MEHANIKA FLUIDA

dio 7

prof. Željko Andreić

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Sveučilište u Zagrebu
zandreic@rgn.hr

http://www.rgn.hr/~zandreic/

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 1/33

sadržaj 1-2-3!

Proračuni jednostavnih cjevovoda

1. praktični proračun cjevovoda

2. pumpe
3. prikazivanje energetske i pijezometarske linije

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 2/33

Proračun jednostavnog cjevovoda

na raspolaganju su nam:

jednadžba kontinuiteta

Bernoulli-jeva jednadžba

jednadžba
gubitaka

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 3/33

Proračun jednostavnog cjevovoda 2

Colebrook-White-ova formula ili Moody-ev dijagram, i tablice

lokalnih gubitaka

U te formule ulaze Re, Q, v, d, l, hg, λ, ζ, e/d i ν

o λ i ζ ne možemo ništa reći dok ne saznamo Re

od varijabli Q, v, d i hg moramo znati dvije da bi mogli naći

preostale (l smatramo uvijek poznatim iz geometrije cjevovoda!)

ovisno o tome koje od tih varijabli poznajemo, račun se može

odvijati na 6 različitih načina!
Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 4/33
Proračun jednostavnog cjevovoda - slučaj 1

poznato: v i d, traži se Q i hg:

iz tablica nađemo e/d, koef. trenja cijevi i lokalne gubitke, i na

kraju hg iz jednadžbe gubitaka.

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 5/33

Proračun jednostavnog cjevovoda - slučaj 2

poznato: Q i d, traži se v i hg:

a dalje kao i u slučaju 1!

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 6/33

Proračun jednostavnog cjevovoda - slučaj 3

poznato: Q i v, traži se d i hg
(brzina je obično zadana kao minimalna, maksimalno dozvoljena ili
najpovoljnija):

iz tablica nađemo prvi veći standardni promjer cijevi i dalje

radimo kao i u slučaju 1.

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 7/33

Proračun jednostavnog cjevovoda - slučaj 4

poznato: d i hg=he, traži se v i Q.

problem: gubici ovise o v, koja je dana sa:

le je tzv. ekvivalentna dužina lokalnih gubitaka (lokalni gubici

pretvoreni u dužinu cijevi koja bi imala iste gubitke):

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 8/33

Proračun jednostavnog cjevovoda - slučaj 4-2

Kako neznamo brzinu, ne možemo odrediti Re ni iznos gubitaka, pa

se ove jednadžbe iteriraju! Prvo se uz zanemarivanje lokalnih
gubitaka (le=0) procjeni brzina po jednostavnijoj formuli:

S v1 uđe se u točnu formulu za brzinu, dobivena vrijednost v2 opet

se uvrsti u tu formulu a nakon nekoliko iteracija dobije se dovoljno
točna vrijednost brzine s kojom se onda napravi ostatak
proračuna.
Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 9/33
Proračun jednostavnog cjevovoda - slučaj 5

poznato hg i v, traži se d i Q:

pretpostavka: d je uvijek isti (inače se di moraju izraziti preko

omjera i uzeti u obzir promjene brzine!)

Iteraciju počinjemo sa zanemarivanjem lokalnih gubitaka i uz

λ=0,02. Tako dobiveni d1 upotrijebimo za proračun Re i e/d a time
i svih gubitaka, pomoću kojih iz gornje formule računamo d2 itd...
Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 10/33
Proračun jednostavnog cjevovoda - slučaj 5-2

na kraju još izračunamo protok:

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 11/33

Proračun jednostavnog cjevovoda - slučaj 6

zadano hg i Q, traži se d i v:
(radi jednostavnosti i opet držimo promjer cjevi konstantnim!)

iteraciju počinjemo sa

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 12/33

Proračun jednostavnog cjevovoda - slučaj 6-2

a dalje radimo kao i u slučaju 5. Na kraju brzinu nađemo po

poznatoj formuli:

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 13/33

Idealna pumpa EL

hp

EL

v v

Pumpa povećava energiju tekućine. EL na mjestu pumpe raste za

visinu hp koja se naziva energetska visina pumpe.
Pumpa ne mijenja protok!
Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 14/33
Realna pumpa

ht
hp

hu

usisna strana tlačna strana

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 15/33

 Realna pumpa 2

hm
hs
vul

he

hv

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 16/33

 Realna pumpa 3

hm visina pumpe (obično osovine!) iznad površine vode

he gubici u usisnoj cijevi (najviše na usisnoj košari!)

brzinska visina na usisnoj strani

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 17/33

 Realna pumpa 4

svaka pumpa ima maksimalnu moguću visinu usisavanja, hsmax

pa okolni tlak, obično atmosferski

pp tlak para tekućine (važno kod lakohlapljivih tekućina!)
hul minimalni ulazni tlak pumpe, ovisi o konstrukciji pumpe
(neke pumpe trebaju nadtlak na ulazu, onda je hul negativan)
brzinska visina dodaje se zato jer je proizvođač uračunava u hul !

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 18/33

 Realna pumpa 5

maksimalna visina pumpe iznad vode je po tome

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 19/33

 Realna pumpa 6

minimalna snaga motora:

h ukupna visina pumpanja

ηm efikasnost motora
ηp efikasnost pumpe

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 20/33

 Prikazivanje energetske i pijezometarske linije

predstavlja kinetičku energiju tekućine (brzinska visina)

je doprinos tlaka potencijalnoj energiji tekućine (tlačna

visina)

z je potencijalna energija tekućine (geodetska visina)

hg je gubitak energije u sustavu

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 21/33
 Prikazivanje energetske i pijezometarske linije 2

he je ukupna energija, mjereno prema referentnoj ravnini

Referentna ravnina postavlja se:

kod istjecanja u zrak na os izlaznog otvora (ili cijevi)

kod istjecanja ispod površine tekućine na površinu tekućine

z je potencijalna energija tekućine (geodetska visina)

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 22/33

 Prikazivanje energetske i pijezometarske linije 3

he je jednaka zbroju svih gubitaka, uključujući i izlaznu energiju.

Ako je cijev svugdje istog promjera onda je:

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 23/33

 Prikazivanje energetske i pijezometarske linije 4

i na kraju, protok je:

Ako se promjer cijevi mijenja, situacija je složenija:

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 24/33

 Prikazivanje energetske i pijezometarske linije 5

a brzinu u pojedinim dijelovima cijevi nalazimo uz pomoć

jednadžbe kontinuiteta:

Protok je naravno konstantan!

Račun se odvija od ulaza prema izlazu cjevovoda.

Prvo se računaju brzine da bi se mogli naći koeficijenti otpora.
Neki puta brzine i koeficijenti moraju se tražiti iterativno.

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 25/33

 Prikazivanje energetske i pijezometarske linije 6

Prvo se priredi skica cjevovoda u mjerilu.

Horizontalno i vertkano mjerilo mogu biti različiti.

Crtanje počinje sa EL i to od ulaza u cjevovod prema njegovom

kraju.

EL počinje od površine vode, pada za iznos ulaznih gubitaka i

ide prema dolje s nagibom koji odgovara gubicima u cijevi.

Kod svakog lokalnog gubitka EL pada prema dolje za iznos tog

gubitka.
Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 26/33
 Prikazivanje energetske i pijezometarske linije 7

v=0, p=0
hlok1
hcjev1
v2/2g
he EL
PL

0 0
Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 27/33
 Prikazivanje energetske i pijezometarske linije 8

na mjestu istjecanja u
atmosferu tlak pada na
he nulu, a EL pada za izlaznu
energiju do tlačne linije!
EL (mlaz i dalje ima tu
PL v2/2g kinetičku energiju!).
hiz
0 0
Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 28/33
 Prikazivanje energetske i pijezometarske linije 9

na mjestu istjecanja pod

vodom, PL pada na
površinu vode, a EL pada
he EL za izlaznu energiju do
PL v2/2g hiz tlačne linije!
0 0

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 29/33

 Prikazivanje energetske i pijezometarske linije 10

pa/ρg v2/2g
pmin

zk pa/ρg
∆z
z0

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 30/33

 Prikazivanje energetske i pijezometarske linije 11

kad se cijev uzdiže iznad površine rezervoara, radi se sa

apsolutnim tlakovima.
Na crtežu se EL i PL izdižu za pa/ρg≈10,3 m
pijezometarska linija ne može biti niža od:

pp je tlak vodene pare (30-40 mBar ≈ 0,4 m). U stvarnosti

do kavitacije dolazi već kod:

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 31/33

 Prikazivanje energetske i pijezometarske linije 12
hv,ul
hul+hcj
v2/2g

1 he
p= hiz
pa
h1
2 pmin
he d
p=
0
pa/ρg
45o
0 0
v,Q
Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 32/33
 Prikazivanje energetske i pijezometarske linije 13

kod vertikalnih cijevi (ispusni šahtovi i sl.), EL i PL padaju

zajedno sa osi cijevi a se ne mogu prikazati. Zato se:
a. crta graf sa horizontalnom osi i na njemu prikazuju EL i PL
b. crta. tzv. idealna os cijevi pod kutem od 45o i uz nju se
prikazuju EL i PL.
U oba slučaja koristi se apsolutni tlak.
PL ne može biti niža od 2-3 m (aps.) pa BJ (1-2) daje max.
brzinu istjecanja:

Željko Andreić – Mehanika fluida 2008: P7 33/33