Regina Ammicht Quinn: "Mi" i "drugi" www.gayteologija.

com

Mi i drugi: Umjesto uvoda

Identiteti Problemi identiteta pitanja su naeg doba koja se bitno tiu nae osobne, drutvene i sveukupne egzistencije. U osobnom ivotu identiteti esto vie nisu jednostavno dani nego se moraju birati i otkrivati. Openito u politikom ivotu, stvaranje zajednikog identiteta moe biti temelj pripadanja i stoga postati polazite za protest protiv diskriminacije i prezira usmjerenog protiv odreene grupe ljudi: Mi smo crnci, rudari, ene i tako dalje, pa se mi crnci, mi rudari, mi ene i tako dalje borimo za svoja prava. Naglasak na identitetu moe istovremeno tvoriti temelj za podjele, neprijateljstva, progone i rat: Mi dolazimo iz ovog grada ili ovog plemena i pripadamo ovoj religiji, a druge definiramo kao njih i drukije od nas. Felix Wilfred, koji se u ovom broju predstavlja kao novi predsjednik Conciliuma, pitanja identiteta u svim njihovim dvosmislenostima naziva znakovima dananjega vremena. Oni mogu promovirati ivot, ali takoer mogu postati simptomi bolesti i predstavljati sindrom singularnog identiteta (Wilfred). Identiteti su robusno pluralni, kae indijski nobelovac Amartya Sen: 1 Ista osoba moe, bez ikakva proturjeja, biti amerika dravljanka, podrijetlom s Kariba, afrikih korijena, kranka, liberalka, ena, vegetarijanka, trkaica na duge staze, povjesniarka, kolska uiteljica, romanopisac, heteroseksualka, pobornica gay i lezbijskih prava, ljubiteljica kazalita... Svaki od ovih kolektiva, kojima ova osoba istovremeno svima pripada, daje joj odreeni identitet. Nijedan od njih se ne moe uzeti kao ovjekov jedini identitet ili pripadnost samo jednoj kategoriji. 2 Ako se ljudi svedu na jedan identitet, rezultat je sustav klasifikacija prema religiji, ili kulturi, ili naciji, ili rasi, ili seksualnoj preferenciji. Te klasifikacije nad ljudima imaju mo. One ljude umanjuju i obezvreuju te tim istim obezvreivanjem vre nasilje: Umijee konstruiranja mrnje poprima oblik zazivanja magine moi nekog navodno prevladavajueg identiteta koji gui druge afilijacije, a u prikladno ratobornom obliku takoer moe nadjaati svako ljudsko suosjeanje ili prirodnu dobrotu koju inae moemo posjedovati... Zapravo, vaan izvor potencijalnih sukoba u suvremenom svijetu je pretpostavka da se ljudi mogu precizno kategorizirati na temelju religije ili
1 2

Amartya Sen, Identity and Violence, New York & London, 2006, str. 19. Ibid., xiii.

Regina Ammicht Quinn: "Mi" i "drugi" www.gayteologija.com kulture. Implicitno uvjerenje u sveobuhvatnu mo singularne klasifikacije moe svijet uiniti izrazito zapaljivim. 3

Homoseksualnosti Tema ovog broja su homoseksualnosti tema koju se ima razmotriti u robusno pluralnom obliku te koja obuhvaa irok raspon naina na koje ovjek gleda na sebe i naina na koje ivi. Homoseksualnosti (osobito u njihovom zapadnom pojmu koji je pod utjecajem kranstva) su sastavni aspekt mnogih slojeva identiteta. Nain na koji se gleda na ljude sa seksualnom sklonou prema osobama istoga roda esto je kombinacija elje i prezira. Istovremeno se ezne i obezvreuje, jer se seksualna aktivnost izmeu lanova istoga spola izjednauje s pretjeranim i nekonsekventnim uitkom, na koji se istovremeno gleda sa zaviu i prezirom. Ovaj stav takve pojedince identificira s obzirom na njihovu seksualnost (ili, tonije reeno, s obzirom na spolne organe njihova partnera), dok se heteroseksualne ljude predstavlja pomou velikog raspona obiljeja i situacija: pomou rase i klase, sposobnosti i profesije, nacionalnosti i geografije, statusa i tako dalje. Bilo kakva singularna identifikacija ove vrste predstavlja oblik nasilja. Moramo se sjetiti da je homoseksualnost shvaena kao singularna dispozicija koja determinira neiji identitet povijesno nov i nikako globaliziran koncept. Bilo u povijesti kranstva, bilo u Samoi, pojava ljudi istog roda kao seksualnih partnera ili odanih parova trajno je obiljeje ljudske povijesti koje je proizvelo mnotvo oblika, interpretacija i vrijednosnih sudova. Sukobi oko homoseksualnosti openito se mogu svrstati u tri temeljna obrasca. Prvi se sastoji u nedostatku ili odbacivanju plodnosti; s obzirom na to (i ne samo u seksualnoj politici nacistike Njemake), homoseksualnost i abortus se tretiraju u istom kontekstu. 4 Drugi temeljni obrazac je identifikacija sodomita ili

3 4

Ibid., xv. U listopadu 1936. Heinrich Himmler je ustanovio Sredinji dravni ured za akciju protiv homoseksualnosti i abortusa. Ured je bio zaduen za centralni nadzor i uinkovito iskorjenjivanje ovih dviju nacionalnih poasti. Od 1940., nakon njihovog putanja iz zatvora, homoseksualci osueni u skladu s Paragrafom 175 Krivinog zakona koji su zaveli vie od jednog partnera deportirani su u koncentracijske logore. Istovremeno, mjera poznata kao zatitni pritvor koristila se protiv jo ireg kruga homoseksualnih mukaraca, ali i lezbijki. Skupine ljudi koje su se ubrajale u one koji su neprihvatljivi za zajednicu bile su osobe koje je vlastito nemoralno ponaanje iskljuivalo iz rasne zajednice... Tu spadaju prostitutke, svodnici, seksualni prijestupnici, homoseksualci i tako dalje. Usp. Burkhard Jellonnek, Homosexuelle unterm Hakenkreuz, Paderborn,

Regina Ammicht Quinn: "Mi" i "drugi" www.gayteologija.com homoseksualaca sa seksualnom razuzdanou, ili pukom poudom, koju drugi nalaze nedostinom, potajno poeljnom te opasnom. Trei temeljni obrazac je naruavanje hijerarhijskog poretka koji se smatra prirodnim. U kontekstu klasine antike (Filon Aleksandrijski je po ovom pitanju dobar primjer), seksualni ini nisu moralno ispravni ili pogreni zbog roda pojedinog partnera. Vaniji su drugi faktori, kao to je izbjegavanje razuzdanosti i, osobito, pitanje hijerarhije u smislu odluivanja tko igra aktivnu a tko pasivnu ulogu. Pasivna je uloga bila prihvatljiva za prirodno inferiorne osobe ene, robove ili mladie koji jo nisu postali punopravni graani. Stoga su seksualni ini izmeu slobodnih odraslih mukaraca postali problematini. U skladu s tim, ene su prvotno nevidljive u ovakvim konceptima homoseksualnosti, dok se sami koncepti oslanjaju na mizoginistiku logiku i funkcioniraju kao nain obrane od enskoga u mukom razumijevanju sebe i drugih. Mjerodavni pristup ovdje je pitanje normalnosti heteroseksualnosti, kojem sva tri temeljna obrasca sukoba u postmodernim oblicima postojanja odbacivanje plodnosti, nekonsekventni seks i naruavanje hijerarhijskog poretka koji se smatra prirodnim mogu izgledati isto. Stoga su tema ovog broja homoseksualnosti kako bismo pruili polazite za struno prevrednovanje tradicionalnih obrazaca razmiljanja.

Homoseksualnosti i Crkva Kranstvo je homoseksualnost oduvijek smatralo grenim. Pozadina za ovakav stav je koncepcija heteroseksualnog braka utemeljena na naravnom zakonu, koji seks u braku opravdava plodnou. Izgleda da je u odreenim kranskim kontekstima homoseksualnost fenomen koji kranski moral koristi pri pokuaju definiranja samoga sebe. Tada je sve ono to homoseksualnost prijei ili otklanja kransko u svijetu ratova i etnikog ienja, gladi i nepravde. Ovo izjednaavanje kranske moralnosti s osudom homoseksualnosti obino se opravdava pozivanjem na neurednu upotrebu spolnih organa. Prvi odmak od ovoga napravljen je kada nam kao u Katekizmu Katolike crkve kau da je pogreno homoseksualce podvrgavati nepravednoj diskriminaciji (br. 2358).
1990, str. 134-139; Claudia Schoppmann, Nationalsozialistische Sexualpolitik und weibliche Homosexualitt, Pfaffenweiler, 1991, str. 208-214.

Regina Ammicht Quinn: "Mi" i "drugi" www.gayteologija.com Iako se ini da nam frazeologija sugerira da postoji pravedna i nepravedna diskriminacija ljudskih bia, ova izjava predstavlja ogroman pomak. No to je pomak u pogrenom smjeru. To je pomak u smjeru uspostavljanja ili jaanja kategorije koja stvara podjelu. Katekizam nam veli da se prema homoseksualcima treba odnositi s potovanjem, suosjeanjem i uvaavanjem. Suosjeanje i uvaavanje esto su stavovi prema ljudima koji pate od ozbiljnog nedostatka ili je sama njihova ljudska egzistencija definirana kao manjkava. Stoga se ini da je preporuka da se prema takvim ljudima treba odnositi s potovanjem retorika dosjetka koja dodue poziva na potivanje, ali polazi od temeljnog prezira. Ona uvruje oblik bivanja drugim koji se klasificira kao moralno manjkav i doputa odvajanje nenormalnih ljudi od nas.

Duhovna dekolonizacija Amartya Sen smatra da izlaz iz orsokaka singularnih identiteta iziskuje duhovnu dekolonizaciju. Kolonizirani um i duh utjee na obje strane: one koji gospodare i one nad kojima se gospodari. Neiji se identitet uvijek definira odvajanjem od drugoga: bilo da sebi prisvajam dominantnu normalnost, bilo da prihvaam pripisivanje nieg statusa od strane veine ak do toke nesposobnosti preivljavanja ili samoubojstva; ili radikalno izvrem dominirajue vrednovanje i o onom drugom sudim kao poprilino bezvrijednom. Sve su to nasilni pokuaji da se uspostave singularni identiteti i klasifikacije. Duhovna dekolonizacija znai naputanje pojednostavljenih klasifikacija. Taj proces mora imati politike, ekonomske, drutvene i religijske posljedice u svijetu koji ostaje podijeljen na nas i njih. Nadamo se da e ovaj broj o homoseksualnostima inicirati duhovnu dekolonizaciju. Svjesni smo da je u kranskim crkvama, a osobito u Katolikoj crkvi ovo teka tema. U kranskim krugovima homoseksualnost ima neprecizno definiranu, a opet jasno predstavljenu tradiciju. Ona se esto javlja kao tema spolnoga morala u raznim oblicima diskursa o grijehu, te se bitno povezuje s tjeskobom. To je tema koja se odavno i sve do danas tretira na koloniziran nain uz pomo preciznih klasifikacija, moralnih osuda i singularnih identiteta. 4

Regina Ammicht Quinn: "Mi" i "drugi" www.gayteologija.com Dekoloniziran nain razumijevanja, razmiljanja i govora o homoseksualnostima za cilj nema predstavljanje neke manjine, grupe ljudi koji su drugi i prema kojima normalni ljudi trebaju biti ljubazni. To nije prvenstveno pitanje promjene neijeg vrednovanja kategorije homoseksualnosti (iz loe u i nije tako loe, iz odvratno u zapravo prilino lijepo). Umjesto toga, pitanja koja moramo postaviti glase: Koju vrijednost pripisujemo klasifikacijama ove vrste? Koji su vjerojatni razlozi zbog kojih ih koristimo? Kakvu ulogu igra kranska religija u problemima kategorizacije i mogunostima udaljavanja od tih klasifikacija? Upravo su nestandardne queer studije, pristup koji je sposoban nadii granice i ponititi kategorizacije, one koje mogu razluiti i reflektirati bogatu raznolikost misli i ivota svih ljudskih bia. U skladu s tim, nae promiljanje homoseksualnosti niti je propitivanje moralnih filozofa o prikladnim seksualnim aktivnostima, niti je izlaganje liberalnih teologa o drugima. To je promiljanje ljudi o ljudima, njihovim odnosima, njihovim eljama, njihovom uitku, njihovom sudionitvu u ljudskoj egzistenciji i njihovom doprinosu ljudskoj egzistenciji u svoj njezinoj bogatoj sloenosti. To je promiljanje ljudi o ljudima i promiljanje specifinog oblika elje koji je nesumnjivo daleko opasniji od istospolne elje: elje da se druge stereotipizira singularnim i istovremeno obezvrijeenim identitetom i tako se omogui da prevlada nasilje. Hvala Marii Clari Bingemer, Diegu Irrarzavalu, Mary Hunt, Dennisu Giri i Edwardu Farrugii za njihove sugestije. Takoer trebamo zahvaliti Pramili Rajan iz Madrasa na podrci i Elaine Wainwright koja nam je omoguila da uzmemo Oceaniju u obzir. Concilium s ovim brojem zapoinje svoj Teoloki forum, pruajui tako u svakom broju prostor za aktualne rasprave, znakove vremena i druge zanimljive tekstove. Nadamo se da e vam ovi prilozi biti od koristi.

U ime urednika: Regina Ammicht Quinn Prijevod: Markus Travan www.gayteologija.com