAM NO (1 100 1) NA (501 1) NE (502 1) ->stvaramo elemente 1, 2, 3,...100 gdje je
prvi određen točkama 501-502, drugi
502-503, treći 503-504...
Kada smo upisali ili promijenili naš izlazni file, pokrećemo program koji vrši proračun. U
PS - startanje slučaju da je došlo do pogreške, program se javlja porukom ERROR. Ako postoje neke
proračuna nelogičnosti ili nepotpunost ulaza program javlja WARRNING koji ne zaustavlja
proračun ali nas upozorava da provjerimo unos. Uglavnom warrning nije pokazatelj da je
nešto krivo već uvjetno rečeno da bi moglo biti bolje.
Sve ćemo module označiti sa + i time pokrenuti u prvom prolazu, tako da se formira baza
podataka (ekstenzija .CDB) Kasnije, kod izmjena i popravaka startamo samo
promijenjene module i one koji koriste njihove rezultate. Ostale učinimo neaktivnima
označavanjem sa - ispred imena.
END Opisana ranije, označava kraj bloka.

MODUL AQUA
Program kojime zadajemo proizvoljne poprečne presjeke elemenata koji će sačinjavati

NAMJENA model, te značajke pripadnog materijala. Na taj način pripremamo se za elemente za
statički proračun. Program razlikuje 2 vrste materijala:
1.) Materijali za poprečni presjek (beton, metal, drvo)
2.) materijali za armaturu: čelik ili kabeli za prednapinjanje
Značajke materijala razlikujemo po tome da li ih treba odrediti čim bliže realnim

ZNAČAJKE vrijednostima (za dinamički proračun ili proračun progiba) ili ih koristimo umanjene za
MATERIJALA koeficijent sigurnosti, u proračunu nosivosti presjeka.
EC 2 koristi parcijalne koeficijente sigurnosti za otpornost gradiva, za osnovnu

kombinaciju opterećenja:
beton: 1.50
arm. čel. 1.15
(vidi I Tomičić: Betonske konstrukcijeDHGK, Zagreb 1996., str. 152)
Program nudi vrste klase materijala koji su standardni u propisima EC, DIN, Američkim
propisima, Britanskim propisima i propisima još mnogih drugih zemalja. Preporučuje se
definiranje materijala upravo na takav način iako je moguće definirati novi materijal
unoseći njegove karakteristike brojčano.
Po defaultu se sve točke (NODE) zadaju u GLOBALNOM koordinatnom sustavu ako

KOORDINATNI programu posebnom naredbom ne kažemo drugačije. Nakon zadavanja koordinata
SUSTAV čvorova globalno, njihovim povezivanjem kreiramo elemente strukture. Svaki od tih
elemenata imati će svoj LOKALNI koordinatni sustav čija će položaj i orijentacija ovisiti
o točkama kojima je zadan kao i redoslijedu zadavanja. Npr. lokalni koordinatni sustav
grede ili štapa postavljen je u njegovu početnu točku, os X mu se pruža u smjeru osi
grede/štapa odnosno od početne točke do druge točke kojima je zadan. Ostale dvije osi su
okomite na ovu, a mogu se dodatno usmjeriti prema nekoj referentnoj točki ako nismo
zadovoljni sa orijentacijom koju je sofistik sam odabrao. Položaj poprečnog presjeka
elementa je po defaultu takav da je težište presjeka u osi elementa, a moguće ga je i
proizvoljno zadati ako za time postoji potreba.
Bitno je napomenuti da će rezultati reznih sila biti dani u odnosu na lokalni koordinatni
sustav , rezultati naprezanja u odnosu na položaj u poprečnom presjeku, a rezultati
pomaka u odnosu na globalni koordinatni sustav.
Zadavanje rubnih uvjeta elemenata može biti i u globalnom i u lokalnom sustavu. Ako
ćemo rubne uvijete zadavati oslobađajući ili sprječavajući pomake čvorova pri njihovoj
kreaciji tada smo u domeni globalnog koordinatnog sustava. Međutim, ako ćemo veze
oslobađati naknadno, pri kreaciji elemenata, onda će se oznake oslobođenih veza odnositi
na lokalni koordinatni sustav elementa kojeg kreiramo.
y’, z’- slobodno odabrani koordinatni sustav, za zadavanje presjeka

x, y, z - lokalni koordinatni sustav štapa s ishodištem u težištu
NAREDBE
Značajke betona bitne za proračun:
CONC NO (1) definira broj koji identificira određeni materijal (u konstrukcijama koristimo više
(concrete) klasa betona!)
TYPE može biti:
- prema EUROCODE 2: C x (gdje je x brojka klase betona)
- prema DINu: B x (običan beton) ili SB x (prednapeti beton)
- za ostale propise kao i za proizvoljno zadavanje čvrstoće vidi HELP u sofistiku
Značajke čelika:
STEE NO (2) definira broj koji identificira armaturni čelik
(steel) TYPE može biti:
- prema EUROCODE 8: Fe x (gdje je x vlačna čvrstoća čelika ft)
- prema DINu: S x (armaturni čelik) ili ST x (čelik za prednapinjanje) (značenje x
vidi u HELPu u sofistiku)
- ostale propise i proizvoljno zadavanje pomoću fy i ft vidi u HELPu sofistika
Naredba za zadavanje pravokutnog ili “T” poprečnog presjeka.

SREC NO (1) broj poprečnog presjeka
(section rectangle) H - ukupna visina presjeka u m
B - ukupna širina presjeka u m
SO - udaljenost gornje armature od gornjeg ruba presjeka u cm
SU - udaljenost donje armature od donjeg ruba presjeka u cm
MNO (1) broj materijala od kojeg je presjek (beton)
MRF (2) - broj materijala armature (čelik, vidi STEE)
Naredba za zadavanje poprečnog presjeka proizvoljnog oblika.

SECT NO (1) broj poprečnog presjeka
(section)
TYPE - tip zadanog poligona:
POLY - O – zadaju se vanjske konture
- I – zadaju se unutarnje konture (šupljine unutar presjeka)
- OPZ, IPZ – oznake kada crtamo jednu polovicu simetričnog presjeka
- YM – zadaje se os simetrije dvjema točkama (po defaultu u težištu presjeka)
- Za ostale specifičnosti vidi HELP sofistika
MNO (1) broj materijala od kojeg je presjek (beton)
Zadavanje poprečnog presjeka po opsegu, pomoću diskretnih točaka.

VERT NO (1) broj poprečnog presjeka
YM, ZM - koordinate točaka u proizvoljno odabranom sustavu
Zadavanje položaja linijski raspodjeljene armature u proizvoljno odabranom sustavu.

LRF NO (1, 2) broj linije armature
YB, ZB - koordinate početne točke raspodjele
YE, ZE - koordinate završne točke raspodjele armature
LAY (1, 2) - oznaka linije u koju raspoređujemo armaturu (kasnije u izlazu možemo
vidjeti ukupnu količinu armature u cm2 za svaki pojedini LAY)
MRF (2) - broj materijala armature (čelika, vidi STEE)
MODUL AQP
Grafički prikaz zadanih poprečnih presjeka. Provjera ispravnosti onoga što smo zadali
NAMJENA pomoću AQUA.
Veličina i mjerilo slike.

SIZE TYPE
(veličina) 4 - DIN stranica A4, landscape
4 – DIN stranica A4, portrait
SC – mjerilo (npr. 1:50 -> SC 50, ako ništa ne napišemo mjerilo se prilagođava papiru)
W,H – širina i visina stranice u cm
NO (1) - broj presjeka koji se iscrtava

SECT TYPE
SECT - crtež poprečnog presjeka sa težišnim osima
TEXT - tekstualni ispis karakteristika presjeka
(ostalim naredbama u TYPE kasnije možemo tražiti i razdiobu naprezanja po presjeku,
armaturu, itd.)
MODUL GENF
Transformira (diskretizira) model sklopa iz beskonačno puta neodređenog kontinuuma u

METODA diskretni sustav, koji se može matematički opisati sustavom jednadžbi. Sklop se
KONAČNIH diskretizira elementima koji se sastaju u čvorovima, a čitava cjelina čini mrežu konačnih
ELEMENATA elemenata. Interpolacijom izračunatih čvornih vrijednosti pomaka unutar elemenata
moguće je proračunati pomake čitave konstrukcije.
(MKE)
Na osnovi pomaka dalje se računaju unutarnje sile.
Zadatak modula GENF je generiranje mreže konačnih elemenata na osnovi zadanih

NAMJENA parametara, što je prvi korak u analizi sklopa pomoću MKE.
Mreža čvorova je opisana u globalnom, a pojedini elementi imaju svoj lokalni koordinatni
KOORDINATNI sustav. Razlike ovih sustava su objašnjene u AQUA.
SUSTAV Uobičajeni globalni koordinatni sustav za prostorne modele (sustav SPAC): + smjer Z osi
gleda prema dolje, sustav je DESNI.
U slučaju kada nam nije potreban prostorni sustav, već ga možemo pojednostavniti na
ravninski, koristimo sustave GIRD ili FRAM.
FRAM - ravninski sustav u X-Y ravnini, preporučljivo postaviti opterećenja u smjeru osi
Y (primjer: ravninski okvir zgrade)
GIRD - ravninski sustav u X-Y ravnini, opterećenje djeluje u smjeru osi Z (primjer:
roštiljni sklop mosta)
NAREDBE
TYPE - definira globalne parametre sustava (FRAM, GIRD ili SPAC, vidi gore)
SYST
(sustav)
Čvorovi modela: koordinate i upetost (rubni uvjeti).
NODE iza naredbe slijede 3 broja (ravninski model), odnosno 4 broja (prostorni model)
(čvor) NO - broj čvora
X - koordinata u globalnom sustavu
Y
Z
FIX - upetost u čvoru:
PP: pomaci spriječeni u sva tri smjera (PX+PY+PZ)
YM: spriječeni momenti oko osi X i Z (MX + MZ)
XP: PY+PZ (dopušteni uzdužni pomaci, u smjeru X)
(za ostale načine sprječavanja ili oslobađanja pomaka vidi HELP u Sofistiku)
- povezivanje čvorova odnosom master-slave:

NODE 1 FIX KF NREF 2 -> čvor 1 je master čvoru 2 koji je slave
Pomoću ove naredbe jednom čvoru (slave) namećemo iste pomake kakve ima drugi čvor
(master). Rabi se u slučaju kada su dva elementa u prirodi spojena krajevima, ali su im u
modelu težišta presjeka razmaknuta, pa se spoj modelira s dva posebna čvora. Primjer:
spoj luka i nadlučnog sklopa kod nekih oblikovnih varijanti lučnog mosta.
Često je pri modeliranju elastomernog ležaja potrebno da ga se zamijeni oprugom

SPRI odgovarajuće krutosti. Za proračun zamjenske krutosti vidi separat za opremu mosta.
(element opruga) NO – broj elementa opruge
NA – početni čvor
N2 – krajnji čvor
CP – uzdužna (aksijalna) krutost opruge (jedini bitan podatak, nju zadajemo)
CT – poprečna krutost opruge (zanemari)
CM – krutost opruge na savijanje (zanemari)
Obično se elastomerni ležaj aproksimira dvjema (pokretni) ili trima oprugama
(nepokretni) koje imaju različite krutosti s obzirom da li djeluju vertikalno ili
horizontalno. Duljine tih opruga (fiktivne, samo u modeliranju) neka budu 10 cm.
Čvorove spajamo štapnim elementima, opisanim ovom naredbom. Budući da štapova ima
BEAM više, naredbu napišemo na početku, a potom brojeve slažemo u formu tablice.
(štapni element) NO (1-4) broj elementa
NA (1-4) broj početnog čvora
NE (1-4) broj završnog čvora
NCS (1) broj poprečnog presjeka štapnog elementa (iz AQUA)
DIV (10) podjela elementa u neki broj odsječaka, u kojima ćemo dobiti
rezultate (ispis unutarnjih sila)
Međusobni spoj štapova po defaultu je upet. Međutim, na nekim štapovima želimo
ostvariti zglobnu vezu na jednom kraju, što se radi dodavanjem podnaredbi, uz
specifikaciju oslobođenog momenta.
AHIN (MY ili MZ) – oslobađanje momenta na početku štapa
EHIN (MY ili MZ) – oslobađanje momenta na kraju štapa.
Lokalni koordinatni sustav BEAM elementa određen je sa dvije točke kojim se zadaje
element na slijedeći način:
- u ravnini (fram, gird)
- u prostoru (spac):
Ako je lokalna x os (uzdužna os elementa) paralelna sa globalnom z osi tada je lokalna z
os paralelna sa globalnom y osi:
To nam može zadavati probleme u smislu da vektor momenta My više nije okomit na
ravninu našeg modela i samim time nisu svi momenti savijanja u istoj ravnini (primjer:
stupovi kod okvirnog mosta). Tada moramo narediti SOFISTIKU da drugačije orijentira
lokalni koordinatni sustav naredbom NR unutar naredbe BEAM kod definiranja elementa.
Ako NR unosimo sa negativnim predznakom tada to znači da će se lokalni koordinatni
sustav rotirati za unesenu vrijednost kuta (u stupnjevima):
Kod nas će to biti kut od 90 (NR=-90) ili 270 (NR=-270) stupnjeva.

Pozitivna vrijednost NR naređuje sofistiku da os y lokalnog koordinatnog sustava usmjeri
prema točki koja se upisuje iza NR. Npr. NR=1 znači da će os y biti usmjerena prema
NODE 1 izvan ravnine modela.
MODUL STAR2
Statički proračun modela zadanog u GENFu i AQUAi, za pojedine slučajeve opterećenja

NAMJENA koja se zadaju u ovom modulu. Statički problemi rješavaju se metodom deformacije.
Mreža je opisana u globalnom, a pojedini elementi imaju svoj lokalni koordinatni sustav.
KOORDINATNI Lokalni koordinatni sustav, u kojemu će biti izlazni rezultati, objašnjen je u AQUA i
SUSTAV GENF.
Kod rješavanja naših zadaća obično nas zanimaju:
- unutarnje sile MY (moment savijanja), VZ (poprečna sila), N (uzdužna sila), a
ponekad i MZ i VY (kada opterećenje djeluje na konstrukciju u poprečnom
smjeru – npr. vjetar)
- značajke presjeka AZ, IY,
- reakcije, pomaci, momenti u smjeru Z
NAREDBE
Parametar kojim određujemo metodu proračuna

CTRL I - teorija I reda, rješavanje metodom deformacije
(Po teoriji II reda zadovoljili bismo uvjete ravnoteže na deformiranoj konstrukciji -
geometrijska nelinearnost. Obzirom da ne očekujemo velike deformacije, to nam nije
potrebno.)
GRP Odabir grupe elemenata na koju djeluje zadano opterećenje. Upisuje se prije LC.
Npr. GRP 0,1 znači da opterećenje koje slijedi djeluje na grupu elemenata 0 i 1.
Naredba kojom zadajemo određeni slučaj opterećenja.

LC NO (1-5) broj slučaja opterećenja
(loading case - slučaj FACT (default=1) faktor kojim množimo opterećenja (nije zadan, ostaje 1,
opterećenja) jer ćemo koeficijent sigurnosti za djelovanja ubaciti kasnije)
DLX, DLY, DLZ (default=0) - određujemo faktor za djelovanje vlastite težine u smjeru
x, y ili z (obično dlz 1 ili dlz -1). Ako izostavimo ovaj dio
program neće računati vlastitu težinu već ćemo je morati
mi sami zadati.
TITL – naziv slučaja opterećenja
Naredba kojom definiramo jednoliko raspodijeljeno opterećenje na jedan štapni element.

UL NO (1-4) broj opterećenog elementa
(uniform load) TYPE (PZ) tip i smjer opterećenja: opterećenje u globalnom koor. sustavu,
u smjeru osi Z (za ostale smjerove i tipove opterećenja vidi HELP)
TYPE TS – jednolika promjena temperature
TYPE T2 – promjena temperature koja se zadaje kao razlika u zagrijavanju gornjeg i
donjeg dijela konstrukcije (osunčana površina i površina u sjeni)
P - iznos opterećenja u kN/m kod kontinuiranog opterećenja ili u oC kod temperature
Naredba kojom definiramo jednoliko raspodijeljeno opterećenje na skupinu štapnih

GUL elemenata.
(uniform load on a NO (1) broj prvog opterećenog elementa
beam group) TYPE (PZ) tip i smjer opterećenja: opterećenje u globalnom koor. sustavu,
u smjeru osi Z (za ostale smjerove i tipove opterećenja vidi HELP)
P - iznos opterećenja u kN/m
NOE (4) broj posljednjeg opterećenog elementa
NL Naredba kojom se definira koncentrirano opterećenje u čvoru.

NO broj opterećenog čvora,
(nodal load) TYPE tip i smjer opterećenja
P1 iznos opterećenja u kN
MODUL ELSE
Program za analizu i ocjenu djelovanja prometnog opterećenja na konstrukciju

NAMJENA simulacijom kretanja zadanog vozila po danoj prometnoj traci. Različiti položaji vozila
mjerodavni su za određivanje najvećih reznih sila u pojedinim presjecima. Program
generira utjecajne linije i automatski vrši njihovu analizu, te potom postavlja vozilo u
najnepovoljniji položaj i određuje rezne sile, i to preko matrice krutosti konstrukcije, koja
je već načinjena u programu STAR2.
Vozilo se po mostu kreće po voznoj traci, koja je definirana u skladu s propisima za

VOZNA TRAKA opterećenje i postavljena tako da dobijemo najnepovoljnije utjecaje. U složenijem slučaju
ona ima proizvoljnu geometriju na promatranom modelu, no za jednostavan slučaj ona se
poklapa s osima naših elemenata. Vozna traka definirana je s najmanje 2 točke, koje će
biti spojene krivuljom zadane geometrije. Može biti zadana i proizvoljno s više točaka
zavisno od pružanja nivelete.
Tipska vozila za prometno opterećenje na cestovnim i željezničkim mostovima definirana

TIPSKO VOZILO su propisima.
Ispred i iza cestovnog vozila prometna traka je opterećena kontinuiranim opterećenjem. U

našem slučaju načinjen je jednostavni linijski model cestovnog mosta, pa je prometno
opterećenje zamijenjeno linijskim. Ovako modificirano vozilo, mjerodavno za određivanje
unutarnjih sila, zadajemo sami, umjesto da koristimo gotov model iz datoteke programa.
NAREDBE
Geometrija vozne trake.

LGEO NO (1) broj trake
(geometry of a lane S (1, 2) točke koje definiraju početak i završetak vozne trake na mostu. Može ih biti i više
axis) (1,2,3,4...n) kada je riječ o zakrivljenoj voznoj traci
X Y Z- koordinate točaka koje definiraju voznu traku
Odabir vozne trake za proračun reznih sila (može ih biti zadano više!)
LSEL NO broj odabrane vozne trake
INT 1 ekscentično opterećenje u odnosu na os elementa konstrukcije na koji se prenosi se
zamjenjuje momentom torzije
DZ 1 udaljenost čvorova na koje se veže prometno opterećenje u smjeru Z iznosi 1m
Izrada utjecajnih ploha (za naš, linijski slučaj, utjecajnih linija), nakon čega program vrši
CALC proračun unutarnjih sila za mjerodavne položaje vozila na mostu i nakon toga pronalazi
(influence surfaces) anvelopu unutarnjih sila od opterećenja vozilom.
TYPE (MY, MZ, VZ, VY, N) definira unutarnje sile za koje će biti načinjene uticajne
linije
LMAX broj kojim će biti označen slučaj opterećenja koji daje max.
utjecaja (anvelopa!)
LMIN broj kojim će biti označen slučaj opterećenja koji daje min.
utjecaja
FROM najmanji broj elementa za koji se traži utjecaj prometnog opterećenja
TO najveći broj elementa za koji se traži utjecaj prometnog opterećenja
SYST globalni parametar, vrsta sustava (vidi u GENF)
POSL Definiranje opterećenja u voznoj traci.

NO – broj vozne trake
YEX – položaj vozila u voznoj traci (pozitivna vrijednost – udaljenost desno u poprečnom
smjeru)
LANE Dinamički faktor za voznu traku.

YRB, YLB – parametri kojima se definira širina vozne trake
PHIB – dinamički faktor
CASE
(loadcase) Unos opterećenja vozilom (definiranje vozila) je u formi sličnoj onoj koja je definirana u
STAR2.
NO broj slučaja opterećenja
Tip vozila.
TYPL U slijedećem slučaju sami zadajemo nestandardno vozilo:
NO (1) broj vozne trake koju opterećujemo
TYPE (cons) tipsko vozilo (cons znači jednoliko opterećenje, a moramo ga
zadati ispred i iza nestandardnog vozila)
FACZ (1.5 - EC2) Budući da tražimo faktoriziranu anvelopu unutarnjih sila, ovdje
umećemo koeficijent sigurnosti
P5 (0) opterećenje ispred i iza vozila. Uzeli smo ga u obzir kod proračuna
opt. p, pa je ovdje = 0 (zadaje se samo formalno!)
Ili možemo zadati tipsko vozilo po ECu za shemu 1:

TYPL 1 SLW P1 240 P2 9 P3 3 P4 0. P5 0. P6 0. P8 0. – za voznu traku gdje se nalazi
vozilo
TYPL 2 SLW P1 160 P2 2.5 P3 3 P4 0. P5 0. P8 0 – za ostale vozne trake gdje djeluje
samo kontinuirano opterećenje
TYPL 3 SLW P1 0 P2 2.5. P3 X. P4 0. P5 0. P8 0. – za preostali dio gdje nema prometnog
opterećenja.
Definiranje vozila koje se sastoji od proizvoljnog broja koncentriranih opterećenja

PLOA definiranih na nekoj međusobnoj udaljenosti.
(concentrated loads) P (221,9) iznos koncentriranog opterećenja
A (1.2) udaljenost od prethodno definiranog opterećenja
PHI (0) parametar koji kontrolira korištenje dinamičkog faktora. Ako je 0, tada se
dinamički faktor ne koristi. U našem slučaju on je uključen ranije.
MODUL MAXIMA
Program MAXIMA pronalazi ekstremne vrijednosti unutarnjih sila, naprezanja i reakcija

NAMJENA koje su ranije proračunate drugim programima (npr. STAR2 i ELSE). Superpozicija
opterećenja može biti bezuvjetna (npr. stalno opt.!), uvjetna (pokretno opterećenje), ili
alternativna (snijeg ILI vjetar).
G - stalno opterećenje, djeluje uvijek, utjecaj prisutan u svakoj kombinaciji

ANVELOPA p (kontinuirano prometno opterećenje) - kada djeluje nepovoljno, odnosno povećava iznos
UNUTARNJIH SILA unutarnje sile, superponira se s utjecajem G
NAREDBE
Naredba kojom odabiremo slučajeve opterećenja koji će se uzeti u obzir.

LC NO (1-5) broj slučaja opterećenja, koja su pod istim brojem definirana u
(loading case) STAR2
TYPE - tip opterećenja (opisuje računalu što činiti s određenim slučajem
opterećenja)
G - stalno opterećenje (djeluje uvijek)
P - pokretno opterećenje (djeluje kada povećava unutarnju silu od G)
F - pribraja se prethodnim slučajevima opterećenja
A1 do A9 - alternativno opterećenje (moguće je zadati više skupina
alternativnih opt., od koji djeluje samo najnepovoljnije)
AG grupa opterećenja od kojih se obavezno uzima samo jedno
FACT (1.35 za stalno, 1.5 za pokretno) - na ovome mjestu faktoriziramo
utjecaje opterećenja
EXTR - definira traženje ekstremnih utjecaja (unutarnjih sila)

SUPPE MAX - traže se najveći utjecaji
(superposition) MIN - traže se najmanji utjecaji
MAMI - i najveći i najmanji utjecaji (čitava anvelopa)
TYPE - tip unutarnje sile za koju se traži anvelopa
STMY - moment oko osi Y u štapnom elementu
STMZ - moment oko osi Z u štapnom elementu
STQY - poprečna sila u smjeru osi Y
STQZ - poprečna sila u smjeru osi Z
STN - uzdužna sila
Pazi: samo u ovom modulu poprečna sila označava se sa QZ, dok je VZ oznaka
rezervirana za pomake!
PZ - reakcije
LC1, LC2 - broj slučaja opterećenja pod kojim će anvelopa biti spremljena
MODUL AQB
Proračun naprezanja za zadana opterećenja i kombinacije naprezanja.

NAMJENA
BEAM (od) to (do) step 1 NCS (broj pop. presjeka) TYPE beam – definiranje elemenata
BEAM za koje tražimo naprezanja
Definiranje vrsta opterećenja od kojih želimo naprezanja:

LC NO – broj opterećenja iz star2 ili iz maxime
TYPE – tip opterećenja:
G1 vlastita težina
ZT temperatura
ZW vjetar
L prometno opterećenje
Definiranje kombinacije opterećenja

COMB EXTR ekstremne vrijednosti kombinacija
MAX, MIN – maksimalne i minimalne
SCOM – vrijednosti naprezanja uzimaju se za ovdje definirane unutarnje sile i/ili za
njihove kombinacije
N,MY,MZ,VY,VZ – unutarnje sile
LC1, LC2,... – loadcaseovi za koje tražimo naprezanja
LCST – broj loadcasea u koji pohranjujemo naprezanja
Naredba koja računa naprezanja

STRE SMOD k bh– proračun naprezanja se vrši po poprečnim presjecima
Kada uz bh stoji još troznamenkasti broj (kxxx), on označava loadcase u koji se

pohranjuju minimalna (xxx) i maksimalna (xxx+1) naprezanja od svih onih opterećenja
navedenih u COMBu
MODUL GRAF
Program GRAF izrađuje grafički prikaz podataka dobivenih drugim modulima.

Konkretno, moguć je prikaz:
NAMJENA elementi konstrukcija:
- čvorovi i elementi
- uvjeti oslanjanja
- poprečni presjeci
- lokalni koordinatni sustav
rezultati:
- opterećenja
- unutarnje sile
- oblik deformirane konstrukcije
- utjecajne linije
- naprezanja
- armatura
NAREDBE
Naredba kojom odabiremo veličinu papira i mjerilo printanja.

SIZE TYPE - veličina papira - predznak znači orjentaciju (+ - landscape, - - portrait)
4 - DIN format A4
Naredba koja uređuje plotanje mreže konačnih elemenata.

STRU NUME 1 - plota se broj svakog elementa
NUMN 1 - plota se broj svakog čvora
- naslov svake pojedine slike

HEAD
NO - broj slučaja opterećenja za koji tražimo grafički prikaz unutarnjih sila
LC
TYPE ANGL (30 -30 90) kut aksonometrijskog prikaza

VIEW
Rezultati za štapni element.

BEAM TYPE MY - momenti oko osi Y
VZ - poprečne sile u smjeru Z
SZ - vertikalne reakcije
SIGU – naprezanja u gornjem dijelu presjeka
SIGL – naprezanja u donjem dijelu presjeka
UNIT vrijednost unutarnje sile u zadanim jedinicama, isplotana kao 1cm
SCHH visina slova (legende)
STYP tip elementa (BEAM) može biti i PILE, TRUSS i PIPE
Primjer br. 1 REBRASTI GREDNI MOST
Zadatak: Izvršiti proračun rasponskog sklopa cestovnog mosta u uzdužnom smjeru, prema uzdužnom rasporedu
prikazanom na skici. Most je na magistralnoj cesti.
U statičkom smislu most je kontinuirani nosač preko 4 polja. U poprečnom presjeku nosivi sklop se sastoji od
dva rebra. Model je pojednostavljen prethodno provedenim ručnim proračunom poprečne preraspodjele, tako da
se pomoću računala računaju unutarnje sile u kontinuiranom linijskom nosaču T presjeka preko 4 polja.
Poprečna preraspodjela je prikazana na priloženim skicama.
Analizom opterećenja dobivene su slijedeće vrijednosti:
stalno opterećenje 92.2 kN/m

(vlastita tež. + dodatno stalno)
pokretno kontinuirano 24.898 kN/m
(opt. ispred, iza i sa strane tipskog vozila)
opterećenje vozilom 221.96 kN/m
U proračun nisu uvršteni faktori sigurnosti (stalno opterećenje s 1.35, a pokretno opterećenje s 1.5).
U grafičkom ispisu tražene su zasebno tri anvelope unutarnjih sila:

1. od stalnog opterećenja
2. od pokretnog kontinuiranog opterećenja
2. od opterećenja vozilom koje se kreće po mostu
Za dimenzioniranje je potrebno načiniti sumarnu anvelopu i izvršiti pokrivanje momentnog dijagrama (glavna
uzdužna armatura), kao i poprečnih sila (vilice). Grafički ispis služi za kvalitativnu provjeru rezultata1, dok se
tekstualni ispis (file) koristi za konstrukciju sumarnih anvelopa (M i T dijagrama).
1
U programskom zadatku za vježbe je dovoljno priložiti ulazni file za proračun s grafičkim ispisima (prikaz ekstremnih vrijednosti
mjerodavnih unutarnjih sila, M i T, s upisanim međuvrijednostima iz tekstualnog ispisa), kao i ispis reakcija (nefaktorizirane, za odabir
ležaja)
+PROG AQUA urs:1
HEAD POPRECNI PRESJECI
ECHO OPT FULL EXTR
NORM DC EC 2
CONC 1 TYPE C 30
STEE 2 S 450
SECT 1 $poprecni presjek-prvo polje

POLY O MNO 1
VERT 1 Y= 0.0000 Z= 0.0000 $KORDINATE RUBNIH TOCAKA POPRECNOG PRESJEKA
2 Y= 2.3410 Z= 0.0000
3 Y= 2.5300 Z= 0.0000 TYPE NEFF
4 Y= 2.5300 Z= 0.2500 TYPE NEFF
5 Y= 2.3410 Z= 0.2659
6 Y= 0.7500 Z= 0.4000
7 Y= 0.7000 Z= 1.2000
8 Y= -0.7000 Z= 1.2000
9 Y= -0.7500 Z= 0.4000
10 Y= -1.5000 Z= 0.2500
11 Y= -2.3720 Z= 0.2500
12 Y= -2.6850 Z= 0.2500 TYPE NEFF
13 Y= -2.6850 Z= 0.0000 TYPE NEFF
14 Y= -2.3720 Z= 0.0000
LRF NO 2 2.341 0.05 -2.372 0.05 lay 2 MRF 2 $KORDINATE ARMATURE GORNJE ZONE
LRF NO 1 0.65 1.15 -0.65 1.15 lay 1 MRF 2 $KORDINATE ARMATURE DONJE ZONE
CUT 1 ZB S MNO 1 MRF 2 LAY 0
SECT 2 $poprecni presjek-drugi lezaj

POLY O MNO 1
VERT 1 Y= 0.0000 Z= 0.0000
2 Y= 1.6260 Z= 0.0000
3 Y= 2.5300 Z= 0.0000 TYPE NEFF
4 Y= 2.5300 Z= 0.2500 TYPE NEFF
5 Y= 1.6260 Z= 0.3262
6 Y= 0.7500 Z= 0.4000
7 Y= 0.7000 Z= 1.2000
8 Y= -0.7000 Z= 1.2000
9 Y= -0.7500 Z= 0.4000
10 Y= -1.5000 Z= 0.2500
11 Y= -1.6570 Z= 0.2500
12 Y= -2.6850 Z= 0.2500 TYPE NEFF
13 Y= -2.6850 Z= 0.0000 TYPE NEFF
14 Y= -1.6570 Z= 0.0000
SECT 3 $poprecni presjek-drugo polje

POLY O MNO 1
VERT 1 Y= 0.0000 Z= 0.0000
2 Y= 2.4460 Z= 0.0000
3 Y= 2.5300 Z= 0.0000 TYPE NEFF
4 Y= 2.5300 Z= 0.2500 TYPE NEFF
5 Y= 2.4460 Z= 0.2571
6 Y= 0.7500 Z= 0.4000
7 Y= 0.7000 Z= 1.2000
8 Y= -0.7000 Z= 1.2000
9 Y= -0.7500 Z= 0.4000
10 Y= -1.5000 Z= 0.2500
11 Y= -2.4770 Z= 0.2500
12 Y= -2.6850 Z= 0.2500 TYPE NEFF
13 Y= -2.6850 Z= 0.0000 TYPE NEFF
14 Y= -2.4770 Z= 0.0000
SECT 4 $poprecni presjek-treci lezaj

POLY O MNO 1
VERT 1 Y= 0.0000 Z= 0.0000
2 Y= 1.6860 Z= 0.0000
3 Y= 2.5300 Z= 0.0000 TYPE NEFF
4 Y= 2.5300 Z= 0.2500 TYPE NEFF
5 Y= 1.6860 Z= 0.3211
6 Y= 0.7500 Z= 0.4000
7 Y= 0.7000 Z= 1.2000
8 Y= -0.7000 Z= 1.2000
9 Y= -0.7500 Z= 0.4000
10 Y= -1.5000 Z= 0.2500
11 Y= -1.7170 Z= 0.2500
12 Y= -2.6850 Z= 0.2500 TYPE NEFF
13 Y= -2.6850 Z= 0.0000 TYPE NEFF
14 Y= -1.7170 Z= 0.0000
END
+prog aqup urs:2

HEAD POPRECNI PRESJEK
SIZE TYPE 4
SECT 1 SECT
SECT 1 TEXT
SECT 2 SECT
SECT 2 TEXT
SECT 3 SECT
SECT 3 TEXT
SECT 4 SECT
SECT 4 TEXT
END
+PROG GENF urs:3

HEAD REBRASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL
CTRL WARN 910
echo OPT FULL VAL YES
SYST TYPE spac
NODE 1 0 0 0 PPYM $CVOR 1 (KORDINATE) OSI UPORNJAKA U1
2 12.75 0 0
3 15 0 0 XPYM $CVOR 2 (KORDINATE) OSI STUPA S2
4 17.85 0 0
5 31.15 0 0
7 36.85 0 0
8 50.15 0 0
10 55.25 0 0
11 68 0 0 XPYM $CVOR 5 (KORDINATE) OSI UPORNJAKA U5
BEAM NO NA NE NCS DIV
1 1 2 1 10 $STAPNI ELEMENT 1 IZMEDJU CVOROVA 1 I 2
END
+PROG STAR2 urs:4

HEAD ZADAVANJE OPTERECENJA
ECHO FULL NO
CTRL I
LC 1 TITL 'Vl.tezina i dodatno stalno opt'
GUL 1 PZ p 92.23 noe 10 $VLASTITA TEZINA NA STAPOVE 1,2,3,4
LC 2 1 TITL 'kont prometno opt I polje'
UL 1 TYPE PZ P 24.898 $KONTINUIRANI PROMET NA STAP 1
LC 3 1 TITL 'kont prometno opt II polje'
LC 4 1 TITL 'kont prometno opt III polje'
LC 5 1 TITL 'kont prometno opt IV polje'
END
+PROG MAXIMA urs:50

HEAD KOMBINACIJE OPTERECENJA P
COMB 1 STAN
LC 2 TYPE Q FACT 1.0
3 TYPE Q FACT 1.0
4 TYPE Q FACT 1.0
5 TYPE Q FACT 1.0
SUPP COMB 1 EXTR MAMI ETYP BEAM TYPE MY INC 10 LC 100
SUPP COMB 1 EXTR MAMI ETYP BEAM TYPE VZ INC 10 LC 200
END
+PROG ELSE urs:6

HEAD
CTRL WARN 910
ECHO FULL YES
LGEO NO S X Y Z
1 1 0.0 0.0 0.0 $POCETAK MOSTA
1 2 68. 0.0 0.0 $KRAJ MOSTA
LSEL 1 INT 0
CALC TYPE MY LMAX 30 LMIN 31 FROM 1 TO 10 SYST SPAC
CALC TYPE VZ LMAX 40 LMIN 41 FROM 1 TO 10 SYST SPAC
CASE 50
POSL 1 EVAL 0
TYPL 1 TYPE CONS FACZ 1.0 P5 0
PLOA P 221.96 PHI 0 $KONCENTRIRANI PROMET OSOVINA 1
PLOA P 221.96 A 1.2 PHI 0 $KONCENTRIRANI PROMET OSOVINA 2
END
+PROG WING urs:51
$ WinGraf document (version 14.81-23) from 8.04.09 , 10:30:12
HEAD
CTRL OPT INP
CTRL OPT GSTR VAL DEFA
$ DB NO 1 TITL 'gredni_most_dva_rebra_cetiri_raspona.cdb'
CTRL OPT AXIS VAL DEFA
$ graphics 1 | Picture 1 | Layer 1 : Numbers of nodes
PAGE FIRS -2 LANO 1 UNIO 16 PAG 'PAGE'
SIZE TYPE LP SC 0 MARG NO FORM STAN SPLI '3*1'
SIZ2
HEAD 'ELEMENTI MODELA MOSTA'
AND POSI 1 POSL 0 POSR 100 POSD 66.666672 POSU 100
SCHH H6 0.3000000
SCH2 DIRE DEFA OFFS 3 FMVY 0.6000000
GRID TYPE NO DIRE DEFA OFFP 0 OFFC 0 OFF3 0 TOLA 15 TOLZ -5
LC NO 1 DESI 1
BOX
VIEW TYPE DIRE X 0 Y -1 Z 0 AXIS POSZ ROTA 0
DEFO TYPE NO EXPO 0 SMOV NO
SELE NUMB 0
STRU NUMN NNO FILL NO REPR DTXT UNIT -1001.3750 SCHH YES
$ graphics 1 | Picture 2 | Layer 1 : Number of element
AND POSI 2 POSL 0 POSR 100 POSD 33.333336 POSU 66.666664
STRU NUME ENO FILL NO REPR DTXT UNIT -1001.3750 SCHH YES
$ graphics 1 | Picture 3 | Layer 1 : Beam Elements , Numbers of cross section
AND POSI 3 POSL 0 POSR 100 POSD -2.98023E-06 POSU 33.333332
SCH2 FMVY 0.8000000
VIEW TYPE DIRE X 0.1179864 Y -0.9784971 Z 0.1691823 AXIS POSZ ROTA 0
SELE NUMB 0
STRU NUME SNO NUMN BEAM FILL NO REPR DTXT UNIT -1004.3281 SCHH YES
$ graphics 1 | Picture 3 | Layer 2 : Beam Elements , Contour of Cross section
AND
SCHH H6 -0.3000000
SCH2 DIRE DEFA OFFS DEFA FMVY DEFA
STRU NUME SECT NUMN BEAM FILL NO REPR DSTR UNIT -1004.3281 SCHH NO
$ graphics 2 | Picture 1 | Layer 1 : All loads LC: 1
SIZ2
HEAD 'VLASTITA TEZINA+DODATNO STALNO-MY I Qz - NEFAKTORIZIRANO'
SCHH H6 0.3000000
SCH2 DIRE DEFA
SELE NUMB 0
LOAD TYPE ALL UNIT -1001.3750 SCHH YES SING VECT FILL NO REPR DREP ETYP ALL
GTYP INP
$ graphics 2 | Picture 2 | Layer 1 : Beam Elements , Bending moment My LC: 1
SCH2 DIRE DEFA
BEAM TYPE MY UNIT -1001.3750 SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN
$ graphics 2 | Picture 3 | Layer 1 : Beam Elements , Shear force Vz LC: 1
SCHH H6 0.3000000
SCH2 DIRE DEFA
BEAM TYPE VZ UNIT -1004.3281 SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN
SIZ2
HEAD 'PROMET KONTINUIRANO-MAX Mz I MIN Mz - NEFAKTORIZIRANO'
AND POSI 1 POSL 0 POSR 100 POSD 50 POSU 100
SCH2 DIRE DEFA
LC NO 100
LC NO 101
SIZ2
HEAD 'PROMET KONTINUIRANO-MAX Qz I MIN Qz - NEFAKTORIZIRANO'
SCH2 DIRE DEFA
LC NO 200
LC NO 201
SIZ2
HEAD 'PROMET KONCENTRIRANO-MAX My I MIN My - NEFAKTORIZIRANO'
SCH2 DIRE DEFA
LC NO 30
LC NO 31
SIZ2
HEAD 'PROMET KONCENTRIRANO-MAX Qz I MIN Qz - NEFAKTORIZIRANO'
SCH2 DIRE DEFA
LC NO 40
LC NO 41
$ Definitions of interactive work
INTE SET 0 PAR1 1 PAR2 3 PAR3 1
END
Presjek br. 1.
Cross section No 1
A = 2.8785 [m2] ys = 0.008 [m] zs = 0.422 [m]
It = 0.491 [m4] ysc= 0.019 [m] zsc= 0.407 [m]
Iy = 0.351 [m4] Iz = 3.530 [m4] Iyz= 0.014 [m4]
effective cross sections:
A = 2.7515 [m2] ys = 0.037 [m] zs = 0.436 [m]
It = 0.254 [m4] ysc= -0.010 [m] zsc= 0.189 [m]
Iy = 0.339 [m4] Iz = 2.737 [m4] Iyz= -0.011 [m4]
Presjek br. 2.
Cross section No 2
A = 2.8785 [m2] ys = 0.008 [m] zs = 0.422 [m]
It = 0.491 [m4] ysc= 0.018 [m] zsc= 0.407 [m]
Iy = 0.351 [m4] Iz = 3.531 [m4] Iyz= 0.014 [m4]
A = 2.3611 [m2] ys = 0.019 [m] zs = 0.485 [m]
It = 0.254 [m4] ysc= -0.010 [m] zsc= 0.189 [m]
Iy = 0.296 [m4] Iz = 1.175 [m4] Iyz= -0.005 [m4]
Presjek br. 3.
Cross section No 3
A = 2.8785 [m2] ys = 0.008 [m] zs = 0.422 [m]
It = 0.490 [m4] ysc= 0.019 [m] zsc= 0.406 [m]
Iy = 0.351 [m4] Iz = 3.531 [m4] Iyz= 0.014 [m4]
A = 2.8052 [m2] ys = 0.037 [m] zs = 0.430 [m]
It = 0.254 [m4] ysc= -0.010 [m] zsc= 0.189 [m]
Iy = 0.344 [m4] Iz = 3.049 [m4] Iyz= -0.011 [m4]
Presjek br. 4.
Cross section No 4
A = 2.8785 [m2] ys = 0.008 [m] zs = 0.422 [m]
It = 0.492 [m4] ysc= 0.019 [m] zsc= 0.407 [m]
Iy = 0.351 [m4] Iz = 3.530 [m4] Iyz= 0.014 [m4]
A = 2.3955 [m2] ys = 0.021 [m] zs = 0.480 [m]
It = 0.254 [m4] ysc= -0.010 [m] zsc= 0.189 [m]
Iy = 0.300 [m4] Iz = 1.271 [m4] Iyz= -0.006 [m4]
WINGRAF (V14.81-23) 8.04.2009 Zagreb University Faculty of Civil Engineering * 10000 Zagreb
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
0.
10000. 20000. 30000. 40000. 50000. 60000. mm
Numbers of nodes (Max=11) M 1 : 269

Y X
Z
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
0.
10000. 20000. 30000. 40000. 50000. 60000. mm
Number of element, Beam Elements (Max=10) M 1 : 269

Y X
Z
3 2 2 1
2 3 4 4
1 2
0.
10000. 20000. 30000. 40000. 50000. 60000. mm
Beam Elements , Numbers of cross section (Max=4) M 1 : 267

Y X Beam Elements , Contour of Cross section X * 0.993
Z Y * 0.206
Z * 0.986
REBRASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL

ELEMENTI MODELA MOSTA
PAGE 1
92.2
92.2
92.2 92.2 92.2 92.2 92.2 92.2 92.2 92.2
0.
10000. 20000. 30000. 40000. 50000. 60000. mm
All loads, Loadcase 1 Vl.tezina i dodatno stalno opt , (1 cm 3D = unit) Beam line load (force) in global Z (Unit=68.8 kN/m ) (Max=92.2) M 1 : 269
Y X
Z
-2758
-2592
-2592
-880.1
-880.1
-610.9
-610.9
-494.3
-494.3
0.
134.9
176.5
228.2
1460
1460
1487
1487
10000. 20000. 30000. 40000. 50000. 60000. mm
Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 1 Vl.tezina i dodatno stalno opt , 1 cm 3D = 2750. kNm (Min=-2758.) (Max=1487.) M 1 : 269
Y X
Z
885.0
867.4
864.5
657.0
622.1
604.6
518.9
113.9
69.0
48.6
8.77
0.
-518.9
-604.6
-622.1
-657.0
-864.5
-867.4
-885.0
10000. 20000. 30000. 40000. 50000. 60000. mm
Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 1 Vl.tezina i dodatno stalno opt , 1 cm 3D = 2164. kN (Min=-885.0) (Max=885.0) M 1 : 269
Y X
Z

VLASTIT A TEZINA+DODATNO ST ALNO-MY I Qz - NEFAKTORIZIRANO
PAGE 2
0.
52.2
121.3
121.3
133.0
133.0
165.1
187.7
187.7
203.5
203.5
599.8
599.8
687.2
687.2
10000. 20000. 30000. 40000. 50000. 60000. mm
Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 100 MAX-MY BEAM , 1 cm 3D = 687.5 kNm (Max=687.2) M 1 : 269
Y X
Z
-909.7
-821.0
-821.0
-425.3
-425.3
-368.4
-368.4
-266.5
-237.4
-237.4
0.
10000. 20000. 30000. 40000. 50000. 60000. mm
Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 101 MIN-MY BEAM , 1 cm 3D = 687.5 kNm (Min=-909.7) (Max=-1.2485e-09) M 1 : 269
Y X
Z

PROMET KONTINUIRANO-MAX My I MIN My - NEFAKTORIZIRANO
PAGE 3
265.6
264.5
241.5
194.7
193.5
185.4
173.4
33.4
33.4
30.3
30.3
26.7
26.7
8.09
8.09
0.
10000. 20000. 30000. 40000. 50000. 60000. mm
Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 200 MAX-VZ BEAM , 1 cm 3D = 275.0 kN (Max=265.6) M 1 : 269
Y X
Z
0.
-8.09
-8.09
-26.7
-26.7
-30.3
-30.3
-33.4
-33.4
-173.4
-185.4
-193.5
-194.7
-241.5
-264.5
-265.6
10000. 20000. 30000. 40000. 50000. 60000. mm
Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 201 MIN-VZ BEAM , 1 cm 3D = 275.0 kN (Min=-265.6) (Max=-8.09) M 1 : 269
Y X
Z

PROMET KONTINUIRANO-MAX Qz I MIN Qz - NEFAKTORIZIRANO
PAGE 4
0.
142.1
149.6
171.0
182.0
182.0
449.6
449.6
535.6
535.6
554.2
554.2
0.1248E-3
1280
1280
1327
1327
10000. 20000. 30000. 40000. 50000. 60000. mm
Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 30 L- MAX-My , 1 cm 3D = 1375. kNm (Max=1327.) M 1 : 269
Y X
Z
-715.6
-715.6
-682.4
-608.2
-608.2
-552.7
-552.7
-471.4
-471.4
-250.2
-250.2
0.
10000. 20000. 30000. 40000. 50000. 60000. mm
Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 31 L- MIN-My , 1 cm 3D = 687.5 kNm (Min=-715.6) (Max=-8.9387e-06) M 1 : 269
Y X
Z

PROMET KONCENTRIRANO-MAX My I MIN My - NEFAKTORIZIRANO
PAGE 5
434.5
434.0
433.5
422.2
387.8
379.5
377.4
47.7
45.5
40.5
30.1
0.
10000. 20000. 30000. 40000. 50000. 60000. mm
Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 40 L- MAX-Vz , 1 cm 3D = 687.5 kN (Max=434.5) M 1 : 269
Y X
Z
0.
-12.1
-30.1
-40.5
-45.5
-47.7
-377.4
-379.5
-387.8
-422.2
-433.5
-434.0
-434.5
10000. 20000. 30000. 40000. 50000. 60000. mm
Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 41 L- MIN-Vz , 1 cm 3D = 687.5 kN (Min=-434.5) (Max=-12.1) M 1 : 269
Y X
Z

PROMET KONCENTRIRANO-MAX Qz I MIN Qz - NEFAKTORIZIRANO
PAGE 6
Primjer br. 2 PLOČASTI GREDNI MOST
Zadatak: Izvršiti proračun rasponskog sklopa cestovnog mosta u uzdužnom smjeru, prema uzdužnom rasporedu
prikazanom na skici. Most je na magistralnoj cesti.
U statičkom smislu most je kontinuirani nosač preko 2 polja. U poprečnom smislu nosivi sklop je puna
armiranobetonska ploča. Model je pojednostavljen prethodno provedenim ručnim proračunom sudjelujuće širine
ploče (separat!), tako da se pomoću računala računaju unutarnje sile u kontinuiranom linijskom nosaču
pravokutnog presjeka preko 2 polja (proračun ploče oslonjene na dva kraja na metar širine).
Analizom opterećenja dobivene su slijedeće vrijednosti:
stalno opterećenje na 1 m širine 25.5 kN/m

(vlastita tež. + dodatno stalno)
pokretno kontinuirano 5,83 kN/m
(opt. ispred, iza i sa strane tipskog vozila)
opterećenje vozilom 107.53 kN/m
U proračun nisu uvršteni faktori sigurnosti (stalno opterećenje s 1.35, a pokretno s 1.5).
U grafičkom ispisu tražene su zasebno dvije anvelope unutarnjih sila:

1. od stalnog opterećenja
2. od pokretnog kontinuiranog opterećenja
2. od opterećenja vozilom koje se kreće po mostu
Za dimenzioniranje je potrebno načiniti sumarnu anvelopu i izvršiti pokrivanje momentnog dijagrama (glavna
uzdužna armatura), kao i poprečnih sila (eventualno postaviti vilice). Grafički ispis služi za kvalitativnu provjeru
rezultata2, dok se tekstualni ispis (file) koristi za konstrukciju sumarnih anvelopa (M i T dijagrama).
2
U programskom zadatku za vježbe je dovoljno priložiti ulazni file za proračun s grafičkim ispisima (prikaz ekstremnih vrijednosti
mjerodavnih unutarnjih sila, M i T, s upisanim međuvrijednostima iz tekstualnog ispisa), kao i ispis reakcija (nefaktorizirane, za odabir
ležaja)
+PROG AQUA urs:1
HEAD POPRECNI PRESJECI
ECHO OPT FULL NO
NORM DC EC 2
CONC 1 TYPE C 25
STEE 2 S 450
SREC 1 0.70 1.00 so 5 su 5 ASO 0 SYM MNO 1 MRF 2
$POPRECNI_PRESJEK_PLOCE_VISINE_0.7m_I_SIRINE_1m
END
+prog aqup urs:2

HEAD POPRECNI PRESJEK
SIZE TYPE 4
SECT 1 SECT
SECT 1 TEXT
END
+PROG GENF urs:3

HEAD PLOCASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL
CTRL WARN 910
echo OPT FULL VAL YES
PAGE LANO 1
SYST TYPE spac
NODE 1 0 0 0 PPYM $CVOR 1 (KORDINATE) OSI UPORNJAKA U1
NODE 2 14.5 0 0 XPYM $CVOR 2 (KORDINATE) OSI STUPA S2
NODE 3 29 0 0 XPYM $CVOR 3 (KORDINATE) OSI UPORNJAKA U2
BEAM NO NA NE NCS DIV
END
+PROG STAR2 urs:4

HEAD ZADAVANJE OPTERECENJA
ECHO FULL NO
CTRL I
LC 1 TITL 'Vlastita tezina'
GUL 1 PZ p 25.5 noe 2 $VLASTITA TEZINA NA STAPOVE 1 I 2
LC 2 1 TITL 'Kont.prometno opt I polje'
LC 3 1 TITL 'Kont.prometno opt II polje'
END
+PROG MAXIMA urs:5

HEAD KOMBINACIJE OPTERECENJA G+P
COMB 1 STAN
LC 2 P 1.0
3 P 1.0
SUPP COMB 1 EXTR MAMI ETYP BEAM TYPE MY INC 10 LC 100
SUPP COMB 1 EXTR MAMI ETYP BEAM TYPE VZ INC 10 LC 200
END
+PROG ELSE urs:6

HEAD
CTRL WARN 910
ECHO FULL NO
LGEO NO S X Y Z
1 1 0.0 0.0 0.0 $POCETAK MOSTA
1 2 29 0.0 0.0 $KRAJ MOSTA
LSEL 1 INT 0
CALC TYPE MY LMAX 31 LMIN 30 FROM 1 TO 3 SYST spac
CALC TYPE VZ LMAX 41 LMIN 40 FROM 1 TO 3 SYST spac
CASE 20
POSL 1 EVAL 0
TYPL 1 TYPE CONS FACZ 1.0 P5 0
PLOA P 107.53 PHI 0 $KONCENTRIRANI PROMET OSOVINA 1
PLOA P 107.53 A 1.2 PHI 0 $KONCENTRIRANI PROMET OSOVINA 2
END
+PROG WING urs:7

$ WinGraf document (version 14.81-23) from 8.04.09 , 11:23:15
HEAD
CTRL OPT INP
CTRL OPT GSTR VAL DEFA
$ DB NO 1 TITL 'gredni_most_ploca_dva_raspona.cdb'
CTRL OPT AXIS VAL DEFA
$ graphics 1 | Picture 1 | Layer 1 : Numbers of nodes
PAGE LANO 1 UNIO 16 PAG 'PAGE'
SIZ2
HEAD ELEMENTI MODELA MOSTA
SCHH H6 0.3000000
SCH2 DIRE DEFA OFFS 3 FMVY 0.6000000
GRID TYPE NO DIRE DEFA OFFP 0 OFFC 0 OFF3 0 TOLA 15 TOLZ -5
LC NO 1 DESI 1
BOX
DEFO TYPE NO EXPO 0 SMOV NO
SELE NUMB 0
STRU NUMN NNO FILL NO REPR DTXT UNIT DEFA SCHH YES
$ graphics 1 | Picture 2 | Layer 1 : Number of element
STRU NUME ENO FILL NO REPR DTXT UNIT DEFA SCHH YES
$ graphics 1 | Picture 3 | Layer 1 : Beam Elements , Contour of Cross section
SCHH H6 -0.3000000
VIEW TYPE DIRE X 0.2161276 Y -0.9378542 Z 0.2715112 AXIS POSZ ROTA 0
SELE NUMB 0
STRU NUME SECT NUMN BEAM FILL NO REPR DSTR UNIT DEFA SCHH NO
$ graphics 1 | Picture 3 | Layer 2 : Beam Elements , Numbers of cross section
AND
SCHH H6 0.3000000
STRU NUME SNO NUMN BEAM FILL NO REPR DTXT UNIT DEFA SCHH YES
$ graphics 2 | Picture 1 | Layer 1 : All loads LC: 1
PAGE FIRS -2 PAG 'PAGE'
SIZ2
HEAD VLASTITA TEZINA+DODATNO STALNO-My I Qz-NEFAKTORIZIRANO
SCH2 DIRE DEFA
SELE NUMB 0
LOAD TYPE ALL UNIT DEFA SCHH YES SING VECT FILL NO REPR DREP ETYP ALL GTYP INP
SCH2 DIRE DEFA
BEAM TYPE VZ UNIT DEFA SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN
SCH2 DIRE DEFA
BEAM TYPE MY UNIT DEFA SCHH YES STYP BEAM FILL NO REPR DLIN
SIZ2
HEAD PROMET KONTINUIRANO-MAX My I MIN My-NEFAKTORIZIRANO
LC NO 100
LC NO 101
SIZ2
HEAD PROMET KONTINUIRANO-MAX Qz I MIN Qz-NEFAKTORIZIRANO
SCH2 DIRE DEFA
LC NO 200
LC NO 201
SIZ2
HEAD PROMET KONCENTRIRANO-MAX My I MIN My-NEFAKTORIZIRANO
SCH2 DIRE DEFA
LC NO 41
LC NO 30
SIZ2
HEAD PROMET KONCENTRIRANO-MAX Qz I MIN Qz-NEFAKTORIZIRANO
SCH2 DIRE DEFA
LC NO 41
LC NO 40
$ Definitions of interactive work
INTE SET 0 PAR1 6 PAR2 2 PAR3 1
END
AQUP (V11.32-23) 8.04.2009 Zagreb University Faculty of Civil Engineering * 10000 Zagreb
Z
30
TOP
20
20
-0.20
O
0.00
M
S
0.20
10
40
BOT
50
Y 0.60 0.40 0.20 0.00 -0.20 -0.40 -0.60 m
Cross section No 1 B/H = 100 / 70 cm (D-As 5 / 5 cm) M1:5

Y
X A =0.7000E0 [m2]
Z
It=0.6478E-1, Iy=0.2858E-1, Iz=0.5833E-1 [m4]
PLOCASTI GREDNI MOST - STAPNI MODEL

POPRECNI PRESJEK
PAGE 25
Cross section No 1 B/H = 100 / 70 cm (D-As 5 / 5 cm)

A = 0.7000 [m2] ys = 0.000 [m] zs = 0.000 [m]
It = 0.065 [m4] ysc= 0.000 [m] zsc= 0.000 [m]
Iy = 0.029 [m4] Iz = 0.058 [m4]
1 2 3
0.
5000. 10000. 15000. 20000. 25000. mm
Numbers of nodes (Max=3) M 1 : 115

Y X
Z
1 2
0.
5000. 10000. 15000. 20000. 25000. mm
Number of element, Beam Elements (Max=2) M 1 : 115

Y X
Z
1
0.
5000. 10000. 15000. 20000. 25000. mm
Beam Elements , Contour of Cross section M 1 : 112

X X * 0.976
Y Beam Elements , Numbers of cross section (Max=1)
Z Y * 0.347
Z * 0.962

ELEMENTI MODELA MOSTA
PAGE 1
25.5 25.5
0.
5000. 10000. 15000. 20000. 25000. mm
All loads, Loadcase 1 Vlastita tezina , (1 cm 3D = unit) Beam line load (force) in global Z (Unit=20.0 kN/m ) (Max=25.5) M 1 : 115
Y X
Z
-670.2
0.
-51.9
24.7
55.3
377.0
376.8
5000. 10000. 15000. 20000. 25000. mm
Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 1 Vlastita tezina , 1 cm 3D = 500.0 kNm (Min=-670.2) (Max=377.0) M 1 : 115
Y X
Z
138.7
231.1
0.
27.7
9.24
-138.7
-231.1
5000. 10000. 15000. 20000. 25000. mm
Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 1 Vlastita tezina , 1 cm 3D = 200.0 kN (Min=-231.1) (Max=231.1) M 1 : 116
Y X
Z

VLASTITA TEZINA+DODATNO STALNO-My I Qz-NEFAKTORIZIRANO
PAGE 2
0.
116.4
116.4
5000. 10000. 15000. 20000. 25000. mm
Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 100 MAX-MY BEAM , 1 cm 3D = 100.0 kNm (Max=116.4) M 1 : 115
Y X
Z
-153.2
0.
5000. 10000. 15000. 20000. 25000. mm
Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 101 MIN-MY BEAM , 1 cm 3D = 100.0 kNm (Min=-153.2) (Max=0) M 1 : 115
Y X
Z

PROMET KONTINUIRANO-MAX My I MIN My-NEFAKTORIZIRANO
PAGE 3
37.0
52.8
5.28
0.
5.28
5000. 10000. 15000. 20000. 25000. mm
Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 200 MAX-VZ BEAM , 1 cm 3D = 50.0 kN (Max=52.8) M 1 : 116
Y X
Z
-5.28
0.
-5.28
-37.0
-52.8
5000. 10000. 15000. 20000. 25000. mm
Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 201 MIN-VZ BEAM , 1 cm 3D = 50.0 kN (Min=-52.8) (Max=0) M 1 : 115
Y X
Z

PROMET KONTINUIRANO-MAX Qz I MIN Qz-NEFAKT ORIZIRANO
PAGE 4
0.
586.7
586.7
5000. 10000. 15000. 20000. 25000. mm
Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 31 L- MAX-My , 1 cm 3D = 500.0 kNm (Max=586.7) M 1 : 115
Y X
Z
-297.8
0.
5000. 10000. 15000. 20000. 25000. mm
Beam Elements , Bending moment My, Loadcase 30 L- MIN-My , 1 cm 3D = 200.0 kNm (Min=-297.8) (Max=-8.9955e-14) M 1 : 115
Y X
Z

PROMET KONCENTRIRANO-MAX My I MIN My-NEFAKTORIZIRANO
PAGE 5
210.1
204.0
20.5
0.
5000. 10000. 15000. 20000. 25000. mm
Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 41 L- MAX-Vz , 1 cm 3D = 200.0 kN (Max=210.1) M 1 : 116
Y X
Z
-20.5
0.
-204.0
-210.1
5000. 10000. 15000. 20000. 25000. mm
Beam Elements , Shear force Vz, Loadcase 40 L- MIN-Vz , 1 cm 3D = 200.0 kN (Min=-210.1) (Max=0) M 1 : 115
Y X
Z

PROMET KONCENTRIRANO-MAX Qz I MIN Qz-NEFAKT ORIZIRANO
PAGE 6
Primjer br. 3 LUČNI ARMIRANOBETONSKI MOST
Zadatak: Izvršiti proračun luka cestovnog mosta u uzdužnom smjeru, prema uzdužnom rasporedu prikazanom
na skici. Most je na magistralnoj cesti, pa je kod analize opterećenja korištena proračunska shema 600.
Model mosta je prostorni (3D) sa 3 grupe elemenata: LUK, STUPOVI I NADLUČNA KONSTRUKCIJA.
Opterećenja koja djeluju na most su: stalno, dodatno stalno, temperatura, vjetar i prometno opterećenje.
OPIS ULAZNIH MODULA U SOFISTIKU:
AQUA
Definiranje poprečnih presjeka kako slijedi:
SECT 1 – poprečni presjek portalnih stupova (stupova kod peta luka)

SECT 2 – poprečni presjek ostalih stupova
SECT 3 – poprečni presjek nadlučnog sklopa
SECT 4 – poprečni presjek luka
SECT 5 – poprečni presjek nadglavne grede nad portalnim stupovima. Na mjestu gdje su portalni stupovi
monolitno vezani s nadlučnim sklopom bilo je potrebno staviti poprečnu gredu i ovo je njen poprečni
presjek
SECT 6 – poprečni presjek nadglavne grede koja dolazi na mjestu gdje su ostali stupovi monolitno vezani s
nadlučnim sklopom
AQUP
Prikaz poprečnih presjeka i njihovih karakteristika.
GENF
Most je zadan kao prostorni model SPAC. Ishodište koordinatnog sustava je u tjemenu luka.
Točke luka su definirane koordinatama koje su dobivene u autocadu. Po jedna točka luka je zadana na svakih
2,5m. Točke luka su od 5001 do 5049.
U svakom stupištu se nalaze po dva stupa poprečno razmaknuta za 2,85m (LET#50).

Sa LET#1 do LET#12 su zadane donje koordinate nadlučnog sklopa (koordinate linije intradosa) za pozicije
stupova od 1 do 12, a sa LET#30 i LET#40 zadane su te točke za lijevi i desni upornjak. Brojčane vrijednosti
koordinata su dobivene u ACADu. Donje točke stupova (LET#51 do LET#62) su također dobivene iz ACADa.
16 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 16
8.3203 8.5483 8.7763 9.0043 9.1563

7.1803 7.4083 7.6363 7.8643 8.0923 7.2743 7.4263
6.3443 6.4963 6.7243 6.9523 6.1343 6.3623 6.5903 6.8183 7.0463
4.9943 5.2223 5.4503 5.6783 5.9063
4.6143 4.7663
0.8488 0.8488
1.8905
9.2332
11.9904
14.6405
16.7644 16.0912 16.0912
17.4876
22.0501
29.8214
40.9914 40.9914
Sa LET#80 je zadana udaljenost od linije intradosa do težišta poprečnog presjeka nadlučnog sklopa (1,71 [visina
nadlučnog sklopa] – 0,532 [udaljenost težišta od gornjeg ruba nadlučnog sklopa). Ovakav parametarski način
zadavanja koordinata je upotrebljen kako bi dobili točnu geometriju sa što manjom veličinom unosa.
Stupovi S1, S2, S3, S8 i S9 su monolitni vezani sa nadlučnim sklopom, a ostali stupovi i upornjaci su vezani sa
nadlučnim sklopom pomoću deformabilnih ležaja pomičnih u uzdužnom smjeru. Njihovu krutost može se
izračunati prema proračunu iz separata o opremi mosta. Tamo gdje su stupovi monolitno povezani s nadlučnim
sklopom, gornje točke stupova su ujedno i točke linije intradosa nadlučnog sklopa, a na ostalim stupovima su
gornje točke spuštene za 0,1m od točke linije intradosa nadlučnog sklopa koliko je potrebno za ubacivanje
spring elementa kojim se modelira ležaj.
Točke stupišta, nadlučne konstrukcije i luka su u prostoru raspoređene i povezane kako je prikazano na
slijedećoj slici.
Točke elemenata u svakom presjeku stupišta mijenjaju samo prvu znamenku (npr. 731 (S7), 831 (S8)...). Kod
upornjaka je ta prva znamenka 30 (lijevi upornjak) i 40 (desni upornjak).
Dalje je jednostavno definirati elemente.

GRUPA 1 – ELEMENTI LUKA
GRUPA 0 – ELEMENTI STUPOVA (101-112 lijevi red stupova u stupištu, 201-212 desni red stupova u
stupištu, 501, 502,... – elementi nadglavnih greda)
GRUPA 2 – ELEMENTI NADLUČNOG SKLOPA
SPRING elementi (opruge koje predstavljaju ležajeve) su u posebnim grupama 1 (vertikalne opruge) i 3
(poprečne opruge). Za proračun krutosti opruge vidi separat o opremi mosta.
STAR2 – UNOS OPTEREĆENJA I DJELOVANJA
LOADCASE 11 (VLASTITA TEŽINA LUKA)

U prvoj fazi betonira se samo luk mosta pa primarno na njega djeluje samo njegova vlastita težina i dijafragme u
njemu. Grupa na koje djeluje to opterećenje je, dakle, samo GRP 1, a iznos opterećenja kako slijedi:
- sa dlz uzeto je opterećenje od vlastite težine luka
- dijafragme u luku su proračunate kao koncentrirano opterećenje na luk iznosa koliko iznosi težina
betonske ispune sanduka luka na mjestu spoja sa stupom: 25 x 1,2 x 3,2 x 1,3 = 249,6kN
LOADCASE 12 (TEŽINA STUPOVA NA LUK)

Slijedeća faza je betoniranje stupova i oni tada svojom vlastitom težinom djeluju na luk. Razlikujemo
opterećenje portalnih stupova (2 x 2 x 25 = 100 kN/m) i opterećenje ostalih stupova (1,2 x 1,2 x 25 = 36 kN/m).
Opterećenje od nadglavnica također djeluje u ovoj fazi (90 kN/m – nadglavnice portalnih stupova i 54 kN/m –
nadglavnice ostalih stupova). Grupe na koje djeluje ta opterećenja su 0 (stupovi + nadglavnice) i 1 (luk).
LOADCASE 13 (TEŽINA NADLUČNOG SKLOPA)

Zadnja faza je betoniranje nadlučnog sklopa. Uključujemo u nosivost sve grupe (0,1,2,3,4), a vlastita težina
nadlučnog sklopa iznosi 6,67 (površina nadlučnog sklopa) x 25 = 6,67 kN/m.
LOADCASE 14 (DODATNO STALNO)

Djeluje na sve grupe a iznosi:
rubnjak + hodnik = 2 x 0,5721 x 25 =28,61 kN/m
ograda, odvodnja = 4 kN/m
instalacije = 2 kN/m
asfalt = 22 x 0,07 x 7,7 = 11,86 kN/m
UKUPNO 46,47 kN/m
LOADCASE 37-39 (TEMPERATURA)

- loadcase 37: jednolika temperatura +20 oC
- loadcase 38: jednolika temperatura -30 oC
- loadcase 39:nejednolika temperatura (jedna površina se zagrijava na +10 oC, a druga hladi na -3,5 oC)
LOADCASE 41,42 (41 – neopterećeni most, 42 – opterećeni most)

Vjetar se računa prema visini plohe iznad terena u odnosu na opterećeni i neopterećeni most. Koeficijenti kojima
se množi površina (ili širina) plohe napadnute vjetrom iznose prema tablici:
Opterećenje vjetrom kN/m2

Visina plohe napadnute Neopterećeni most Opterećeni most
vjetrom iznad terena Bez zaštite od buke Sa zaštitom od buke Bez zaštite od buke
0 – 20 m 1,75 1,45 0,90
20 -50 m 2,10 1,75 1,10
50 – 100 m 2,50 2,05 1,25
Kada vjetar djeluje na opterećeni most računa se kao da je na mostu vozilo visine 3,5m, a kada djeluje na
neopterećeni most tada vozila nema. Kontinuirano djelovanje se zamjenjuje koncentriranom silom koja se tada
premješta u težište poprečnog presjeka nadlučnog sklopa uz pripadajući moment torzije.
Iz prethodne dvije slike možemo ukupno vjetrovno opterećenje podijeliti po zonama i ovisno o dijelovima
konstrukcije na koje djeluju prikazati tablično:
NEOPTEREĆENI MOST OPTEREĆENI
ZONE ELEMENTI
(kN/m) MOST (kN/m)
STUPOVI
1,2,3,4, pola 5 1,75 x 1,2 = 2,1 0,9 x 1,2 = 1,08
pola 6, pola 11 1,75 x 2 = 3,5 0,9 x 2 = 1,8
koeficijent 1,75
koeficijent 0,9
LUK
1.
prva 4 elementa i 1,75 x 2 = 3,5 0,9 x 2 = 1,8

zadnja 4
elementa
RASPONI 1,75 x 2,97 = 5,2 0,9 x 5,2 = 4,68

1,2,3,13 Mt = 5,2 x 0,3 = 1,56 Mt = 4,68 x 1,42 = 6,65
STUPOVI
pola 6,
2,1 x 2 = 4,2 1,1 x 2 = 2,2
pola 11
koeficijent 2,1
koeficijent 1,1
pola 5, 7, 10 2,1 x 1,2 = 2,52 1,1 x 1,2 = 1,32
LUK
2.
od 5. do 44. 2,1 x 2 = 4,2 1,1 x 2 = 2,2
elementa
RASPONI
2,1 x 2,97 = 6,2 1,1 x 5,2 = 5,72
4,5,6,7,11,12 Mt = 6,2 x 0,3 = 1,86 Mt = 5,72 x 1,42 = 8,1
STUPOVI
1,2,3,4,12,POLA 2,5 x 1,2 = 3 1,25 x 1,2 = 1,5

koeficijent 1,25
5, POLA 6, POLA
koeficijent 2,5
11
3.
LUK
- -
-
RASPONI 2,5 x 2,97 = 7,43 1,25 x 5,2 = 6,5
8,9,10 Mt = 7,43 x 0,3 = 2,23 Mt =6,5 x 1,42 = 9,23
ELSE
Prometno opterećenje je rađeno po DINu, shema opterećenja SLW60. Uzete su, dakle 3 prometne trake, svaka
sa svojim opterećenjima i geometrijom. Shematski to izgleda ovako:
Za prometnu traku gdje se nalazi vozilo (lane 1) uzet je dinamički faktor 1,17.
MAKSIME
U modulima maksime koji slijede napravljene su kombinacije opterećenja za sve unutarnje sile koje su
pohranjene u pripadajuće loadcasove.
Kombinacije su slijedeće:
UKUPNO STALNO: loadcase 111-119
UKUPNO STALNO + PROMET: loadcase 121 – 129
UKUPNO STALNO + VJETAR NEOPTEREĆENO: loadcase 131 – 139
UKUPNO STALNO + PROMETNO + TEMPERATURA + VJETAR OPTEREĆENO: loadcase 141 – 149
Dodatno su u jednoj maksimi računate mjerodavne unutarnje sile samo od temperature kako bi se kasnije od njih
mogla dobiti naprezanja (loadcase 301 – 309).
AQB
U aqb modulima računata su naprezanja kako slijedi:
AQB NAPREZANJA – dana su naprezanja za svaku pojedinu maksimalnu i minimalnu unutarnju silu ranije
spomenutih kombinacija i stalnog opterećenja.
AQB STALNO – naprezanja samo od stalnog (911)
AQB OSNOVNO 2 – anvelopa min (921) i max (922) naprezanja od stalnog + prometa
AQB OSNOVNO 3 – anvelopa min (931) i max (932) naprezanja od stalnog + vjetar neopterećeno
AQB DOPUNSKO – anvelopa min (941) i max (942) naprezanja od stalnog + prometno + temperatura + vjetar
opterećeno
AQB NAPREZANJA ANVELOPA – ukupna anvelopa min (991) i max (992) naprezanja za sve spomenute
kombinacije
GRAF
Grafički prikaz naprezanja u luku i to u gornjoj i donjoj zoni presjeka. Prikazana su naprezanja 911, 921, 922,
931, 932, 941, 942, 991, 992.

Upute Za Sofistik - 2009

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Upute Za Sofistik - 2009

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GRAĐEVINSKI

Proračun općenito služi ispitivanju određene konstrukcije uz poznata opterećenja, u cilju

Razina modeliranja ovisi o razini projektiranja: u preliminarnoj fazi koriste se posve

Za različite utjecaje možda je potrebno načiniti različite modele (npr. za statički i

Citat iz manuala programa SOFISTIK:

Tekstualni file, podijeljen je u BLOKOVE, koji sadrže naredbe, koje se odnose na

Naslov - tekst koji će stajati u zaglavlju ispisa.

Kreiranje varijable koju ćemo kasnije u programu pozivati naredbom #(X).

END Opisana ranije, označava kraj bloka.

Program kojime zadajemo proizvoljne poprečne presjeke elemenata koji će sačinjavati

Značajke materijala razlikujemo po tome da li ih treba odrediti čim bliže realnim

EC 2 koristi parcijalne koeficijente sigurnosti za otpornost gradiva, za osnovnu

Po defaultu se sve točke (NODE) zadaju u GLOBALNOM koordinatnom sustavu ako

y’, z’- slobodno odabrani koordinatni sustav, za zadavanje presjeka

Naredba za zadavanje pravokutnog ili “T” poprečnog presjeka.

Naredba za zadavanje poprečnog presjeka proizvoljnog oblika.

Zadavanje poprečnog presjeka po opsegu, pomoću diskretnih točaka.

Zadavanje položaja linijski raspodjeljene armature u proizvoljno odabranom sustavu.

Veličina i mjerilo slike.

NO (1) - broj presjeka koji se iscrtava

Transformira (diskretizira) model sklopa iz beskonačno puta neodređenog kontinuuma u

Zadatak modula GENF je generiranje mreže konačnih elemenata na osnovi zadanih

- povezivanje čvorova odnosom master-slave:

Često je pri modeliranju elastomernog ležaja potrebno da ga se zamijeni oprugom

Kod nas će to biti kut od 90 (NR=-90) ili 270 (NR=-270) stupnjeva.

Statički proračun modela zadanog u GENFu i AQUAi, za pojedine slučajeve opterećenja

Parametar kojim određujemo metodu proračuna

Naredba kojom zadajemo određeni slučaj opterećenja.

Naredba kojom definiramo jednoliko raspodijeljeno opterećenje na jedan štapni element.

Naredba kojom definiramo jednoliko raspodijeljeno opterećenje na skupinu štapnih

NL Naredba kojom se definira koncentrirano opterećenje u čvoru.

Program za analizu i ocjenu djelovanja prometnog opterećenja na konstrukciju

Vozilo se po mostu kreće po voznoj traci, koja je definirana u skladu s propisima za

Tipska vozila za prometno opterećenje na cestovnim i željezničkim mostovima definirana

Ispred i iza cestovnog vozila prometna traka je opterećena kontinuiranim opterećenjem. U

Geometrija vozne trake.

POSL Definiranje opterećenja u voznoj traci.

LANE Dinamički faktor za voznu traku.

Ili možemo zadati tipsko vozilo po ECu za shemu 1:

Definiranje vozila koje se sastoji od proizvoljnog broja koncentriranih opterećenja

Program MAXIMA pronalazi ekstremne vrijednosti unutarnjih sila, naprezanja i reakcija

G - stalno opterećenje, djeluje uvijek, utjecaj prisutan u svakoj kombinaciji

Naredba kojom odabiremo slučajeve opterećenja koji će se uzeti u obzir.

EXTR - definira traženje ekstremnih utjecaja (unutarnjih sila)

Proračun naprezanja za zadana opterećenja i kombinacije naprezanja.

Definiranje vrsta opterećenja od kojih želimo naprezanja:

Definiranje kombinacije opterećenja

Naredba koja računa naprezanja

Kada uz bh stoji još troznamenkasti broj (kxxx), on označava loadcase u koji se

Program GRAF izrađuje grafički prikaz podataka dobivenih drugim modulima.

Naredba kojom odabiremo veličinu papira i mjerilo printanja.

Naredba koja uređuje plotanje mreže konačnih elemenata.

- naslov svake pojedine slike

TYPE ANGL (30 -30 90) kut aksonometrijskog prikaza

Rezultati za štapni element.

Analizom opterećenja dobivene su slijedeće vrijednosti:

stalno opterećenje 92.2 kN/m

U grafičkom ispisu tražene su zasebno tri anvelope unutarnjih sila:

SECT 1 $poprecni presjek-prvo polje

SECT 2 $poprecni presjek-drugi lezaj

SECT 3 $poprecni presjek-drugo polje

SECT 4 $poprecni presjek-treci lezaj

+prog aqup urs:2