Mr. sc.

Marija Boban1 Pravni fakultet Sveuilita u Splitu

Implementacija E-government modela u jedinicama lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj2

Prethodno priopenje
Okruenje digitalne ekonomije sa sobom donosi korjenite promjene. Progresivnim razvojem informacijskih tehnologija ukazuje se potreba uvoenja modela e-governmenta u lokalnoj samoupravi kao imbenika stvaranja, pokretanja i unaprjeivanja S obzirom na pravne aspekte e-governmenta autorica smatra nunim pomno razmotriti odnos lokalne samouprave i elektronike vlade uz definiranje zakonodavne, izvrne i sudske vlasti kao regulativnog okvira elektronikog poslovanja uz zaseban prikaz regulativnih normi elektronikog poslovanja u Europskoj Uniji i E-organizacija kao temelja razvoja elektronikog poslovanja. Takoer, autorica u ovom radu daje i prikaz regulativnih normi elektronikog poslovanja na razini RH sa posebnim naglaskom na zakonske odredbe kojima se regulira elektroniko poslovanje, reguliranje registratora i davatelja certifikata i tehnike norme te zatitu privatnosti na Internetu kao odraz aktualnog stanja modela e-governmenta u Republici Hrvatskoj. KLJUNE RIJEI: e-government, lokalna samouprava, sigurnost, podaci

Uvod E-government3 predstavlja organizacijski oblik drave koji integrira tokove i meuovisnosti izmeu drave, tvrtki, korisnika i javnih institucija pomou informacijsko komunikacijske tehnologije. Izvoenje javnih poslovnih transakcija odvija se elektroniki, esto posredstvom Interneta, ukljuujui sve povezane stvarne (real-world) procese. Elektronika vlast daje mogunost pruanja tradicionalnih usluga graanima na nov, elektroniki nain to je upravo i jest njen cilj: koritenje novih tehnologija kako bi ljudima osigurala jednostavniji i bolji pristup dravnim i upravnim informacijama i uslugama, te time omoguila vee mogunosti za sudjelovanje u demokratskim institucijama i procesima. Odnosi se na rad odreenih, konkretnih struktura vlasti koje ovaj koncept provodi u stvarnosti primjerice lokalne samouprave! Za razliku od e-governmenta, pojam elektronike vladavine se esto rabi kao apstraktan pojam, odnosno sinonim za iri koncept i shvaanje uloge i poloaja dravnih vlasti i vladajuih struktura, kao i njihova odnosa prema graanima u drutvu dok se elektronika vlast odnosi na rad odreenih, konkretnih struktura vlasti koje ovaj koncept provodi u stvarnosti. E-government podrazumijeva iroku primjenu odgovarajuih postupaka, metoda i tehnologija pogodnih za rad i elektroniko pruanje usluga i komunikaciju s graanima, poslovnim subjektima i drugim tijelima i institucijama dravne vlasti.4

1 2

Suradnik na Upravnom odjelu i odjelu Menadment Veleuilita u ibeniku Objavljeno na temelju istraivanja u sklopu suradanje Pravnog fakulteta Sveuilita u Splitu i Projekta reforme lokalne samouprave USAID Hrvatska, Zbornik radova, Pravni fakultet Split 2007. 3 Engl. e-Government - u prijevodu elektronika vlast 4 Dragievi, A., Dragievi, D., Doba kiberkomunizma, Golden marketing, Zagreb, 2003.str. 368

1. E-government u lokalnoj samoupravi Razlozi pojave i samog uvoenja e-governmenta proizlaze iz nekoliko injenica kako slijedi: o sveobuhvatnosti Weba, o progresivnog rasta online populacije, o potrebe za smanjivanjem trokova dravne uprave, o stalnog porasta oekivanja javnosti, o rastue frustracije javnosti radom dravne uprave koje se oituje ekanjem u redovima, sporim rjeavanjem predmeta i sl. o potreba za neprekinutom 7-24 uslugom. Samim time prednosti uvoenja elektronike vlasti vidljive su iz injenice da takav organizacijski oblik drave omoguava raspolaganje 24 sata dnevno - 7 dana tjedno ime se direktno utjee na poveanje zadovoljstva i informiranosti graana i samim time na poveanje efikasnosti i rast produktivnosti i integriranje usluga izmeu drave, tvrtki, korisnika i javnih institucija pomou informacijsko-komunikacijske tehnologije. Ipak da bi se ostvarile prednosti i koristi uvoenja elektronike vlasti nuno je svladati prepreke njenom uvoenju koje se pojavljuju u manjku sredstava, necjelovitom planiranju, nedovoljnoj kooperativnosti sudionika u projektima, nedovoljnoj kulturnoj promjena i treningu sudionika, neodgovarajuoj politici nadgledanja (kontrole). manjku managerskog kadra i graanske potpore te , zasada jo uvijek, malom broju korisnika. Svladavanjem prepreka elektronika vlast ostvaruje integracija tokova, ekonomski razvoj i razvoj E-demokracije, te povezivanjem vladinih tijela unutar i izvan jedne drave pribliava se korak blie E-drutvu sa sigurnim zakonskim okruenjem koraa Internetu slijedee generacije Pojavni oblici elektronike vlasti su slijedei: o Government to Business (G2B) - podaci, dozvole, dokumenti, godinje prijave poreza, bilance; o Government to Citizen (G2C) dokumenti, dozvole, prijave poreza; o Government to Government (G2G) o Government to Employee (G2E) o Citizen to Governement (C2G) kontakti, upiti, prijave, pritube; o Business to Government (B2G) - elektronika nabava. Vrste usluga koje nude gore navedeni pojavni oblici elektronike vlasti su pristup dostupnim informacijama, pristup dokumentima i obrascima ( download, upload), pristup online bazama podataka, komunikacija, kontakti, interaktivne diskusije, glasanje, lobiranje. GIS aplikacije, multimedijske aplikacije te, kao posljednje, ali i ne najmanje vano, ovi pojavni oblici omoguavaju i nesmetano odvijanje procesa elektronikog poslovanja. Tijekom jedne godine, primjerice Ministarstvo vanjskih poslova proslijedi na lokacije irom svijeta ukupno oko dva milijuna stranica dokumentacije putem diplomatske pote, telefaksa, DHL-a, teklike slube ili nekim drugim kanalima, a godinji trokovi telekomunikacija i DHL-a iznose oko pet milijuna kuna. Da bi se racionaliziralo, pojednostavnilo i, samim time, ubrzalo poslovanje u kolovozu 2001. godine pokrenut je projekt IKOS (Informacijsko Komunikacijski Sustav) na ijoj je realizaciji sudjelovalo stotinu osoba. Ovo je samo jedan primjer od postojeih projekata na razvoju e-Governmenta odnosno razvoja elektronike vlasti koja zapravo nastaje kada dravna uprava bude izravno na usluzi graanima.5 Tijekom 2002. godine za aproksimativno 80 projekata informatizacije izdvojeno je 503
5

Infotrend,prvi hrvatski asopis za informatiku, broj 112/6/2003., prilog str. 31

milijuna kuna iz dravnog prorauna6. Openito reeno, razvijaju se tri tipa projekata: drava graanima (G2C), drava poslovnom svijetu (G2B) i drava zaposlenicima (G2E) odnosno: o G2C Government to Citizens - Internet www.vlada.hr, www.otvorena.vlada.hr eMUP , digitalni arhiv; o G2B Government to Businesses - EProcurement (ITProraun), ePDV, statistika, dozvole, registracija tvrtke; o G2E Government to Employees - EPortal (za rad sjednica Vlade RH), eSabor www.zakoni.hr. Razvijen pod utjecanjem razvoj informacijskih tehnologija u okruenju digitalne ekonomije model e-governementa: omoguava pruanje tradicionalnih usluga graanima na nov, elektroniki nain to je upravo i jest njegov cilj koritenje novih tehnologija kako bi ljudima osigurala jednostavniji i bolji pristup dravnim i upravnim informacijama i uslugama, te time omoguila vee mogunosti za sudjelovanje u demokratskim institucijama i procesima. Jednostavno reeno, E government predstavlja upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije (poput Interneta) u poboljanju procesa vladanja i upravljanja. Prednosti uvoenja egovernmenta odraavaju se u proirivanje i otvaranje novih mogunosti graanima, otvaranju mogunosti korisnicima za pristup informacijama, omoguava uporabe javnih usluga 0-24 i samim time direktno sudjelovanje u razvoju i politici djelovanja lokalne samouprave. E government podrazumijeva iroku primjenu odgovarajuih postupaka, metoda i tehnologija pogodnih za rad i elektroniko pruanje usluga i komunikaciju na nivou:

DRAVA

TVRTKE

LOKALNA SAMOUP RAVA

KORISNI CI

Slika 1. Model e-governmenta S ciljem uspjenog razvoja modela e-governmenta kljunu ulogu imaju sigurnosne, tehnoloke i pravne postavke modela. Dakle, kako bi se razvoj modela e-governmenta odvijao nesmetano potrebno je osigurati i zadovoljiti kriterije pravne i sigurnosne zatitu podataka te osigurati univerzalan pristup mrei i siguran protoka informacija.7 Intenzivan protok podataka mrenim kanalima meu korisnicima te njihova cjelovitost, dostupnost i tajnost osnovna su pretpostavka razvoja i irenja procesa elektronikog poslovanja na kojem se temelji model e-governmenta. Nasuprot tome, prevladavanje sigurnosnih slabosti Weba, nepovjerenja korisnika prema sigurnosti komunikacije i otkrivanju podataka, primjerice tajnih podataka sa sjednice lokalne samouprave, zatim prevladavanju pravnih problema u svezi s
6 7

Podatak iznesen na Microsoft eGovernment Day 2002, svibanj 2002. Timmers, P., Some Reflections on the Future od Electronic Commerce, Proceedings 11th International Bled Electronic Commerce Conference, Vol. 2, Bled, 1998a, 89-94

kriptografijom i nedostatnou pravne regulative i neusklaenosti zakonodavstava na svjetskom nivou osnovni su problemi s kojima se suoavaju korisnici usluga elektronikog poslovanja.

2. Privatnost na Internetu, intelektualno vlasnitvo i etika na Webu U digitalnom vidu komunikacije, kakav nudi Internet, treba imati na umu da su se prvo razvile tehnologije prijenosa razliitih vidova poruka, a tek znatno kasnije i ekvivalenti zatitnih mehanizama, to je u praksi dovelo do neeljenih, a prilino estih, sluajeva naruavanja prava privatnosti i sigurnosti u meusobnom komuniciranju, a s tim se i dovodi u pitanje status Interneta kao globalne komunikacijske infrastrukture. Svjetska ekonomija posljednjeg desetljea dvadesetog stoljea doivjela je radikalne promjene koje se opisuju odrednicama "digitalna ekonomija", "informacijska ekonomija" , Nova ekonomija ili "ekonomija zasnovana na znanju". Uzroke takvih promjena treba prije svega traiti u injenici da je novo znanje ili informacija postalo najvanija roba na tritu. Zahvaljujui novom znanju usavravaju se postojee ili pronalaze nove tehnologije proizvodnje, to dovodi do pojave proizvoda sa boljim odnosom cijene i performansi na globalnom tritu. Promjene su brze i este, pa vrijeme postaje kritian faktor u trinom ponaanju. Globalna raunalno-komunikacijska mrea, Internet, se nametnula kao osnovna infrastruktura drutva, jer omoguava praktino trenutno ostvarivanje razliitih vidova komunikacija izmeu prostorno veoma udaljenih uesnika, bez obzira da li pripadaju ili ne pripadaju istoj organizaciji. U odnosu na takve uesnike, subjekti koji ne koriste Internet kao kanal veze prema ostalim strukturama drutva se nalaze u nezavidnom poloaju samoizolacionizma. Naruavanje privatnosti kao kolateralni efekt otvorenosti Interneta predstavlja problem u svijetu u kojem tvrtke, ustanove, organizacije i ljudi koji u svakodnevnom radu koriste Internet nalaze se u poloaju da praktino eliminiraju negativni utjecaj meusobne fizike udaljenosti na efekte rada i poslovanja. Ali, pored dobrih stvari koje nosi koritenje Interneta u poslovanju, otvaraju se i neki drugi problemi koji su bili manje izraeni sa ranijim konvencionalnim formama komuniciranja. Nov razvoj i postignua u telekomunikacijama, naprednim ekspertnim sustavima i inteligentnim programskim rjeenjima doveo je do velikih promjena u ivotu i komunikaciji meu ljudima. Virtualni ovjekov svijet postaje sve vaniji dio ivota i djelovanja pojedinaca, njihovih organizacija i suvremenih drutvenih zajednica. Stvara ga i stalno unapreenje progresivan razvoj informacijskih tehnologija. Za razliku od stvarnog, virtualni svijet ne poznaje vremenska i prostorna ogranienja, podloan je stalnim promjenama i tehnolokim inovacijama, a zakonodavna regulacija samo je ogranienog dometa budui da takve skokovite promjene pravo ne moe unaprijed predvidjeti i ograniiti. tovie, pretjerana zakonska ogranienja osim sprjeavanja nepoeljnog, mogu i sputavati i onemoguavati eljeni informacijski razvoj i slobodnu razmjenu podataka. Na taj nain stalne tehnoloke inovacije, raznolikost i dinaminost tog promjenljivog svijeta neoekivano i lako pretvaraju propisana ogranienja u suvine, pa i tetne mjere. Takav razvoj prate i novi oblici zadiranja u privatnost, pa se problemi njezine zatite pomiu sve vie od tjelesne i prostorne informacijske i komunikacijske privatnosti.8 Pitanje zatite privatnosti na Internetu, gdje u potrazi za zatitnim mehanizmima koji nude sigurnu komunikaciju, uz istovremeno ouvanu privatnost, koritena su pozitivna iskustva iz prolosti kakva, na primjer, sreemo u radu obavjetajnih slubi. Kriptografija je znanstvena disciplina koja je upravo nastala na rjeavanju takvih problema vrlo visoke sloenosti, pa imajui u vidu zahtjeve korisnika i mogunosti raunalno-komunikacijske mree Internet, nije poseban problem razviti odgovarajue sisteme ifriranja kao rjeenje ovog problema. U posljednjem desetljeu programska rjeenja se nude korisnicima Interneta irom svijeta po principu gotove robe sa police. Ovi programi, koji predstavljaju nadgradnju pretraivaa
8

Dragievi, D., Privatnost u virtualnom svijetu, Zbornik PFZ, godina 51, broj 3-4 2001., str. 643

Interneta, su omoguili korisnicima Interneta privatnost i sigurnu dostavu elektronske pote, bilo da je rije o privatnim pismima, poslovnim ugovorima ili medicinskoj dokumentaciji. Ali, ipak injenica da sa takvim reenjima svaki pojedinac moe ostvariti privatnost u komunikaciji sa nekim drugim, daje mogunost da takvu komunikaciju ostvare i ljudi koji su u sukobu sa pravno reguliranom drutvenom zajednicom, poput kriminalaca i terorista. Tehnoloki vodee drave sveta, prije svega Sjedinjene Amerike Drave, nisu dozvolile izvoz sistema zatite, koji bi ih praktino onemoguili u vrenju kontrole nad Internetom. To je dovelo do oprenih zahtjeva pred realizatore mehanizama zatite u komuniciranju, pa su komercijalni sistemi zatite bili slabiji nego to su mogli biti, a to je za posljedicu stvorilo mogunost da pored dravnih organa i drugi subjekti steknu mogunost naruavanje sistema sigurnosti i privatnosti u komuniciranju posredstvom Interneta i ustvari. Zato se moe rei da se sve ovo vrijeme vodi bitka oko sistema ifriranja na nekoliko podruja: tehnikom, pravnom, etikom i drutvenom. 3. Zatita privatnosti i zakonodavstvo Raunalni kriminalitet je, kako je ve ranije utvreno, pojava koja prati tehnoloki razvoj i koja izlazi iz socijalnih, etikih, pravnih, politikih i drugih okvira koji postoje u nekoj drutvenoj zajednici. Ustanovili smo kako sigurnih raunalnih sustava nema, ve samo onih u iji rad i rezultate moemo imati manje ili vee povjerenje, te se kao neophodna zatita javlja potreba za efikasnom pravnom zatitom, a posebno kaznenopravnom zatitom kojom se tite najvanija dobra unutar drutva. Njezin zadatak je da pravovremeno pronae odgovore, i sveobuhvatno (u granicama njezine supsidijarnosti i fragmentarnosti) prui zatitu najvanijim dobrima i interesima koji su uvjet nesmetanog funkcioniranja i koritenja informacijskih resursa9. Meutim, kako sama kaznenopravna zatita nema karakter neposredne aktualne zatite temeljnih vrijednosti pojedinca i drutva, jer kazneno pravo nastupa tek kada je neko djelo ve poinjeno, post factum10, njezin je smisao ponajprije u njezinom preventivnom djelovanju, a na podruju raunalnog kriminaliteta posebno u pogledu generalne (ope) prevencije, usmjerene na neinjenje takvih djela. Jedno od osnovnih ne samo pravnih, ve i etikih pitanja je pitanje zatite podataka (data security) pod kojim se uglavnom misli na zatitu osobne privatnosti (privacy protection). Privatnost podrazumijeva pravo pojedinca, grupe ili ustanove da odlui kada, kako i u kojoj mjeri podaci koji se na njih odnose trebaju biti dostavljeni drugima. Spoznaja da velike banke podataka koje sadre informacije o pojedincima, zahvaljujui raunalnoj tehnologiji vezanoj putem Interneta mogu biti zloupotrebljavane (kako od strane dravnih i javnih institucija, tako i od privatnih kompanija, banaka, pa ak i pojedinaca) rezultirala je poetkom sedamdesetih godina pravnom regulacijom zatite podataka pohranjenih u razliitim bazama podataka11. Tako je 1970. u Velikoj Britaniji tzv. Youngerov odbor prouavao pitanja privatnosti i njene zatite. Taj odbor je 1972. ustanovio opa naela za rad raunalnih centara: svaki podatak u raunalnom sistemu mora se koristiti za posebnu namjenu i bez odgovarajue dozvole ne smije biti upotrebljavan u druge svrhe; broj prikupljenih podataka mora tono odgovarati namjeni zbog koje su prikupljeni; pristup podacima treba biti dostupan samo ovlatenom licu koje ih mora koristiti iskljuivo u svrhe zbog kojih su prvobitno i prikupljeni; u raunalnim sistemima koji obrauju podatke u statistike svrhe rad mora biti tako organiziran da podaci za identifikaciju budu odvojeni od ostalih;
9

D. Dragievi, Kompjutorski kriminalitet i informacijski sustavi, Informator, Zagreb, 1999., str. 223 F. Bai, Krivino pravo - opi dio, Informator, Zagreb, 1995., str. 6 11 Comody, P., The Work of the European Community in the Area of Computer and Privacy, Data Regulation, European and Third World Realities, 1978., str. 113
10

 potrebno je uspostaviti takve naine informiranja pomou kojih bi svaka osoba mogla saznati podatak iz raunalom koji se odnosi na njega; korisnik mora unaprijed odrediti stupanj sigurnosti odreenog sistema podataka, ako i predvidjeti mjere zatite od zloupotrebe ili pogrene upotrebe podataka; potrebno je uspostaviti sistem tehnike kontrole koji bi olakao otkrivanje krenja mjera sigurnosti; prilikom planiranja odreenog sistema podataka potrebno je odrediti vremensko razdoblje nakon ijeg isteka ne bi bilo mogue uvati podatke u kompjutorskom centru; prikupljeni podaci moraju biti toni; treba voditi rauna o kodiranju vrijednosnih sudova, kako ne bi dolo do izmjene njegovog sadraja; za radnike u raunalnim centrima treba izraditi poseban kodeks profesionalne etike.12 Nakon prihvaanja ovih naela, sainjeno je niz meunarodnih studija poevi od Europskog vijea do OECD-a13 i Komisije za ljudska prava Organizacije Ujedinjenih Naroda. Njihov rad rezultirao je donoenjem Zakona o zatiti podataka u nizu razvijenih zemalja kao to su: Njemaka, vedska, SAD, Kanada, Danska, Norveka, Austrija i dr. Daljnja aktivnost uslijedila je unutar Europskog savjeta iji je Ministarski komitet 26. kolovoza 1973. g. usvojio Rezoluciju o zatiti privatnosti pojedinaca u odnosu na elektronike banke podataka u privatnom sektoru. Rezoluciju o zatiti privatnosti pojedinaca u odnosu na lektornike banke podataka u javnom sektoru Ministarski komitet usvojio je 1974. g.. Zato je 1976. g. Ministarski komitet Europskog savjeta, na prijedlog Europskog komiteta za pravni kooperaciju, osnovao Komitet eksperata za zatitu podataka sa zadatkom da pripremi i nacrt Konvencije o zatiti privatnosti u odnosu na obradu podataka u inozemstvu i prijenos podataka preko dravnih granica. Konvencijom je ustanovljen minimum standarda za zatitu podataka koje e drave meusobno primjenjivati, a definirani su i principi koji e se primjenjivati s obzirom na promet osobnih podataka izmeu njih. Glavni razlog donoenja te Konvencije bila je potreba za popunjavanjem praznina u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima s obzirom da je ona donesena prije tzv. raunalne ere. Razvojem informatike tehnologije i komunikacija, te irenjem baza njihova koritenja, pojavio se sve vei broj baza komercijalnog karaktera. Javljaju se specijalizirane kompanije koje pruaju usluge davanja informacija putem takvih baza i na taj nain ostvaruju velike prihode. U skladu s tim pojavilo se i pitanje zatite prava autora tih baza. Za razliku od zatite privatnosti, pravna regulacija tog podruja kasni, budui da se industrija baza podataka i broj proizvoaa razvila intenzivnije tek poetkom 80-tih godina. Svjetsko se trite pruanja te vrste usluga relativno brzo razvijalo, posebno razvojem novog medija za pohranjivanje podataka, tzv. CD-Rom-a14. Rad na izradi Direktive Europske zajednica na pravnoj zatiti baza podataka zapoet je 1988. godine. Prema toj Direktivi predviene su dvije vrste zatite baza podataka: 1) autorsko pravna zatita za one baze koje udovoljavaju kriteriju originalnosti utvrenom Direktivom (bazom podataka smatra se zbirka djela ili sadraja ureenog, pohranjenog i dostupnog elektronikim sredstvom, te elektroniki sadraji potrebni za funkcioniranje baze podataka kao to su njezin rjenik pojmova, kazalo ili sistem za dobivanje ili prikrivanje podataka), i
12

elih, A., Problemi krivinopravne zatite privatnosti pri primjeni kopmjuterske tehnike, Jugolslavenska revija za kriminologiju i krivino pravo, br.2/1981, str. 207 13 Engl. Organization for Economic Cooperation and Development 14 ROM-engl. Read Only Memory- memorija koja slui damo za itanje, osnovno svojstvo joj je da onemogui brisanje sadraja uslijed nepanje korisnika.

2) zatita sadraja baze podataka od zloupotrebe i neovlatenog koritenja u komercijalne svrhe. Rjeavanje problema koje nosi visoka tehnologija ne smije se odlagati, kao to se ni tehniki progres ne moe zaustaviti, ve se njime treba ovladati putem efikasne sigurnosne strategije. Isto tako humanisti i pravnici trebaju dati svoj prilog u iznalaenju sredstava i naina za zatitu individualnih prava. Svakodnevnim poveanjem broja fizikih i pravnih osoba koje se povezuju u globalnu raunalnu mreu, svijet se pretvara u jedno globalno informacijsko selo15 u kojem se ukidaju ne samo monopolna, ve i prostorna, regionalna, nacionalna, etnika i druga ogranienja. Svjetsko gospodarstvo postaje jedinstveno gospodarstvo, svijet jedna zajednica, a ovjek intelektualno bie kojem razvitak njegovih umnih sposobnosti i oblika univerzalnog komuniciranja postaje glavna preokupacija. Komunikacija i razmjena podataka odvija se putem tzv. informacijske superprometnice16, na ije se nesmetano funkcioniranje sve vie oslanjamo u svakodnevnom ivotu. Naravno, ne treba pritom zaboraviti da Internet, zbog posljedica svoga razvoja i rasta, nije samo fiziki skup raunala, odnosno raunalnih mrea, ve ga treba promatrati i s aspekta ekonomskog, sociolokog, moralnog, politikog, etikog, medijskog i naposljetku, pravnog fenomena. Stanje u Republici Hrvatskoj u pogledu zatite, sigurnosti i otvorenosti njezinih informacijskih sustava, danas moemo promatrati dvojako. S jedne strane, postoji relativno zadovoljavajua tehnika osnovica za ukljuivanje u te meunarodne informacijske, komunikacijske i druge poslovne tokove. Pritom, naravno moramo uzeti u obzir sveopu neimatinu, proces tranzicije i ponajvanije, ratne uvjete u kojima se naa zemlja nalazila, te odati priznanje malobrojnim fizikim i pravnim osobama koje su sve poduzimale da prate svjetski razvoj i ne dozvole vee zaostajanje za suvremenim svijetom omoguivi da se na naem tritu osigura ponuda i primjena suvremene informatike tehnologije i, takoer, uveli nas u svijet globalnih komunikacija - svijet Interneta. Dakako, s tim znaajnim uspjesima u uvoenju raunala u nae sredine i njegovom ukljuivanju u svjetske komunikacijske mree, stigli su do nas i svi problemi zatite sigurnosti i zatite podataka i informacija od raznih poremeaja i zloupotreba pa prema tome i od raunalnog kriminaliteta. Tome valja pridodati sve manjkavosti i slabosti stanja sigurnosti i zatite naih IS i, poseban naglasak na veoma niskom stupnju svijesti i nastojanja nadlenih dravnih tijela i gospodarskih subjekata da tim problemima sigurnosti i zatite pristupe sustavno i sveobuhvatno. Tome posebno pridonosi nepostojanje ili nedostatna i neefikasna pravna regulativa na tom podruju, to je dodatni izazov za one koji takvu situaciju ele iskoristiti za ostvarenje svojih nezakonitih ciljeva. Posljedica takvog stanja u RH je karakteristina tzv. tamna brojka 17 , tj. nevoljkost rtava da otkrivene sluajeve prijave organima gonjenja, kao i nepostojanje slubenih statistika na tom podruju. Sve do donoenja novog Kaznenog zakona RH, koji je stupio na snagu 1. sijenja 1998. godine, kod otkrivenih i procesuiranih sluajeva raunalnog kriminaliteta, protiv poinitelja se nije pokretao postupak ili su se primjenjivali postojei zakonski propisi. U vezi sa zatitom privatnosti nije bilo posebnih inkriminacija kojima bi se pruala zatita osobnih
15 16

Engl. global information village Engl. information suprehighway je komunikacijski sustav velike brzine kojeg je predlagala Clintonova administracija u predizbornoj kampanji radi unapreivanja obrazovanja u SAD na prijelazu u 21. stoljee. Namjera je bila pomoi svim graanima da dou do informacija, bez obzira na njihov materijalni poloaj. Iako Internet u poetku nije bio zamiljen za to, ve je sluio kao primjer, razovjem i eksponencijalnim rastom broja korisnika i WWW-a postao je informacijska superprometnica i danas se taj termin najee rabi kao sinonim za njega. 17 Dokaz toj tvrdnji je izjava jednog od djelatnika Jedinice za raunalni kriminalitet MUP-a RH na simpoziju o suzbijanju raunalnog kriminala, odranog u lipnju 1997. u Dubrovniku, po kojima je otkriveno vie desetaka takvih upada u raunalne sustave hrvatskih poduzea, ali oteeni nisu htjeli podnijeti kaznene prijave jer su se bojali indirektnih teta.; Hakeri su ve nekoliko puta upali u sustave hrvatskih banaka, Nacional, 31. prosinca 1997.

podataka graana, odnosno baza podataka u kojima su pohranjeni, ve se to inilo postojeim inkriminacijama o izdavanju i neovlatenom pribavljanju poslovne tajne (l. 104 KZ). Ipak, sudska praksa najee se susretala sa sluajevima zloupotrebe do kojih je dolo usred manipulacije raunalnim podacima ili raunalnim programima, najee okvalificiranim kao kaznenima djelima protiv slubene dunosti i javnih ovlatenja. Kako u to vrijeme jo nije bilo kaznenopravnih odredbi kojima bi se inkriminirale manipulacije raunalnim podacima, tj. ono to je poznato u literaturi kao kompjutorska prijevara, a postojee odredbe18 podrazumijevale su dovoenje ili odravanje nekog u zabludi, razumljivo je da se na ovakva djela nisu mogli primijeniti jer se stroj ne moe dovesti u zabludu. Zato su se primjenjivale odredbe o zloupotrebi poloaja i ovlatenja, pa su poinitelji, u pravilu, bili okrivljeni za kazneno djelo protiv slubene dunosti. Iz prethodnog opisa stanja proizlazi kako sve do donoenja novog Kaznenog zakona 1998. godine nae kazneno zakonodavstvo u najveoj mjeri nije bilo u mogunosti da odgovori na sve vei broj otkrivenih raunalnih zloupotreba na podruju RH sve do donoenja novog kaznenog zakona. Vodei rauna o provjerenim i praktinim iskustvima reformi u pogledu raunalnog kriminaliteta zakonodavac se, uvaavajui fragmentarnost i supsidijarnost kaznenog prava, umjesto izmjene postojeih propisa, opredijelio za nadopunu kaznenog zakonodavstva novim inkriminacijama. U nastavku slijedi kratak osvrt na one reforme koje se odnose na raunalni kriminalitet.19 U pogledu zatite privatnosti u Kazneni je zakon20 (Kaznena djela protiv slobode i prava ovjeka i graanina-gl. XI) uneseno novo kazneno djelo Nedozvoljena uporaba osobnih podataka (l. 133 KZ), koje se odnosi na zatitu osobnih podataka graana, ije prikupljanje, obraivanje, koritenje i distribucija u nadlenosti za to ovlatenih pravnih osoba, kao i na njihovo koritenje suprotno zakonom dozvoljenoj svrsi njihova prikupljanja21. U pogledu intelektualnog vlasnitva, unesena su nova kaznena djela kojima je proirena odgovornost poinitelja za djela koja su prethodno bila inkriminirana u Zakonu o autorskom pravu odnosno u Gl. XVII.22 uneseni su Povreda prava autora ili umjetnika izvoaa i Nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvoaa. S obzirom na postojanje velikog broja ovakvih inkriminacija unutar Kaznenog zakona poeljno je i, za oekivati je, da e u jo veoj mjeri djelovati preventivno na suzbijanje takvih zloupotreba. Ipak, najvea promjena prilikom primjene Kaznenog zakon 1998. godine uslijedila je uvoenjem kaznenog djela Oteenje u uporaba tuih podataka u Glavu XVII23. Rije je o novom kaznenom djelu kojim se zatiuju automatski obraeni podaci ili raunalni programi, a inkriminira se i sam pristup njima pod uvjetom da su zatieni posebnim mjerama (iframa i sl.). Takoer uvedene su i kaznene odredbe koje se odnose na pojedina djela24: 1. 2. 3. 4. 5. neovlaten pristup raunalnom sustavu (hacking), raunalna sabotaa, raunalna prijevara, raunalno krivotvorenje, raunalna pijunaa.

Zamjerka postojeem Kaznenom zakonu je u injenici da se nije dovoljno vodilo rauna o djelovanju malicioznih programa (raunalnih virusa, raunalnih crva i trojanskog konja) jer cilj njihovih autora ne mora biti oteenje, izmjena, brisanje ili unitenje ili injenje neupotrebljivim tuih automatski obraenih podataka ili raunalnih programa, ve
18 19

Prijevare - l. 137. KZ Dragievi, D., Kompjutorski kriminalitet i informacijski sustavi, Informator, Zagreb, 1999., str. 149 20 Kaznena djela protiv slobode i prava ovjeka i graanina-gl. XI 21 . Horvati, Novo hrvatsko kazneno pravo, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 1998., str. 356. 22 Kaznena djela protiv imovine 23 Kaznena djela protiv imovine 24 Dragievi, D., Kompjutorski kriminalitet i informacijski sustavi, Informator, Zagreb, 1999., str. 153

onemoguavanje ili oteavanje koritenja samog raunala ili nekih njegovih funkcija25 , pa nastaju tzv. posredne tete koje nisu dovoljno zatiene. Naravno, pritom ne treba zaboraviti ni tetan utjecaj sve eu zloupotrebu Interneta ije irenje u Hrvatskoj, osim za zakonite, korisne i opravdane svrhe, ima za posljedicu prezentaciju raznih tetnih i nezakonitih sadraja (pedofilskih26 , ideolokih27 i dr.) te neovlatenu izmjenu tuih Web stranica. U svezi s tim postavlja se pitanje odgovornosti pruaoca Internet usluge, u skladu sa stranim iskustvima i sve veim brojem takvih zloupotreba, za sadraje koji se njihovim posredstvom prezentiraju te pitanje na koji nain takvo posredstvo sankcionirati. Dakle, osnovni problem je kao uz manje izmjene u formulaciji putem nadopuna zakona sveobuhvatnije sankcionirati takav oblik inkriminacija i zloupotrebe Interneta kao mree. Naravno, uvijek je preporuljivo osloniti se na zakonodavna i sudska iskustva Europske Unije na tom podruju koja su hrvatskom zakonodavstvu ve neko vrijeme dostupna i ujedno predstavljaju nunost glede procesa usklaivanja kao glavni uvjet ulaska u lanstvo EU. 4.. Zatita osobnih podataka u modelu e-governmenta Zatita osobnih podataka odnosno tzv. informacijska privatnost jami se lankom 37. Ustava RH, koji odreuje da se svakom jami sigurnost i tajnost osobnih podataka a brani se uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi njihova prikupljanja te se bez privole ispitanika osobni podaci mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete odreene zakonom. Budui da se Ustavom ne jami samo tajnost ve i sigurnost osobnih podataka, Kaznenim zakonom sankcionirani i sluajevi neovlatene izmjene, brisanja, oteivanja, unitavanja ili injenje neupotrebljivim tuih automatski obraenih podataka, kao i neovlaten pristup tuim zatienim podacima. Poseban oblik ogranienja informacijske privatnosti predstavlja tzv. sravnjivanje osobnih podataka koje omoguava stvaranje profila neke osobe usporedbom policijskih baza podataka s drugim bazama. Unato kontrolnim mehanizmima nad primjenom te mjere28, mogunosti njezine zlouporabe iznimno su velike jer je gotovo nemogue provjeriti jesu li ti podaci naknadno dodati i izbrisani., kao to je predvien zakonom. Zakonom o zatiti osobnih podataka29 ureuje se zatita osobnih podataka o fizikim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i koritenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zatite osobnih podataka je zatita privatnog ivota i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i koritenju osobnih podataka. Zatita osobnih podataka u Republici Hrvatskoj osigurana je svakoj fizikoj osobi bez obzira na dravljanstvo i prebivalite te neovisno o rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom i drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama.

5. Aktualne zakonske odredbe Europske Unije vezane za elektroniko poslovanje Razvoj zakonskih odredbi EU zasniva se na pomno definiranim zakonskim aktima
25

Primjerica, raunalni crv razmnoavajui se kopirajui se sve dok ne iskoristi resurse raunalnog sustava, a zatim se iri dalje na druge sustave s kojima je raunalo povezano a s isim ciljem oteavanja rada na raunalu. 26 Poznat je sluaj iz 1997. godine kada je dvadesetjednogodinji student Fakulteta elektrotehnike u Zagrabu osuen zbog pedofilije na Internetu. Koristi nadimak Tookey, optueni je svoju WEB stranicu kreirao na fakultetu i na njoj prikazivao pedofilske sadraje. Stav optuenog bio je posebno zanimljiv budui da se branio kako je to bio njegov doprinos borbi protiv cenzujre i kontrole u informatikoj mrei. Veernji list, 21. lipnja, 1997. 27 Primjerice, upad srpskih hakera, pripada tzv. Crne ruke, u raunalni sustav i izmjenu stranica izdavakog poduzea Vjesnik iz Zagreba. 28 Krapac, D., Kazneno procesno pravo, Informator, Zagreb, 2000., str. 203 29 Narodne novine 103/03

kojima se, tijekom godina jo od 1993. godine, pokuava temeljito obraditi svaki pravni aspekt procesa elektronikog poslovanja kako bi se to bolje zakonski definirali i zatitili odnosi sudionika elektronikog poslovanja na razini EU. Kao rezultat istraivanja provedenog na razini EU o najeim razlozima prijelaza sa tradicionalnog poslovanja na elektroniko poslovanje dobiveni su podaci prikazani na slici 830.: Razlozi prijelaza sa tradicionalnog na elektroniko poslovanje

40 74

Konkurentnost Traenje novih poslovnih rjeenja

60

Reinenjering poslovanja

Slika 2. Razlozi prijelaza sa tradicionalnog na elektroniko poslovanje u EU Nastojanje da se stvori sigurno, pravno ureeno i usklaeno okruenje za razvoj elektronikog poslovanja i informacijskog drutva u novije vrijeme se proiruju i na podruje zatite od kompjutorskog odnosno kibernetikog kriminala, pitanja oporezivanja elektronikog trita, zatite potroaa te pitanja nadlenosti. Pravno reguliranje tih pitanja u veini zemalja tek je poelo ili jo traje. Tako su npr. Konvenciju o kibernetikom kriminalu, unato tome to su je krajem 2001. godine potpisale sve zemlje lanice Vijea Europe, te SAD, Kanada, Juna Afrika i Japan, do danas ratificirale samo neke drave.31 Ipak, donoenje Konvencije predstavlja velik doprinos usklaenosti zakonodavstava, uspostavu jedinstvene metodologije prikupljanja i analize podataka jer je neodreenost sadraja tzv. kibernetikog kriminala oteavala prevenciju takvih djela zbog nepostojanja egzaktnih podataka o izvrenim kaznenim djelima. Upravo sankcioniranje novih kaznenih djela sadraja koji se prezentiraju i distribuiraju putem Interneta, razliitih oblika ometanja rada sustava (DDos napadima) te razlike u odnosu na zatitu intelektualnog vlasnitva gdje se osim softverskog piratstva proiruje zatita i na druga autorska i srodna prava s obzirom na rasprostranjenost audiopiratstva i audiovizualnog piratstva. Upravo navedeni oblici zatite omoguuju efikasniju prevenciju, gonjenje i procesuiranje poinitelja raunalnih kaznenih djela. Tijekom vremena, u razdoblju od 1993. godine do danas, zakonske odredbe su se razvijene prema inicijativama prikazanim na slici 3.:

30 31

Accenture E-Europe: Connecting the dots, 2001, Dragievi, A., Dragievi, D., Doba kiberkomunizma, Golden marketing, Zagreb, 2003., str. 378.

2002 2001

Smjernica o privatnosti i elektronikim komunikacijama Smjernica o autorskim i srodnim pravima u informacijskom drutvu Smjernica o elektronikom novcu Dopuna smjernice o konsolidaciji banaka Smjernica o elektronikom potpisu Smjernica o elektronikom poslovanju Smjernica o elektronikom plaanju Smjernica o zatiti baza podataka Smjernica o zatiti pojedinca pogledu obrade osobnih podataka i slobodnoga kretanja takvih podataka

2000 1999 1998

1997 1997 1995

Slika 3. Pregled aktualnih zakonskih odredbi EU vezanih za elektroniko poslovanje32 6. Zakonske odredbe kojima se regulira model e-governementa u Republici Hrvatskoj U tijeku je prilagodba zakonske regulative Europskoj uniji. Do sada su izraeni ili prilagoeni ovi zakoni: oZakon o elektronikom potpisu (NN 10/02) sa pravilnicima: Pravilnik o evidenciji davatelja usluga certificiranja elektronikih potpisa (NN 54/02) Pravilnik o registru davatelja usluga certificiranja elektronikih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate (NN 54/02) Pravilnik o mjerama i postupcima uporabe i zatite elektronikog potpisa i naprednog elektronikog potpisa, sredstava za izradu elektronikog potpisa, naprednog elektronikog potpisa i sustava certificiranja i obveznog osiguranja davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata (NN 54/02) Pravilnik o tehnikim pravilima i uvjetima povezivanja sustava certificiranja elektronikih potpisa (NN 89/02) oZakon o zatiti potroaa (NN 96/2003)
32

Slika preuzeta iz slubenog dokumenta EU directives: Alexis,S., MSc Internet Engineering, The European Directives and its influence on e-commerce business practices in the EU, Year 2001.

oZakon o telekomunikacijama ( NN 122/2003) i (pravilnici nisu zavreni) oZakon o elektronikoj trgovini (NN 173/2003) oZakoni o zatiti prava intelektualnog vlasnitva: Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima ( NN 167/03) Zakon o patentu (NN 173/03) Zakon o igu (NN 173/03) Zakon o industrijskom dizajnu (NN 173/03) Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (NN 173/03) Zakon o zatiti topografija poluvodikih proizvoda (NN 173/03) oZakon o zatiti osobnih podataka (NN 103/2003) oZakon o pravu na pristup informacijama (NN 172/03) oZakon o informacijskoj sigurnosti (NN Ustav Republike Hrvatske, lanak 37 (NN 41/01) oZakon o zatiti osobnih podataka (NN 103/03) oZakon o dopunama Zakona o zatiti osobnih podataka ("Narodne novine" 118/06) oUredba o nainu voenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih podataka (Narodne novine br. 105/04) oUredba o nainu pohranjivanja i posebnim mjerama tehnike zatite posebnih kategorija osobnih podataka (Narodne novine br. 139/04) oZakon o informacijskoj sigrunosti (NN 79/07) oZakon o pravu na pristup informacijama (NN 172/03) oKonvencija o raunalnom kriminalu (NN 09/02)33 oTehniki zakoni: Zakon o normizaciji (NN 163/2003) Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN 158/03) Zakon o akreditaciji (NN 158/03) Zakon o opoj sigurnosti proizvoda (NN 158/03) oKonvencija o kibernetikom kriminalu Vijea Europe (NN-MU 9/02) oAgenda eSEE suradnja na razvoju informacijskog drutva oZakon o radu (NN 114/03) mogu rad na daljinu Navedeni zakoni omoguavaju kreiranje pravnog okvira kojim se stvara sigurnosni mehanizam zatite zakonskom regulativom ime se direktno utjee na napredak i razvoj elektronikog poslovanja irenjem povjerenja korisnika njegovih usluga. Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije donio je nove opasnosti za privatnost, prava i slobode graana ime se raa i svijest o potrebi zatite istih. Sigurnost u pravnoj regulativi i detaljnoj razradi svih mogunosti zlouporabe prava graana ini se jedini nain u prevenciji i efikasnom procesuiranju kaznenih djela u podruju kibernetikog kriminaliteta. Drave lanice Vijea Europe i ostale drave potpisnice Konvencije o kibernetikom kriminalu 34smatrajui da je cilj Vijea Europe postii vee zajednitvo izmeu njegovih lanica; priznajui vrijednost njegovanja suradnje s ostalim dravama strankama ove Konvencije; uvjerene da je potreba voenja zajednike kaznene politike usmjerene s zatiti drutva od kibernetikog kriminala od prvenstvene vanosti, i to meu ostalim i putem usvajanja odgovarajueg zakonodavstva i poticanjem meunarodne suradnje, potpisale su Konvenciju koja je kreirana u razdoblju od 1997. 2001. godine i doivjela brojne prijedloge i izmijenjene nacrte o emu najbolje govori vrijeme njenog nastajanja.
33

Republika Hrvatska je kao drava lanica Vijea Europe prihvatila odredbe Konvencije 108 (Konvencija za zatitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka) Sukladno tome, Hrvatski sabor donio je na sjednici 14. travnja 2005. godine Zakon o potvrivanju Konvencije za zatitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka i Dodatnog protokola uz Konvenciju za zatitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka u vezi nadzornih tijela i meunarodne razmjene podataka ("Narodne novine" br. 04/05) 34 Tekst Zakona preuzet iz Narodnih novina 23. 09. 2002. g.

Digitalizacija, konvergencija i neprekidna globalizacija raunalnih mrea; osnovni su trendovi koji predstavljaju uzrok zabrinutosti zbog mogunosti da raunalne mree i elektronike informacije budu iskoritene za izvrenje kaznenih djela, te da dokazi vezani uz ta djela budu pohranjeni i prenoeni putem tih mrea. Upravo prepoznavanje potrebe za suradnjom izmeu drava i privatnog gospodarstva u borbi protiv kibernetikog kriminala i potrebu za zatitom legitimnih interesa prilikom koritenja i razvitka informatikih tehnologija predstavlja klju uinkovite borbe protiv kibernetikog kriminala. Brza i uhodana meunarodna suradnja u kaznenopravnim predmetima cilj je kreiranja i nastanka Konvencije o kibernetikom kriminalu ime se direktno utjee na prevenciju oteenja cjelovitosti i dostupnosti raunalnih sustava, mrea i raunalnih podataka, kao i na odvraanje od njihovih zloporaba, jer utvruje na nain opisan u ovoj Konvenciji kriminalizaciju takvog ponaanja, usvaja ovlatenja dovoljna za uinkovitu borbu protiv takvih kaznenih djela, olakavajui time otkrivanje, istraivanje i kazneni progon tih kaznenih djela, kako na domaoj, tako i na meunarodnoj razini. Konvenciju o kibernetikom kriminalu, usvojenu na konferenciji Vijea Europe u Budimpeti, a Republika Hrvatska potpisala 23. studenoga 2001. Mjere zatite koje se poduzimaju na nacionalnoj razini u pogledu zatite procesa elektronikog poslovanja35 u okviru kazneno-pravne zatite: NEZAKONITI PRISTUP - kaznenopravno sankcioniranje unutarnjim zakonodavstvom namjernog ina neovlatenog pristupanja cjelini ili dijelu raunalnog sustava; NEZAKONITO PRESRETANJE - kaznenopravno sankcioniranje unutarnjim zakonodavstvom namjernog ina neovlatenog presretanja nejavnih prijenosa raunalnih podataka prema raunalnom sustavu, iz njega ili unutar njega, poinjenog tehnikim sredstvom. Stranka takoer moe propisati da kazneno djelo bude poinjeno s nepotenom namjerom ili u pogledu raunalnog sustava koji je spojen s drugim raunalnim sustavom. OMETANJE PODATAKA - kaznenopravno sankcioniranje unutarnjim zakonodavstvom namjernog ina neovlatenog oteivanja, brisanja, kvarenja, mijenjanja ili injenja neuporabljivima raunalnih podataka. OMETANJE SUSTAVA kaznenopravno sankcioniranje unutarnjim zakonodavstvom namjernog ina ozbiljnog neovlatenog sprjeavanja funkcioniranja raunalnog sustava unoenjem, prenoenjem, oteivanjem, brisanjem, kvarenjem, mijenjanjem ili injenjem neuporabljivima raunalnih podataka. Dobar primjer je sankcioniranje DDos napada. ZLOUPORABA NAPRAVA - kaznenopravno sankcioniranje unutarnjim zakonodavstvom namjernog neovlatenog ina: proizvodnje, prodaje, pribavljanja radi uporabe, uvoza, distribuiranja ili injenja dostupnim na neki drugi nain, naprava, ukljuujui i raunalne programe, stvorenih ili prilagoenih prvenstveno zbog svrhe poinjenja kaznenih djela i . raunalne lozinke, pristupne ifre ili slinog podatka, kojime bi se omoguilo pristupanje cjelini ili nekom dijelu raunalnog sustava s namjerom da bude upotrijebljen u svrhu poinjenja bilo kojeg od kaznenih djela utvrenih lancima 2.5. Konvencije o kibernetikom kriminalu. Takoer, kanjivo je i samo posjedovanje odreenog broja takvih predmeta to povlai kaznenu odgovornost. U Konvenciji o raunalnom kriminalu Dio 2. odnosi se na raunalna kaznena djela:36 RAUNALNO KRIVOTVORENJE - kaznenopravno sankcioniranje unutarnjim zakonodavstvom namjernog ina neovlatenog unoenja, mijenjanja, brisanja ili injenja neuporabljivima raunalnih podataka, koji kao posljedicu ima nevjerodostojnost
35 36

Narodne novine, 09/02 Narodne novine 09/02,, 23. 09. 2002.

podataka, pri emu postoji namjera da se oni u pravne svrhe smatraju vjerodostojnima, ili da se po njima postupa kao da su takvi, i to bez obzira jesu li ti podaci izravno itljivi i razumljivi. RAUNALNA PRIJEVARA - kaznenopravno sankcioniranje unutarnjim zakonodavstvom namjernog ina neovlatenog uzrokovanja tete na imovini drugoga: bilo kakvim unoenjem, mijenjanjem, brisanjem ili injenjem neuporabljivima raunalnih podataka, ili bilo kakvim ometanjem funkcioniranja raunalnog sustava s prijevarom ili nepotenom namjerom neovlatenog pribavljanja ekonomske koristi za sebe ili drugoga. Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo (WIPO)37 je jedna od 16 specijaliziranih agencija Ujedinjenih naroda. Sporazum prema kojemu WIPO postaje specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda odobrila je glavna skuptina Ujedinjenih naroda 17. prosinca 1974. godine. Osnovni cilj osnivanja WIPO-a je unapreenje zatite intelektualnog vlasnitva u cijelom svijetu putem suradnje drava, u suradnji, ako je to potrebno, sa svakom drugom meunarodnom organizacijom, kao i osiguranje administrativne suradnje izmeu Unija (Konvencija, lanak 3.). Jedan od posebnih ciljeva WIPO-a je i privlaenje zemalja u razvoju pod svoje okrilje kako bi se one postupno ukljuile u sustav meunarodne zatite intelektualnog vlasnitva. Glede toga WIPO prua pomo zemljama u razvoju u rjeavanju problema prilikom donoenja propisa iz podruja intelektualnog vlasnitva, kolovanja kadrova i sl., i u meunarodnim odnosima tih zemalja. lanicom WIPO-a moe postati svaka drava koja je lanica Parike Unije i posebnih unija i posebnih aranmana organiziranih u svezi s tom Unijom, Bernske unije kao i svake druge meunarodne tvorevine koja tei promicanju zatite intelektualnog vlasnitva, a kojih je funkcioniranje zajameno od strane WIPO-a na temelju lanka 4. Konvencije o osnivanju WIPO-a. 6. Osvrt na aktualno stanje e-governmenta u lokalnoj samoupravi u Hrvatskoj Temeljni ciljevi e-governementa na razini Republike Hrvatske usmjereni su omoguavanju pravodobnog primanja informacija graanima i ujedno prema aktivnom sudjelovanju graana u radu i djelovanju lokalne samouprave kroz umreeni sustav. Snaenje i povezivanje hrvatskih lokalnih samouprava i gospodarstva, sveobuhvatna razmjena informacija i iskustva na razini lokalna samouprava - - drava graani ishodit e opremanju drave da predstavlja transparentan, brz i uinkovit servis graana. Krajem 2003. Vlada RH usvaja Program e-Hrvatska 2007. sa svrhom ubrzanja procesa informatizacije i restrukturiranja dravne uprave, ostvarenja uvjeta za poveanje konkurentnosti hrvatskih poduzea i podizanja kvalitete i efikasnosti usluga graanima. Program prati odrednice Akcijskog plana eEurope 2005. Kljuni ciljevi projekta e-Hrvatska koji se provodi na razini Republike Hrvatske38 su: uspostavljanje i umreavanje sustava koji e svakom graaninu omoguiti da putem Interneta koristi usluge u javnoj upravi, zdravstvu, kolstvu i pravosuu. Dakle, graani e dobiti mogunost da putem obavljaju komunikaciju putem Interneta javnom upravom, traenje i primanje raznovrsnih dokumenata, potvrda i rjeenja te informacije o djelovanju vlasti. Preduvjet za to jest osiguranje zakonske osnove kao i koordinacija i suradnja odgovarajuih institucija i tijela dravne uprave, te suradnju privatnog i javnog sektora. Eksplicitni razvoj informacijskih tehnologija i brzina razmjene informacija koju ona omoguuje, uvjetovali su znaajne promjene u razvoju meunarodne trgovine. Pravni sustav koji je bio izgraen za klasinu trgovinu i za papirnati novac ne udovoljava uvijek zahtjevima posebnosti transakcija putem elektronikih medija. Da bi pravni sustav funkcionirao nuno je da prepoznaje elektronike poruke i elektroniki potpis, a glavna sredstva osiguranja i povjerljivost su metoda
37

Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo (franc. Organization mondiale pour la propriete OMPI, engl. World Intellectual Property Organization - WIPO, u daljnjem tekstu WIPO), meunarodna je organizacija sa sjeditem u enevi u vicarskoj. 38 Program Vade Republike Hrvatske u mandatnom razdoblju 2003.-2007., 23. prosinca 2003.

digitalnog potpisa i ifriranja. Prednosti koje korisnici uivaju prilikom zakljuivanja poslova putem elektronikog medija i nezaustavljivi rast udjela elektronike trgovine u svjetskoj razmjeni nametnuli su nunost izgradnje odgovarajueg pravnog sustava. Elektroniki medij na kojem se sklapaju ovi poslovi ima posebnosti ali je neophodna i pravna regulativa koja e te iste posebnosti i priznavati. Izgradnja sigurnog pravnog okruenja elektronikog poslovanja izvrena je na meunarodnoj i nacionalnoj razini. Primjerice, usvajanjem Zakona o elektronikom potpisu39 Republika Hrvatska se opredijelila na donoenje vlastitih zakona iako je u ovom zakonu gotovo u cijelosti preuzela smjernice 1999/93/EC o elektronikom potpisu, ukljuila se u krug malobrojnih drava koje su se odluile za vlastito zakonodavstvo elektronikog poslovanja. Razlog tome nije samo prilagodba pravu EU ve i shvaanje vanosti univerzalnog naina reguliranja. Efekt globalizacije i informacionalizam koji su uspostavili mree bogatstva, tehnologije i moi preobraavaju na svijet. Novo, digitalno doba i okruje informacijske ekonomije temeljni su uzroci pojave umreenog rada koje sa sobom donosi korjenite promjene koje uz redefiniciju poslovnih strategija, reinenjeringa poslovanja iziskuju i prijelaz sa tradicionalnog poslovanja na elektroniko poslovanje. U uvjetima brze tehnoloke promjene u kojem stvarna operacijska jedinica postaju mree, a ne tvrtke. Kroz meusobno djelovanje organizacijskih promjena i novih informacijskih tehnologija nastaje novi oblik informacijske odnosno globalne ekonomije: umreeno poduzee. Uspjene organizacije kao imperativ postavljaju stvaranje znanja, inventivnost i efikasnu obradu informacija, prilagodbu promjenljivoj geometriji globalne ekonomije, neophodnu fleksibilnost promjene sredstava jednakom brzinom kojom mijenjanju i ciljeve pod utjecajem brzih kulturalnih, tehnolokih i institucijskih promjena. U tom smislu, umreeno poduzee ini opipljivu kulturu informacijske/globalne ekonomije: ono pretvara signale u proizvode obradom znanja.40 Dostignua u informatici, telekomunikacijama, medicini, biotehnologiji, naprednim ekspertnim sustavima i inteligentnim neuronskim mreama donijele su napredak u enormne promjene u ivotu i radu ljudi to se samim time odrazilo i na nain rada i meusobne komunikacije meu ljudima, organizacijama i dravama. Sama pojava Interneta uz njegovu otvorenost, dostupnost, decentraliziranost i neovisnost o zasebnoj infrastrukturi, dovela je do irenja poslovne suradnje i razmjene informacija na globalnoj razini. Nastaje novi interaktivni nain komuniciranja koji ne poznaje prostorna i vremenska ogranienja to omoguuje nastanak i razvoj novih oblika komunikacije i poslovanja i njihovo sve ire uvoenje u svakodnevni rad na gotovo svim podrujima djelovanja. Takoer, nastaje i novi oblik poslovanja, elektroniko poslovanje, koji ne iskljuuje tradicionalne oblike i naine rada i poslovanja ve ih, naprotiv, nadopunjuje i unapreuje. Nuno je istaknuti i negativne posljedice razvoja sigurnosnih i pravnih potreba elektronikog poslovanja u pogledu nesmetanog protoka informacija, zapoetog procesa globalizacije i nove ekonomske i politike integracije, predstavljaju globalne probleme dananjeg svijeta. Opasnosti od zlouporabe Interneta kao infrastrukture koja omoguava pojedincima da ostvare svoje ciljeve na tetu drugih manifestiraju se u obliku informacijskog ratovanja i kibernetikog terorizma. Takve opasnosti izravno utjeu na kako na sigurnost na nacionalnoj tako i globalnoj razini. Osiguravanje i odravanje razvoja visokih tehnologija na nain da posljedice tog razvoja ne utjeu negativno na ope prihvaene ljudske vrijednosti temeljni je cilj modernog informacijskog drutva. Etika zajedno sa stvorenim pravnim i politikim okvirom ne smije biti nezatiena naspram sve vie stope razvoja raunalnog i kibernetikog kriminala u okruju informacijskog razvoja i kibernetikog terorizma. U tome pogledu rjeenje predstavlja i korak koji je poduzela i Republika Hrvatska potpisivanjem
39 40

Narodne novine, 10/02, 30. 01. 2002. Castells, M., Uspon umreenog drutva, Informacijsko doba, Ekonomija, drutvo i kultura, Svezak I, Golden marketing, Zagreb, 2002.

Konvencije o kibernetikom kriminalu i usklaivanjem Novog kaznenog zakona prema tokama koje se odnose na zatitu od kibernetikog kriminala a utvrene su meunarodnim ugovorom. Brza i uhodana meunarodna suradnja u kaznenopravnim predmetima zapravo i jest cilj kreiranja i nastanka Konvencije o kibernetikom kriminalu ime se direktno utjee na prevenciju oteenja cjelovitosti i dostupnosti raunalnih sustava, mrea i raunalnih podataka: Zemlje potpisnice, meu njima Republika Hrvatska, vide u Konvenciji rjeenje u pogledu odvraanja od njihovih zloporaba dostupnosti raunalnih podataka jer, utvruje na nain opisan u ovoj Konvenciji, kriminalizacija takvog ponaanja usvaja ovlatenja dovoljna za uinkovitu borbu protiv takvih kaznenih djela, olakavajui time otkrivanje, istraivanje i kazneni progon tih kaznenih djela, kako na domaoj, tako i na meunarodnoj razini. Aktiviranjem nacionalnih zakonodavstava, dijelom veom sigurnosnom (tehnikom) zatitom i velikim dijelom podizanjem svijesti o opasnostima koje donosi Nova ekonomija svim graanima novog, informacijskog drutva moe se direktno utjecati na razvoj sigurnosnih i pravnih aspekata procesa elektronikog poslovanja bilo da govorimo o etikom, pravnom ili politikom pogledu. U veini lokalnih samouprava u RH, tek su postavljeni prvi koraci za implementaciju cjelokupnog procesa e-governmenta. U veini sluajeva radi se tek o implementaciji Interneta portala sa detaljnim pregledom dokumenata, zapisnika i informacija usmjerenih graanima i poslovnim subjektima. Ipak, realno gledano, e-government ukljuuje puno iru sliku u koju se ukljuuje komunikacija unutar lokalne samouprave/a i suradnje na razini lokalnih samouprava i drave. Dakle, temelji su postavljeni, i to je najvanije, prepoznata je potreba za implementacijom modela e-governmenta koji e se razvijati i omoguiti bolju komunikaciju i kvalitetniju suradnju na razini lokalnih samouprava i graana.

LITERATURA 1) Accenture magazine E-Europe: Connecting the dots, 2001, 2) Afuah, A., Tucci, C. L., (2001): Internet Business Models and Strategies: Text and Cases, McGraw-Hill, New York, 2001. 3) Alexis,S., MSc Internet Engineering, The European Directives and its influence on ecommerce business practices in the EU, Year 2001. 4) Alt, R., Fleisch, E. and Reichmayr, C., (2000): Developing eCommerce within Business Networks The Case of ETA SA, Proceedings of Thirteenth International Bled Electronic Conference, Bled, Slovenia, June 2000: pp. 182-199. 5) Castells, M., Uspon umreenog drutva, Informacijsko doba, Ekonomija, drutvo i kultura, Svezak I, Golden marketing, Zagreb, 2002. 6) izmi, J. Ogledi iz prava industrijskog vlasnitva, Pravni fakultet, Split, 1999. 7) izmi, J., Ogledi iz prava industrijskog vlasnitva, Pravni fakultet, Split, 1998. 8) Cjelovit tekst Nacionalnog izvjea o provedbi Strategije informacijska i komunikacijska tehnologija Hrvatska u 21. stoljeu od 2002. do 2003. godine nalazi se na stranici http://www.zamirnet.hr/icnl/pdf/izvjesce.pdf 9) D. Dragievi, Kompjutorski kriminalitet i informacijski sustavi, Informator, Zagreb, 1999., str. 223 10) Directive 1999/93/EC of the European Parliament and of the Council of 13 December 1999 on a Community framework for electronic signatures, Official Journal L013, 19/01/2000, p 0012-0020 11) Dragievi, A., Dragievi, D., Doba kiberkomunizma, Golden marketing, Zagreb, 2003.str. 368 12) Dragievi, D., Privatnost u virtualnom svijetu, Zbornik PFZ, godina 51, broj 3-4 2001., str. 643 13)F. Bai, Krivino pravo - opi dio, Informator, Zagreb, 1995., str. 6 14)Horvati, ., Novo hrvatsko kazneno pravo, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 1998., str. 356. 15) Infotrend,prvi hrvatski asopis za informatiku, broj 112/6/2003., prilog str. 31 16) Krapac, D., Kazneno procesno pravo, Informator, Zagreb, 2000., str. 203 17)Nacionalna organizacija za regulaciju tehnikih normi -Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (http://www.dznm.hr/); 18) Narodne novine 07/03, 30. 07. 2003. g. 19) Narodne novine 09/02,, 23. 09. 2002 20) Narodne novine 103/03 21) Narodne novine 167/03 22) Narodne novine 173/03 23) Narodne novine, 10/02, 30. 01. 2002. 24) Narodne novine, br. 108/96 25) Narodne novine, broj 10/02, 30. 01. 02 26) Narodne novine, broj 10/02, 30. 01. 02 27)Norme: http://pda.etsi.org/pda/home.asp?wki_id=8646 28)Norme: http://webstore.ansi.org/ansidocstore/default.asp, http://webstore.ansi.org/ansidocstore/dept.asp?dept_id=80 29)Norme: http://webstore.ansi.org/ansidocstore/dept.asp?dept_id=135 30)Norme: http://webstore.ansi.org/ansidocstore/iso.asp 31)Norme: www.cenorm.be/catweb/cwsen.htm 32)Norme: www.e-europestandards.org/home.htm 33)Norme: www.iec.ch/catlg-e.htm, http://webstore.ansi.org/ansidocstore/iec.asp 34)Norme: www.itu.int/publibase/catalog/itupub.asp?Part=4.3 35) Panian, ., Bogatstvo Interneta, elektronika knjiga i CD, www.strijelac.hr , 2000.

36) Panian, ., Elektroniko trgovanje, Sinergija, Zagreb, 2000. 37) Panian, ., Poslovna informatika, 2, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Potecon, Zagreb, 2001. 38) Panian, ., Upravljanje djelotvornou elektronike obrade podataka , Informator, Zagreb, 1983. 39) Panian, .: Bogatstvo Interneta, papirnato izdanje, Strijelac, Zagreb, 2001. 40) Panian, .: Izazovi elektronikog poslovanja, Narodne novine, Zagreb, 2002. 41) Panian, .: Poslovna informatika koncepti, metode i tehnologija, Informator, 1999. 42) Program Vade Republike Hrvatske u mandatnom razdoblju 2003.-2007., 23. prosinca 2003. 43) imovi, V.: Uvod u kriminalistiku analitiku s praktikumom: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 2002. 44) imundi, S.: Funkcijska informatika u drutvenim sustavima, Sveuilite u Splitu, Pravni fakultet, Split, 2000. godine. 45) imundi, S.: Istraivanje i suzbijanje raunalnog kriminaliteta u Hrvatskoj i svijetu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu. 1999., 36 (55-56), str. 491-507., Split. 46) imundi, S.: Raunalni kriminalitet: dimenzije, tipovi, uzroci i istraga, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 2003., 40 (71-72), str. 425-432., Split 47) imundi, S.-Baa, M.: Metodologija istraivanja pojavnih oblika raunalnog kriminaliteta, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 1999., 36/53-54, str. 73.- 78., Split. 48) Tanenbaum, A. S.: Computer Networks, Third Ed., Prentice-Hall, Inc., Upper Saddle River (NJ), 1996. 49) Turek, F.: Globalizacija i globalna sigurnost, Interland d.o.o., Varadin, 1999.