Ra unovodstvo je zaokrueni sustav znanstvenih metoda i tehnika evidentiranja i koli inskog iskazivanja ekonomskih transakcija, svojevrsnog planiranja, nadziranja

i analiziranja stanja i kretanja imovine, dugova (obveza), kapitala, prihoda i rashoda, kao i utvr ivanje financijskog rezultata poduze a i sastavljanje financijskih izvjetaja. Knjigovodstvo je dio ra unovodstva. Poduze e se moe definirati kao sloen, dinami an i stokasti an sustav koji se sastoji od tri bitna podsustava. To su izvo a ki, informacijski i upravlja ki podsustav. Izvo a ki podsustav poduze a obuhva a sve bitne poslovne funkcije poduze a kao npr. nabavu, proizvodnju, prodaju, kadrove i dr. Informacijski podsustav je spona izme u izvo a kog i upravlja kog podsustava. Upravlja ki podsustav poduze a obuhva a odlu ivanje, rukovo enje i kontrolu. sve upravlja ke funkcije: planiranje,

Ra unovodstvo kao dio informacijskog sustava moemo posmatrati s dva gledita: 1. Gledite poslovanja 2. Gledite djelatnosti 1. GLEDITE POSLOVANJA a) Financijsko ra unovodstvo - bilanca (STATI6KI FINANCIJSKI IZVJEATJ) - ra un dobitka i gubitka (DINAMI6NI FINANCIJSKI IZVJETAJ) - izvje a o nov anim tijekovima - izvje a o svim promjenama glavnice - ra unovodstvene politike i biljeke uz financijska izvje a b) Ra unovodstvo trokova interno ra unovodstvo jer je okrenuto unutarnjim korisnicima c) Upravlja ko ra unovodstvo nova kategorija koja se bavi izu avanjem financijskih izvjetaja 2. GLEDITE DJELATNOSTI a) Ra unovodstveno planiranje b) Knjigovodstvo c) Ra unovodstvena kontrola d) Ra unovodstvena analiza e) Ra unovodstveno informiranje

Knjigovodstvo je djelatnost koja se bavi skupljanjem, ure ivanjem, po etnom obradom i prikazivanjem podataka o poslovnim procesima i stanjima. Ono je posebna i najpouzdanija evidencija poslovanja. a) TEMELJNA RA6UNOVODSTVENA NA6ELA 1. Na elo kontinuiranosti 2. Na elo dosljednosti 3. Na elo razgrani enja ili priznanja ekonomskih promjena u trenutku nastanka b) NA6ELA RA6UNOVODSTVENIH POLITIKA 1. Na elo opreznosti 2. Na elo prevage sutine nad formom 3. Materijalnost c) OSTALA ZNA6AJNIJA RA6UNOVODSTVENA NA6ELA

DVOJNO KNJIGOVODSTVO Osnovno je obiljeje dvojnog knjigovodstva da se svaka poslovna promjena knjii usporedno barem na dva razli ita konta, na kojima uzrokuje promjene suprotne prirode na jednom kontu pozitivna, a na drugom negativna. Na ela dvojnog knjigovodstva 1. 2. 3. 4. 5. 6. Na Na Na Na Na Na elo elo elo elo elo elo bilan ne ravnotee i permanentnog bilanciranja ra lanjivanja ili individualiziranja promjena grupiranja ili sistematiziranja promjena kronoloke i sustavne evidencije dokumentiranosti formalnosti i urednosti

Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni, a slui kao podloga za unoenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljanjem poslovnih zahvata. Zada a joj je: temelj je za nadziranje ispravnosti nastalog poslovnog doga aja temelj je za unos podataka u poslovne knjige jedan je od temelja revizije financijskih izvje a

Ra unovodstvene knjige ine evidencije kojima se kronoloki i na sustavan na in biljee promjene. Temeljne Dnevnik Glavna knjiga Pomo ne Analiti ke evidencije Druge pomo ne knjige

Dnevnik je jedna od temeljnih ra unovodstvenih knjiga gdje se promjene biljee kronoloki odnosno vremenskim slijedom. Sadri datum, oznaka knjigovodstvene isprave, kratak opis, ra un, dugovnu, potranu stranu Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija u koju se unose iste promjene kao i u dnevnik ali razvrstane po odre enim segmentima koji se grupiraju, a s aspekta bilance i s aspekta ra una dobiti i gubitka. Zbroj dugovnih i potranih strana dnevnika mora biti jednak zbroju svih svota zabiljeenih na dugovnim i potranim stranama ra una glavne knjige. To je temelj za formalnu kontrolu ispravnosti provedenih knjienja u glavnoj knjizi. KONTA su ra lanjeni dijelovi bilance te ra una dobiti i gubitka koji slue za skra eno biljeenje i sustavno obuhva anje stanovitih ekonomskih promjena to nastaju u poslovnim procesima, a mogu se vrijednosno izraziti. Imamo konta po SADRAJU i konta po OBLIKU. 1. Po sadraju konta se dijele po: a) karakteru i funkciji salda koji iskazuju b) samostalnosti c) sloenosti d) poloaju u bilanci a) Po b) Po karakteru i funkciji salda koji iskazuju imamo: konta stanja (to su konta aktivne i konta pasive) konta uspjeha (to su konta rashoda i konta prihoda) mjeovita konta samostalnosti imamo: samostalna konta konta korekcije (to su konta ispravka vrijednosti i konta odstupanja) vezana konta ili takozvana polukonta

c) Po sloenosti imamo: - sinteti ka konta (zbirni podaci) - analiti ka konta (ra lanjeni dijelovi sinteti kih konta)

d) Po poloaju u bilanci imamo: 3

konta bilan ne evidencije konta izvanbilan ne evidencije

2. Po obliku konta se dijele a) konta po foliju b) konta po pagini c) stupnjeviti ili stepenasti oblik konta d) tabelarni (ameri ki) oblik konta e) kombinirani oblik konta f) ostali oblici konta RA6UNSKI PLAN je instrument putem kojega se ostvaruje red u ra unovodstvu i u poslovanju. Kriteriji razvrstavanja pozicija - imovina - glavnica i obveze - rashodi - prihodi - rezultat teku eg razdoblja Na ela rasporeda pozicija: - funkcijsko - bilan no - kombinirano RAZREDI SKUPINE 0 - 9 00 99 000 999 0000 9999

OSNOVNI ILI SINTETI6NI RA6UNI ANALITI6KI RA6UNI

AKTIVA U BILANCI - Imovina

Imovina se definira kao resursi ili prava kojima poduze e raspolae ili su pod njegovom nepobitnom kontrolom kao rezultat prethodnih transakcija ili doga aja, a s kojima e ostvariti predvi eni poslovni poduhvat od kojeg se o ekuje da e u budu nosti poduze u priskrbiti ekonomsku korist. Prema pojmovnom obliku imovina se dijeli: a) novac (gotovina i nalozi i nov ani ekvivalent koji mora ispunjavati 2 kriterija da je ulog mogu e lako i brzo pretvoriti u novac i da je rok dospije a dovoljno kratak da na ulog ne utje e kamatna stopa b) materijalne stvari (opipljivi fizi ki oblik- zemljite, gra . objekti, oprema, postrojenja, inventar, zaliha materijala i dr.) c) potraivanja i ostala prava - (npr. licenca) drutveno (vanjsko) usmjerena prava interno usmjerena prava d) pla eni trokovi budu eg razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgrani enja) prefakturirani prihodi, neukalkulirani trokovi S gledita funkcioniranja imovine u poslovnom procesu imamo a) stalnu (dugotrajnu) imovinu b) teku u (kratkotrajnu) imovinu STALNA IMOVINA je dio imovine koji e ostati nepromijenjen odnosno zadrati e isti oblik u vremenskom roku duljem od godine dana i koji ne e biti utroen u jednom normalnom proizvodnom ciklusu. To su: - nematerijalna imovina - materijalna imovina - financijska imovina - dugoro na potraivanja Primjer 1: Poduze e je nabavilo stroj. Ra un je ispostavljen u iznosu od 122.000 kn (nabavna vrijednost 100.000 i PDV 22.000) eljezni ki trokovi 12.000 kn, prijevoz od stanice 3.000 kn, a instaliranje i probni pogon stroja 5.000 kn. Formiranje knjigovodstvene (nabavne) vrijednosti Fakturna vrijednost 100.000 Trokovi dopreme 12.000 Dovoz do poduze a 3.000 Instaliranje i probni pogon 5.000 ------------KNJIGOV.VRIJED.STROJA 120.000

Knjienje:
034 Materijalna sredstava u pripremi (1) 120.000 120.000 (2) 220 Dobavlja i 142.000 (1)

140 PDV (1) 22.000

031 Strojevi (2) 120.000

Primjer 2: Kupljen je gra evinski objekt po ugovorenoj cijeni od 700.000 kn Pri utvr ivanju poreza na promet nekretnina procijenjeno je da se od ukupne vrijednosti na zemljite odnosi 100.000 kn, a na gra evinski objekt 600.000 kn. Pla en je porez na promet nekretnina i to za zemljite 5.000 kn, a za gra evinski objekt 30.000 kn. Fakturna vrijednost zemljita 100.000 Porez na promet nekretnina 5.000 ________________________________________________________ UKUPNO A 105.000 ________________________________________________________ Fakturna vrijednost gra evinskog objekta 600.000 Porez na promet nekretnina 30.000 ________________________________________________________ UKUPNO B 630.000 ________________________________________________________ SVEUKUPNO A i B 735.000 Knjienje:
024 Zemljite u nabavi (1) 100.000 105.000 (3) (2) 5.000 220 Dobavlja i 700.000 (1) 034 Materij.sred.u pripremi (1) 600.000 630.000(4) (2) 30.000 100 R 35.000 (2)

020 Zemljite (3) 105.000

030 Gra ev.objekti (4) 630.000

Nakon to se objekt ili stroj stavi u pogon ra una se amortizacija (od prvog sljede eg mjeseca u praksi) TEKU A IMOVINA je dio imovine za koju se o ekuje da e biti prodan ili utroen u normalnom proizvodnom procesu u roku od godine dana. To su: - zalihe - potraivanja - aktivna vremenska razgrani enja - financijska imovina - novac u banci i blagajni

PASIVA U BILANCI

- dugovi (obveze) i vlasni ki kapital

Dugovi (obveze) se klasificiraju na: - dugoro ne obveze - teku e obveze - odgo eno pla anje trokova i napla eni prihodi budu ih razdoblja, kao i ostale obveze = pasivna vremenska razgrani enja Vlasni ki kapital ozna ava vrijednost kapitala koji pripada vlasnicima poduze a neovisno o obliku vlasnitva. Ra unski je jednaka ukupnoj vrijednosti imovine umanjenoj za sve dugove poduze a. AKTIVA (IMOVINA) = razredi 0,1,3,6 PASIVA (DUGOVI-OBVEZE I VLASNI6KI KAPITAL) razredi 2,9

Struktura dugova i vlasni kog kapitala je: - kapital i pri uve - RAZRED 9 - dugoro na rezerviranja - dugoro ne obveze - kratkoro ne obveze - pasivna vremenska razgrani enja

RAZRED 2

Knjigovodstveno prikazivanje promjena imovina, dugova i vlasni kog kapitala. U sustavu knjigovodstva svako pove anje aktive knjii se na dugovnoj strani konta, a pove anje pasivne na potranu stranu konta. Imovina Duguje za pove anje Potrauje za smanjene Dugovi Duguje za smanjenje Potrauje za pove anje Vl. kapital Duguje za Potrauje za smanjenje pove anje

AKTIVA Duguje za Potrauje za pove anje smanjenje

PASIVA Duguje za Potrauje za smanjenje pove anje

Primjer 1: Poduzetnik je uloio na iro ra un svog poduze a 10.000 kn. Dakle, imovina na R je pove ana, pove anje na R knjii se na dugovnoj strani pa R duguje 10.000 kn. Isto tako je i pove an vlasni ki kapital, a pove anje vl. kapitala se knjii na potranoj strani pa vl.kapital potrauje 10.000 kn (Imovina) D iro ra un (1) 10.000 P (Dugovi i vlasni ki kapital) D vl. kapital P 10.000 (1)

Primjer 2: Podignuto je 3.000 kn u gotovini sa iro ra una u blagajnu. Dakle, i iro ra un i blagajna su imovina ali iro ra un se smanjuje pa se iznos od 3.000 kn knjii na potrauje, a blagajna pove ava pa se iznos od 3.000 kn knjii na duguje. D Blagajna 3.000 Primjer 3: Vlasnik poduze a povukao je dio uloene glavnice iz poduze a u iznosu od 25.000 kn. Dakle, smanjen je iznos na iro ra unu, ali smanjen je i vlasni ki kapital. S obzirom da je iro ra un imovina iznos od 25.000 kn knjiimo na potranu stranu, a vl. kapital smanjenje knjii na dugovnoj strani. D iro ra un P 25.000 D vl. kapital 25.000 P P D R P 3.000

Primjer 4: Dug prema dobavlja u u iznosu od 8.000 kn pla en je iz kredita dignutog iz banke. Dakle, dug prema dobavlja u je smanjen, a dug prema banci pove an. S obzirom da je i jedno i drugo dug moemo re i da dolazi samo do promjene u pasivi. Pasiva smanjenje knjii na dugovnoj strani, a pove anje na potranoj strani. D Dobavlja i 8.000 P D Kredit banke P 8.000

Primjer 5: Sa iro ra una poduze a podmiren je dug prema dobavlja ima u iznosu od 9.000 kn Dakle, dug prema dobavlja u je smanjen, a smanjena je i imovina na iro ra unu. Imovina D iro ra un P 9.000 Dugovi i vl.kapital D Dobavlja 9.000 P

B I L A N C A
je STATI6NI ra unovodstveni odnosno financijski izvjetaj jer prikazuje vrijednosno stanje imovine, dugova (obveza) i vlasni kog kapitala na odre eni dan odnosno dan bilanciranja. Sastoji se od aktivnog i pasivnog dijela. U aktivnom dijelu se prikazuje vrijednosno stanje imovine, a u pasivnom dijelu stanje gugova (obveza) i vlasni kog kapitala (vlasni ke glavnice). U bilanci se iskazuje samo vrijednos imovine poduze a i to jedanput po pojavnom obliku i funkciji koju ima u poslovnom procesu (aktiva), a drugi put prema "vlasnosti" i ro nosti (pasiva). Aktiva = stalna imovina + teku a imovina U knjigovodstvenom smislu aktiva je dio bilance u koji se osim ukupne imovine poduze a moe uklju iti i izgubljena imovinska vrijednost (npr. gubitak) iskazan iznad visine kapitala (GK). Aktiva = Imovina + Gubitak iznad visine kapitala Pojam pasive obuhva a dugove (D) i vlasni ki kapital (K) pa vrijedi i P = D + K

Temeljem podataka iz bilance otvaraju se poslovne knjige. Osnovna zada a bilance je utvrditi imovinsko stanje. Bilancu moemo prikazati u obliku dvostranog ra una ili u stupnjevitom obliku. (4. i 7. smjernica Europske unije)

Primjer: Po etni inventar novoosnovanog poduze a X iskazuje sljede e stanje imovine, dugova i vlasni kog kapitala: zemljite 5.000 kn, gra .objekti 20.000 kn, oprema 10.000 kn, sirovine 7.000 kn, potraivanje od kupaca 20.000 kn, gotovina 8.000 kn, dugoro ni kredit 10.000 kn, kratkoro ni kredit 8.000 kn, obveze prema dobavlja ima 22.000 kn, kapital 30.000 kn. AKTIVA RB 1. Zemljita 2. Gra evinski objekti B TEKULA IMOVINA 4. Sirovine 5. Potraivanje od kupaca 6. Gotovina UKUPNO AKTIVA Knjienje:
D 1. Zemljite 5.000 P D 7. Vl. Kapital 30.000 P

PASIVA Iznos RB 35.000 C VL.KAPITAL 5.000 7 Vlasni ka glavnica 20.000 D DUGORO6NE OBVEZE 8. Dugoro ni krediti 35.000 E KRATKORO6NE OBVEZE 7.000 9. Dobavlja i 20.000 10. Kratkoro ni krediti 8.000 70.000 UKUPNO PASIVA 70.000 Opis Iznos 30.000 30.000 10.000 10.000 30.000 22.000 8.000

Opis

A STALNA IMOVINA

2. Gra .obj. 20.000

8. Dugoro .krediti P 10.000

3. Oprema 10.000

9. Dobavlja i 22.000

4. Sirovine 7.000

10. Kratkoro .krediti P 8.000

D 5. Potra.od kupaca P 20.000

6. Gotovina

10

8.000

Poduzetnici se dijele na male, srdnje velike i velike Mali su oni koji ne prelaze dva od sljede a tri kriterija - zbroj bilance nakon odbitka gubitka iskazanog u aktivi u protuvrijednosti 2.000.000 - prihod u 12 mjeseci prije sastavljanja bilance u protuvrijednosti 4.000.000 - godinji prosjek zaposlenih namjetenika DEM DEM 50

Srednje veliki su oni koji prelaze dva od gore navedenih kriterija ali nikad ne prelaze dva od ovih: - zbroj bilance nakon odbitka gubitka iskazanog u aktivi u protuvrijednosti 8.000.000 - prihod u 12 mjeseci prije sastavljanja bilance u protuvrijednosti 16.000.000 - godinji prosjek zaposlenih namjetenika Veliki su oni koji prelaze bar dva od tri gore navedenih kriterija DEM DEM 250

BILAN6NA NA6ELA 1. Na elo tvrtke 2. Vremensko razdoblje 3. Na elo izjanjavanja u nov anim vrijednostima 4. Rezultati poslovanja 5. Stabilna nov ana jedinica 6. Objektivnost 7. Na elo bilan ne jasno e 8. Na elo bilan ne istina 9. Na elo bilan nog spajanja 10. Na elo zatite vjerovnika

OPLA POLITIKA BILAN6NIH PROCJENA A) B) C) D) E) Nabavna cijena Trna ili dnevna cijena Funkcionalna cijena Likvidacijska cijena Reprodukcijska cijena

11

Tihe pri uve postoje u bilanci ako se: - podcjenjuju pozicije aktive i - precjenjuju pozicije pasive

VRSTE BILANCE a) Prema vremenu sastavljanja prora unske (planske ili prethodne) obra unske (stvarne ili naknadne)

b) Prema razlogu i cilju sastavljanja po etna bilanca zaklju na posebna podbilanca skra ena inventurna primopredajna likvidacijska fuzijska diobena sanacijska ste ajna konsolidirana zbrojna

IZRADA BILANCE I KONA6NE BILANCE Prema sljede im podacima izradite bruto bilancu i kona nu bilancu te provedite knjienje 1 2 2a 3 3a 4 4a 5 5a 6 6a 7 Stalna imovina - mater.dio (strojevi) R uplata R isplata Blagajna uplata Blagajna isplata Mjenice primljene Mjenice podmirene Potraivanje od kupaca Kupac platio Obveze za PDV (potrauje) Podmirene obveze za PDV Dobavlja i 12 300.000 110.000 90.000 5.000 2.000 142.000 88.000 14.000 10.000 9.000 9.000 60.000

7a 8 8a 9 9a 10 10a 11 12 13 14 15 16

Dobavlja ima pla eno Sirovine i materijal (zalihe) Materijal izdan u proizvodnju Proizvodnja u tijeku Zavreni proizvodi Gotovi proizvodi Prodani gotovi proizvodi Trokovi prodanih proizvoda Ostali trokovi poslovanja Prihodi od prodanih proizvoda Ostali prihodi Kapital Kratkoro ni krediti
BRUTO BILANCA

45.000 73.000 65.000 84.000 72.000 120.000 103.000 58.000 10.000 100.000 8.000 350.000 13.000
KONA6NA BILANCA BILANCA PASIVA 6 5 300.000 20.000 3.000 54.000 4.000 15.000 8.000 12.000 17.000 58.000 10.000 100.000 8.000 350.000 13.000 10.000 8.000 350.000 13.000 350.000 13.000 68.000 40.000 108.000 108.000 108.000 40.000 418.000 418.000 8.000 12.000 17.000 58.000 10.000 100.000 8.000 15.000 Ra un dobiti i gubitka RASHODI PRIHODI 7 8

RB

NAZIV KONTA

Prometna bilanca 1 2 90.000 2.000 88.000 10.000 9.000 60.000 65.000 72.000 103.000

Saldo bilanca 3 300.000 20.000 3.000 54.000 4.000 4

Duguje Potrauje Duguje Potrauje AKTIVA 1 Stalna imovina-mat.dio (stroj) 2 R 3 Blagajna 4 Mjenice (primljene) 5 Potraivanja od kupaca 6 Obveze za PDV 7 Dobavlja i 8 Sirovine i materijal 9 Proizvodnja u tijeku 10 Gotovi proizvodi 11 Trokovi prodanih proizvoda 12 Dr.trokovi poslovanja 13 Prihodi od prodanih proizvoda 14 Ostali prihodi 15 Upisani kapital 16 Kratkor.krediti (primljeni) UKUPNO POZITIVNI REZULTAT UKUP. IZNOS KONA6NE BILANCE 970.000 300.000 110.000 5.000 142.000 14.000 9.000 45.000 73.000 84.000 120.000 58.000 10.000

970.000 486.000

486.000 418.000 378.000

D 1

Strojevi 300.000

D 2

R 110.000

P 90.000 2a

D 3

Blagajna P 5.000 2.000 3a

D 4

Primlj.mjenica P 142.000 80.000 4a

D 5

Potra.od kupaca P 14.000 10.000 5a

D 6a

Obveze za PDV P 9.000 9.000 6

D 7a

Dobavlja i P 45.000 60.000 7

D 8

Sirovine i materij. P 73.000 65.000 8a

D 9

Proizv.u tijeku P 84.000 72.000 9a

13

D 10

Gotovi proizv. P 120.000 103.000 10a

D 11

Tro.prod.proizv. 58.000

D Ostali trok.poslov. 12 10.000

Prih.od prodaje P 100.000 13

Ostali prihodi P 8.000 14

Kapital P 350.000 15

D Primlj.kratkor.krediti P 13.000 16

BILAN6NE PROMJENE NA IMOVINI I KAPITLU a) Centripetalne promjene (pove ava se i aktiva i pasiva tj. stanje bilance se pove alo) b) Centrifugalne promjene (smanjuje se i aktiva i pasiva tj. stanje bilance se smanjilo) c) Koncentri ne promjene (promjena se deava samo u aktivi, tj. stanje u bilanci ostaje isto) d) Periferijske promjene (promjena se deava samo u pasivi, tj. stanje u bilanci ostaje isto) Primjer: Poduze e na po etku razdoblja raspolae sljede om imovinom: poslovne zgrade i oprema (stalna imovina) 50.000, gotovina na R 10.000, potraivanja od kupaca 15.000 i zalihe materijala 25.000. Za raspoloivu imovinu poduze e ima sljede e obveze: vl.kapital 55.000, krediti 25.000, dobavlja i 20.000. Bilanca na po etku razdoblja je sljede a:

Aktiva Zgrade i oprema R Potraivanja od kupaca Zalihe materijala

Pasiva 50.000 Vl.kapital 10.000 krediti 15.000 dobavlja i 25.000 100.000 55.000 25.000 20.000 100.000

Prema fakturi dobavlja a nabavljen je materijal u vrijednosti 5.000. Dakle dolo je do pove anja i aktive i pasive tj. bilanca se mijenja pa zalihe sada iznose 30.000, a dobavlja i 25.000, a ukupan iznos bilance se pove ao i sada je 105.000. TO JE PRIMJER CENTRIPETALNE PROMJENE Zalihe materijala
5.000

Dobavlja i
5.000

14

Obveza prema dobavlja u u iznosu od 5.000 pla ena je sa R. Dakle sada dolazi do smanjenja i aktive i pasive tj. sada R iznosi 5.000, a dobavlja i 20.000 Ukupan iznos bilance se mijenja tj. smanjuje i sada je 100.000. TO JE PRIMJER CENTRIFUGALNE PROMJENE iro ra un
5.000

Dobavlja i
5.000

Potraivanje od kupaca u iznosu od 10.000 upla eno je doznakom gotovine na R. Dolo je do promjene u aktivi odnosno kupci se smanjuju, a iro ra un pove ava, ukupan zbroj bilance ostaje isti. TO JE PRIMJER KONCENTRI6NE PROMJENE kupci
10.000

iro ra un
10.000

Obveza prema dobavlja u u iznosu od 8.000 podmirena je kreditom banke. Dolo je do promjene u pasivi tj. obveza prema dobavlja u se smanjila, a obveza prema banci pove ala. Ukupan zbroj bilance ostaje isti. TO JE PRIMJER PERIFERIJSKE PROMJENE primljeni krediti
8.000

dobavlja
8.000

CENTRIPETALNA PROMJENA

A
20.000

P
20.000 ILI

+20.000 +20.000

CENTRIFUGALNA PROMJENA A
20.000 20.000

P
ILI

-20.000 -20.000

KONCENTRI6NA PROMJENA

A
20.000 20.000

P
ILI

koncentri na
+20.000 -20.000

15

PERIFERIJSKA PROMJENA A P
20.000 20.000 ILI

periferijska
-20.000 +20.000

RASHODI

PRIHODI

Rashodi (trokovi, izdaci) i prihodi su dinami ki odre ene tj. definirane ekonomske kategorije koje nastaju u poslovanju poduze a. Prihod je pove anje ekonomske koristi tijekom obra unskog razdoblja u obliku priljeva ili pove anja imovine, odnosno smanjenja obveza to ima za posljedicu pove anje glavnice ali ne onoga u svezi s uplatama od stane sudionika u glavnici. Rashod je smanjenje ekonomske koristi kroz obra unsko razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine, odnosno stvaranja obveza to za posljedicu ima smanjenje glavnice ali ne one u svezi s raspodjelom glavnice sudionicima. Odnos rashoda i prihoda te njihov utjecaj na ostvareni rezultat je prikazan sljede om shemom:
D KONTA RASHODA P saldo zaklju ak 1 D KONTA PRIHODA 2 zaklju ak saldo P

D REZUL.POSLOV. P 1 uk.rashodi uk.prihodi 2 3 dobitak

VLASN.KAPITAL saldo dobitak

P 3

16

Knjienje rashoda:
D STALNA IMOVINA 1 P U6INCI 2 D TEKULA IMOVINA 1 P RASHODI PROCESA 1 2
REZULTAT POSLOVANJA

D USLUGE DRUGIH 1

D OBV.PREMA ZAPOSL. 1

D OSTALE OBVEZE 1

Rashodi su podijeljeni u grupe 1. Rashodi poslovanja nastaju uslijed osnovne djelatnosti poduze a (trokovi proizvodnje radi stvaranja u inaka) 2. Rashodi financiranja nastaju prilikom pribavljanja, koritenja i vra anja financijskih sredstava (negativne kamate, negativne te ajne razlike, smanjenje vrijednosti dugoro nih i kratkoro nih ulaganja). Ti rashodi odraavaju uspjenost vo enja financijske politike poduze a u trinim uvjetima. 3. Izvanredni rashodi nastaju temeljem neplaniranog smanjenja vrijednosti imovine ili neplaniranog pove anja obveza. Nastaju kao stavka teku e godine ija je svrha pokri e gubitka prethodne godine na teret rezultata teku e godine. Oni ne nastaju prilikom stvaranja u inka pa se s toga ne mogu ukalkulirati u proizvodne trokove.

D RASHODI POSLOVANJA 1

P U6INCI

D RASHODI FINANCIRANJA 1

REZULTAT POSLOVANJA

D IZVANREDNI RASHODI 1

Utroak mogu se definirati kao utroene koli ine ili pretpostavljeni utroeni dijelovi sredstava za rad, predmeta rada, usluga i rada u poslovnom procesu koji dovodi do 17

proizvoda i obavljenih usluga. Uvijek su vezani za stvaranje u inka. Usko se vezuju uz pojam rashoda i predstavljaju fizi ko ulaganje materijalni sredstava i dobara u stvaranju u inaka. Pojam izdatka vezuje se uz izdavanje odnosno smanjenje gotovine ili nov anih vrijednosti u obra unu. Oni predstavljaju izlaz novca iz poduze a, a dijele se na gotovinske i obra unske izdatke koji proizlaze iz gotovinskog i obra unskog pla anja. Izdaci mogu nastati prilikom stvaranja u inaka, a i neovisno tome. Izdaci se uvijek vezuju uz smanjenje nov ani sredstava neovisno o svrsi i cilju njihova nastanka. Trokovi su najzna ajniji dio rashoda koji nastaju u skladu s ciljem, svrhom i zadacima poslovanja. Predstavljaju vrijednosno izraene utroke rada, stalne i teku e imovine te tu ih usluga u poslovnom procesu isklju ivo radi stvaranja u inaka. Rashodi utroci i izdaci koji nisu nastali radi stvaranja u inaka ne predstavljaju troak. Trokovi poslovanja dijele se na trokove proizvoda i trokove razdoblja. Trokove proizvoda ine oni trokovi koji se obra unavaju u vrijednosti zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. Trokovi proizvoda postaju rashodi u razdoblju kad su proizvodi prodani. Svi nastali trokovi koji se ne uklju uju u trokove proizvoda trokovi razdoblja i nadokna uju se u ukupno nastalim iznosima iz prihoda obra unskih razdoblja u kojem su nastali.

Odnos rashoda i trokova moe se promatrati s gledita razine obuhva anja tako da se rashodi promatraju kao kategorija financijskog ra unovodstava tj. vanjskog obra una, a trokovi kao kategorija ra unovodstva trokova tj. internog obra una.

NEUTRALNI RASHODI

CILJNI RASHODI TEMELJNI TROKOVI DODATNI TROKOVI

18

Postoji rashod koji nema karakter troka tj. troak koji nema karakter rashoda. Izme u rashoda i trokova moe nastati nesklad i to: a) vremenski b) rashodi koji nemaju karakter troka (neutralni) javljaju se samo u financ.ra unovodstvu c) trokovi koji nemaju karakter rashoda javljaju se u ra unov. trokova kategorija int.ra unov. d) vrijednosno nepodudaranje pojedinih vrsta rashoda i trokova proizlazi iz ciljeva internog i eksternog obra una Pojam prihoda podrazumijeva pove anje dobara u poduze u tako dugo dok to predstavlja i ostvarenje primitaka. Prihodi utje u na ostvareni poslovni rezultat poduze a neovisno o uzroku njihova nastanka. Ciljani prihod najve i dio nastaje iz procesa stvaranja u inaka Neutralni prihod nisu rezultat temeljnih zadataka Ovisno o obiljeju prihoda i njihovom pojavnom obliku u poslovnom procesu oni se mogu dijeliti na 3 vrste: a) prihodi iz osnovne djelatnosti (ra . skupine 75 i 76) b) prihodi iz drugih aktivnosti (ra . skupine 74 i 77) c) izvanredni prihodi (ra . skupina 78)

Prihodi iz osnovne djelatnosti nastaju kao rezultat aktivnosti na stvaranju odre ene strukture i obujmu u inka i njihova plasmana na trite, a sukladno svrsi i cilju poslovanja. To su prihodi od prodaje proizvoda i usluga, prodaje robe, materijala i otpadaka, prihod od dotacija subvencija
D PRIHOD OD PRODAJE PROIZV. P 1 1 D PRIHOD OD PRODAJE PROIZV. P 1

KUPAC

IRO RA6UN 1

D PRIHOD OD PRODAJE PROIZV. P 1

BLAGAJNA 1

D PRIHOD OD PRODAJE PROIZV. P 1

19

Prihodi iz drugih aktivnosti ostvaruju se temeljem plasmana slobodnih financijskih sredstava (prihoda od kamata, pozitivnih te ajnih razlika) te prihod ostvaren od financijskih ulaganja.

PRIHOD OD KAMATA

P IRO RA6UN 1

D POZITIVNE TE6AJNE RAZLIKE P 1

Izvanredni prihodi nastaju temeljem neplaniranog pove anja imovine ili neplaniranim smanjenjem obveza. Nemaju veze s poslovanjem odre enog razdoblja.

BLAGAJNA 1

PRIHODI 1

PRIMICI -

U6INCI

Primici predstavljaju ulaske novca u poslovne procese primici u gotovini i obra unski primici. Najve im djelom nastaju zbog prodaje u inaka ali i neovisno o tome. Primici se mogu sagledavati i ovisno o njihovu karakteru odnosno aktivnosti u nov anom toku koji dovodi do stvaranja primitaka. Pa imamo primitke iz aktivnosti investiranja (prodaja imovine, obveznica, dionica i sl.) iz financijskih aktivnosti (izdavanje jamstava, hipoteke, prodaje vlastitih dionica i sl.) iz poslovne aktivnosti vezane za stvaranje u inaka (prodaje za gotovinu, naplatu od kupaca)

Primici mogu biti vezani uz u inak ali i ne moraju. U inci su u odnosu prema prihodu ono to su trokovi u odnosu prema rashodu. U inak je pojam koji se prije svega vezuje uz interni obra un rezultata dok se prihod vezuje uz 20

obra un rezultata u financijskom knjigovodstvu. Aktivnost na ostvarenju ciljeva poduze a koji rezultira prodajom odre enih proizvoda na tritu. Prihod je iri pojam od u inka.

NEUTRALNI PRIHOD

CILJNI PRIHODI SMANJENJE ZALIHA U6INAKA TEKUL.PROIZV. I POVEL.ZALIHA PRODANI U6INCI U6INAKA

U financijskom se knjigovodstvo obuhva aju vrste rashoda neovisno o mjestu i svrsi njihovog nastanka, a razvrstavaju sukladno njihovu utjecaju na ostvareni ukupni rezultat poslovanja. Cilj obuhva anja ukupnih rashoda u financijskom knjigovodstvu jest njihovo to realnije vrednovanje i zara unavanje pojedinom obra unskom razdoblju radi su eljavanja s ukupnim prihodima. U poslovnom procesu nastaju sljede e osnovne vrste rashoda poslovanja: a) b) c) d) rashodi rashodi rashodi rashodi stalne imovine teku e imovine rada (pla e zaposlenih) tu ih usluga

RASHODI STALNE IMOVINE

U strukturi rashoda stalne imovine najzna ajniji rashod je amortizacija. Amortizacija podrazumijeva postepeno troenje stalne imovine u odre enom poslovnom procesu.
Dobavlja 1 Stalna imovina 1 3 Trokovi amortizacije 3 4

Gotovina (R) 5 2

U inci 2 4 5

21

Zemljite nikada nema sadanju vrijednost 0 i na njega se nikada ne zara unava amortizacija. Nabavnu vrijednost stalne imovine ini zbroj fakturne vrijednosti i zavisnih trokova, a to je vrijednost po kojoj se vodi stalna imovina u funkciji. Troenje stalne imovine uporabom prikazuje se na kontu ispravka vrijednosti, a to je vrijednost utroka stalne imovine utvr ene odabranom metodom opisa. Knjienje ispravka vrijednosti stalne imovine prikazuje se

Nabavna vrijednost stalne imovine S xxx

Ispravak vrijednosti stalne imovine 1

Trokovi amortizacije 1

OD OBRA6UNA AMORTIZACIJE IZUZIMAJU SE: ume i sli ni obnovljivi prirodni resursi, izdaci za istraivanje i ekstrakciju minerala, nafte, prirodnog plina i sli nih neobnovljivih generatornih resursa, izdaci za istraivanje i razvoj i goodwill. Metode amortizacije: - vremenska metoda - funkcionalna metoda - ostale metode OVISNE O VREMENU pravocrtne aritmeti ke degresivne cjelobrojnog degresivne OVISNE O BROJU U6INAKA - FUNKCIONALNE progresivne OSTALE ubrzane

geometrijske aritmeti ke geometrijske degresivne progresivne progresivne opadaju eg salda zbroja godina

Vremenska metoda polazi od vremenskog (korisnog) vijeka trajanja odre ene imovine.

Relativni dio izraava se stopom amortizacije, a apsolutni udio godinjim iznosom amortizacije u amortizacijskom vijeku trajanja, a izraava se na slijede i na in Za gra evinske objekte je stopa niska. Polazi od pretpostavljenog vijeka trajanja imovine.

22

Stopa amortizacije =

100 korisni vijek trajanja

Godina 1 2 3 4 5 UKUPNO

Proporcionalna metoda 20% 200.000 20% 200.000 20% 200.000 20% 200.000 20% 200.000 1.000.000

Degresivna metoda 30% 300.000 25% 250.000 20% 200.000 15% 150.000 10% 100.000 1.000.000

Progresivna metoda 10% 100.000 15% 150.000 20% 200.000 25% 250.000 30% 300.000 1.000.000

Odabir metode amortizacije je dio ra unovodstvene politike. Politike se mogu mijenjati samo u slu ajevima: - kod izmjene MRS-a - izmjene Zakona - kada se procijeni da e se znatno poboljati stanje poduze a. Primjer: Nabavljen je stroj ija je fakturna vrijednost 15.000,00 kn, trokovi istovara 750,00 kn, trokovi prijevoza 1.000,00 kn i montaa 250,00 kn. Korisni vijek trajanja je 5 godina.

Nabavna vrijednost = 15.000 + 750 + 1000 + 250 = 17.000,00 Stopa amortizacije = 100 Korisni vijek trajanja = 100 = 20% 5 = 17.000 = 3.400 5

Svota amortizacije = Nabavna vrijednost Korisni vijek

Datum 01.01.97. 31.12.97. 21.12.98. 31.12.99. 21.12.00. 31.12.01.

Sadanja Nabavna Stopa Osnovica Trokovi Kumulirana (neotpisana)vrijednost vrijednost amortizacije obra una amortizacije amortizacija imovine 17.000 20% 20% 20% 20% 20% 17.000 17.000 17.000 17.000 17.000 3.400 3.400 3.400 3.400 3.400 3.400 6.800 10.200 13.600 17.000 17.000 13.600 10.200 6.800 3.400

Knjienje:

23

Nabavna vrijednost stroja 17.000

Ispravak vrijednosti 3.400 (1) 3.400 (2) I g. II g.

Troak amortizacije (1) 3.400 (2) 3.400

Funkcionalna metoda primjenjuje se tamo gdje se u inci mogu mjeriti

Visina funkcionalne metode ovisiti e o intenzitetu koritenja stalne imovine. Vrijednost Amortizacije = Nabavna vrijednost po u inku broj u inaka u amortiz. vijeku trajanja Godinja amortizacija = br. u inaka x vrijednost amortizacije po u inku Primjer: Nabavljen je stroj ija je fakturna vrijednost 15.000,00 kn, trokovi istovara 750,00 kn, trokovi prijevoza 1.000,00 kn i montae 250,00 kn. Korisni vijek trajanja je 5 god. Radni kapacitet stroja definiran je koli inom od 100.000 jedinica i to u prvoj godini sa 20.000, drugoj 30.000, u tre oj 25.000, u etvrtoj 15.000 i u petoj 10.000.

Amortizacija po jedin. U inka = Nabavna vrijednost stroja = 17.000,00 = Br. u inaka 100.000 u inaka

0,17 po jedinici u inaka

Datum 01.01.97. 31.12.97. 31.12.98. 31.12.99. 31.12.00 31.12.01.

Nabav. Vrij. 17.000,00

Br. u inaka

Vrij. u inka

Trok. Amort 3.400,00 5.100,00 4.250,00 2.550,00 1.700,00

Kumulir. Vrij. 3.400,00 8.500,00 12.750,00 15.300,00 17.000,00

20.000 30.000 25.000 15.000 10.000

0,17 0,17 0,17 0,17 0,17

Sadanja vrij. Imovine 17.000,00 13.600,00 8.500,00 4.250,00 1.750,00 0

Ostale metode amortizacije metoda opadaju eg salda ili 200%-tna metoda koja se koristi ako elimo prije obnoviti sredstva za novu prodaju. (polazi od unaprijed utvr ene godinje stope koja predstavlja dvostruku vrijednost amortizirane stope utvr ene po pravocrtnoj metodi). metoda cjelobrojnog zbroja godina

24

a) metoda opadaju eg salda Primjer: Nabavljen je stroj ija je nabavna vrijednost 17.000,00 kn. Korisni vijek 5 g. Stopa amort.= 2 x 100
Korisni vijek Trajanja

= 2 x 100 = 2 x 20 = 40 % 5

Datum 01.01.97. 31.12.97. 31.12.98. 31.12.99. 31.12.00 31.12.01.

Nabav. Vrij. 17.000,00

Stopa otpisa

Osnovica obra . 17.000,00 10.200,00 6.120,00 3.072,00 2.203,00

Trok. Amort 6.800,00 4.080,00 2.448,00 1.469,00 881,00

Kumulir. Amort. 6.800,00 10.880,00 13.328,00 14.797,00 15.678,00

40% 40% 40% 40% 40%

Sadanja vrij. 17.000,00 10.200,00 6.120,00 3.672,00 2.203,00 1.322,00

Svake godine se primjenjuje ista stopa ALI NA SADANJU VRIJEDNOST koja je godinama u opadanju. Primjenjuje se kod svake vrste imovine kod koje se o ekuje brz pad vrijednosti, npr. informati ka oprema. b) Metoda cjelobrojnog zbroja godina izraava se u obliku razlomka i ima degresivni karakter. Brojnik uvijek sadri preostali vijek trajanja stalne imovine, a nazivnik zbroj godina korisnog vijeka trajanja.

Primjer: Polaze i od podataka u primjeru brojnik e za prvu godinu biti 5, za drugu 4, za tre u 3, za drugu 2, za prvu 1, dok e za nazivnik uvijek biti 15 (1+2+3+4+5)
Datum 01.01.97. 31.12.97. 31.12.98. 31.12.99. 31.12.00 31.12.01. Nabav. Vrij. 17.000,00 5/15 4/15 3/15 2/15 1/15 17.000,00 17.000,00 17.000,00 17.000,00 5.667,00 4.533,00 3.400,00 2.267,00 1.133,00 5.667,00 10.200,00 13.600,00 15.867,00 17.000,00 Koefic. otpisa Osnovica obra . Trok. Amort Kumulir. Amort. Sadanja neotpis. vrij. 17.000,00 11.333,00 8.800,00 3.400,00 1.133,00

RASHODI TEKU E IMOVINE

Najzna ajniji rashodi teku e imovine su trokovi osnovnog materijala, a to su ciljni rashodi jer su utroeni za stvaranje u inaka

25

MRS 2 a) po ukupnim trokovima nabave b) po neto vrijednosti koja se moe realizirati tako da e se u izvje ima iskazivati ona vrijednost koja je u vrijeme izvje ivanja bila nia Po zavretku procesa nabave materijal se uskladi uje na konto zalihe materijala po - stvarnoj nabavnoj cijeni - planskoj nabavnoj cijeni Knjienje zaliha materijala u financ. Knjigovodstvu po stvarnoj nabavnoj cijeni prikazano je

Rashodi nabave materijala (1)

Zalihe mat.po stvarnoj nabav.cijeni (1) (2)

Trokovi osnov.mater. (2)

1. uskladitenje materijala po stvarnoj nabavnoj cijeni 2. utroak materijala valoriziran odgovaraju om razinom cijena

Metode utroka zaliha materijala prema MRS 2 Metoda standardnog troka FIFO metoda Metoda specifi ne identifikacije Metoda prosje nog ponderiranog troka LIFO metoda

Metoda standardnog troka Koristi se kada nema velike razlike izme u stvarne i standardne cijene.

Primjer: 1. Nabavljeno je 100 kg materijala po cijeni 300,00 kn/kg. Primljena je faktura dobavlja a na svotu od 30.000,00 kn plus 6.600,00 kn PDV. Materijal je na zalihe zaduen po standardnoj cijeni od 320,00 kn/kg. 2. U proces proizvodnje izdano je 40 kg materijala. Obra un utroka je izveden po standardnoj cijeni od 320,00 kn/kg. Za utroeni materijal knjiena su odstupanja od stvarne cijene zalihe materijala. Knjienje:

310 Zalihe mat.po stand.cijeni

(1) 32.000 12.800 (2a)

220 Dobavlj.zaliha
36.600 (1)

26

140 Predpor.po ulaz.ra .

(1) 6.600

318 Odstup.od stvarne cijene mater.

(2b) 800,00 2.000,00 (1)

408 Odstup.od standard.troka

800,00 (2b)

400 Osnovni mater.i sirovine

(2a) 12.800,00

Ako je ukupni potrani saldo odstupanja standardnih od stvarnih trokova mali i ne utje e bitno na financijski rezultat ta se odstupanja mogu prenijeti na prihode (ra . 779), a zalihe mogu ostati proknjiene u bilanci po standardnim trokovima, a ako je velik tj. Ako su tere enja standardni trokovi puno ve i od stvarnih onda trokove zaliha i trokove za prodano treba stornirati do razine stvarnih trokova. Primjer: 1. Nabavljeno je 100 kg materijala po cijeni od 350 kn. Primljena je faktura dobavlja a na 35.000 kn plus 7.700 PDV. Materijal je na zalih zaduen po standardnoj cijeni od 320 kn. 2. U proces proizvodnje izdano je 40 kg materijala. Obra un utroka je izveden po standardnoj cijeni od 320,00 kn/kg. Za utroeni materijal knjiena su odstupanja od stvarne cijene zalihe materijala.

310 Zalihe mat.po stand.cijeni

(1) 32.000 12.800 (2a)

220 Dobavlj.zaliha
42.700 (1)

140 Predpor.po ulaz.ra .

(1) 7.700

318 Odstup.od stvarne cijene zaliha

(1) 3.000 1.200 (2b)

408 Odstup.od standard.troka

(2b) 1.200

400 Osnovni mater.i sirovine

(2a) 12.800

27

FIFO metoda (prva ulazna, prva izlazna) temelji se na fizi kom tijeku ulaza redoslijed nabave uvjetuje redoslijed knjienja

Trokovi sitnog inventara metoda jednokratnog otpisa (troka) metoda kalkulativnog otpisa (troka)

(Metoda jednokratnog otpisa)

Sitni inv.na zalihi
S xxx 50.000 (1)

Trokovi sitnog inv. (1) 50.000

(Metoda kalkulativnog otpisa) primjenjuje se za neto ve u vrijednost i neto ve e trajanje

Sitni inv.na zalihi
S 100.000 50.000 (1)

Sitn.inv.u upor. (1) 50.000

Ispr.vrijed.sit.inv.
5.000 (2)

Trokovi sit.inv.
(2) 5.000

1. 50% sitn.inv. predano u proces proizvodnje (vijek trajanja 10 mj) 2. otpisuje se vrijednost sitnog inventara za prvi mjesec (5.000)

RASHODI RADA PLA E ZAPOSLENIH

Pla e zaposlenih predstavljaju najve i i najzna ajniji dio ciljnih rashoda rada koji imaju karakter troka. Primjer: 1. Obra un pla a za obavljeni rad i naknade pla a koje imaju karakter troka 2. Zara unavanje trokova u cijenu proizvoda (u inaka) 3. Prodajom u inaka napla ena je gotovina na R 4. Sa R su ispla ene pla e u teku em obra unskom razdoblju, a ostatak gotovine osigurava isplatu pla a zaposlenima u sljede em obra unskom razdoblju

28

Pla e za obavljeni rad (1)

Trokovi rada (1) (2)

U inci (2) (3)

Naknade pla a (1)

Pla e iz dobitka (4)

R (3) (4)

a) Oporezivanje danih i primljenih predujmova - oni nisu ni prihod ni rashod to su PRIMICI Ako su dani aktiva Ako su primljeni pasiva Predujmovi su oporezivi iako isporuke jo nisu obavljene Za primljene predujmove porezna obveza nastaje istekom obra unskog razdoblja u kojem su napla eni. Davatelj predujma moe koristiti pravo na pretporez samo ako je od primatelja predujma primio ra un za predujam Predujam se moe dati za nabavu dugotrajne ili kratkotrajne imovine ili naru ene usluge Dani predujam 1. Dali smo predujam za usluge promidbe u svoti od 24.400 (svota PDV u bruto svoti iznosi 4.400) 2. Primili smo ra un za predujam 3. Saldiran je PDV. Obveza za PDV nije bilo. Potraivanje za predporez ostavlja se za prebijanje s obvezom u narednom razdoblju. 4. Dobavlja je obavio uslugu promidbe i ispostavio ra un na svotu od 20.000 plus 4.400 za PDV 5. Ra un dobavlja a podmiren je iz predujma

125 Potr.za pred.za usluge (1) 20.000 20.000 (5)

100 R S xxx 24.400 (1)

1408 Pretp.za koji jo nije ste eno pravo (1) 4.400 4.400 (2)

415 Usluge promidbe (4) 20.000

29

1400 Pretp. Po ulaznim ra unima (2) 4.400 4.400 (3)

1403 Pretp.iz predujmova (4) 4.400 4.400 (5)

1407 Potraivanje za razliku pretp. (3) 4.400

220 Dobavlja i (5) 24.400 24.400 (4)

Primljeni predujam 1. Primili smo predujam za robu u svoti od 12.200 kn. Ispostavili smo ra un za predujam na iznos od 10.000 za robu plus 2.200 za PDV. 2. Saldirali smo PDV, pretporeza nije bilo. 3. Podmirili smo obavezu prema PDV. 4. Isporu ili smo robu i ispostavili kona ni ra un na svotu od 10.000 plus 2.200 za PDV 5. Potraivanja od kupaca zatvorili smo s obvezama za primljene predujmove i s umanjenjem obveze za PDV
100 R (1) 12.200 2.200 (3) 120 Potraivanja od kupaca (4) 12.200 12.200 (5) 225 Obveze za primlj.predujm. (5) 10.000 10.000 (1) 2400 Obveze za PDV (2) 2.200 2.200 (1) 2.200 (4) 2.200 (5) 2407 Obveza po razlici pretp. i poreza (3) 2.200 2.200 (2)

760 Prihodi od prodane robe 10.000 (4)

Razred 0
00 Primjer: Ugovorom o osnivanju trgova kog drutva sa ograni . odgov. osniva i su odredili da se uplati odmah prilikom sudske registracije trgov. Drutva svota od 10.000, a kad drutvo po ne s intenzivnijim poslovanjem ali ne due od 12 mjeseci od dana osnivanja upla uje se preostala svota od 30.000.

30

002 Potraivanja za upisani a ne upla .kapital iz temeljnog udjela u d.o.o.

100 R (2) 10.000 (3) 30.000 901 Upisani temelj.kapital koji nije pla en 30.000 (1) (4) 30.000

(1) 30.000

900 Upisani temeljni kapital koji je upla en 10.000 (2) 30.000 (4)

01 Primjer: Drutvo A kupilo je od drutva B nematerijalnu imovinu tj. Patent. Za to je drutvo A primilo fakturu na 40.000 plus 8.800 za PDV. Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo pla ena je pristojba za registraciju u iznosu od 1.200 Za pravnu uslugu sastavljanja ugovora o ustupanju prava ispostavljena je faktura u iznosu od 1.000 plus 220 za PDV.
015 Nemat.ulaganja u pripremi (1) 40.000 42.200 (4) (2) 1.200 (3) 1.000 1400 Pretp.po ulaznim ra unima (1) 8.800 (3) 220 4300 Amortiz.nemat.imovine (5) 8.440 100 R 1.200 (2) 2203 Dobavlja i nemat.imovine 48.800 (1) 1.220 (3)

0120 Ulaganje u patente (4) 42.200

019 Akumul.amortiz.nemat.imovine 8.440 (5)

02 03 Primjer: Kupovina opreme koritenjem kredita banke 1. Gra evinsko poduze e je ugovorilo kupnju gra evinske dizalice s doma im dobavlja em koji je isporu io dizalicu i ispostavio fakturu od 600.000 plus 132.000 za PDV.

31

2. Banka je odobrila dugoro ni kredit investitoru na razdoblje od 3 godine. Kredit se vra a u 6 polugodinjih anuiteta s kamatom od 9% godinje. Banka je podmirila faktura dobavlja a u svoti od 732.000 iz odobrenog kredita. 3. Stigla je faktura za prijevoz dizalice na svotu od 20.000 plus 4.400 PDV 4. Stigla je faktura dobavlja a za montau dizalice na svotu od 10.000 bez PDV jer dobavlja nije u sustavu PDV 5. Dizalica je stavljena u uporabu

0341 Invest. U tijeku oprema (1) 600.000 630.000 (5) (3) 20.000 (4) 10.000

2202 Dobavlja i opreme (2) 732.000 732.000 (1) 1.220 (3)

1400 Pretp.po ulaznim ra unima (1) 132.000 (3) 4.400

2520 Dugoro .financ.krediti 732.000 (2)

0317 Oprema za graditeljestvo (5) 630.000

2201 Dobavlja i usluga 24.400 (3) 10.000 (4)

Primjer: Prodaja neamortizirane opreme koja je u uporabi Nabavna vrijednost stroja u proizvodnji iznosi 400.000, a otpisana vrijednost u trenutku prodaje (akumulirana amortizacija) iznosi 290.000 1. Stroj je prodan i ispostavljena je faktura kupcu na iznos od 150.000 plus 33.000 PDV 2. Kupac je fakturu podmirio mjenicom

1204 Poluproizv.od kupaca imov.sred. (1) 183.000 183.000 (3)

7715 Prihodi od prodaje dugot.imov. 150.000 (1)

0311 Strojevi u pogonu S 400.000 400.000 (2)

2400 Obveze za PDV 33.000 (1)

32

(3) 4.400

4820 Troak neamortiz.vrijed.otu . imov. (2) 110.000

0391 Akumul.amortiz.oprem. (2) 290.000 290.000 S

1121 Primljene mjenice (4) 183.000

06 Primjer: Dioni ko drutvo osnovalo je drutvo k er kao d.o.o. U osniva ki kapital upla en je iznos u novcu od 20.000 te je unesena dugotrajna materijalna imovina (stroj) po procijenjenoj vrijednosti od 30.000 (knjigovodstvena vrijednost 28.000) i materijal u vrijednosti od 15.000.
0601 Udjel u d.o.o. (1) 65.000 0311 Strojevi i alati 28.000 (1)

3100 Zalihe materijala 15.000 (1) S xxx

1000 R 20.000 (1)

7717 Prihodi od procjene 2.000 (1)

Primjer: Dugoro ni depoziti 1. Na ime dugoro nog depozita ispla eno je poslovnoj banci 100.000 kn. Po isteku polugodita primljena je kamata na depozit 5.000 kn. 2. Preneseno je potraivanje u visini od 80% na depozit jer je tako ugovoreno s investitorom, u svoti od 80.000 na rok od 2 godine

33

06412 Depoziti u poslov.banci (1) 100.000

1000 R (2) 5.000 100.000 (1)

7720 Prihodi od kamata 5.000 (2)

06410 Depoziti iz poslov. Aktivnosti (3) 80.000

1200 Potraivanja od kupaca 80.000 (3)

Primjer: 1. Drutvo Adriatic d.d. otkupilo je 100 vlastitih dionica po cijeni od 154 kn za dionicu. Nominalna vrijednost dionica je 200 kn. 2. Prodano je 10 dionica po 160 kn za dionicu
100 iro ra un 102 blagajna (2) 1.600 15.400 (1) 066 Otkupljene vlastite dionice (1) 15.400 1.540 (2)

910 Premije na dionice 60 (2)

07 Primjer: Drutvo prodaje gotove proizvode na robni kredit uz rok vra anja od 2 godine. Temeljem ugovora o prodaji i obavljenoj isporuci ispostavljena je faktura na iznos od 55.000 plus 12.100 PDV. Na

34

kraju I polugodita napla en je prvi anuitet od 16.000 od ega je kamata 3.000. Obra unani PDV na kamate iznosi 660 kn.
0710 Potraivanja s osnove prodaje na kredit (1) 67.100 13.000 (3) 7500 Prihodi od prodaje 55.000 (1)

2400 Obveze za PDV 12.100 (1) 660 (2)

1220 Ostala potraiv.kamata (2) 3.660 3.660 (3)

7720 Prihodi od kamata 3.000 (2)

1000 R (3) 16.660

Razred 1
10 Primjer: Promet na R Dana 16.05. dogodile su se sljede e promjene 1. Pla ena je faktura dobavlja u u iznosu od 100.000 2. Pla en je ra un za telefon u iznos od 5.000 3. Napla ena potraivanja od kupca u iznos od 60.000

100 R S xxx 100.000 (1) (3) 60.000 5.000 (2)

2200 Dobav.i zalih. (1) 100.000 100.000 S

35

1200 Potraiv.od kupaca S 60.000 60.000 (3)

Dobavlj.usluga (2) 5.000 5.000 S

iro ra un prijelazni konto - pripada nesamostalnim kontima i ima funkciju da vri kontrolu ispravnosti promjena. Funkcije prijelaznog konta: kontrolna korektivna funkcija angairanja nov anih sredstava posredni ka funkcija

Primjer: 1. Podizanje gotovine sa R na gotovinski ek

1009 R prijelazni konto (2) 07.05.2002. izvadak sa R 5.000 5.000 (1) 06.05.2002. gotov. ek blagajn.uplatnica

1000 R redoviti konto S xxx 5.000

1020 Glavna blagajna 5.000

2. Uplata gotovine na R

1020 Glavna blagajna S xxx 2.000

(1) 17.5.2002 blagaj.isplatnica op a ili posebna uplat.

1009 R prijelazni konto 2.000 2.000

(2) 18.05.2002. izvadak sa R

1000 R redoviti konto 2.000

Vrste akreditiva: a) obi ni pla anje s ovog akreditiva obavlja se do iznos koji je na njemu upisan i nije ni ime uvjetovan

36

b) c) d) e)

dokumentarni pla anje je uvjetovano podnoenjem dokumenata nazna enih na akreditivu opozivi nalogodavac ga moe u svakom trenutku opozvati neopozivi nalogodavac ga ne moe opozvati bez prethodnog odobrenja korisnika kredita permanentni omogu uje korisniku akreditiva da se u odre enim vremenskim razmacima dnevno, tjedno ili mjese no neprekidno koristi iznosom akreditiva ali najdue do dana do kojeg akreditiv vrijedi f) akreditiv s rokom trajanja akreditiv na kojem se navodi rok trajanja. Najdui rok trajanja je 1 god. Osim kod neopozivog koji moe vrijediti i due

Primjer: 1. ABC Split otvara opozivi, obi ni, permanentni tjedni akreditiv svojoj poslovnici u Zagrebu na iznos od 8.000 za materijalne trokove. 2. Iz otvorenog akreditiva podmirena je obveza prema dobavlja u za isporuku plina u iznosu od 1.500 kn. 3. Na gotovinski ek je iz otvorenog akreditiva podignuto 900 kn za kupnju uredskog materijala i poloen u blagajnu poslovnice.

101 Otvoreni akreditiv u doma oj valuti (1) 8.000 1.500 (2) 900 (3)

1000 R S xxx 8.000 (1)

220 Dobavlja i (2) 1.500

1009 R prijelazni konto (3) 900

Primjer: Promet blagajne 1. Gotovinskim ekom dignuta je gotovina sa R od 4.000 i upla ena je u blagajna 2. Ispla en je predujam zaposlenika za sluben put u iznosu od 2.000 3. Stigao je izvadak sa R kojim je potvr eno da je podignuta gotovina u iznos od 4.000 4. Zaposlenik je podnio obra un putnog naloga u iznosu od 2.300. Iz blagajne mu je ispla eno 300 za koliko trokovi prekora uju predujam 5. Nabavljen je uredski materijal i pla en gotovinom iz blagajne u iznosu od 500 kn.

1020 Blagajna (1) 4.000 2.000(2)

1009 R prijelazni konto (3) 4.000 4.000 (1)

37

300 (4) 500(5) 1000 R S xxx 4.000 (3) 1301 Potraiv.za ispla .pred.sl.put. (2) 2.000 2.000 (4)

4600 Trokovi dnevnica za sl.put (4) 2.300

4010 Uredski materijal (5) 500

11 Primjer: Uporaba mjenice 1. Poduze e ABC je obavilo uslugu kupcu i ispostavilo fakturu na iznos od 20.000 + 4.400 PDV 2. Kupac je svoju obavezu podmirio mjenicom na iznos od 24.400 3. Poduze e ABC je mjenicu podnijelo na naplatu zajedno s nalogom za naplatu 4. Izvadak sa R pokazuje da je mjenica napla ena
1201 Potraivanja od kupaca (1) 24.400 24.400 (2) 1121 Mjenica (2) 24.400 24.400 (3) 7510 Prihodi od servis.usluga 20.000 (1) 2400 Obveze za PDV 4.400 (1)

1129 6ekovi i mjenice predani na napl. (3) 24.400 24.400 (4)

1000 R (4) 24.400

Primjer: Depoziti i kaucije 1. Dano je u depozit Zagreba koj banci 100.000 kn 2. Na ime kaucije za ambalau dobavlja u je ispla eno 24.400 kn. Dobavlja je ispostavio ra un za primljenu kauciju u iznosu od 20.000 + 4.400 PDV. 3. Vra en je dio ambalae dobavlja u pa je dobavlja vratio i dio kaucije u iznosu od 4.000 + 880 PDV i obavljen je ispravak PDV
1131 Depoziti u bankama 1000 R

38

(1) 100.000

(3) 4.880 100.000 (1) 24.400 (2)

1132 Dane kaucije (2) 24.400 4.400 (2a) 4.000 (3)

1400 Pretp.po ul. Ra un. (2a) 4.400 (3) 880

Primjer: Vrijednosno uskla enje financijske imovine 1. Za nenapla enu mjenicu koja glasi na 8.000 podignut je protest. Na temelju izvje a o protestu knjii se vrijednosno uskla enje primljene mjenice. Prosudba je da se mjenica ne e naplatiti. 2. Rjeenjem Suda mjenica je ipak napla ena zajedno sa pripadaju om zateznom kamatom 8.400 3. Protiv tvrtke ABC podignuta je tuba zbog ne vra anja kratkoro nog financijskog kredita u iznosu od 2.000. Dani kratkoro ni kredit se vrijednosno uskla uje.

444 Vrijedn.uskla .kratk. finan.imovine (1) 8.000 (2a) 8.000 (3) 2.000 1000 R (2) 8.400

119 Vrijed.uskla .kratkor. financ.imovine (2a) 8.000 8.000 (1) 2.000 (3)

1121 Mjenice S 8.000 8.000 (2)

7720 Prihodi od redov.i zatez.kamata 400 (2)

12 Primjer: Potraivanja od kupaca 1. Kupcu je ispostavljen ra un za prodane proizvode u iznosu od 19.520 (16.000 + 3.520 PDV) 2. Ispostavljen je ra un za obavljene usluge u iznosu od 12.200 (10.000 + 2.200 PDV) 3. Ispostavljen je ra un za prodani otpadni materijal u iznosu od 500 + 110 PDV. 39

4. Kupci su podmirili dugove

120 Potraivanja od kupaca (1) 19.520 32.220 (4) (2) 12.200 (3) 610 240 Obveze za PDV 3.520 (1) 2.200 (2) 220 (3)

750 Prihodi od prodaje proizvoda 16.000 (1)

751 Prihodi od prodaje usluga 10.000 (2)

1000 R (4) 32.2330

7710 Prihodi od otpadnih sred. 500 (3)

13 Primjer: Potraivanja od zaposlenih 1. Poslodavac je zbog neispravnih podataka o osobnim olakicama obra unao manji porez iz pla a koji treba obustaviti zaposleniku iz sljede e pla e u iznosu od 150 2. Prema internom ra unu zaposleniku treba obustaviti iz pla e 300 za prehranu u tijeku rada 3. Zaposleniku je ispla en predujam za trokove slubenog putovanja u iznosu od 500.

1305 Potraiv.od zaposl.za manje pla ene poreze i prireze (1) 150 1304 Potraiv.od zaposl.za prehranu (2) 300 1301 Potra.za ispl.predujam za sl.put (3) 500

2410 Obveze za poreze na doh.iz pla a 150 (1) 7511 Prihodi od restorana i gosiotna 300 (2)

1020 Glavna blagajna 500 (3)

40

14 Primjer: Potraivanje za pretporez u odre enom razdoblju

1400-1404 Pretporez x x x x ukup.x (1) (x-y) 2400-2405 i 2408 Obveze za PDV ukup.y y y y

1407 Potraivanja za razliku ve eg preporeza od obveze u obra .razdoblju

(x-y)

Primjer: Potraivanja po kona nom obra unu

1400-1404 Pretporez x x x x ukup.x (1) 2400-2405 i 2408 Obveze za PDV ukup.y y y y

1409 Potraivanja za vie pla eni PDV po kona nom obra .

* zatraiti od porezne uprave povrat poreza ili * prenijeti pretporez u sljede e obra unsko razdoblje

41

17 Gubitak iznad visine kapitala IMOVINA + GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA = AKTIVA (gubitak iznad visine kapitala stavlja se na 17 samo radi bilan ne ravnotee) Primjer: Imovina = 80 Dugovi = 100 K=ID K = 80 100 K = -20

AKTIVA IMOVINA 80

PASIVA KAPITAL 0

GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA UKUPNO

20 100

DUGOVI UKUPNO

100 100

19 Pla eni trokovi budu eg razdoblja (aktivna vremenska razgrani enja) Primjer: Unaprijed pla eni trokovi osiguranja 1. Poduze e je sklopilo s osig.drutvom ugovor o osiguranju koji po inje te i od 01.10.2001. godine i traje do 01.10.2002. godine. Primljen je ra un od osig.drutva na iznos od 120.000 (osig.drutva ne zara unavaju PDV na ra unu) 2. Ra un je podmiren sa R 3. Na datum bilance razgrani eni su trokovi osiguranja. 6etvrtina trokova tj. 30.000 tere ena je na teku e razdoblje
1904 Unaprijed pla eni trokovi osigur. (1) 120.000 30.000 (3) 2201 Dobavlja i usluga (2) 120.000 120.000 (1)

42

1000 R S xxx 120.000 (2)

4640 Trokovi osigura.dugotr.imovine (3) 30.000

Razred 2
211 Izdane mjenice
100 R S xxx 211 Obveze za izdane mjenice (2) Mjenica je ispla ena (izv.sa R) 2201 Dobavlja i usluga xxx S

(1) Vlastita mjenica izdata dobavlj.

Primjer:

Izdana vlastita mjenica s uklju enom Kamatom i PDV na kamate

1. Primljen je ra un dobavlja a za nabavljene rezervne dijelove u svoti od 40.983,61 + 9.016,39 za PDV. Rezervni dijelovi su zadueni na skladite 2. Dobavlja u je, u svrhu pla anja, 01.06. izdana vlastita mjenica s dospije em na dan 01.07. u svoti od 50.000. Ugovorena je kamata od 12% godinje uve ana za PDV na kamate. Obra unana kamata iznosi 463,10 + 101,90 za PDV na kamate. Prema tome, vlastita mjenica je izdana na svotu od 50.565,00 (50.000 + 463,10 + 101,90) NAPOMENA: Za obra unane kamate i PDV dobavlja ispostavlja ra un R1. Trokovi kamata knjie se kao trokovi budu eg razdoblja, a predporez se ne priznaje dok se mjenica ne isplati. 3. Po izvatku sa R knjiena je isplata vlastite mjenice po dospije u u svoti od 50.565,00 kn 4. a) knjieni su trokovi diskontne kamate po mjenici u svoti od 463,10 b) priznat je predporez po obra unu za kamatu u svoti od 101,90
320 Rezervni djelovi (1) 40.983,61 1400 Pretp.po ul.ra unicma (1) 9.016,39 (4b) 101,90 220 Dobavlja i (2) 50.000 50.000 (1) 211 Obveze za izdane mjenice (3) 50.565 50.565 (2)

43

194 Trokovi kamata budu ih raz. (2) 463,10 463,10 (4a) S xxx

100 R 50.565 (3)

1408 Pretporez koji jo nije priznat (2) 101,90 101,90 (4b)

4732 Diskontne kamate po mjenicama (4a) 463,10

220 Dobavlja i u zemlji Primjer: 1. Nabavljen je materijal za potrebe proizvodnje i primljen je ra un dobavlja a u svoti od 40.000 + 8.800 PDV. Materijal je zaduen na skladite. 2. Primljen je ra un dobavlja a za usluge i enja na svotu od 5.000 + 1.100 PDV 3. Pla en je ra un dobavlja a za materijal u svoti od 48.800 sa R 4. Pla en je ra un dobavlja u za usluge i enja u svoti od 6.100 sa R
3100 Zalihe sirovina i materijala (1) 40.000 1400 Pretp.po ul.ra un.iobra . (1) 8.800 (2) 1.100 4122 Usluge i enja (2) 5.000 S xxx 2200 Dobavlja i zaliha (3) 48.800 48.800 (1) 2201 Dobavlja i usluga (4) 6.100 6.100 (2) 1000 R 48.800 (3) 6.100 (4)

23 Obveze prema zaposlenima Primjer: Ugovorena pla a zaposlenika iznosi mjese no bruto 6.000 dok se neto ispla uje 3.896. Iz te pla e poslodavac treba obustaviti 1.200 kn i to: - 800 na ime alimentacije - 100 za otplatu kredita - 300 za prehranu u tijeku rada (obra un mjese ne isporuke obroka s PDV)
2300 Obveze za neto pla u (1) 3.896 23060 Obveze za obustave iz pla e za otpl.kred. (2) 100 100 (1)

44

23061 Obveze za obustave iz pla e za aliment. (2) 800 800 (1) 1020 Glavna blagajna 2.696 (1)

23062 Obveze za prehranu tijekom rada (3) 300 300 (1) 1000 R 900 (2) 7558 Prihodi s osnove obv.podmir.u tijeku rada 245,90 (3)

2400 Obveze za PDV 54,10 (3)

Obveza ve a od potraivanja za PDV a) u odre enom razdoblju

1400-1404 Pretporez x x x x ukup.x (1) 2400-2405 i 2408 Obveze za PDV ukup.y y y y

(y x)
2407 Obveze po razlici poreza i pretporeza za obra .razdoblje

(y x)

b) po kona nom obra unu

1400-1404 Pretporez x x x x ukup.x (1) 2400-2405 i 2408 Obveze za PDV ukup.y y y y

2409 Obveze za PDV po kona nom obra unu.

45

* platiti do trenutka donoenja kona nog obra una

243 Primjer: 1. Iz prijave PD utvr ena je obveza poreza na dobitak u svoti od 85.000 Tijekom poslovne godine upla eno je predujmova u svoti od 70.000. Razlika je upla ena nakon nadnevke bilance. 2. Porezna uprava osporila je neke trokove tako da je dolo do pove anja obveze za porez na dobitak u svoti od 3.000 koja je upla ena po rjeenju
143 Potraivanja za porez na dobitak S 31.12. 70.000 70.000 243 Obveze za porez na dobitak 70.000 85.000 (3) 15.000 15.000 S 31.12. (5) 3.000 3.000

940 Zadran dobitak 2.000 xxx S

803 Porez na dobitak 85.000 85.000

donos dobitka za porez 100 R S xxx 15.000 (3) 3.000 (5)

29 Pasivna vremenska razgrani enja Primjer: Obra unani trokovi pri kupnji robe Do zavretka nabave, odnosno za potrebe zaklju ne kalkulacije trgova ke robe, nije primljen ra un peditera. O ekivani iznos od 1.200 kn ura unat je u nabavnu vrijednost uvezene robe. Roba je djelomice prodana. Primljen je ra un peditera na iznos od 1.000 + 220 PDV.
660 Roba u skladitu (1) 1.200 (3) 200 291 Obra un trok.kup.robe (2) 1.000 1.200 (1) 200 (3)

46

140 Pretporez (2) 220

220 Dobavlja i 1.220 (2)

Primjer: Obra unani prihodi budu eg razdoblja Proizvodno drutvo isporu ilo je opreme za 200.000 + 44.000 PDV Ugovorom se obvezalo da e u razdoblju od 1 godine odnosno u jamstvenom roku obaviti zamjene potronih dijelova koje bi ina e druk ijim ugovornim odnosima trebao pla ati naru itelj. Vrijednost tih zamjena iznosi oko 7% od svote isporuke odnosno 14.000 Dodatni uvjet iz ugovora je da ako se ne postigne definirana u inkovitost strojeva i randman sirovina kupac moe odustati od isporuke dijelova i pribora.

120 Potr.od kupaca (1) 244.000

750 Prihodi od prod.proizv. 186.000 (1)

2920 Odgo eni prihodi s osnove danih garancija 14.000 (1)

240 Obveze za PDV 44.000 (1)

Knjienje u slijede oj godini:

405 Potra.rezer.djelova i materij.za odr. (2) 14.000

630 Gotovi proizv.na skl. 14.000 S xxx (2)

2920 Odgo .prihodi s osnove danih garancija (2) 14.000

7737 Manje obra unani prihodi u preth.god. 14.000

47

(2)

Razred

U nabavnu vrijednost ulazi neto vrijednost + svi ovisni trokovi nabave koji su bili knjieni Primjer: Nabava vie vrste materijala kada postoji jedan ra un dobavlja a, A nema zavisnih trokova

1. Poduzetnik je od istog dobavlja a nabavio 100 kg eljeznih profila i 20 kg maziva. Dobavlja je poslao fakturu na svotu od 4.000 za eljezne profile i 1.000 za mazivo odnosno ukupno 5.000 + 1.100 PDV. Materijal i mazivo su zaprimljeni u skladite po fakturi dobavlja a. 2. Pla ena je faktura dobavlja a sa R u svoti od 6.100

3100 Zalihe sirovine i materijala (1) 4.000

3101 Gorivo i mazivo (1) 1.000

1400 Pretporez po ulaznim ra unima (1) 1.100

2201 Dobavlja i zaliha (2) 6.100 6.100 (1)

1000 R

48

S xxx

6.100 '(2)

Primjer:

Knjienje i obra un trokova kupnje materijala kad postoji vie ra una Dobavlja a za jednu vrstu materijala (uporaba ra4una skupine 30)

1. Poduzetnik je nabavio materijal te od dobavlja a primio fakturu u svoti od 20.000 + 4.400 PDV, odnosno ukupno 14.400 2. Primljena je faktura dobavlja a za pruene usluge transporta na svotu od 3.000 + 660 PDV, ukupno 3.660 3. Primljena je faktura dobavlja a za usluge ukrcaja i iskrcaja na svotu od 2.000 + 440 PDV, ukupno 2.440 4. Primljena je faktura dobavlja a za transportno osiguranje materijala od 1.500 + 330 PDV, ukupno 1.830 5. Proknjien je obra un trokova kupnje materijala 6. Materijal je zaduen na skladite. (to ke 2., 3. i 4. ovisni trokovi nabave tog materijala)
300 Kupovna cijena dobavlja a (1) 20.000 20.000 (5) 220 Dobavlja i 24.400 (1) 3.660 (2) 2.440 (3) 1.830 (4)

140 PDV (1) (2) (3) (4) 4.400 660 440 330

301 Ovisni trokovi nabave (2) 3.000 (3) 2.000 (4) 1.500 3.000 (5) 2.000 (5) 1.500 (5)

309 Obra un trokova kupnje (5) 26.500 26.500 (6)

310 Sirovine i materijal uskl. (6) 26.500

311 Materijal u doradi, obradi i manipulaciji prema MRS 2 sve trokove koji su nastali doradom, dodatnom obradom ili oplemenjivanjem materijala ako on i dalje ostaje na skladitu treba uklju iti u troak nabave Dorada materijala kod drugog poduzetnika u tuzemstvu 49

Primjer:

Uz udio vlastitih trokova 1. Sa zaliha materijala dani su drugom poduzetniku na niklovanje eljezni profili koji e se koristiti u proizvodnom procesu. Vrijednost profila je 40.000. 2. Dobavlja je obavio niklovanje i ispostavio fakturu na 10.000 + 2.200 PDV 3. Odvoz i dovoz profila obavljen je vlastitim prijevozom. Prema internom obra unu trokova prijevoza utvr eno je da vlastiti trokovi prijevoza iznose 4.000 4. Niklovani profili su zaprimljeni u skladite po novoj vrijednosti
310 Zaliha sirovina i materijala S xxx (4) 54.000 40.000 (1) 311 Materijal u doradi (1) 40.000 (2) 10.000 (3) 4.000 54.000 (4)

140 PDV (2) 2.200 755 Prihodi od vl.usluga 4.000 (3)

220 Dobavlja i 12.200 (2)

Razred 4
Primjer: Obra un i knjienje pla a u drutvima koji se bave Proizvodnom uslunom djelatno u

Poslodavac je obra unao pla e za mjesec sije anj 2002. g.: 1. - bruto pla a - doprinosi iz pla e (20,6%) zdrav.osig. i zapoljav. - ukupno porez na dohodak - prirez - iznos za isplatu 32.800,00 6.756,80 4.111,32 550,38 21.381,50

2. Doprinosi na pla u (16,60% MUO, zdrav.osig. i zapolj.) iznose 444,80 kn 3. Poslodavac je sve obveze podmirio isplatom sa R, a zaposlenima je pla a ispla ena na njihove teku e ra une

420 Bruto pla a (2) 32.800

421 Doprinosi na pla e (2) 5.444,80

50

230 Obveze za neto pla e (3) 21.381,50 21.381,50 (1)

242 Obveze za doprinose iz i na pla u (3) 6.756,80 6.756,80 (1) (3) 5.444,80 5.444,80 (2)

241 Obveze za poreze na dohodak i prirez (3) 4.111,32 4.111,32 (1) (3) 550,38 550,38 (1) S xxx

1000 R 38.244,80 (3)

Pod uvjetom da se pla e iz primjera odnose samo na proizvodnju, raspored trokova bi bio:

420 Bruto pla a 32.800 (4)

421 Doprinosi na pla e 5.444,80 (4)

490 Raspored trokova za obra .proizv. (4) 38.244,80 38.244,80 (5)

600 Proizv.u tijeku (5) 38.244,80

Kada se naglasi da se trokovi odnose na proizvodnju onda se mogu ukalkulirati u cijenu proizvoda. To su takozvani uskladitivi trokovi , ulaze u vrijednost u inaka. Trokovi sa konta 490 - terete proizvodnju konto 600 - terete zalihe konto 630 - zatim terete konto 700 - direktno na konto 701 51

- PROIZVODNJA - ADMINISTRACIJA

Trokovi sa konta 491

Primjer: Trokovi vanjskih usluga reprezentacije Primljen je ra un hotela za konzumaciju jela i pi a na poslovnom ru ku u iznosu od 1.000 + 220 PDV.
Porezno ne priznati trokovi 70%
CIJENA USLUGE

Porezno priznati trokovi 30% 300 300

Priznati pretporez 30% 66 66

+ PDV UKUPNO

1.000 230 1.220

700 154 854

4180 Usluge posredovanja pri nabavi dobara i usluga (1) 854 2201 Dobavlja i usluga 1.220 (1)

4181 Usluge posredovanja pri prodaji dobara i usluga (1) 300 1400 Pretporez po ul.ra unima (1) 66

Putem ra una 490 raspored trokova za obra un proizvoda i usluga trokovi na ra une 60, 62 i 63 prenose se: - izravni trokovi materijala - izravni trokovi rada - op i trokovi proizvodnje - amortizacija (DIO)

- uskladitivi

Putem ra una 491 raspored trokova za pokri e upravnih administrativnih prodajnih i drugih trokova na teret prihoda razdoblja na ra une 70 i 71 prenose se: - op i trokovi upravi prodaje - pla e uprave i prodaje - amortizacija uprave i prodaje Ra un 491 raspored trokova iz drugih aktivnosti koriste za prijenos trokova mali poduzetnici, a srednje veliki i veliki koriste ga za prijenos trokova ra una 47 trokovi financiranja i ostali financ.rashodi i 48 ostali trokovi i rashodi drugih aktivnosti na ra une skupine 72. Izvanredni trokovi koji nastaju u rijetkim prilikama i ija priroda doga anja nije uobi ajena, a ni u estala u odnosu na redovne aktivnosti ne iskazuju se na ra unima razreda 4 nego izravno knjie na ra une skupine 73. USKLADITIVI TROKOVI postaju rashodi u ra unu dobitka/gubitka kad se dobra prodaju 52

NEUSKLADITIVI TROKOVI postaju rashodi razdoblja u kojem su nastali neovisno o priznavanju prihoda

Razred 9
Primjer: Premije na emitirane dionice 1. Dioni ko drutvo otkupilo je 1000 vlastitih dionica za 90.000 koje su pla ene sa R. 2. Odlukom glavne skuptine odre eno je da se na poziciju kapitalnog dobitka za povu ene dionice prenese: iz ostalih pri uva svota od 50.000 te iz zadranog dobitka svota od 40.000
0660 Otkupljene vl.dionice (1) 90.000 S xxx 1000 R 90.000 (1)

9330 Ostale pri eve (2) 50.000 S xxx

9400 Zadrani dobitak (2) 40.000 S xxx

9110 Kapitalni dobitak za vrijed.povu .dionica 90.000 (2)

Vlasnik poduze a moe kupiti svojih dionica u iznosu do 10% vrijednosti vlasni kog kapitala, ako je vie od 10% formiraju se pri uve. 92 93 Primjer: 1. Trgova ko drutvo otkupilo je vlastite dionice u iznosu od 300.000 s ciljem da taj portfelj otkupi drugo povezano drutvo. Kako e proces trajati dulje od 1 godine oblikuju se pri uve u iznosu od 400.000 kako slijedi: - iz zadranog dobitka 280.000 - iz dobitka teku e godine 70.000 - iz ostalih pri uva 50.000 2.U ostale pri uve prenesene su revalorizacijske pri uve u iznosu od 50.000 od sredstava dugotrajne imovine koja su amortizirana

53

9330 Ostale pri uve (1) 50.000 50.000 (2)

940 Zadrani dobitak (1) 280.000 x

950 Dobitak teku e financ.godine (1) 70.000 x

931 Pri uve za vl.dionice 400.000 (1)

921 Revaloriz.pri uve ranijih godina (2) 50.000 x

94 Zadrani dobitak ili preneseni gubitak Primjer: 1. Iz prethodne godine proknjiava se zadrani dobitak u svoti od 5.000 koji e se isplatiti tijekom teku e financijske godine 2. Odlukom lanova drutva dio dobitka financijske godine u svotu od 10.000 raspore uje se u zadrani dobitak

9401 Zadr.dobitak (iz preth.fin.god.) (1) 5.000

950 Dobitak teku e financ.god. (2) 10.000 5.000 (1)

9400 Zadrani dobitak 10.000 (2)

990 999 BILAN6NI ZAPISI Primjer: Tu a imovina u nas (pozajmica strojeva i alata) Ugovoren je najam stroja na 2 mjeseca ija je vrijednost 100.000 kn. Najamnina je mjese no 2.440 (PDV je uklju en) plativo do 10. u mjesecu unaprijed. Na stroju je nastao kvar koji je otklonjen i prema fakturi dobavlja a iznosi 3.660 (PDV je uklju en). Stroj je u roku vra en.

990 Pozajmica strojeva i alata (1) 100.000 100.000 (5)

995 Vl.pozajm.strojeva (5) 100.000 100.000 (1)

54

414 Usluge zakupa (2) 2.000 (3) 2.000

412 Servisne usluge (4) 3.000

140 PDV (2) 440 (3) 440 (4) 660

220 Dobavlja i 2.440 (2) 2.440 (3) 3.660 (4)

RA5UN DOBITI I GUBITKA

Za razliku od bilance koja je stati ni financijski izvjetaj, ra un dobiti i gubitka je dinami ki izvjetaj koji prikazuje prihode i rashode tijekom odre enog razdoblja i onda se rashodi i prihodi su eljavaju te nastaje financijski rezultat. Prema formi ra un dobiti i gubitka moe biti jednostrani i dvostrani. Nikada ne postoji po etni ra un dobitka i gubitka. U razredima 4, 7, 8 nema salda. Razredi 4 i 7 se su eljavaju i prenose u 8, ono to ostaje u 8 prenosi se u 9. Postoji samo po etna bilanca jer se stanje imovine, dugova i kapitala utvr uje na temelju zaklju ne bilance od prethodne godine. PRIHODI RASHODI - uve ani za smanjenje proizv.zaliha 55

- umanjeni za pove anje zaliha = DOBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (ili bruto dobitak) POREZ NA DOBITAK ( 20 % ) = DOBITAK POSLIJE OPOREZIVANJA (prenosi se u razred 9, nakon toga se raspore uje prema odluci trgova kog drutva) Ra4unovodstveni dobitak prije oporezivanja je razlika izme u prihoda i rashoda Porez na dobit obra unava se i pla a po stopi od 20% na utvr enu poreznu osnovicu POREZ NA DOBIT = POREZNA OSNOVICA X STOPA (20%) Porezna osnovica poreza na dobit je dobit uve ana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit POREZNA OSNOVICA POREZA NA DOBIT = DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA + UVELANJA UMANJENJA

790 Rashodi 70 - 72 Prihodi 74 - 77

791 73 78

Primjer: Raspored dobita Podatke za sastavljanje temeljnice za knjienje rasporeda dobitka nalazimo na Ra unu dobitka i gubitka. Raspolaemo sljede im podacima: - razlika prihoda i rashoda iz redovitih aktivnosti - porez na dobitak iz godinje prijave PD
790 Razlika prih.i rash.iz redov.aktivn. 800 Dobitak iz redov.poslov.prije oporez.

173.000 67.400

56

(1) 173.000

(4) 173.000 173.000 (1)

803 Porez na dobitak iz redov.poslov (2) 67.400 67.400 (4)

243 Obveze za porez na dobitak 67.400 (2)

804 Dobitak iz redov.poslov.poslije oporez. (3) 105.600 195.600 (4)

950 Dobitak teku e godine 105.600 (3)

Primjer: Utvr ivanje financijskog rezultata Potrebno je utvrditi financijski rezultat poslovanja poduzetnika (odnosi se na velike i srednje velike) temeljem podataka 1. skupina 70 2. skupina 75 3. skupina 71 4. 5. 6. 7. 8. 9. skupina skupina skupina skupina skupina skupina 76 72 74 77 73 79 trokovi prodanih zaliha proizvoda i usluga te trokovi uprave administracije i prodaje 24.000 prihodi od prodaje proizvoda i usluga 50.000 nabavna vrijednost prodane robe (nekretnine i umjetnine te trokovi uprave administracije i prodaje) 12.000 prihodi od prodaje roba i trgova kih usluga 22.000 rashodi iz drugih aktivnosti 16.000 prihodi od sudjeluju ih interesa i ostalih ulaganja 24.000 ostali poslovni prihodi 17.000 izvanredni rashodi 4.000 izvanredni neuobi ajeni prihodi 6.000 20.000 7.000

porez na dobit iz redovitog poslovanja porez na izvanrednu dobit

a) utvrdite bruto i neto rezultat iz redovitog i izvanrednog poslovanja b) izdvojite za zakonske pri uve 2.115 kn, ostale pri uve 3.000 kn, udjele u dobiti (dividende) 30.000 kn c) ostatak ini zadrani dobitak

a)
xxx 70 24.000 (1) 790 (1) 24.000 50.000 (2) 75 (2) 50.000 xxx

xxx

71 12.000 (3)

(3) 12.000 22.000 (4)

76 (4) 22.000 xxx

72

74

57

xxx

16.000 (5)

(5) 16.000 24.000 (6) 52.000 (10) 61.000 17.000 (7) 113.000

(6) 24.000 xxx

77 (7) 17.000 xxx

xxx

73 4.000 (8)

791 (8) 4.000 6.000 (9) (11) 2.000

78 (9) 6.000 xxx

800 (15) 61.000 61.000 (10)

803 (12) 20.000 20.000 (15)

804 (13) 41.000 41.000 (15)

820 (16) 2.000 2.000 (11)

(12) 700

823 700 (16)

824 (13) 1.300 1.300 (16)

243 20.700 (12)

830 (14) 42.300 42.300 (13)

950 (17) 42.300 42.300 (14)

b)
930 2.115 (17)

933 3.000 (17)

201 30.000 (17)

940 7.185 (17)

c)

Knjienja: - 1, 3, 5 i 8 knjienje rashoda prenesenih u razred 7 na kto 790 - 2, 4, 6, 7, 9 knjienje prihoda na 790 ( to je su eljavanje rashoda i prihoda na kontu 790 i 791) - 10 prijenos bruto financijskog rezultata na kto dobitak prije oporezivanja 800 - 11 prijenos bruto financijskog rezultata od izvanrednih aktivnosti na kto 820 bruto dobitak od izvanrednih aktivnosti prije oporezivanja - 12 obra un poreza na dobitak 58

13 dobitak nakon oporezivanja (804 i 824 na 830) 14 prijenos neto dobitka iz svih aktivnosti sa 830 na 950 dobitak teku e financijske godine 15 zatvaranje konta 804 i 803 sa 800 redovne aktivnosti (neto dobitak + porez = bruto dobitak) 16 zatvaranje konta 824 i 823 sa 820 izvanredne aktivnosti 17 raspored dobitka teku e financijske godine

59