Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

Agencija za odgoj i obrazovanje

Hrvatsko astronomsko društvo

Pitanja i zadaci iz astronomije za županijsko natjecanje 5. ožujka 2009.

1. razred srednje škole

ODGOVORI NA PITANJA
Zaokružite točan odgovor:

1. Koji od navedenih procesa i događaja ima najmanji utjecaj na oblikovanje površina terestričkih
3 planeta?
a) vulkanizam
b) magnetizam
c) tektonika
d) erozija
e) udari planetoida

2. Iz naših krajeva uštap se može vidjeti na obzoru:

3 a) u bilo koje doba dana ili noći, bez pravila
b) u ponoć
c) prilikom izlaska i zalaska Sunca
d) u podne

(Svaki točan odgovor 1 bod)

3 3. Za opažanje koja dva dijela spektra elektromagnetskog zračenja je namijenjen najveći broj
teleskopa na površini Zemlje?
a) mikrovalnog
b) infracrvenog
c) ultraljubičastog
d) ultrazvučnog
e) vidljivog (optičkog)
f) radio valova

Koji od ponuđenih odgovora nije dio spektra elektromagnetskog zračenja?

d) ultrazvučno. ________________________

4. Promatrač se nalazi na sjevernoj obratnici. Promatrajući u prosincu zvjezdano nebo nakon

3 početka astronomskog sumraka opazio je zvijezdu točno u zenitu. Ta zvijezda:
a) neće nikada zaći jer je cirkumpolarna
b) zaći će za jugozapadni obzor
c) zaći će za sjeverozapadni obzor
d) zaći će tek nakon izlaska Sunca
e) niti jedan od ponuđenih odgovora nije točan
 5. Na osnovu podataka iz sljedeće tablice odredite koja je zvijezda najudaljenija.
3 Zvijezda Prividna magnituda (m) Apsolutna magnituda (M)
Canopus -0,61 -5,5
Fomalhaut +1,15 +1,7
Kapela +0,05 -0,5
Rigel +0,16 -6,7
Sirijus -1,47 +1,4

a) Canopus
b) Fomalhaut
c) Kapela
d) Rigel
e) Sirijus

RJEŠENJA ZADATAKA

1. U 22. stoljeću će na Marsu zasigurno biti izgrađena znanstvena baza.

8 Astronom-astronaut Vinko je tako sa zvjezdarnice na Marsu izmjerio da
godišnja paralaksa zvijezde Regul iznosi 0,064". Kolika je udaljenost Regula
izražena u svjetlosnim godinama ako je period revolucije Marsa 687 dana?
Zanemari ekscentricitet Marsove staze.

p = 0,064"
T = 687 dana_
d (g.s.) = ?

T 687 dana
TM ( god .) = = = 1,882 god. (2 boda)
TZ 365 dana
T2
3
= konst. ⇒ a 3 = T 2 ⇒ a = 3 T 2 = 3 1,882 2 = 1,524 a. j. (2 boda)
a

Budući je udaljenost Marsa od Sunca 1,524 puta veća od Zemljine, polumjer

Marsove staze se vidi pod kutom od 1" s 1,524 puta veće udaljenosti.

1 1
d (pc) = 1,524 ⋅ = 1,524 ⋅ = 23,81 parseka (3 boda)
p (" ) 0,064"

d (g.s.) = 3,26 · d (pc) = 3,26 · 23,81 = 77,62 godine svjetlosti (1 bod)

Ukupno: 8 bodova
 2. Koliko traje izlazak Sunca na Jupiterovom satelitu Io za promatrača koji se
10 nalazi na njegovom ekvatoru u trenutku kada promatrač vidi Sunce točno na
nebeskom ekvatoru? Udaljenost Jupitera od Sunca je 780 milijuna km, a
prosječni prividni promjer Sunca gledan sa Zemlje je 32,1'. Sinodički period
obilaska ovog satelita oko Jupitera traje 1,77 dana.

dJ = 7,8·108 km
DSZ = 32,1'
TI = 1,77 dana = 42,48 h

TIS = ?

Srednja udaljenost Zemlje od Sunca je 1,5·108 km (1 bod)

Omjer udaljenosti Jupitera i Zemlje:

d J 7,8 ⋅ 10 8 km
= = 5,2 (1 bod)
d Z 1,5 ⋅ 10 8 km

Prividni promjer Sunca gledan s Ia iznosi:

dZ 1
DSI = DSZ ⋅ = 32,1' ⋅ = 6,17' = 0,1028° (2 boda)
dJ 5,2

Period revolucije Ia oko Jupitera jednak je Iovom periodu rotacije (2 boda)

Trajanje izlaska Sunca se računa iz omjera:

42,48 h TIS
= (2 boda)
360° 0,1028°

0,1028° ⋅ 42,48 h
TIS = = 0,01213 h = 0,7278 min = 43,67 s (2 boda)
360°

Ukupno: 10 bodova
 3. Prividni promjer Marsa pri velikoj opoziciji iznosi 25". Kolika mora biti žarišna
7 daljina okulara da bismo kroz astronomski teleskop čiji objektiv ima žarišnu
daljinu 1080 mm Mars vidjeli poput Mjeseca gledanog golim okom? Za prividni
promjer Mjeseca uzmi 32'. Kolika je ukupna duljina teleskopa?

dMars = 25"
dMjesec = 32' = 1920"
F = 1080 mm
f=?
D=?

Da bi Mars vidjeli jednako kao i Mjesec s golim okom potrebno je povećanje:

d Mje sec 1920"

A= = = 76,8 x ≈ 77 x (2 boda)
d Mars 25"

F F 1080
A= ⇒ f = = = 14,06 mm ≈ 14 mm (3 boda)
f A 76,8

Duljina astronomskog teleskopa je:

D = F + f = 1080 mm + 14 mm = 1094 mm (2 boda)

Ukupno: 7 bodova
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Agencija za odgoj i obrazovanje
Hrvatsko astronomsko društvo

Pitanja i zadaci iz astronomije za županijsko natjecanje 5. ožujka 2009.

2. razred srednje škole

ODGOVORI NA PITANJA
Zaokružite točan odgovor:

PITANJE 1 (2 boda): Pulsar je:

a) galaktika sa izrazito sjajnom i zvjezdolikom jezgrom
b) maglica u Strijelcu
c) brzo rotirajuća neutronska zvijezda koja emitira bljeskove svjetlosti i
radio valova
d) mlada zvijezda u čijoj jezgri još nije započela nuklearna fuzija

PITANJE 2 (2 boda): Najzastupljeniji elementi u atmosferama divovskih planeta su:

a) helij i argon
b) dušik i helij
c) argon i vodik
d) vodik i helij

PITANJE 3 (2 boda): Udaljenost najudaljenijih skupova galaktika određuje se:

a) metodom sjaja Sc galaktika

b) mjerenjem pomaka prema crvenom i pomoću Hubblove
konstante
c) određivanjem sjaja supernove tijekom eksplozije
d) mjerenjem perioda cefeida

PITANJE 4 (svaki točan odgovor 1 bod): Nadopuni:

Područja u kojima se nalazi najveći broj kometa nazivamo Kuiperov (Kajperov) pojas
i Oortov (Ortov) oblak. Prve staze kometa odredio je Halley 1705.g. Od kometa Swift
– Tuttle potječe meteorski roj Perzeidi. Meteorski roj koji se pojavljuje sredinom prosinca
su Geminidi.

PITANJE 5 (svaki točan odgovor 1 bod): Nadopuni:

Trenutak kada se Sunce nalazi u nebeskom meridijanu naziva se mjesno podne.
Razlika između pravog i srednjeg Sunčeva vremena poznata je pod nazivom jednadžba
vremena. Vremenski interval između dva uzastopna prolaska Sunca kroz proljetnu točku
naziva se tropska godina.
Srednje Sunčevo vrijeme na griničkom meridijanu naziva se svjetsko vrijeme ili UT.
 RJEŠENJA ZADATAKA

1. Nakon koliko će vremena od trenutka izbačaja tijelo bačeno u vis

pasti na Mjesečevu površinu ako je dostiglo maksimalnu visinu
od 100m? Na kojoj se udaljenosti od Mjesečeve površine nalazi
to tijelo 2s nakon izbačaja? Gravitacijsko ubrzanje na Mjesecu je
6 puta manje nego na Zemlji.

H = 100m
t = 2s
1
gM = g
6
____________
t uk = ?
h=?

Gravitacijsko ubrzanje na Mjesecu:

1 m m
g M = ⋅ 9,81 2 = 1,635 2 1 bod
6 s s

Početnu brzinu možemo izračunati na dva načina:

Prvi način: Drugi način:
2
v 1 2
H = 0 ⇒ v0 = 2 ⋅ H ⋅ g M 1 bod mgH = mv0 ⇒ v0 = 2 gH 1bod
2 ⋅ gM 2
m m m m
v0 = 2 ⋅ 100m ⋅ 1,635 2 = 18,08 1bod
v0 = 2 ⋅ 100m ⋅ 1,635 2 = 18,08 1bod s s
s s

Ukupno vrijeme trajanja hitca možemo izračunati na dva načina:

Prvi način koristi izraz za brzinu: Drugi način koristi izraz za visinu:
v = v0 − g M ⋅ t1 1
h = v0 t − g M t 2
0 = v0 − g M ⋅ t1 2
1
v0
1 bod 0 = v t − g M t uk2 1 bod
t1 = 0 uk
2
gM
2v
m t uk = 0 2 boda
18,08 gM
t1 = s = 11,06s 1 bod
m m
1,635 2 2 ⋅ 18,08
s t uk = s = 22,12s 2 boda
t uk = 2 ⋅ t1 1 bod m
1,635 2
s
t uk = 22,12s 2 boda
Visina tijela 2s nakon što je izbačeno u vis:
1
h = v0 t − g M t 2 1 bod
2
m 1 m
h = 18,08 ⋅ 2 s − ⋅ 1,635 2 ⋅ 4s 2 = 32,89m 1 bod
s 2 s
Ukupno: 10 bodova

Napomena: Priznati i drugi način rješavanja, npr. preko zakona

očuvanja energije .Pritom paziti na ispravno bodovanje tj. u ovisnosti
koji je rezultat dobiven, bodovati kao gore.

2. Velika poluos staze Saturna je 9,539aj, a njegova najmanja

udaljenost od Sunca iznosi 9,005aj. Koliki je numerički ekscentricitet
staze Saturna? Nacrtaj skicu i označi veliku i malu poluos, najmanju
i najveću udaljenost Saturna od Sunca, te linearni ekscentricitet.

a = 9,539aj
rmin = 9,005aj
______________
e=?

a
☼
rmin c rmax

Skica i oznake na skici 2 boda

Numerički ekscentricitet možemo izračunati na dva načina:

Prvi način: Drugi način:

rmax + rmin c
a= 1 bod e= 1bod
2 a
rmax = 2a − rmin a − rmin r
1 bod e= = 1 − min 2boda
rmax = 2 ⋅ 9,539aj − 9,005aj = 10,073aj a a
 rmax − rmin 9,005aj
e= 1 bod e = 1− = 0,056 1bod
rmax + rmin 9,539aj
10,073aj − 9,005aj
e= = 0,056 1 bod
10,073aj + 9,005aj

Napomena. Ako učenik na još neki fizikalno ispravan način dođe do

točnog rješenja treba mu priznati bodove (4 boda) za račun.
Ukupno: 6 bodova

3. Nadopuni kartu neba (vidi iduću stranicu):

a) Označi poznatu dugoperiodičnu promijenjivu zvijezdu u zviježđu Kita i

napiši njezino ime
2 boda – označavanje zvijezde 1 bod i ime zvijezde 1 bod

b) upiši ime galaktike označene kružićem u blizini zviježđa Pegaza

2 boda- ime galaktike

c) upiši ime malog zviježđa iznad zviježđa Ovan

1 bod- ime zviježđa

d) upiši ime malog zviježđa ispod zviježđa Vodenjaka i naznači položaj

njegove najsjajnije zvijezde, te napiši naziv njegove najsjajnije zvijezde
3 boda –ime zviježđa1 bod, položaj zvijezde 1 bod i ime zvijezde 1 bod

e) uz zviježđe Ovna napiši njegovu troslovčanu kraticu njegovog latinskog

imena
1 bod- troslovčana kratica
Ukupno: 9 bodova
 Andromedina galaktika ili
M31

zviježđe Trokut

Ovan
(ARI)

Mira ili ο Kit

zviježđe Južna riba

Fomalhaut ili α Južna riba

 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Agencija za odgoj i obrazovanje
Hrvatsko astronomsko društvo

Pitanja i zadaci iz astronomije za županijsko natjecanje 5. ožujka 2009.

3. razred srednje škole

ODGOVORI NA PITANJA
Zaokružite točan odgovor:

1. Sunce neće nikad bljesnuti poput nove jer:

3 a) bi trebalo imati puno veću masu
b) bi trebalo imati puno manju masu
c) bi trebalo biti u binarnom paru
d) ne bi smjelo imati planete

2. Zamislite da na Marsu postoje marsovci koji isto tako kao i mi promatraju zvijezde i mjere
3 njihovu paralaksu, te koriste istu definiciju parseka poput nas, osim što koriste podatke za Mars.
Njihov “marsovski parsek” bio bi u odnosu na naš “zemaljski parsek”:
a) duži
b) kraći
c) isti
d) nemamo dovoljno podataka za odgovoriti

3. Koliko se često Sunce može vidjeti točno iznad ekvatora:

3 a) jednom dnevno
b) jednom mjesečno
c) svakih pola godine
d) jednom godišnje

4. Prijestupna godina uvedena je zato što:

3 a) je os vrtnje Zemlje nagnuta u odnosu na ekliptiku
b) smjer u kojem gleda os vrtnje Zemlje se polako mijenja
c) Zemlja ne obiđe Sunce točno u 365 dana
d) siderički i sunčev dan nisu jednako dugački

5. Jedne večeri izašli ste van i ugledali kako neka zvijezda izlazi točno u 22:00 sati. Tjedan dana
3 kasnije pratili ste istu zvijezdu i uočili kako izlazi oko:
a) 20:00 sati
b) 21:30 sati
c) 22:00 sati (tj. ne može se uočiti razlika)
d) 22:30 sati
e) 24:00 sati
 RJEŠENJA ZADATAKA

1. Keplerov treći zakon kaže da je odnos vremena ophoda P planeta oko Sunca i
poluosi orbite a : P 2 = a3
gdje je P izražen u godinama, a a u AJ. Međutim, taj oblik je aproksimativno
rješenje Newtonove jednadžbe gibanja gdje se masa planeta zanemari u
usporedbi s masom Sunca. Dokaži da je općenit izraz Keplerovog zakona
(pretpostavi kružne orbite):
a3
P2 =
mp + M*
gdje su masa planeta mp i masa matične zvijezde M* izraženi u masama
Sunca, a a je udaljenost između planete i zvijezde.

mp = masa planeta
M*= masa zvijezde
a = udaljenost planet-zvijezda
P = ophodno vrijeme planeta ili zvijezde oko zajedničkog centra mase
3 boda Planet i zvijezda kruže oko zajedničkog centra mase za koji vrijedi
m p d p = M *d*
gdje su dp i d* udaljenosti planeta i zvijezde od centra mase.
Udaljenost između planeta i zvijezde je
a = d p + d*
2 boda Iz gornja dva izraza može se dobiti izraz za dp ili d* :
M* mp
dp = a ili d* = a
M * + mp M * + mp
2 boda Newtonova jednadžba kaže da je centripetalna sila = gravitacijska sila
2 2
 2π   2π  mpM *
mpd p   = M *d *   =G
 P   P  a2
1 boda Uvrštavanjem izraza za dp ili d* dobijemo:
4π 2 a3
P2 = ⋅
G mp + M *
1 boda Skalirajmo to s vrijednostima za Zemlju (mase zanemarive u usporedbi sa
Suncem):

(1godina )2 = 4π
2
⋅
( AJ )3
G M Sunce
i dobijemo konačni izraz:
3
 a 
2  
 P   AJ 
  =
 godina   mp + M* 
 
 M Sunce 
2. Svemirski teleskop CoRoT je nedavno otkrio metodom tranzita najmanji
terestički planet izvan Sunčevog sustava. Planet kruži oko zvijezde mase 0.9
mase Sunca i 0.9 radijusa Sunca, a tranzit se desi svakih 20 sati i 30minuta. Na
slici je prikazano mjerenje pada sjaja zvijezde usljed tranzita. Uz pretpostavku da
gledamo točno u ravnini putanje planeta oko zvijezde, izračunaj koliko je planet
velik u usporedbi sa Zemljom, te koliko je udaljen od matične zvijezde izraženo u
radijusima zvijezde (radijus Sunca iznosi 109 radijusa Zemlje, tj. 0.0046AJ).

3 boda Mjeren sjaj zvijezde proporcionalan je površini koju zvijezda zauzima na nebu, te
je stoga pad sjaja usljed tranzita posljedica toga da se smanjila vidljiva površina
2
2 2
Ftranz R* π − R pπ R 
= 2
= 1 −  p 
F* R* π  R* 
gdje je R* radijus zvijezde, a Rp radijus planeta.
2 bod Iz slike možemo očitati da je Ftranz/F*~0.99965, te pomoću toga možemo dobiti
radijus planeta izražen u radijusima Zemlje:
Ftranz
R p = R* 1 − = 0.0187 R* = 1.835 R⊕
F*
2 boda Vidimo da je planet puno manji od zvijezde, pa za izračunati radijus orbite
koristimo izraz
3
 a 
2  
 P   AJ 
  =
 godina   M* 
 
 M Sunce 

2 bod Period iznosti P=20.5sati=0.00234 godina, odakle slijedi

2
 P   M* 
a = 3     = 0.017 AJ = 3.7 R Sunce = 4.1R*
 godina   M Sunce 
3. Rad (energija) potreban za podizanje 1g na visinu od 1cm na pulsaru jednak
je radu potrebnom za podizanje 1000tona na 1m visine na Zemlji. Ako pulsar ima
masu 1.5 Sunčevih i period vrtnje od 0.002s, kolika je brzina rotacije na ekvatoru
pulsara u usporedbi s brzinom svjetlosti? (masa Sunca = 2•1030kg, masa Zemlje
= 6•1024 kg, radijus Zemlje = 6.4•106 m, brzina svjetlosti c= 3•108 m/s)

1 bod Rad=sila*put, pa je u gravitacijskom polju rad

W=g m h

gdje je g ubrzanje sile teže, m je masa tijela, a h je visina na koju

se tijelo treba podignuti.
2 boda Iz usporedbe rada na pulsaru i na Zemlji:

W=gp mp hp=gz mz hz

Dobijemo da je ubrzanje sile teže na pulsaru puno veće od onog na

Zemlji:
g p m z hz
= ⋅ = 1011
gz m p hp

2 boda Iz Newtonve jednadžbe za gravitaciju na površini:

M
F = G 2 m = gm
R
gdje je M masa pulsara ili Zemlje, a R njihov radijus, dobijemo:
2
gp M R 
= p ⋅ z 
gz M z  R p 
1 bod Iz gornje jednadžbe slijedi da je radijus pulsara:
30
M p gz 6 1 .5 × 2 × 10
R p = Rz ⋅ = 6.4 × 10 24
⋅10 −11 = 14311metara
M z gp 6 × 10
1 boda Brzina na ekvatoru pulsara je:
2π 2π m
v = R pω = R p = 14311metara = 4.5 × 10 7 = 0.15c
P 0.002 sec s
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Agencija za odgoj i obrazovanje
Hrvatsko astronomsko društvo

Pitanja i zadaci iz astronomije za županijsko natjecanje 5. ožujka 2009.

4. razred srednje škole

ODGOVORI NA PITANJA
Zaokružite točan odgovor (svaki odgovor = 1 bod):

PITANJE 1.
Orionova maglica je ogromna nakupina međuzvjezdanog plina i prašine.

a. zvijezde unutar nje su:

1. stare zvijezde koje su odbacile svoje vanjske slojeve i tako stvorile Orionovu maglicu
2. mlade zvijezde koje su nastale u Orionovoj maglici
3. zvijezde koje su se slučajno našle u njoj

b. gledano velikim teleksopima središnji dio maglice je zelenkast. Ta boja je:

1. reflektirano svjetlo zvijezda u maglici
2. Balmer-alfa linija vodika
3. emisijska linija kisika, tzv. zabranjena linija
4. kompleks molekularnih linija hladnog vodika

PITANJE 2.
a. Koliko iznosi moderna vrijednost Hubbleove konstante?
oko 70 (km/s)/Mpc (priznaje se 50-100)

b. ovisi li ta vrijednost o smjeru gledanja? ____NE___

PITANJE 3.
a. za mjerenje paralakse potrebno je (zaokruži točan odgovor)
1. jedna noć opažanja
2. mjesec dana
3. barem godina
4. 10-50 godina
5. nekoliko stoljeća

b. omjer udaljenosti nebeskog tijela A s paralaksom od 1" i nebeskog tijela B s paralaksom od

2" je (zaokruži točan odgovor):
1. 0,5
2. 1
3. 2
4. 4
5. ne može se odrediti bez dodatnih podataka
c. za mjerenje dnevne aberacije potrebno je (zaokruži točan odgovor):
1. jedna noć opažanja
2. mjesec dana
3. barem godina
4. 10-50 godina
5. nekoliko stoljeća

PITANJE 4.
a. supernova je (zaokruži točan odgovor):
1. eksplozija stare zvijezde
2. početak termonuklearnog gorenja mlade zvijezde
3. bljesak kod sudara dviju zvijezda
4. ništa od gore navedenog
5. sve gore navedeno

b. da bi zvijezda mogla postati supernova mora imati masu (zaokruži točan odgovor):
1. znatno manju od mase Sunca
2. masu otprilike jednaku masi Sunca
3. masu znatno veću od mase Sunca
4. ništa od gore navedenog
5. sve gore navedeno

c. cijeli proces supernove (eksplozija, rast sjaja i ponovni pad sjaja) traje (zaokruži točan
odgovor):
1. par sekundi
2. nekoliko dana
3. nekoliko godina
4. nekoliko stoljeća
5. milijunima godina

d. maksimalni sjaj supernove otprilike je jednak (zaokruži točan odgovor):

1. sjaju Sunca
2. sjaju najsjanijih zvijezda u galaksiji
3. sjaju cijele galaksije
4. zbrojenom sjaju svih zvijezda u svemiru
5. ne zna se

PITANJE 5.
a. smatra se da novi kometi dolaze iz (zaokruži točan odgovor):
1. Van Allenovog pojasa
2. asteroidnog pojasa
3. Kuiperovog pojasa ili Oortovog oblaka
4. izvan sunčevog sustava
5. ne zna se

b. promjenu staze dugoperiodičnog kometa u kratkoperiodičnu izaziva (zaokruži točan odgovor):

1. gravitacija Sunca
2. gravitacija velikih planeta
 3. sunčev vjetar
4. tlak sunčevog zračenja
5. ništa od gore navedenog

c. kometi se mogu vidjeti golim okom i danju:

1. uvijek
2. često
3. rijetko
4. nikad

d. sudar Zemlje i kometa za posljedicu bi imao (zaokruži točan odgovor):

1. nikakav efekt
2. pad nekoliko meteorita
3. uništenje područja od nekoliko km u promjeru
4. izazvao bi globalnu katastrofu
5. raznio bi oba tijela na asteroide

RJEŠENJA ZADATAKA

1.Izračunajte visinu Sunca iznad obzora u trenutku njegove

kulminacije za ljetnog solsticija, ako je zemljopisna širina opažača
45o 47' a kut između ekvatora i ekliptike je 23o 27' .

3 boda: točno postavljena jednadžba h=(90o-)+=69 o 14'

Gdje je 45o 47' , a 23o 27' .

2 boda: h=(90o-45o 47')+ 23o 27' =44o 13'+ 23o 27' =67 o 40'

2. Duljina teleskopa je 1010 mm a povećanje 100 x. Kolike su žarišne

daljine objektiva i okulara? Ako je promjer izlaznog otvora 1.5 mm,
izračunaj promjer objektiva teleskopa. Koliko je vidno polje
teleskopa ako je prividno vidno polje okulara 50o ?

2 boda: L=1010=F1+F2=objektiv+okular

2 boda: P=100=F1/F2=objektiv/okular

2 boda: otuda F1=1000 mm F2=10 mm

2 boda: izlazni otvor je IO=D/P, otuda promjer objektiva D=P*IO=150 mm

2 boda: vidno polje je VP=PVP/P=50o/100= 0,5o ili 30'

3. Izračunaj maksimalno trajanje okultacije neke zvijezde Mjesečevim
diskom. Pri tome uzmi da je Mjesečeva staza oko Zemlje kružnog
oblika i da je prividni promjer Mjesečevog diska 30'. Siderički period
Mjeseca je 27,3 a sinodički 29,3 dana.

4 boda: kutna brzina Mjeseca=360o/siderički period=13.187 o/dan

1 bod: 13.187 o/dan = 0,549"/s

5 bodova: max. trajanje okultacije=30'/0,549" (s)= 30*60"/0,549" (s)=3279 s