UDK 624.131.52.001.

Primljeno 26. 3. 2002.

Zbijanje tla i drugih zrnatih materijala za graevine

Heinz Brandl
Kljune rijei tlo, zrnati materijal, zbijanje, geotehnika, ceste, eljeznice, zemljane graevine Key words soil, granular material, compaction, geotechnics, road, railways, earth structures words Mots cls sol, matriau granuleux, compactage, gotechnique, routes, chemins de fer, ouvrages en terre , , , , , , Schlsselworte: Boden, krniges Material, Verdichtung, Bodentechnik, Strassen, Eisenbahnen, Erdbauwerke H. Brandl Pregledni rad

Zbijanje tla i drugih zrnatih materijala za graevine

U radu se (predavanje posveeno prof. Nonveilleru) polazi od konstatacije da je kvalitetno zbijanje iznimno vano za pravilan odnos izmeu nosivosti i deformacija odnosno za faktor sigurnosti, uporabivosti, vijek trajanja i odravanje graevina koje lee na zemljanom materijalu ili su od njega izgraene. Opisani su postupci zbijanja i parametri vani za njihovo kvalitetno provoenje. Istaknuta je i vanost kontinuirane kontrole. Prikazano je i nekoliko odgovarajuih primjera. H. Brandl Subject review

Compaction of soil and other granular materials used in construction work

The paper (lecture consecrated to professor Nonveiller) starts by emphasizing that good-quality compaction is highly significant for the proper relationship between the bearing capacity and deformation, i.e. for the factor of safety, usability, life span and maintenance of structures either lying on earth material or made of such material. Compaction procedures and parameters significant for their proper implementation are described. The importance of continuous control is emphasized. Several relevant examples are also presented. H. Brandl Ouvrage de syntse

Compactage du sol et dautres matriaux granuleux pour les ouvrages

Larticle (en hommage du professeur Nonveiller) part de la constatation quun bon compactage prsente une grande importance pour un rapport correct entre la capacit portante et les dformations, cest--dire pour les facteurs de scurit, de conformit, de dure de vie et de maintenance des ouvrages reposant sur les matriaux en terre ou des ouvrages qui en sont construits. On dcrit les mthodes de compactage et les paramtres importants leur bonne ralisation. On souligne aussi limportance dun contrle continu. Quelques exemples illustrent le thme abord. . ( . ) , , , , , . . . . H. Brandl bersichtsarbeit

Verdichtung des Bodens und anderer krniger Materiale fr Bauwerke

Im Artikel (Vortrag gewidmet Herrn Prof. Nonveiller) geht man von der Konstatierung aus dass gute Verdichtung ausserordentlich wichtig ist fr ein regelrechtes Verhltnis zwischen Tragfhigkeit und Verformung bzw. den Sicherheitsfaktor, Nutzbarkeit, Lebensdauer und Instandhaltung von Bauwerken die auf erdigem Material liegen oder davon erbaut sind. Beschrieben sind Verdichtungsverfahren und Parameter die fr deren fachgemsse Durchfhrung wichtig sind. Hervorgehoben ist die Wichtigkeit einer kontinuierlichen Kontrolle. Dargestellt sind einige entsprechende Beispiele.

Autor:

Univ. Prof. Dipl.-Ing. Dr. techn. Dr. h. c. Heinz Brandl, Tehnical University of Vienna, Austria

GRAEVINAR 54 (2002) 9, 513-527

513

Zbijanje tla za graevine 1 Uvod Optimalno zbijanje zemljanih i zrnatih materijala i kontrola tog postupka vana je ne samo za podruje graenja cesta i eljeznica ve, i za mnoga druga podruja koja se bave izvoenjem graevinskih konstrukcija, a u tom smislu svakako trebamo razlikovati povrinsko zbijanje u slojevima od dubinskog zbijanja (= poboljanja tla). Ovaj se rad bavi pitanjem kvalitetnog zbijanja u slojevima. Ponekad se u graevinarstvu, tj. u podruju cesta, eljeznica pa ak i u geotehnici, podcjenjuje znaenje zbijanja i poveanja gustoe. Mnogi inenjeri smatraju zbijanje perifernim pitanjem ili pak misle da je u tom podruju sve jasno ("dovoljno je nekoliko prijelaza valjkom i sloj je dovoljno zbijen" ili "u sluaju potrebe dovoljno je upotrijebiti tei valjak"). Meutim, optimizacija zbijanja zemljanih i granularnih materijala i pouzdana kontrola tog procesa ipak nije tako jednostavna, a ovisi o brojnim meusobno povezanim faktorima koji opet ovise o cilju i nainu zbijanja, te o opremi koja se koristi za zbijanje. To je ilustrirano na slici 1. s pomou dva primjera: duboko i povrinsko dinamiko zbijanje tekim teretom (udarno nabijanje tekim nabijaima) i povrinsko zbijanje u slojevima pomou valjaka (statiki, vibracijski i oscilacijski valjci). Slika 1. takoer pokazuje jaku meusobnu povezanost izmeu podloge i opreme za zbijanje. Mjerenjem te povezanosti moemo ostvariti tri najvanija cilja zbijanja: Optimizacija zbijanja Tu se radi o kvaliteti zbijanja, o potrebnoj energiji i vremenu zbijanja, te o potrebnim geotehnikim parametrima materijala koji se zbija. Pretjerano zbijanje i ponovno rahljenje tla treba izbjegavati nita manje negoli heterogeno, tj. neujednaeno zbijanje. Stoga se moe rei da je cilj suradnje izmeu geotehnike i strojarstva zapravo razvoj "inteligentne" opreme za zbijanje koja e sama reagirati na lokalne promjene svojstava zemljanog/zrnatog materijala i to automatskim mijenjanjem odgovarajuih strojarskih parametara. Valjci opremljeni sustavima za automatsko reguliranje stupnja zbijanja (tj. vibriranja/osciliranja) ve se smatraju znaajnim korakom u tom pravcu jer se time zbijanje podie s razine rutinskog umijea na razinu sloenoga tehnikog procesa utemeljenog na odgovarajuim znanstvenim postavkama. Kontrola zbijanja Kontrolu treba obavljati ve i tijekom postupka zbijanja. Od prvenstvenog je znaenja badarenje kontrolnih podataka utemeljeno na reakciji izmeu tla i opreme za zbijanje. Broj kontrolnih ispitivanja nakon zbijanja treba smanjiti i u tom se smislu trebaju prorijediti 514 2 Opi aspekti dubokog i plitkog zbijanja

H. Brandl sadanja tradicionalna sluajna ispitivanja nakon zbijanja. S druge strane, sve vea se vanost treba pridavati kontinuiranoj kontroli zbijanja (s pomou kontrolnih ureaja koji su sastavni dio opreme za zbijanje). Dodatni je inovacijski korak razvoj "inteligentnog" valjka, koji ne odreuje samo vrijednosti bezdimenzionalnog dinamikog zbijanja, ve definira i dinamike module, a sve to registriranjem i interpretiranjem stalno promjenljivih odnosa izmeu tla i valjka. Dokumentacija o zbijanju Trebaju se iskazati i vrijednosti tradicionalnih kontrolnih ispitivanja u jednoj toki i vrijednosti koje se dobivaju kontinuiranom kontrolom (za razliku od tradicionalnih metoda, manipuliranje rezultatima gotovo da je nemogue u sluaju kontinuirane kontrole s pomou ureaja montiranog na valjku). Odgovarajue zbijanje nije potrebno samo za zemljane ve i za druge zrnate materijale, a to ukljuuje i razne otpadne materijale. Reciklirani materijali, letei pepeo, produkti izgaranja u palionicama, prethodno tretirani otpadni materijal, graevinski otpad itd. sve se ee ugrauju u nasipe, cestovne objekte, brtvene slojeve, potporne konstrukcije itd. Osim toga, ak se i nepreraeni komunalni otpad mora nabijati u slojevima pri odlaganju na odlagalita.

Slika 1. Shematski prikaz dubinskog i povrinskog zbijanja uzajamno djelovanje opreme materijala koji se zbiva

Zemljani i drugi zrnati materijali mogu se zbijati na vie naina, a postupak koji emo odabrati ovisi o cilju zbijanja, o svojstvima materijala koji se zbija, o opremi za zbijanje, o rokovima graenja, o ugovorenoj cijeni itd. Primjenjuju se ovi postupci zbijanja: statiko, vibracijsGRAEVINAR 54 (2002) 9, 513-527

H. Brandl ko, oscilacijsko, kruno, gnjeenjem, tlano, udarno, eksplozivno, kombinirano (kombinacija nekih od gornjih metoda). Ti se postupci mogu provoditi kao zbijanje: kontinuirano, ciklino, isprekidano, povremeno. Osim toga ti se postupci mogu provoditi pri razliitim stanjima naprezanja (malo srednje ili veliko naprezanje) i uz nanoenje razliite energije (mala, srednja ili velika vrijednost) to takoer utjee na rezultate. Na primjer, anizotropno ponaanje zbijenih slojeva i omjer izmeu , vrijednosti nanesene energije, vrijednosti naprezanja te naravno i o parametrima zemljanog ili drugog zrnatog materijala. Duboko zbijanje je vrsta poboljanja tla pri kojoj se najbolji rezultati postiu vibroflotacijom (skidanjem i zamjenom materijala), snanim nabijanjem i dubokim miniranjem. Tim se metodama obino postiu rezultati do dubine od 10 do 20 m, ovisno o svojstvima tla, opremi za zbijanje i energiji zbijanja. Tlo se moe poboljati do dubine od 40 m s pomou "gigastroja" za udarno nabijanje (teina je 200 t, visina pada 40 m), dok se vibroflotacijom poboljanja ostvaruju do dubine od najvie 60 m. Postupci dubokog zbijanja primjenjuju se i za poboljanje prirodnog tla i za poboljanje umjetnih nasipa, naroito kada se provodi u okviru postupaka za isuivanje tla. Udarno nabijanje smatra se najboljom metodom za intenzivno duboko zbijanje starih komunalnih odlagalita. Vibroflotacijskim se postupkom moe koristiti za ljunane pilote i za pilote otpadnog materijala. Iskustva i opaanja na terenu pokazuju da se dubokim dinamikim zbijanjem znaajno poveava otpornost na likvefakciju i seizmiko optereenje tla i umjetnih nasipa i to zato to se time uvelike izaziva dinamiko optereenje i trenja tla. Objekti temeljeni na tako poboljanom tlu pokazali su se bitno otpornijim na seizmike utjecaje od graevina koje stoje na tlu koje nije bilo poboljano dinamikim zbijanjem/poveanjem gustoe tla. To se odnosi i na plitke i na duboke temelje. Povrinsko zbijanje svakako je glavno podruje zbijanja zemljanih i zrnatih materijala u slojevima. Kvalitetno zbijanje trai se za: ceste i autoceste, eljeznice, uzletno-sletne staze, zrane luke, parkiralita, savitljive temelje na zrnatom materijalu (npr. za spremnike), plitke temelje na zamijenjenom tlu, nasipavanje iza objekata (zidovi, propusti, potporni objekti, upornjaci na mostovima), GRAEVINAR 54 (2002) 9, 513-527

Zbijanje tla za graevine zatrpavanje jaraka (naroito jaraka za vodoopskrbne sustave u urbanim podrujima), potporne konstrukcije (npr. armirano tlo), ispune na objektima (npr. reetkasti zid od montanih elemenata i ostale elijaste konstrukcije), nasipe za prometnice, zemljane brane i brane od kamenog nabaaja za hidroelektrane, nasipe za zatitu od poplave, nasipe za zatitu od odrona kamenja, klizanja tla i lavina, nasipe za industrijski mulj, zamjenske nasipe i potporne nasipe na pokosima (za poveanje stabilnosti pokosa), brtvene slojeve na odlagalitima otpada (osnovni brtveni slojevi, brtveni slojevi na kosinama, gornji slojevi), odlagalita. Za postizavanje optimalne vrijednosti zbijanja (tj. visokog stupnja i ujednaenosti zbijanja) posebno su znaajni faktori koji bitno utjeu na povrinsko zbijanje (u slojevima). U nastavku se daju osnovni parametri (koji uvelike ovise jedni o drugima): Parametri materijala su: vrsta tla, granulometrijski sastav, oblik zrna (uglatost, oblik, povrinska tekstura), vlanost, granice konzistencije sitnozrnatog tla,, krutost sloja koji se zbija, debljina nasipnog sloja, krutost i parametri tla za donji sloj, svojstva na kontaktu izmeu susjednih slojeva nasipnog materijala. Parametri valjka (vibracijskog ili oscilacijskog) su: smjer sile koja nastaje kao rezultat dinamikog kontakta, frekvencija pobude, amplituda bubnja valjka, pokretni ili nepokretni bubanj, promjer bubnja, teina valjka, omjer izmeu teine karoserije i teine bubnja te omjer izmeu ukupne teine i vibracijske teine valjka, masa bubnja, ekscentra i karoserije te njihovi omjeri, geometrija i oblik bubnja (npr. cilindrian, viekutan); stanje bubnja (cilindrinost bubnja, leajevi, proklizavanje guma), vueni ili samohodni valjak. Parametri postupka broj prijelaza valjka, brzina i smjer valjka, 515

Zbijanje tla za graevine nagnutost povrine koja se nabija, oblik, nagnutost i glatkost sloja koji se nabija i (eventualno) postojanje mjestiminih neravnina. Nain rada vibracijskog valjka: stalni kontakt, djelomino uzdizanje (= djelomian gubitak kontakta), preskakanje, njihanje kotaa (trebalo bi se izbjegavati), nekontrolirano kretanje kotaa (treba se izbjegavati). Naini rada bubnja oscilacijskog valjka: lijepljenje, lijepljenje/klizanje. Na temelju prethodno reenog moemo zakljuiti da je zbijanje sloen postupak, te da u obzir trebamo uzeti velik broj faktora ako elimo dobiti prikladno zbijenu povrinu. Pritom trebamo naglasiti da je uz stupanj zbijanja vana i ujednaenost zbijanja. Na osnovi iskustva i dugotrajnog praenja postupaka zbijanja, ustanovljeno je da nosivost, stupanj deformacije, indeks sadanje uporabivosti (PSI Present Serviccability Index) i vijek trajanja autoceste ili eljeznice uvelike ovise o stupnju zbijanja i o homogenosti vieslojnih cestovnih i eljeznikih konstrukcija i posteljice (vrha nasipa ili iskopa). Meusobni su utjecaji dobro ispitani ve prije dva do tri desetljea, a rezultati tih ispitivanja posluili su za izradu detaljnih preporuka [4] (tablica 1.). Podaci iz tablice 1. usvojeni su 1980. godine kao pokazatelji mjerodavni za gradnju cesta i autocesta u Austriji. Sustav kontinuirane kontrole zbijanja kojim su opremljeni valjci omoguuje sofisticirano praenje homogenosti i trebao bi postupno zamijeniti tradicionalne metode za ocjenu kakvoe zbijene povrine. Tablica 1 Zahtjevi homogenosti/ravnomjernosti za ceste i autoceste [4] i austrijski propisi za cestogradnju) koji se odnose na nevezane slojeve Parametar Gustoa suhog tla d Moduli Ev1, Ev2 (pokusi probnom ploom) Benkelmanova greda B vrijednost
s v= x x
, gdje je sx standardna devijacija,

H. Brandl 3 Kontrola zbijanja

3.1 Uvodne napomene

Kontrola zbijanja na licu mjesta vana je svuda gdje dolazi do interakcije izmeu konstrukcije i tla te na objektima koji se sastoje od zemljanog ili nekog drugog zrnatog materijala. Odgovarajua kontrola izuzetno je vana za postizanje optimalne kvalitete zbijanja te za ocjenjivanje kvalitete. Iako se u mehanici tla tradicionalne metode uspjeno primjenjuju ve vie desetljea trebamo napomenuti da se one temelje samo na pojedinanim ispitivanjima, tj. na ispitivanju manje ili vie nasumce odabranih mjesta. Na slikama 2. i 3. prikazani su rezultati ispitivanja probnom ploom koje je obavljeno na gornjem nosivom sloju nekih dionica na autocestama. Optimizacija zbijanja i odgovarajua kontrola provedeni su na tradicionalan nain, tj. bez kontinuirane kontrole zbijanja (CCC). U sluajevima kada nisu postignute traene vrijednosti, zatraena je zamjena lokalnog tla ili dodatno zbijanje. Omjer modula ponovnog optereenja i prvog optereenja, tj. Ev2: Ev1, bio je mnogo vei od doputene gornje granine vrijednosti od 2,2 koja je zadana u nekim propisima. Ovi primjeri pokazuju, kao i tisue slinih primjera, da se omjer Ev2: Ev1 nikako ne moe smatrati opeprihvatljivim i pouzdanim kriterijem za ocjenu kvalitete zbijanja.

Koefecijent varijacije v [%] Posteljica Tampon Nosivi sloj 5 30 4 20 3 15

prihv. ME LEGENDA: samo prihvaene vrijednosti (tj. dovoljne kvalitete zbijanja) modul dobiven ispitivanjem probnom ploom u skladu sa vicarskim propisom SNV 670317 D p/s sekantni modul prvog optereenja odreen pri pritisku od p = 0,1 - 0,2 MN/m2

ME ME/1-2 -

30

20

15

Omjer ME2 : ME1 (= Ev2 : Ev1) odnosi se na ponovno optereenje i prvo optereenje Slika 2. Histogram modula ME i omjera Ev2 : Ev1 (=ME2 ME1) za gornji nosivi sloj na jednoj dionici autoceste. Nasipni materijal: pjeani ljunak otporan na smrzavanjeodmrzavanje

- srednja vrijednost

516

GRAEVINAR 54 (2002) 9, 513-527

H. Brandl

Zbijanje tla za graevine Metoda se u poetku primjenjivala samo za vibracijsko zbijanje. Kasnije je utvreno da je podobna i za oscilacijske valjke. Osnovna prednost kontinuirane kontrole zbijanja (CCC) tijekom valjanja sastoji se u injenici da je sam valjak sredstvo kojim se obavlja mjerenje, pa se kontrola obavlja istovremeno sa optimalizacijom i stalnim iskazivanjem podataka o zbijanju. Mjerna se oprema jednostavno postavlja i na oscilacijske i na vibracijske valjke (glatke valjke, jeeve, pa ak i na valjke s poligonalnim bubnjevima). Iskustva pokazuju da su se operateri, nadzorni inenjeri itd. vrlo brzo priviknuli na ovu metodu kontrole. Time se eliminiraju nekvalitetni valjci kojima se postiu slabi rezultati, a dobiveni podaci ne mogu se mijenjati. Zbijanje vibrovaljkom obavlja se s pomou bubnja koji vibrira djelovanjem rotirajue mase. Oscilacija bubnja mijenja se ovisno o odzivu tla. Ovom se injenicom koristi sustav CCC za mjerenje krutosti tla. Prema tome, bubanj vibracijskog (ili oscilacijskog) valjka rabi se i kao sredstvo za mjerenje (slika 4.): Njegovo se kretanje biljei (A), analizira u procesoru (B) gdje se izraunava vrijednost dinamikog zbijanja, a rezultati se iskazuju na ureaju s ekranom (C) gdje se mogu i pohraniti. Osim toga, potreban je i dodatni senzor kojim se moe odrediti lokacija i brzina valjka (D). Primjenom sustava GPS (globalnog sustava za pozicioniranje) poloaj valjka moe se locirati uz odstupanje od najvie 5 cm.

Slika 3. Odnos izmeu deformacijskog modula Ev1 (prvo optereenje) i omjera izmeu drugog i prvog optereenja, Ev2 : Ev1. Posteljica autoceste (pjeani ljunak iz jednog izvora)

Rasap vrijednosti koji vidimo na slikama 2. i 3. moe se prihvatiti kao tipian za gradiline uvjete u kojima je postignuta srednja do dobra kvaliteta zbijanja. To upozorava na dvije znaajne injenice: uglavnom neizbjenu heterogenost posteljice i tampona na kolnikim i eljeznikim nasipima, ak i u sluaju uporabe pripremljenog nasipnog materijala. nepouzdanost tradicionalne metode za kontrolu zbijanja mjestiminim provjeravanjem kvalitete.

Zbog sve stroih zahtjeva koji se postavljaju u vezi s gradnjom inenjerskih konstrukcija i nasipa, danas se zbijanje treba, kada je god to mogue, kontrolirati kontinuirano i to ve tijekom samog postupka zbijanja. To danas omoguuju dvije nerazorne metode: kontinuirana kontrola zbijanja (CCC) ureajem koji se nalazi na valjku, spektralna analiza povrinskih valova (SASW) ili kontinuirana analiza povrinskih valova (CSW).

Obje su metode za kontrolu zbijanja nerazorne i mogu se primijeniti i za zemljani materijal i za sve tipove ostalih zrnatih materijala. Meutim, za razliku od postupka CCC koji se obavlja ureajem ve montiranim na valjku, kod postupka CSW valja se koristiti posebnom vanjskom opremom za ispitivanje koju treba postaviti na ravnu povrinu tla, a sastoji se od elektromagnetskog vibratora koji generira povrinske valove te od niza geofona koji primaju te valove. Stoga stvarno kontinuirana optimizacija zbijanja (tj. optimizacija tijekom valjanja) nije mogua, a opsena bi se badarenja trebala obaviti za kontinuiranu kontrolu zbijanja. S druge strane, prednost postupka CSW sastoji se u dubini prodiranja, a to omoguuje naknadnu kontrolu itave konstrukcije.

3.2 Kontinuirana kontrola zbijanja (CCC) tijekom valjanja

Ovaj inovativni postupak unosi znaajno poboljanje u podruje kontrole zbijanja jer su podaci dostupni ve u vrijeme zbijanja i to za itavu povrinu koju valjak zbija. GRAEVINAR 54 (2002) 9, 513-527

Slika 4. Princip rada na valjku montiranog ureaja za kontinuiranu kontrolu zbijanja (CCC). A = jedinica za registriranje; B = procesor; C = jedinica za prikaz rezultata; D = odreivanje poloaja i brzine

Najnovije inovacije su automatski kontrolirani valjci koji podeavaju smjer nanoenja sile ovisno o variranju svojstava tla, pa tako uzimaju u obzir i porast krutosti tijekom zbijanja. Na slici 5. prikazan je valjak tipa "vario" kod kojeg se zbijanje automatski prebacuje s oscili 517

Zbijanje tla za graevine ranja na vibriranje i obratno, ovisno o automatski registriranim svojstvima tla. Na slici 6. vidimo kako pritisak tla ovisi o smjeru pobude i nainu rada "vario"-valjka

H. Brandl i tamponske slojeve na cestama itd. koji su izloeni naizmjeninim ciklusima smrzavanja i odmrzavanja. Kao to se vidi na slici 7., vibracijski se valjak moe teoretski modelirati s pomou sustava sa dva stupnja slobode. Pretpostavlja se da je kretanje valjka definirano pomacima bubnja i onog dijela karoserije valjka koji djeluje na bubanj. Oscilacijski valjak i horizontalno pobuivani "vario"-valjak moe se opisati s pomou sustava sa dva stupnja slobode koji je prikazan na slici 8. U svim sluajevima, postupak zbijanja u poetku uzrokuje nabiranje tla (izdizanje), zatim maksimalno slijeganje, te na kraju plastinu deformaciju (slika 9.). Danas se u Europi rabe dva sustava CCC: kompaktometer i terameter. Oba sustava imaju senzor s jednim ili dva akcelerometra, koji su spojeni s leajem bubnja valjka, zatim procesorsku jedinicu te ekran s kojeg se oitavaju izmjerene vrijednosti. Senzor stalno registrira akceleraciju bubnja. Prethodni akceleracijski signal analizira se u procesorskoj jedinici da bi se odredile vrijednosti dinamikog zbijanja u odnosu na zadane parametre valjka. Vrijednosti dinamikog zbijanja oznaavaju se sa CMV i OMEGA.

Slika 5. "Vario"-valjak koji se moe automatski i postupno prebaciti s vibriranja (vertikalna pobuda) na osciliranje (horizontalna pobuda) - ovisno o lokalnim svojstvima tla

(tablica 2.). Dakle, "vario"-valjcima moemo se koristiti kao univerzalnim valjcima pogodnim za sve vrste tla. Osim toga, takav optimalizirani postupak zbijanja omoguuje vrlo ravnomjerno zbijanje uz manji broj prijelaza valjka to, izmeu ostalog, rezultira i u manjem drobljenju i unitavanju zrna. To je naroito znaajno za nosive Tablica 2 Nain rada vibracijskog valjka Nain kretanja Interakcija bubanj-tlo neprekidni kontakt NAIN RADA

Vremenski ovisna kontaktna sila

CCC Krutost uporabiv tla

Brzina valjka

KONTAKT

da

mala

velika

p e r i o d i a n

periodian gubitak kontakta

DJELOMINO UZDIZANJE

da

PRESKAKANJE da

NJIHANJE ne

nekontroliran

neperiodian gubitak kontakta

NEKONTROL. KRETANJE

ne

velika

mala

518

GRAEVINAR 54 (2002) 9, 513-527

H. Brandl

Zbijanje tla za graevine

Slika 9. Deformacija tla u tri sloja (na povrini, 15 cm ispod povrine i 40 cm ispod povrine) uzrokovana oscilacijskim zbijanjem (horizontalna pobuda). Nekoherentno tlo

anjem krutosti tla. Osim toga, zadana je i pomona vrijednost da bi se u obzir uzeo i nain rada bubnja. Rezonancijska vrijednost (RM) izraunava se tako da se amplituda polufrekvencije akceleracijskog signala podijeli s amplitudom frekvencije pobude. Ako vrijednost RMV nije jednaka nuli, to znai da pri kretanju kotaa dolazi do preskakanja (slika 10., tablica 2.).

Slika 6. Dijagrami pritiska tla ispod bubnja "vario"-valjka koji varira ovisno o smjeru pobude i nainu rada

Slika 10. Vrijednosti dinamikog zbijanja (OMEGA, CMV, RMV) u funkciji dinamikog posminog modula, ovisno o nainu rada (kontinuirani kontakt - djelomino uzdizanje - preskakanje bubnja Slika 7. Sustav s dva stup- Slika 8. nja slobode kojim se opisuje vibracijski valjak Sustav s dva stupnja slobode kojim se opisuje oscilacijski valjak (sila pobude M cost) i horizontalno pobuivani "vario"-valjak (sila pobude H cost)

Kompaktometarska vrijednost (CMV) izraunava se tako da se amplituda prvog harmonijskog tona akceleracijskog signala podijeli s amplitudom frekvencije pobude. Prijanja empirijska istraivanja pokazala su da vrijednost prvog harmonijskog tona raste usporedo s pove GRAEVINAR 54 (2002) 9, 513-527

U postupku CCC kojeg primjenjuje terameter, izraunava se energija koju apsorbira tlo (tj. vrijednost OMEGA). Akceleracija bubnja mjeri se u dva ortogonalna smjera, a brzina bubnja odreuje se integriranjem akceleracijskih komponenata. Energija se izraunava tako da se u obzir uzima masa bubnja, masa rotirajueg ekscentra, statika sila i sila ekscentra. U integraciji diferencijalne jednadbe upotrebljavaju se dva ciklusa pobude da bi se u obzir uzeo nain rada jer je to znaajno za tonu interpretaciju (slika 10., tablica 2.). Detaljan prikaz dan je u radovima [2, 5]. 519

Zbijanje tla za graevine Do sada su se vrijednosti dinamikog zbijanja najee badarile na temelju vrijednosti dobivenih iz tradicionalnih ispitivanja kao to je npr. stupanj zbijanja (DPr) i gustoa , ili pak modul deformacije Ev. Meutim, sve se ee koriste dinamiki moduli vibracije koji se izravno dobivaju u tijeku rada valjka, tako da moemo oekivati da e se ti moduli u budunosti sve ee upotrebljavati kao parametri za odreivanje kvalitete zbijanja. Osnovne prednosti kontinuirane kontrole zbijanja tijekom rada valjka su: kontinuirano se kontrolira itava povrina, rezultati su dostupni ve tijekom zbijanja pa stoga nema ometanja niti kanjenja graevinskih radova, samo zbijanje je optimalno - izbjegavaju se lokalne pojave pretjeranog zbijanja (to inae dovodi do ponovnog rahljenja povrinskog sloja), na minimum se svodi drobljenje i unitavanje/abrazija zrna to bi inae moglo negativno utjecati na kvalitetu cestovnih i eljeznikih konstrukcija, trokovi kontrole su manji od trokova tradicionalnog ispitivanja, trajno je dostupna potpuna dokumentacija za itavu povrinu. Oito je da se postupak kontinuirane optimalizacije i kontrole tijekom zbijanja treba primjenjivati kada god je to mogue. Ponekad nailazimo na miljenja da je taj postupak jako skup. Meutim, to nikako nije tono. Ekonomske studije obavljene u sprezi s geotehnikim istraivanjima i nadzorom na gradilitu jasno pokazuju da ova metoda kontrole na kraju dovodi do uteda, do smanjenja vremena graenja, i do poboljanja kvalitete. Potrebni su samo odgovarajua oprema i obuka koju provodi geotehniki inenjer upoznat s tim mjernim ureajem. Dubina mjerenja je kod ureaja za kontinuiranu kontrolu zbijanja bitno vea od dubina koje se postiu upotrebom tradicionalnih metoda. Mjerenje gustoe se kod tradicionalnih metoda obavlja do dubine od 0,1 do 0,3 m a standardna ispitivanja probnom ploom dopiru do dubine od 0,5 do 0,6 m. S druge strane, mjerenja obavljena postupkom CCC doseu do dubine od 1,5 do 2,2 m. To je na slici 11. ilustrirano praktinim primjerom. Za izvoenje armiranobetonske temeljne ploe jedne elektrane trebalo je obaviti dubinsko poboljanje i djelominu zamjenu tla da bi se tako umanjila diferencijalna slijeganja. Poboljanje tla u rastresitim rijenim nanosima (pjeani prah) obavljeno je izvoenjem ljunanih pilota koji su prekriveni geotekstilom i slojevima pjeanog ljunka. Toan raspored i promjer ljunanih pilota praen je ureajem za CCC sve vrijeme izvoenja zemljanih radova i to sve do nanoenja konanog sloja koji se nalazio 1,5 m iznad ljunanih pilota (slika 11.). 520

H. Brandl

Slika 11. Rezultati kontinuirane kontrole zbijanja (CCC) obavljene pomou ureaja ugraenog na valjku, na nasipu debljine 1,5 m na temeljnom tlu poboljanom postupkom vibroflotacije. Poloaj ljunanih pilota dobro se vidi na dijagramu

Osim toga, postupkom CCC poveana je trajnost geosintetikog materijala koji je ugraen u vieslojnu konstrukciju. Ravnomjerno zbijana glatka povrina svakog sloja nije podlona stvaranju nabora u geosintetikoj tkanini, a i tee dolazi do njezina probijanja. Time se takoer izbjegava i lokalno pretjerano zbijanje nasipanih slojeva, a tako i prekorauje dozvoljenih naprezanja u zoni geotekstila ili u pokrovu. Postupak kontinuirane optimizacije kontrole tijekom zbijanja pokazao se kao prikladan na mnogim gradilitima, pa je tako upotreba tog postupka ve nekoliko godina obvezatna u Austriji (uglavnom pri izvoenju dravnih cesta i autocesta, ali i kod gradnje eljeznikih pruga i izvoenja glinenih brtvenih slojeva za odlagalita otpadnog materijala, te kod gradnje nasutih brana). Metoda se moe primijeniti za sve vrste zemljanih ili nasutih materijala, pa tako i za razne proizvode dobivene recikliranjem, a uspjeno se rabi i za zbijanje pokosa do nagiba od = 2:3. Kod zbijanja pokosa, valjak se mora tegliti a treba se koristiti i posebnim postupkom upravljanja (da bi se izbjeglo klizanje). Pouzdana interpretacija podataka dobivenih mjerenjem mogua je samo ako se u obzir uzme i nain rada valjka, a ti uvjeti variraju od kontinuiranog kontakta izmeu bubnja i meke podloge pa do ljuljanja ili ak nekontroliranog kretanja u sluajevima kada je krutost tla vrlo velika (tablica 2., slika 10.). Nain rada bitno utjee na porast dinamikih vrijednosti zbijanja tijekom samog zbijanja, pa se stoga mogu lako uoiti na iskazanim dijagramima. Moduli dinamike vibracije (Evib) mogu se izravno odrediti pomou posebno opremljenih valjaka, pri emu se u obzir, osim vibracijskih karakteristika, uzima i odnos izmeu optereenja i slijeganja. Dobra je korelacija izmeu ovih vrijednosti i statikih modula i one su u velikoj mjeri neovisne o parametrima stroja (npr. o amplitudi i frekvenciji) te o brzini kretanja valjka. Ovaj se sofisticirani sustav moe primijeniti GRAEVINAR 54 (2002) 9, 513-527

H. Brandl za sve vrste tla i ostalih zrnatih materijala, pa ak i za asfaltne slojeve. U zakljuku vrijedi napomenuti da se optimalizirano zbijanje ne smije bazirati na samo jednoj "vrijednosti zbijanja", tj. na minimalnoj dozvoljenoj vrijednosti koja se najee propisuje u veini propisa i norma (tj. modulu optereenja probnom ploom Ev i/ili "stupnju zbijanja" DPr). Primjenom ureaja za kontinuiranu kontrolu i optimalizaciju zbijanja koji se nalazi na valjku (CCC) moe se postaviti vei broj kriterija. Stoga se primopredajna ispitivanja mogu bitno poboljati bez kompliciranja primopredajnog postupka. Ako elimo postii kvalitetno i ravnomjerno zbijanje, preporuuje se zadavanje sljedeih kriterija: minimalne i maksimalne vrijednosti dozvoljenog dinamikog zbijanja. Jasno definirani minimalni/maksimalni kvantil (10%) ili maksimalna standardna devijacija ( 15 do 20 %, u odnosu na srednju vrijednost), porast vrijednosti dinamikog zbijanja izmeu dvaju prijelaza valjka: <5%, ne smije doi do smanjenja vrijednosti dinamikog zbijanja (jer bi to znailo da dolazi do ponovnog rahljenja i/ili drobljenja zrna) osim kada se obavlja "valjanje mikropukotina" da bi se umanjila pojava odraznih pukotina u slojevima koji su stabilizirani cementom (slika 12.).

Zbijanje tla za graevine tom". Za razliku od statikog ispitivanja probnom ploom, ovo se ispitivanje moe obaviti vrlo brzo i nije potreban protuuteg. Shematski prikaz postupka je na slici 13. Dubina mjerenja otprilike odgovara dvostrukom promjeru

Slika 13. Elementi ureaja za dinamiko ispitivanje probnom ploom (deflektometar s padajuim teretom)

Slika 12. Shema kontroliranog relaksacijskog valjanja (valjanje mikropukotina) kojim se smanjuju odrazne pukotine u slojevima koji su stabilizirani cementom i to obavljanjem specifinog dodatnog zbijanja i naknadnog povrinskog rahljenja u sprezi s dinamikom kontinuiranom kontrolom zbijanja (CCC) pomou kontrolnog ureaja instaliranog na valjku

3.3 Dinamiko ispitivanje probnom ploom

Tradicionalna ispitivanja probnom ploom (dakle statika ispitivanja) i ispitivanja ureajem za kontinuiranu kontrolu zbijanja (CCC) ne mogu se provesti kada za to nema dovoljno prostora (npr. kod nasipavanja uskih jaraka, ili zasipavanja potpornih konstrukcija). U takvim se sluajevima sve ee primjenjuje dinamiko ispitivanje probnom ploom ili "ispitivanje deflektometrom s padajuim tereGRAEVINAR 54 (2002) 9, 513-527

probne ploe, tj. iznosi 60 cm za standardnu plou promjera 30 cm. Opsenim su istraivanjima dobiveni sljedei rezultati: pouzdani rezultati ispitivanja mogu se postii dovoljno osjetljivim mjerenjem slijeganja ureajem za dinamiko ispitivanje probnom ploom i pravilnim badarenjem tog ureaja, osnovni je pokazatelj stupnja zbijenosti tla (ili nekog drugog zrnatog sloja) omjer izmeu maksimalnog pomaka ploe i maksimalne brzine ploe, svojstva opruge-priguivaa moraju biti nepromjenjiva u rasponu od 0 do 40C jer se ispitivanja esto obavljaju u vrlo tekim terenskim uvjetima. Samo elementi napravljeni od elika zadovoljavaju te zahtjeve. Karakteristike gumenih elemenata mijenjaju se ve pri manjim temperaturama. 4 Prednosti kvalitetnog zbijanja

4.1 Openito
Kvalitetnim se zbijanjem bitno poboljavaju svojstva tla (ili drugog zrnatog materijala) a naroito: poboljavaju se svojstva nosivosti-deformacije, 521

Zbijanje tla za graevine smanjuju se tetni utjecaji koji se pojavljuju zbog promjene volumena (bujanje, skupljanje, uzdizanje zbog zamrzavanja), postie se bolja kontrola protoka vode, poveava se stabilnost pokosa itd. Krajnji su rezultat tih geotehnikih poboljanja brojni pozitivni uinci za ceste, autoceste, eljeznice, zrane luke, razne zemljane radove itd.: poveanje sigurnosti, poboljanje uporabivosti (npr. komfornija vonja), poveanje vijeka trajanja, smanjenje trokova odravanja, krae vrijeme graenja (to uglavnom vrijedi ako se primjenjuje sustav kontinuirane kontrole zbijanja CCC), smanjen protok zagaivaa (u sluaju zbijanja otpadnog materijala), graenje visokih nasipa umjesto mostova (to se naroito odnosi na ceste i autoceste), kod mostova, graenje niskih upornjaka na visokim nasipima umjesto visokih upornjaka; tako se smanjuje diferencijalno slijeganje izmeu mosta i nasipa a i postiu se financijske utede.

H. Brandl

Slika 14. Shematski prikaz kontrole dviju zbijenih zona istih statistikih karakteristika. Pojedine trake oznaavaju trakove kojima su se kretali valjci i obavljali kontrolu postupkom CCC. Statistiko ocjenjivanje moe se bitno poboljati "variografijom" ili postupkom "Kriging"

Dvije metode, tj. "variografsku metodu" i "Kriging metodu", primjenjujemo za statistiko odreivanje raspodjele kontrolnih vrijednosti u nekom podruju. Prvobitno su te metode razvijene za interpretaciju geofizikih podataka ali je kasnije ustanovljeno da bi mogle biti korisne i u podruju osiguravanja kvalitete zbijenih slojeva, dakle na cestama, autocestama, eljeznikim prugama, zranim lukama, nasipima, brtvenim slojevima i ostalim konstrukcijama od zemljanog ili nekog drugog zrnatog materijala. Na eljeznikim se pragovima dinamiko optereenje poveava s porastom krutosti podlonog zastora i posteljice. To negativno utjee na kontakt izmeu tranice i kotaa. Stoga mnogi inenjeri specijalizirani za podruje eljeznica smatraju da se u takvim sluajevima treba zadavati nii stupanj zbijanja, tj. da zbijanje takvih slojeva ne smije biti suvie intenzivno. Meutim sa stajalita mehanike tla, tako bi se situacija samo pogorala. Zemljani materijal (ili neki drugi zrnati materijal) koji nije optimalno nabijen neizbjeno prolazi kroz proces dodatnog zbijanja tijekom odvijanja prometa. To dodatno zbijanje uglavnom nije ujednaeno, pa su lokalne razlike krutosti velike. Stoga bi se tijekom izvoenja radova zbijanje trebalo obaviti tako da bude to intenzivnije (da bi se na taj nain izbjeglo dodatno zbijanje tijekom prometa), ali se treba koristiti zemljanim materijalom (ili nekim drugim zrnatim materijalom) koji ne postie suvie veliku krutosti nakon zbijanja. esto se na vrlo prometnim cestama nosivi slojevi stabiliziraju cementom. Cementna se stabilizacija takoer sve ee rabi za poboljanje recikliranog materijala koji je dobiven razbijanjem starih cesta/autocesta, a ponovo se upotrebljava za izradu kvalitetnih habajuih slojeva. Tu dolazi do pojave odraznih pukotina. Inovativna metoda za ublaavanje pojave odraznih pukotina u cementom stabiliziranim slojevima je relaksacijsko valjanje uz kontinuiranu kontrolu zbijanja tijekom valjanja, a pokazala se podobnom jo od sredine devedesetih godina. Taj postupak "valjanja mikropukotina" ukljuuje pretjerano zbijanje (slika 12.) ime se dobiva fina mrea sastavljena od brojnih sitnih povrinskih pukotina koje se ne ire u gornji bitumenski sloj ili u asfaltni zastor kolnike konstrukcije. Osim toga, kontinuirana kontrola zbijanja - pri GRAEVINAR 54 (2002) 9, 513-527

4.2 Ceste i eljeznice

Poveanje vijeka trajanja i uporabivosti naroito je znaajno u podruju cesta i eljeznica. Ovdje nije potreban samo vrlo visoki stupanj zbijanja, ve je od osnovnog znaenja i ravnomjernost zbijanja. To se najbolje moe provjeravati kontinuiranom kontrolom zbijanja (CCC) jer je taj postupak bitno bolji od tradicionalnih statistikih postupaka. U ovom se postupku uvode i neki novi statistiki kriteriji jer se unose i podaci kao to su ujednaenost zbijenog sloja te porast stupnja zbijanja nakon svakog novog prijelaza valjka. Relevantni su parametri i srednja vrijednost, maksimalna i minimalna vrijednost, standardna devijacija, te porast vrijednosti dinamikog zbijanja. Osim toga, moi e se iskoristiti i "minimalni kvantil" (isto kao i "maksimalni kvantil") poto se stekne odgovarajue iskustvo u primjeni postupka CCC. Sadanji statistiki parametri ne omoguavaju ocjenu raspodjele kontrolnih podataka po dionici. Zone prikazane na slici 14. imaju istu srednju vrijednost, maksimalnu i minimalnu vrijednost te istu standardnu devijaciju. Meutim, kvaliteta se na njima ipak razlikuje. Na slici 14.-(1) prikazana je samo ograniena slaba zona koja se lako moe poboljati, dok se za drugu zonu trebaju poduzeti opsene mjere da bi se postigla dostatno ujednaena kvaliteta slika 14.-(2)a). 522

H. Brandl emu se valjak rabi kao mjerno sredstvo - omoguuje intenzivno i vrlo homogeno zbijanje, a to je izuzetno znaajno za osiguravanje dugoronosti stabiliziranih slojeva, naroito onih koji su izloeni jakom prometnom optereenju.

Zbijanje tla za graevine vrstoa na savijanje i zamor betona (ili asfalta), utjecaj temperature, optereenje koje se oekuje zbog uvoenja novih zrakoplova. Slabo i neravnomjerno zbijanje posteljice, tamponskog sloja i/ili nosivog sloja dovodi do preuranjenog poputanja kolnika (jednostrukih betonskih ploa, spojnica itd.). Na primjer, analizom postojeih vojnih kolnika utvreno je da habajue povrine kolnika postaju neupotrebljive poto popusti 30-50 % kolnikih povrina [3]. Stoga se tradicionalne metode za kontrolu zbijanja, tj. metode bazirane na pojedinanim (tokastim) ispitivanjima, danas sve rjee primjenjuju. Visoka kvaliteta itave konstrukcije moe se postii samo uz kontinuiranu kontrolu zbijanja (CCC) pomou ureaja instaliranog na valjku, a taj postupak pokazao se prihvatljivim ne samo za zemljane materijale, ve i za ostale vezane ili nevezane zrnate materijale (poput slojeva stabiliziranih vapnom ili cementom, asfaltnih nosivih slojeva itd.).

4.3 Zrane luke, uzletno-sletne staze

U proteklim je desetljeima dolo do znaajnog porasta zranog prometa, pa tako i do porasta statikog/dinamikog optereenja i broja ciklusa optereenja na pistama i uzletno-sletnim stazama. Na slici 15. vidimo porast maksimalnih teina putnikih zrakoplova pri uzlijetanju, a na istoj je slici i naznaka teina nekih od poznatih buduih zrakoplova. Moemo zakljuiti da geotehnika kvaliteta nosivog sloja, tampona i posteljice postaje sve znaajniji faktor tj. faktor koji sve vie utjee na projektirani vijek trajanja (obino 20 do 30 godina), na uporabivost i na odravanje itavog objekta.

4.4 Zasipi potpornih graevina

Postavka da se dobrim zbijanjem poveava sigurnost konstrukcije vrijedi za sve vrste konstrukcija i zemljanih radova. Poseban je sluaj zasipavanje zidova i potpornih konstrukcija gdje bi prejako zbijanje moglo dovesti do prekomjernog bonog pritiska tla, koji bi na stranjoj strani zida mjestimino mogao dosegnuti i graninu vrijednost pasivnog otpora tla (slika 16.). Takvi "pritisci zbijanja" mogu ak uzrokovati i ruenje krutih potpornih konstrukcija, a iskustva pokazuju da je bilo takvih

Slika 15. Povijesni prikaz porasta teina civilnih aviona pri uzlijetanju, ukljuujui i poznate budue modele [3]

Beton se smatra dominantnim materijalom za izradu kolnika u zranim lukama i to uglavnom zbog njegove cijene odreene na bazi vijeka trajanja, zatim zbog njegove otpornosti na utjecaj goriva, te zbog otpornosti na lokalne deformacije [3]. Uglavnom je svugdje obvezatna stroga kontrola kvalitete betona za kolniku konstrukciju i za vezane nosive slojeve (tu se uglavnom misli na cemente stabilizacije), iako se esto ta ista pravila ne primjenjuju na nevezane tamponske slojeve i posteljicu. Meutim, ti slojevi isto tako znaajno utjeu na ponaanje krutih i savitljivih ili pak kombiniranih kolnikih konstrukcija. Stoga bi se itava konstrukcija trebala smatrati vieslojnim sustavom sastavljenim od uzajamno ovisnih komponenata (donji ustroj plus gornji ustroj), pri emu su znaajni sljedei faktori: djelotvorno prenoenje optereenja (to ukljuuje i prijenos optereenja preko spojnica), debljina i naponsko-deformacijsko ponaanje pojedinanih slojeva, geotehnika svojstva posteljice, GRAEVINAR 54 (2002) 9, 513-527

Slika 16. Poveanje bonog pritiska tla na potpornu konstrukciju, upornjak mosta itd. zbog pretjeranog zbijanja materijala zasipa. Prikaz za faze graenja

sluajeva. Do pretjeranog poveanja napinjana uglavnom dolazi u gornjem dijelu krutih zidova. Iako se naprezanje donekle smanjuje u daljnjem tijeku graenja, preostala 523

Zbijanje tla za graevine vrijednost tog "pritiska zbijanja" moe biti znatno vea od aktivnog tlaka ili od geostatikog naprezanja. Takva koncentracija naaprezanja moe se izbjei adekvatnijim zbijanjem i/ili postavljanjem stiljivih ploa iza graevine. To takoer olakava kontrolirano poputanje zida, a time i smanjenje geostatikog naprezanja prema vrijednosti aktivnoga tlaka u sluaju relativno krutih konstrukcija (npr. krutih upornjaka za mostove). Takvi stiljivi umeci uglavnom se sastoje od geopjenastog materijala ali oni mogu biti i geokompoziti, a mogu se postavljati iza tradicionalnih betonskih zidova ili kao dopuna zidovima od armiranog tla [6].

H. Brandl i bioloke reakcije unutar otpadnog materijala, pa tako i zagaivaki potencijal odlagalita. Mjerenja pokazuju da se preostala bioloka reaktivnost mehaniki i bioloki tretiranog komunalnog otpada bitno smanjuje ako se otpad intenzivno zbija do vrijednosti hidraulike propusnosti od otprilike k 510-7 m/s. U takvim se sluajevima protok otpadnog materijala kroz procjednu vodu smanjuje za 80 do 90%. I konano, intenzivno zbijanje bitno je i za brtvene slojeve na odlagalitima otpada. I ovdje se uspjeno primjenjuje metoda kontinuirane kontrole zbijanja s pomou ureaja ugraenog na valjku. U meuvremenu su za materijale uspostavljene korelacije izmeu vrijednosti dinamikog zbijanja i hidraulike propusnosti (slika 17.). Ova se metoda moe primijeniti i za kontrolu stupnja zbijeosti i propusnosti nasipnih slojeva zemljanih brana u hidrotehnici (to naroito vrijedi za brane s niskopropusnom jezgrom).

4.5 Nasip za industrijski mulj

Poveanje sigurnosti kao rezultat odgovarajueg zbijanja posebno se treba analizirati za projektiranje i izvoenje nasipa za industrijski mulj. Ti nasipi slue za zadravanje industrijskih nusproizvoda, kao to je npr. rudnika jalovina, a po veliini su jednaki ili ak i vei od hidrotehnikih brana. Unato njihovoj veliini, tj. bez obzira to neki od njih pripadaju najveim konstrukcijama koje je ovjek ikada napravio, ovi nasipi tek su se posljednjih desetljea poeli tretirati kao "brane", predstavljaju troak u postupku iskoritavanja rudnika, tj. ne donose prihod kao to je to sluaj kod brana za hidroelektrane. Zbog tog smo razloga i suvie esto svjedoci poputanja takvih nasipa, kod njih se katastrofe dogaaju ak deset puta ee nego kod obinih nasutih brana [9]. Mnogi takvi sluajevi uzrokovali su velike tete, a u nekim je sluajevima bilo i ljudskih rtava. Stoga kod takvih konstrukcija veliku panju treba posvetiti geotehnikom projektiranju i samom postupku graenja, te bi kontinuirana kontrola zbijanja takvih nasipa trebala postati obvezatnom.

LEGENDA CMV za vibracijsko zbijanje (izmjereno kompaktometrom) OMV za oscilacijsko zbijanje (izmjereno oscilometrom) Slika 17. Terenska kontrola propusnosti brtvenih slojeva (od jednolike gline do dobro graduiranih mjeavina gline i ljunka) pomou kontinuirane kontrole zbijanja ureajem montiranim na valjak. Primjeri korelacija izmeu vrijednosti dinamikog zbijanja (CMV ili OMV) i koeficijenta hidraulike propusnosti (k)

4.6 Zatitni nasipi

Inenjerske konstrukcije od zemljanog materijala sve ee slue kao visoki nasipi za zatitu od velikih odrona kamenja, lavina i blatnog toka. Takve pojave uglavnom ugroavaju ljudska naselja i razne prometne objekte. Na zatitne nasipe uglavnom djeluju dinamika udarna optereenja koja su superponirana statikim optereenjima, s tim da ima i mjestiminih pojava prekomjernog tlaka porne vode. Unutarnja i vanjska stabilnost takvih nasipa uvelike ovisi o stupnju zbijanja. Njihove kritine zone esto se pojaavaju geosintetikim materijalom [6]. I tu je zbijanje izuzetno znaajno, jer se intenzivnim zbijanjem poveava zajedniko zatitno djelovanje, pa tako i ukupna otpornost konstrukcije na udar.

5 Visoki nasipi umjesto mostova Moderna oprema za zbijanje, optimiziranje i kontrolu zemljanih radova otvorila je mogunost graenja visokih nasipa umjesto mostova za ceste, autoceste i eljeznice. U veini sluajeva, takva alternativna rjeenja umanjuju trokove graenja i olakavaju iskoritavanje oblinjeg nasipnog materijala (koji se dovozi iz graevinskih iskopa ili zasjeka). Osim toga, nasipi se mogu obloiti vegetacijom pa stoga nisu tetni za okoli, a i trokovi njihovog odravanja znatno su nii nego kod mostova. PonaGRAEVINAR 54 (2002) 9, 513-527

4.7 Odlagalita otpadnog materijala

Intenzivnim zbijanjem krutog otpada smanjuje se protok zagaivaa i to uglavnom zbog smanjenja hidraulike propusnosti. Osim toga, smanjuju se i kemijsko-fizikalne 524

H. Brandl anje visokih nasipa poboljava se s vremenom, dok je kod mostova situacija upravo suprotna (naroito u sluaju prednapetih armiranobetonskih konstrukcija). Osim toga takvim se graevinama izbjegavaju diferencijalna slijeganja koja su prisutna na kontaktu izmeu upornjaka mosta i prilaznih nasipa. I, na kraju, visoki nasipi mogu posluiti i kao protutea i tako poveati stabilnost nestabilnih pokosa - za razliku od mostova za koje treba izvoditi skupe temelje i provoditi zatitne mjere da ne bi dolo do poputanja pokosa. Dakle, nasipi su se pokazali kao vrlo uspjena alternativa mostovima koji se izvode na padinama (slika 18.).

Zbijanje tla za graevine

Slika 19. Stometarski nasip umjesto mosta na autocesti u uskoj dolini. Prikazane su i potrebne mjere iskopa i stabilizacije pokosa na suprotnoj strani doline

Slika 18. Nasip umjesto mosta na trasi autoceste u pokosu

Gotovo trideset godina iskustva s raznim nasipima, ija visina varira od 40 do 120 m (koji su uglavnom bili graeni kao podloga za autoceste), pokazuje da ne postoje sveobuhvatni kriteriji kojima bi se jednoznano vrednovale prednosti nasipa u odnosu na mostove. Stoga se na svakom pojedinom projektu treba donijeti zasebna odluka o gradnji bilo mosta ili nasipa. Osnovni faktori koji utjeu na odluku o gradnji nasipa umjesto mosta su: smjetaj objekta, ukljuujui i poloaj postojeih graevina ili naselja, geomorfologija, stabilnost postojeih kosina, svojstva tla, ukljuujui i prisutnost vode u tlu i pokosu, dozvoljena apsolutna i diferencijalna slijeganja krune nasipa (u vezi s ravnou cestovnih ili eljeznikih konstrukcija), dostupnost odgovarajueg nasipnog materijala, koliina materijala (iskop i zasjek u odnosu prema potrebnom nasipu) na odreenom potezu, duina i kvaliteta pristupnih cesta koje e se koristiti za dopremu nasipnog materijala, broj, promjer, duina i lokacija eventualnih propusta u dnu i/ili u tijelu nasipa, dinamika graevinskih radova, trokovi graevinskih radova, dugoroni trokovi odravanja, lokalni klimatski uvjeti i estetika. GRAEVINAR 54 (2002) 9, 513-527

Na slici 19. prikazan je nasip visok 100 m koji je izveden u uskoj dolini umjesto prvobitno projektiranog mosta duine 300 m. Nasip ujedno dri i nestabilnu kosinu, a da je odabrano rjeenje s mostom temeljenje bi bilo sloeno, a morale bi se poduzeti i odgovarajue mjere za zatitu pokosa. S druge strane, da bi uope bilo mogue izgraditi visok nasip trebalo je odstraniti postojee korito rijeke i saveznu cestu, te izvesti zasjek visine 75 m na suprotnoj strani doline. Taj su zasjek graditelji trebali uvrstiti s 447 prednapetih sidara ukupne duine 13.800 m i s ukupnim radnim optereenjem od Tw = 475 MN. Dno doline sastojalo se od rijenog ljunka s pijeskom i oblucima, a tinjasti kriljac na padini formirao je miolitske zone s rezidualnim kutom trenja od svega r = 9. Prema noici pokosa podlona je stijena bila prekrivena prainasto-ljunanim i tronim ploastim slojevima. Zbog izraenog nedostatka prostora u uskoj dolini, odreeno je da nagib pokosa iznosi od 2:3 do 2:2,8. Nasipni materijal dopreman je s nekoliko zasjeka koji su se izvodili pri izgradnji autoceste. Stoga su svojstva tog materijala bila dosta raznolika: stijenski materijal (tinjasti kriljac, mjestimino troan i fragmentiran), pjeani ljunak, sitni pijesak, plosnati koluvij te mjestimine naslage glinasto-pjeanog praha. Zbog toga se nasipni materijal ugraivao u obliku sendvia, tj. tako da se slabiji materijal polagao u zone koje nisu bile znaajne za stabilnost nasipa. Debljina nasipnih slojeva varirala je od 20 do 110 cm ovisno o kvaliteti materijala, o njegovoj vlanosti tijekom nasipavanja i o kapacitetu valjka. Za zbijanje je upotrijebljena sljedea oprema: vibrovaljci teine do 15 tona, samohodni valjci gumenjaci, 16 - 20 tona, tegljeni vibrovaljci od 6,5 do 10,5 tona. Kontrola zbijanja obavljena je kontrolnim valjanjem, mjerenjem gustoe, ispitivanjem probnom ploom i primjenom nekih pomonih kriterija. U to se vrijeme (1978./79.) jo nije obavljala kontinuirana kontrola zbijanja s pomou ureaja montiranog na valjku. Slijeganje temeljnog tla i samog nasipa izmjereno je u bazi i na ne525

Zbijanje tla za graevine koliko slojeva nasipa. Na taj je nain omogueno zasebno registriranje deformacija tla i deformacija nasipa. Rok graenja bio je vrlo kratak. Zbog toga su se zemljani radovi trebali izvoditi i tijekom zime. Maksimalna koliina nasutog i zbijenog zemljanog materijala iznosila je oko 130.000 m3/mjesec. Kako su se temperature nekada sputale i do -25C, zemljani materijal za nasip trebao se iskopavati u malim kontingentima tako da se ne smrzne pri prijevozu i ugradnji. Doputala se upotreba smrznutih gruda do veliine glave, ali se u takvim sluajevima trebala poveati energija zbijanja. Slojevi zemljanog materijala nisu se smjeli ostavljati neobraeni preko noi, ve su se zbijali sve do traene vrijednosti. Ako to nije napravljeno, smrznuti se sloj sljedeeg jutra trebao skidati. Zbog toga su se u hladnim razdobljima zemljani radovi obavljali u dnevnim i nonim smjenama. esto je bilo potrebno, kada se prekid radova nije mogao izbjei, odstraniti snijeg i led te grubo razrahliti povrinu sloja prije nastavka nasipavanja. Sol je sluila za odmrzavanje debelih slojeva leda koji bi mogli uzrokovati dugorone deformacije ili klizanje terena. Tako rastopljena povrina sloja osiguravala je dostatan kontakt sa sljedeim slojem. Posebno je bilo teko udovoljiti zahtjevu da se nasip gradi u dva uzduna presjeka - a to se trebalo obaviti zbog premjetanja rijeke i stare ceste (slika 19.). Kako je u vrnim razdobljima cestom prolazilo i do 40.000 vozila na dan, graditelji su trebali osigurati stalni promet. Za nasipavanja vanjskog dijela nasipa (druga faza graenja, tj. II na slici 19.), bilo je potrebno postupno napraviti dubok usjek u postojei nasip (faza I.). To je osiguralo dostatnu vezu izmeu raznih dijelova nasipa. Slijeganje nasipa iznosilo je samo oko 1 - 2 %o od visine nasipa. Slijeganje temeljnog tla iznosilo je nekoliko decimetara. I jedno i drugo slijeganje brzo se stabiliziralo pa se, nakon razdoblja konsolidacije od nekoliko mjeseci (tijekom zime), moglo pristupiti ugradnji tampona, nosivog sloja i bitumenskog zastora i to bez primjene bilo kakvih posebnih mjera. Dugoronim promatranjem nasipa ustanovljeno je da se nasip ponaa odlino. Diferencijalno slijeganje po osnovici nasipa (do kojeg je dolo zbog heterogenosti podloge) uglavnom se izjednailo po visini nasipa tako da je, zbog krutosti tog stometarskog nasipa, kruna nasipa ostala vrlo ravna. Kolnik je izveden na visini koja je za 10 cm via od projektirane visine, a to je napravljeno da bi se kompenzirala budua slijeganja. Ta je rezerva iskoritena koz vrijeme od pet godina, a dugorona slijeganja su od tog vremena bila praktiki zanemariva. Stoga se od 1980. godine, kada je cesta otvorena, nisu trebale obavljati nikakve korekcije visine kolnika. Izvoenje visokih nasipa umjesto mostova smatra se naroito prikladnim kada se nasip moe iskoristiti i kao protutea te tako dodatno uvrstiti nestabilne padine, naroito 526

H. Brandl kada se radi o duboko usjeenim kliznim plohama. U sluaju prirodno jako zaobljenog profila tla, ponekad moe biti dovoljna ak i relativno mala visina nasipa, i to uglavnom u perifernim zonama visokih nasipa. Meutim, za to se trebaju obaviti detaljne analize stabilnosti pokosa i zemljani se radovi trebaju obaviti vrlo paljivo da bi se izbjeglo mjestimino klizanje tla. Na slici 20. prikazan je takav presjek pri kraju nasipa visokog 120 m koji sada poveava ukupnu stabilnost 500 metara visoke nestabilne padine. Prvobitno projektirani most bi, da je izveden, "plutao" u puzajuoj masi tla (kriljac i kriljasti koluvij) bez obzira na to to su bili predvieni duboki temelji. Nasip dug 600 m hortikulturno je ureen tako da se dobro uklapa u okolni krajolik pa je autocesta gotovo sakrivena i uope se ne moe vidjeti iz naselja koja se nalaze u dolini, a to ne bi bio sluaj da je umjesto nasipa izveden vierasponski most.

Slika 20. Uski profil u perifernoj zoni 120-metarskog nasipa za autocestu koji sada poveava opu stabilnost nestabilnog pokosa visine 500 m. Prema prvobitnom projektu trebao se izvesti most duine 600 m

Propusti u visokim nasipima Propusti koji se izvode u dnu ili po visini visokih nasipa trebaju se dobro proanalizirati i adekvatno projektirati.

Slika 21. Izmjerena raspodjela pritiska tla na armiranobetonski propust u dnu nasipa visine 60 m

Sile koje djeluju na te objekte ovise o krutosti propusta i okolnog tla pa stoga i o stupnju zbijenosti nasipa. Slaba zbijenost bonih slojeva nasipa i velika krutost propusta GRAEVINAR 54 (2002) 9, 513-527

H. Brandl dovodi do koncentracije naprezanja na objektu. Slika 21. pokazuje takav sluaj za betonski propust na dnu nasipa visokog 60 metara. Izmjereni pritisak na vrhu krunog propusta bio je za vie od dva puta vei od geostatskog pritiska nadsloja. Pritisak nadsloja moe se smanjiti slabijim zbijanjem prvih slojeva iznad propusta ili ugradnjom stiljivih umetaka (npr. geopjene). Takav stiljivi jastuk omoguuje prijenos optereenja s nadsloja na bone zone propusta. Stoga se te bone zone trebaju dobro zbiti. 6 Graenje autocesta u dvije faze Autoceste s vie trakova ponekad se izvode u dvije faze, tj. kao dva paralelna pravca, a to se radi kada nema dovoljno novca za gradnju punog profila. Vremenska razlika izmeu te dvije faze moe varirati od nekoliko godina do vie desetljea. Prednost je takve filozofije projektiranja i graenja u injenici da se tako graene prometnice mogu otvoriti vrlo brzo, ali s manjim prometnim kapacitetom. Autocesta se proiruje do punog profila u nekom kasnijem razdoblju (ovisno o gustoi prometa i dostupnosti sredstava za financiranje tog proirenja). Takvo graenje autocesta u dvije faze (a svaku od njih nazivamo "poluautocestom") prikladnije je za mostove ali nije optimalno za nasipe, naroito kada su vii od tridesetak metara. Dodatni trokovi izgradnje punog nasipa u prvoj fazi graenja samo su 10 do 15 posto vei od cijene izvoenja polovice nasipa, dok su kod mostova ti trokovi 70 do 75 posto vei. Stoga moemo zakljuiti da se, u sluaju nasipa, gradnja poluautoceste ne preporuuje niti s financijskog niti s geotehnikog gledita. Naime, proirenje starog nasipa podrazumijeva posebne zemljane radove, mjere stabilizacije, dovodi do diferencijalnog slijeganja itd. U tablici 3. usporedba je trokova graenja nasipa i mostova na autocestama, i to na temelju pretpostavljene vrijednosti od 100% za poluautocestu. Te procjene ine osnovu za donoenje odluka o gradnji mostova ili nasipa na autocestama u punom ili pak u polovici profila. LITERATURA
[1] Adam, D.; Kopf, F.: Theoretical analysis of dynamically loaded soils. Proceed. of ETC 11 Committee of ISSMGE. Presses de l'Ecole Nationale des Ponts et Chaussses, Paris, 2000. [2] Adam, D.; Kopf, F.: Sophisticated compaction technologies and continuous compaction control. Proceed. of ETC 11 Committee of ISSMGE. Presses de l'Ecole Nationale des Ponts et Chausses, Paris, 2000. [3] Barling, J. M; Glimsdale, J. E.: Rigid pavements for airports. Design applications of raft foundations. J.A. Hemsley (ed.), Thomas Telford, London, 2000., 71.-105. [4] Brandl, H.: Ungebunde Tragschichten im Strassenbau. Bundesministerium fr Bauen und Technik; Strassenforschung, Heft 67, Wien, 1977. [5] Brandl, H.; Adam D.: Sophisticated continuous compaction control of soils and granular materials. Proceed. Int. Conference on Soil Mechanics and Foundation Engineering, Hamburg. A.A. Balkema, 1997.

Zbijanje tla za graevine Tablica 3 Usporedba trokova graenja nasipa i mostova na autocestama i "poluautocestama" irina autoceste(H) i Troak graenja [%] "Poluautocesta" Autocesta most nasip most nasip 177 93 100 86 (77) (8) 171 91 100 83 (71) (10) 153 127 100 121 (53) (5) 157 104 100 100 (57) (4) 154 149 100 135 (54) (11) 154 154 100 141 (54) (9) 150 145 100 132 (50) (10) 162 162 100 138 (62) (17)

H = 25 m, L = 130 m 2 propusta po nasipu H = 30 m, L = 130 m 1 propust po nasipu H = 42 m, L = 400 m 2 propusta po nasipu H = 40 m, L = 300 m 1 propust po nasipu H = 50 m, L = 330 m 2 propusta po nasipu H = 55 m, L = 400 m 3 propusta po nasipu H = 60 m, L = 400* m 1-2 propusta po nasipu H = 60 m, L = 570* m 2-3 propusta po nasipu

H najvea visina nasipa ili mosta L duljina krune nasipa (neto kraa ploa mosta) U zagradama: dodatni troak izmeu izgradnje polovice i punog profila (nasipi ili mostovi) * - vijadukt koji prelazi sredinji dio doline jednak je za obje varijante

U navedenim je primjerima prikazana vanost kvalitetno izvrenog zbijanja tla i drugih zrnatih materijala. Nova graevinska oprema omoguuje kontrolu zbijanja, koja se pokazala kao pouzdana metoda za ocjenjivanje kvalitete zbijenih slojeva. Kontinuirana kontrola zbijanja (CCC) pomou ureaja montiranog na valjku u velikoj mjeri olakava izgradnju visokokvalitetnih nasipa, ak i u sluajevima kada se koristi materijal heterogenog sastava. Stoga se moe (i treba) oekivati da e se visoki nasipi sve ee koristiti za temelje upornjaka mostova, pa ak i kao zamjena za visoke mostove.
[6] Brandl, H.; Adam D.: Special Applications of Geosynthetics in Geotechnical Engineering. Proceed. 2nd European Geosynthetics Conference, 1:27-64, Bologna, 2000.: Italian Geotechnical Society. [7] Brandl, H.; Adam, D.: Flchendeckende Dynamische Verdichtungskontrolle (FDVK) mit Vibrationswalzen. Bundesministerium fr Verkehr, Innovation und Technologie, Strassenforschung, Heft 506. Wien, 2001. [8] Brandl, H.; Kopf, F.: Flchendeckende dynamische Verdichtungskontrolle (FDVK) mit unterschiedlich angeregten dynamischen Walzen. Bundesministerium fr Verkehr, Innovation und Technologie, Strassenforschung, Heft 517, Wien, 2002. [9] Davies, M. et al.: Tailings Dams 2000. International Water Power & Dam Construction, May, 2000.

GRAEVINAR 54 (2002) 9, 513-527

527