SVEUČILIŠTE J.J.

STROSSMAYERA U OSIJEKU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET

Diplomski studij

AMR – daljinsko očitanje potrošnje električne energije

Seminarski rad

Kolegij : Elektromagnetska mjerenja

Student : Tomislav Krezo, D – 256

tomislav.krezo@hep.hr

Osijek, veljača 2010.

 1. UVOD
AMR (eng. Automatic Meter Reading)
je tehnologija za automatsko, daljinsko
prikupljanje podataka o potrošnji električne
energije , plina i/ili vode korištenjem
telefonske, radio ili „powerline“
(elektroenergetska mreža) veze. Željeni
podaci očitavaju se putem odgovarajuće
opremljenih brojila te se nakon toga nasa
jedan od spomenutih načina (telefon, radio
frekvencijom, PLC) prenose do operatora.
Očitavanje takvih brojila moguće je izvesti
na zahtjev pojedinačno (bez fizičkog
kontakta sa brojilom) kao i automatski
prema unaprijed definiranim pravilima, a
korištenjem adekvatnog softvera. U
takvom sistemu koncentrator se smješta u
blizini transformatorske stanice i prikuplja
podatke iz odgovarajuće opremljenih
brojila koji se nalaze unutar domova .
Podaci se nadalje prenose
koncentratorske stanice prema centralnoj
jedinici distributera korištenjem telefonskih
linija , optičkog medija ili bežično.
AMR omogućuje distributerima
električne energije , plina i / ili vode da
povećaju svoju efikasnost , smanje
troškove i poboljšaju kvalitetu usluga koje
pružaju svojim korisnicima. Ovakav sistem
takoñer omogućuje dodatne usluge kao
što su upravljanje potrošnjom energije,
fleksibilne tarife i sl. . Koncept AMR
sustava korištenjem PLC tehnologije
prikazana je na slici 1.
Slika 1 : Koncept AMR sustava korištenjem PLC
tehnologije
Izvor : http://spvp.zesoi.fer.hr/
2. OČITANJE POTROŠNJE
ELEKTRIČNE ENERGIJE
Otvaranjem tržišta električne energije u
republici Hrvatskoj primjena AMR sustava
za daljinsko očitanje električne energije,
kao i nadzor kvalitete i upravljanje elektro-
energetskim sustavom, je dobila na
značaju te su tendencije da se u
budućnosti što veći broj mjernih mjesta
opremi sa ureñajima opremljenim za
implementaciju u AMR sustav. Koncept
AMR sustava za očitanje električne
energije jednak je kao i kod očitanja
(mjerenja) potrošnje plina ili vode. Ureñaji
(brojila električne energije) su opremljeni
za daljinsku komunikaciju te na jedan od
već spomenutih načina dostavljaju očitane
podatke prema distributeru električne
energije.
iz
2.1. Komunikacija sa brojilima
u AMR sustavu
Postoji nekoliko načina komunikacije
izmeñu brojila i centralnog sustava za
prikupljanje očitanih podataka a u HEP-u
se primjenjuju najčešće dva načina
komunikacije :
- Izravna komunikacija
odnosno očitanje
- Komunikacija putem
niskonaponske mreže
2.1.1. Izravna komunikacija
Komunikacija sa elektroničkim
brojilima vrši se preko GSM, PSTN, ISDN
ili Ethernet mreže. Takva brojila su
opremljena sa slijedećim komunikacijskim
kanalima: optičkim sučeljem, serijskim
sučeljem CS, RS 232 ili RS 845(485) te
komunikacijskim modulom koji sadrži
prethodno navedena sučelja.
Komunikacija se vrši po protokolima IEC
62056-21 mod C i IEC 870-5-102, dok je
brzina prijenosa podataka od 300 - 19.200
bit/s.
1
 Slika 2 : Izravna komunikacija s brojilom
Izvor : Prijedlog razvoja sustava daljinskog očitanja brojila
u Elektroistri Pula, SO6-13 HO Cired svibanj 2008.
Na slici 2 vidi se princip rada
daljinskog očitanja odnosno komunikacije
brojila sa obračunskim centrom. Brojila su
opremljena komunikacijskim modulom s
GSM (GPRS) modemom koji je povezan s
antenom te u sebi sadrži SIM karticu. Na
zahtjev iz obračunskog centra se putem
modema (telefonske veze) poziva GSM
modem na brojilu te se podaci zabilježeni
u memoriji brojila očitavaju i dostavljaju
putem GSM (GPRS) mreže u obračunski
centar odnosno korištenjem pripadajućeg
softvera mogu se očitati na zaslonu
računala ili prema potrebi izvršiti
programiranje brojila. Osim daljinske
komunikacije sa brojilom moguća je i
lokalna komunikacija putem spajanja
sonde terminala na komunikacijski ulaz
brojila te je time takoñer moguće izvršiti
očitanje kao i programiranje.
2.1.2. Komunikacija putem
niskonaponske mreže
Osim komunikacije sa brojilima izravno
putem GSM (GPRS) ili neke druge mreže
moguća je i komunikacija putem
niskonaponske mreže. Komunikacija sa
elektroničkim brojilima vrši se preko PLC
(Power Line Carrier) odnosno DLC
(Distribution Line Communication) mreže.
Sustav za daljinsko očitavanje brojila
preko niskonaponske mreže sastoji se od :
- brojila električne energije
opremljenih DLC modemom
- koncentratora koji prikuplja
podatke iz brojila preko
niskonaponske mreže
- softvera za prikupljanje podatke
sa svih koncentratora
Koncept očitavanja brojila putem
niskonaponske mreže može se vidjeti na
slici 3.
2
Slika 3 : Komunikacija s brojilom putem niskonaponske
mreže
Izvor : Prijedlog razvoja sustava daljinskog očitanja brojila
u Elektroistri Pula, SO6-13 HO Cired svibanj 2008.
Brojila su opremljena s DLC
modemom kojim je omogućena
komunikacija putem niskonaponske mreže
te se brojila vežu na koncentrator.
Koncentrator putem niskonaponske mreže
odnosno DLC modema (na sve tri faze)
komunicira sa brojilima te bilježi očitane
podatke za svako brojilo povezano na taj
koncentrator. Nakon toga na zahtjev iz
obračunskog centra koncentrator putem
GSM (GPRS) ili neke druge mreže
komunicira sa obračunskim centrom te
dostavlja očitane odnosno pohranjene
podatke. Koncentrator na osnovi unaprijed
zadanih parametara vrši ciklički zadane
operacije tijekom cijelog dana te su uz
pomoć pripadajućeg softvera podaci
dostupni distributeru. Da bi se sustav
automatizirao, softver prepoznaje nova
mjerna mjesta i kreira ih u bazi podataka.
2.2. Ureñaji u AMR sustavu
Za očitanje, pohranjivanje i transfer
podataka do centralnog sustava za
očitanje u AMR sustavu koji se primjenjuje
unutar HEP-a koristi se nekoliko različitih
ureñaja kao što su brojila, komunikacijsko
moduli, komunikacijsko – upravljačke
sabirnice, koncentratori i dr.
2.2.1. Brojilo
Brojila električne energije koja se
koriste unutar HEP-a razlikuju se prema
svojoj namjeni odnosno prema mjestu
ugradnje tj. kategoriji potrošnje. Tako
se i brojila sa svojim tehničkim
karakteristikama razlikuju prema kategoriji
potrošnje mjernog mjesta na kojem su
ugrañena. Na mjerna mjesta kategorije Brojila kategorije „kućanstvo“ se najčešće
„gospodarstvo“ najčešće se ugrañuju tzv. povežu na zajedničku sabirnički modul
„inteligentna“ brojila odnosno brojila koja (koncentrator) koji se pak veže na
posjeduju mogućnost mjerenja radne komunikacijski modul opremljen za
energije u oba smjera i jalove energije u daljinsko očitanje.
sva četiri kvadranta, djelatne snage sa
pokazivačem najveće snage, faktora Slika 5:Brojila povezana na zajednički sabirnički modul
(PK-100) i komunikacijski modul (GDC304-E2E)
snage, registar opteretne krivulje i dr., a
mogu se dodatno opremiti sa
komunikacijskim modulima za daljinsko
očitanje ili su isti već implementirani u
ureñaj. Sva brojila odnosno mjerna mjesta
moraju biti opremljena sukladno Zakonu o
energiji (NN ) i Općim uvjetima za opskrbu
električnom energijom pa se tako mjerna
mjesta kategorije „kućanstvo“ najčešće ne
opremaju tzv. „inteligentnim“ brojilima
nego samo brojilima koja po
potrebi podržavaju daljinsko očitanja.
Komunikacija se vrši po protokolima IEC
62056-21 mod C i IEC 870-5-102, dok je
Izvor : foto - DP Elektra Vinkovci
brzina prijenosa podataka od 300 - 19.200
bit/s. Kod brojila sa komunikacijom putem
Na slici 5 vidi se KPMO sa 8 umreženih
niskonaponske mreže komunicira se po
brojila (proizvoñač RIZ) na zajednički
DLMS/COSEM protokolu odnosno po
sabirnički modul koji je vezan sa
protokolima IEC 62056-21 i IEC 1107 mod
komunikacijskim modulom opremljenim za
E. Brojila kategorije „gospodarstvo“
daljinsko očitanje putem GSM (GPRS)
najčešće su izvedena tako da imaju
mreže. Količina brojila koja se može vezati
komunikacijski modul za daljinsko očitanje
na sabirnice ograničena je te se razlikuje
(interni ili eksterni) te se mogu samostalno
ovisno od proizvoñača, a kreće se do čak
daljinski očitavati.
200 brojila vezanih na zajednički sabirnički
Slika 4 : Brojilo MT831 sa GSM modulom i antenom odnosno komunikacijsko modul. Takoñer
postoji i ograničenje udaljenosti odnosno
duljine voda priključenog na
komunikacijski modul, a može se
prevladati ugradnjom dodatnih repetitora.
Većina modernih brojila osim mogućnosti
daljinskog očitanja imaju i mogućnost
daljinskog upravljanja putem upravljačkih i
relejnih izlaza te time omogućavaju
primjerice kontrolu potrošnje ili daljinsko
iskopčanje na mjernom mjestu. Na relejne
izlaze dovoljno je ugraditi sklopne naprave
koji pak mogu po želji iskopčati dio
instalacije kupca ili slično.

Izvor : foto - DP Elektra Vinkovci

Na slici 4 može se vidjeti primjer
„inteligentnog“ brojila sa integriranim
komunikacijskim modulom i antenom
opremljenim za daljinsko očitanje putem
GSM (GPRS) mreže. Komunikacijski
modul sa slike umetne se u brojilo te
praktički postaje integrirani dio brojila.
2.2.2. Komunikacijski modul
Za komunikaciju izmeñu brojila i
računala odnosno centralnog sustava za
prikupljanje podataka tj. za daljinsko
očitanje brojila nužan je komunikacijski
modul. Razlikuju se po izvedbi ovisno o

3
proizvoñaču pa tako postoje interni i
eksterni komunikatori u koje se onda
umetne SIM kartica i veže antena te su
osposobljeni za daljinsko očitanje brojila
putem GSM (GPRS) mreže ili se pak
direktno vežu na telefonsku ili Ethernet
mrežu. Za komunikaciju na
niskonaponskoj mreži brojila su
opremljena sa komunikacijskim kanalima:
optičkim sučeljem po IEC-62056-21 (IEC
1107 mode E) protokolu, DLC modemom
po DLMS/COSEM protokolu i M-
sabirnicom. DLC modem služi za daljinsku
dvosmjernu komunikaciju a priključen je
na niskonaponsku mrežu interno preko
jedne faze. DLC modem radi u CENELEC
frekventnom pojasu A (9 kHz do 95 kHz)
koji je namjenski rezerviran za prijenos
podataka preko niskonaponske mreže.
Brzina komunikacije sa koncentratorom je
od 300 – 1200 bit/s. Brzina prijenosa
podataka po niskonaponskoj mreži ovisi o
trenutnim prilikama u mreži, impedanciji
mreže i rastojanju izmeñu brojila i
koncentratora podataka. DLC modem
brojila komunicira sa koncentratorom
podataka.
2.2.3. Koncentrator
Koncentrator podataka je računalo
bazirano na Microsoft Windows CE
operativnom sustavu. Najčešće se
ugrañuje u transformatorskim stanicama
(na niskonaponskoj strani), ali se može
ugraditi i na drugim mjestima zbog bolje
komunikacije odnosno pristupa. S brojilima
komunicira preko ugrañenog DLC
modema (na sve tri faze), a sa računalom
odnosno centralnim sustavom za
prikupljanje podataka preko ugrañenog
komunikacijskog modema GSM(GPRS)
mrežom ili preko Etherneta. Udaljenost
koje može pokrivati jedan koncentrator je
teško procijeniti i najviše ovise o kvaliteti
mreže i smetnjama koje se nalaze u njoj.
Obično su te udaljenosti :
- za ruralnu seosku mrežu do 2000 m
- za razgranate urbane gradske mreže
do 500 m
Takoñer, jedan od oblika koncentratora
odnosno sabirnika podataka je PK-100
kutija proizvoñača RIZ koja služi za
umrežavanje do 100 brojila na zajedničku
sabirnicu koja se pak veže na
4
komunikacijski modul te je time takoñer
omogućeno daljinsko očitanje.
2.2.4. Dodatna oprema
Dodatna oprema u sustavu daljinskog
očitanja ovisi o proizvoñaču, a najčešće je
riječ o sklopnim napravama za
iskapčanje/ukapčanje potrošačevog dijela
mreže, pretvornicima za omogućavanje
priključivanja naprava koje imaju različita
komunikacijska sučelja (npr. RS 232 na
RS485), optičkim sondama za povezivanje
upravljačkih i komunikacijskih ureñaja,
repetitorima za produljivanje
komunikacijskih sabirnica itd.
Osim toga pojedini proizvoñači opreme
u ponudi imaju ručne terminale za očitanje
brojila koji imaju mogućnost očitanja brojila
žičnim ili pak najnoviji modeli bežičnim
putem (Wi-Fi, bluetooth i dr.) , a nakon
toga imaju mogućnost slanja prikupljenih
podataka u centralni sustav za prikupljanje
podataka putem GSM (GPRS) mreže.
3. CENTRALNI SUSTAV ZA
PRIKUPLJANJE
PODATAKA
Unutar AMR sustava jedan od
najvažnijih njegovih dijelova je centralni
sustav za prikupljanje podataka. Za
postupak prikupljanja podataka odnosno
komunikaciju izmeñu računala i brojila
proizvoñači brojila nude softver
(Meterview, Sep2W, GMR i dr.) koji se
koristi za prikupljanje i pohranu podataka,
a sve zajedno se pak implementira u
centralni sustav za prikupljanje podataka.
3.1. Centralni sustav daljinski
očitavanih mjernih mjesta
u HEP-ODS
U republici Hrvatskoj odnosno HEP
ODS uveden je unazad nekoliko godina
jedinstveni sustav daljinskog očitavanja
brojila električne energije. Najprije je
izvršen postupak dizajniranja ICT
(Information Communication Technology)
arhitekture sustava, a zatim testiranje i
puštanje u pogon pomoću umjetno
generiranih podataka. Nakon što je
testiranje bilo uspješno slijedilo je
uključivanje distribucijskih područja u
sustav uz istodobnu pohranu već
prikupljenih podataka. Kako bi ovo bilo
moguće izvršiti potrebno je uvesti
jedinstveni načinom definiranja i arhitekture su : raspoloživost sustava,
obilježavanja svih tipova mjernih rezultata
koji su već prikupljeni i pohranjeni u OBIS
kodu prema IEC 62056-61 [1], kao i
uvoñenje identifikacijskog koda mjernog
mjesta koje je definirano minimalnim, ali
nužnim skupom podataka. Svim
vrijednostima mjerenih veličina iz lokalnih
sustava su pridijeljeni, zbog nedvojbene
identifikacije tipa mjerne veličine, sukladni
OBIS kodovi. Na slici 6 može se vidjeti ICT
tehnička arhitektura AMR sustava.
Slika 6 : ICT tehnička arhitektura AMR sustava
Izvor : Jedinstveni sustav daljinski očitavanih mjernih
mjesta HEP-ODS-a, SO6-12 HO Cired svibanj 2008.
Prema slici 6 vidi se kako se
prikupljanje podataka vrši putem modema
(routera) koji očitavaju brojila električne
energije odnosno pripadajuće
komunikacijske module te se podaci
potom pohranjuju na aplikacijski server
kojem može pristupiti više klijenata (u
ovom slučaju distribucijskih područja) a
podaci se takoñer pohranjuju u bazu
podataka takoñer na raspolaganju svim
klijentima. Budući se podaci prikupljaju
putem više kanala izvršeno je grupiranje
mjernih mjesta prema modemima i
distribucijskim područjima. Kako su
protokoli za komunikaciju i skupovi mjernih
rezultata za pojedine tipove brojila različiti
izvršeno je dodatno grupiranje poglavito
5
prema protokolima za komunikaciju i
prema tipovima brojila. Sve ovo
omogućuje generičko uvoñenje u sustav
novih modema i mjernih mjesta bilo kojeg
distribucijskog područja uz unificirano te
jednostavno daljinsko očitavanje i pohranu
svih očitanih mjernih rezultata. Kriteriji koji
su bili postavljeni pri kreiranju ICT
povjerljivost i integritet podataka,
efektivnost i efikasnost.
- Raspoloživost sustava
Nužno je da sustav bude uvijek
raspoloživ za pristup prikupljenim
podacima kao i to da najvažniji elementi
sustava imaju pričuvnu varijantu u slučaju
neraspoloživosti jednog od dijelova.
Razina sigurnosti odnosno raspoloživosti,
na primarnoj lokaciji, već u konfiguraciji
baznih servera i arhitekturi vanjske
skladišne jedinice, osigurava da pri ispadu
jednog poslužitelja drugi preuzima rad, a
vanjska skladišna jedinica, koja se sastoji
od niza diskova osigurava da u slučaju
kvara na jednom ili više diskova ne doñe
do gubitka podataka, odnosno prekida
dostupnosti sustava. Aplikacijski server,
na primarnoj lokaciji nema pričuvni
element, ali ovaj problem se rješava na
sekundarnoj lokaciji, na kojoj postoji
pričuvni aplikacijski server. U slučaju
ispada kompletne primarne lokacije,
odnosno njene nedostupnosti iz bilo kojeg
razloga, aktivira se sekundarna lokacija,
na kojoj se nalazi ista poslužiteljska i
skladišna oprema kao na primarnoj
lokaciji.
- Povjerljivost i integritet podataka
Povjerljivost i integritet podataka štiti
se, u širem smislu, tehničkim
mehanizmima te operativnim i
upravljačkim procedurama. Tehnički
mehanizmi su oni koji su dio sigurnosti
samog database softwarea, koji se kreću u
rasponu od autorizacije za prijavu na
sustav do monitoringa akcija nad
podacima. Operativne i upravljačke
procedure su postupci kojima se
odobrava, ažurira, ukida i propisuje pristup
podacima odgovarajućim osobama.
Zaštita od gubitka podataka osigurana je
replikacijom podataka s primarne na
sekundarnu lokaciju, uz svakodnevno
pohranjivanje podataka na trake.
Replikacija podataka osigurava da se Takoñer, brojila unutar sustava daljinskog
podaci sinkrono zapisuju na primarnoj i očitanja zapisuju pojedine dogañaje u
sekundarnoj lokaciji tako da su podaci vlastitoj knjizi dogañaja, koja se kod
istovremeno pohranjeni i dostupni na obje odreñenih tipova brojila može parametrirati
lokacije. i definirati, dok je kod drugih tipova brojila
- Efektivnost skup dogañaja koji se zapisuju zadan
tvornički. Isti dogañaj ima različitu
Projektirana ICT arhitektura
vrijednost koda i definiran je od strane
omogućuje pravovremenost dobivanja svih
proizvoñača brojila. Ovo je razlog što se
traženih informacija koje je moguće
zapisuju u bazu svi dogañaji koje pojedino
generirati iz postojećih podataka, s
brojilo registrira, a od mnoštva različitih
obzirom da su svi podaci pohranjeni na
zapisanih dogañaja trenutno daje pažnja
jednom mjestu.
samo na ispade napajanja, nestanak
- Efikasnost
nekog od faznih napona ili registraciju
Efikasnost podrazumijeva najbolji protoka radne energije u negativnom
učinak uz optimalno korištenje ljudskih i smjeru.
tehničkih resursa. Projektirana ICT Budući se kod različitih tipova
tehnička arhitektura AMR sustava brojila mjereni podaci različito zapisuju tj.
osigurava homogen i standardiziran pridjeljuju im se različite oznake ili opisi,
sustav, od baze podataka do aplikacijskih za potrebe uspostavljanja jedinstvene
programa, te se na taj način olakšava i baze podatka, svim pohranjenim
pojednostavnjuje njegovo korištenje. Osim izmjerenim vrijednostima pridruženi su
toga, postojanje podataka na dvije jednoznačni OBIS kodovi za sve mjerne
lokacije, primarnoj i sekundarnoj, podatke. Primjenom ovog meñunarodnog
omogućuje korištenje oba izvora podataka, standarda u AMR sustavu omogućila je
na primarnoj lokaciji za transakcijske, a na kako automatiziranu informatičku kontrolu
sekundarnoj za potrebe izvještavanja. točnog pridruživanja pojedine vrste
mjernog rezultata sukladnoj izmjerenoj
veličini, tako i jednostavno i točno
3.2. Postupak očitanja i izvješćivanje i opskrbljivanje informacijama
prikupljeni podaci različitih sudionika na tržištu električne
energije. Osim toga uvedeno je i
Postupak očitanja daljinskog očitanja jedinstveno generičko označavanje
brojila izvodi se u HEP-ODS jednom mjernih mjesta čime se postiglo da sva
tijekom mjeseca za kategoriju potrošnje distribucijska područja imaju jedinstveni
„gospodarstvo“. Podaci koji se očitavaju način označavanja unutar kojeg se pak
razlikuju se ovisno o mogućnostima brojila jasno razlikuju primjerice kojem području
a izmeñu ostalog brojila pohranjuju pripadaju, kojoj naponskoj razini pripadaju
podatke o potrošnji i / ili proizvodnji , sa kojeg modema se očitavaju i dr.
električne energije, maksimume snage itd. Ovisno o komunikacijskim protokolima
Kod „inteligentnih“ brojila postoji brojila i organizaciji mjernih podataka u
mogućnost pohranjivanja krivulje brojilima napravljeni su uzorci obrazaca
opterećenja koja se može kasnije iskoristiti temeljem kojih se vrši očitavanje mjernih
za analizu potrošnje odnosno kao pomoć mjesta. Primjenom tih obrazaca
u upravljanju elektroenergetskim minimiziraju se mogućnosti pogreške kao i
postrojenjem i sl. Kod nekih brojila je trajanje očitanja. Sva brojila u sustavu
fiksan broj veličina koje se snimaju u daljinskog očitanja jednom mjesečno
krivuljama opterećenja, kod drugih je (izvan perioda očitanja kako se ne bi
varijabilan, razlikuju se po kapacitetu smanjivao postotak očitanja) se
memorije i načinu pakiranja podataka, kao sinkroniziraju na sistemsko vrijeme. U
i po mjernim veličinama koje se snimaju samom postupku očitanja brojila se
jer su definirane parametarskom očitavaju putem više modemskih izlaza
datotekom u svakom brojilu i prema unaprijed definiranom rasporedu.
ograničenjima pojedinog tipa brojila. Ukoliko neka od brojila nisu očitana
postupak očitanja se ponavlja onoliko puta

6
koliko je prethodno definirano, a u slučaju
kvara na nekom od modemskih izlaza,
automatski mu se dodjeljuje slijedeći
slobodni ili na modemski izlaz pričuve.
Trajanje očitanja ovisi o mnogim
činiteljima: koje vrste podataka očitavamo,
kako je parametrirano brojilo
elektroenergetskoj mreži, kakve su
meteorološke prilike za vrijeme očitavanja,
kakva je trenutna raspoloživost GSM
mreže mobilnog operatora te koliko je bilo
ponavljanja očitanja zbog grešaka pri
očitavanju pojedinih mjernih mjesta.
Pokazalo se kako se višestrukim
ponavljanjem očitanja uspije očitati velika
većina brojila. Najčešći uzroci
neuspješnosti očitanja su privremena
nedostupnost komunikatora zbog
nedostatka napona, slab signal zbog
vremenskih neprilika ili ako je brojilo
odnosno komunikator u roamingu. Brojila
mogu biti smještena na različitim
lokacijama gdje signal može biti slab te se
stoga u slučajevima gdje je brojilo u
podrumu ili garaži poželjno izmjestiti
antene izvan tog prostora kako bi se
poboljšao prijem. U slučajevima gdje se
pojavljuju problemi sa roamingom
preporučljivo je provesti testiranja sa
usmjeravanjem antena kako bi se
pronašao optimalan položaj i usmjerenje
antena, a time i poboljšao prijem signala.
Ukoliko se niti nakon višestrukih pokušaja
očitanja ne uspije očitati željeno brojilo
potrebno je fizički pristupiti brojilu te ga
ručno očitati odnosno ukloniti uzrok
neočitanja daljinskim putem. Ukoliko se pri
očitanju brojila koristi ručni terminal sa
ugrañenim GSM (GPRS) modemom
moguće je da monter odmah po očitanju
brojila pošalje podatke sa terena putem
GSM (GPRS) mreže čime se postiže da
željeni podaci budu u najkraćem roku
raspoloživi sudionicima na tržištu
električne energije.
4. ZAKLJUČAK
Primjena AMR sustava u očitanju
potrošnje električne energije već sada ima
veliku važnost, a vremenom će važnost
u brzog i efikasnog očitanja koji AMR pruža
biti sve veća. Otvaranjem tržišta električne
energije nužno je da elektroenergetski
sustav bude što fleksibilniji, a podaci koji
su potrebni sudionicima na tržištu što
precizniji i brzo dostupni. AMR omogućava
pouzdano i efikasno očitanje, smanjuje
troškove očitanja, a bogatstvo prikupljenih
podataka omogućava nadzor, analizu
ponašanja distribucijskog sustava i lakše
upravljanje elektroenergetskim sustavom u
cijelosti. Za očekivati je kako će se
razvojem tehnologije u budućnosti sustav
daljinskog očitanja potrošnje električne
energije širiti i prema kategoriji potrošnje
kućanstvo, a ugradnjom dodatne opreme i
korištenjem prikupljenih podataka
poboljšati i pojeftiniti nadzor i upravljanje
elektroenergetskim sustavom. Takoñer
može se očekivati kako će se AMR sustav
kao tehnologija sa već spomenutim
prednostima početi ubrzo primjenjivati i u
distribuciji plina i vode. Usvajanjem
zakonske regulative koja će odreñivati
ponašanje subjekata na tržištu električne
energije i razvojem tehnologije zasigurno
će doći do izražaja mogućnosti brojila koje
posjeduju i prednosti koje AMR sustav
daljinskog očitanja pruža.
7
 5. LITERATURA

[1] http://spvp.zesoi.fer.hr/seminari/2000/
power_line_comm/plc/amr.html

[2] Ivica Hadjina, dipl. ing., Mladen

Kavurčić, dipl. ing., Jedinstveni sustav
daljinski očitavanih mjernih mjesta
HEP-ODS-a, SO6-12, HO CIRED,
svibanj 2008.

[3] Ante Bilandžić dipl.ing, Lorenzo Belci

ing., mr.sc. Milan Damianić, Danijel
Damjanić dipl.ing., Prijedlog razvoja
sustava daljinskog očitanja brojila u
Elektroistri Pula, SO6-13, HO CIRED,
svibanj 2008.

[4] ISKRAEMECO : Iskramatic SEP2,

prospekt

[5] RIZ : GMR programski paket,

prospekt

[6] RIZ : GSM Euridis modul, prospekt