Farmaceutsko zdravstveni fakultet Travnik

Tema: Mito i korupcija u zdravstvu

Student:

Alihodi Kenan
Broj indeksa: 198/11

Uvod
Korupcija je izuzetno stara drutvena pojava. Kao pojava, ona ima svoje ire i ue znaenje. Pod irim znaenjem podrazumijeva se drutveni aspekt tretiranja pojava, dok svojim uim znaenjem obuhvata krivino - pravni aspekt. Korupcija je prisutna kao globalni fenomen, ali je naroito prisutna u zemljama u poslijeratnom periodu, kao i u zemljama u tranziciji. Tranzicijski procesi, privatizacija i sam proces stvaranja drave na potpuno novim osnovama, pogoduju irenju korupcije na svim nivoima i u svim oblastima drutvenog ivota. Korupcija je pojava koja ima multiplikativni negativni efekat na privredu jedne zemlje. Naime ona utie na nepovjerenje stanovnitva u rad dravnog sektora, pad kako domaih, tako i stranih investicija, poveanje siromatva, i pad ivotnog standarda. Zbog posljedica koje korupcija izaziva ona postaje nepodnoljiva smetnja u razvitku meunarodnih ekonomskih odnosa i vrlo negativno utie na privredni rast i razvoj jednog drutva. Izvjestan nivo korupcije je neminovnost u svakom drutvu i ona se ne moe potpuno likvidirati, ali je mogue suzbijati je i smanjiti njen nivo. To podrazumijeva postojanje strategije borbe protiv korupcije na svim poljima.

Definicija korupcije

orupcija spada u pojmove kojima je teko u potpunosti odrediti sadraj budui da se njeno znaenje mijenja u razliitom vremenskom, drutvenom i politikom kontekstu. Uopteno, pod korupcijom se podrazumijeva zloupotreba javne slube radi line koristi. Postoje meutim odreene razlike u odreenju koje naglaavaju sloenost fenomena korupcije. Klasino shvatanje korupcije u politikom smislu polazi od ideje da je korupcija izraz kvarenja moralnih vrijednosti drutva ( Aristotel, Makjaveli ). Korupcija je patoloka pojava u kojoj vladajua politika klasa lini interes stavlja iznad interesa politike zajednice. U takvom pristupu korupcija se osuuje kao nemoralna i tetna po politiku konstituciju drutva. Politika legitimizacija temelji se na injenici da nosioci politikih funkcija zastupaju interese cjeline politike zajednice, da ne preferiraju lini ili grupni interes. Pojavom modernog i demokratskog drutva sve se vie istie sistemska disfunkcionalnost korupcije. Ona se ne smatra vie samo moralno tetnom ve jednim od uzroka disfunkcionalnosti drave. Korupcija je, dakle, ponaanje koje je devijacija od normalnog obavljanja javne dunosti radi line koristi, ona je krenje normi radi ostvarenja linog interesa. Takvo ponaanje ukljuuje djelatnosti kao to su: podmiivanje, nepotizam, i zloupotreba poloaja za linu korist. Korupcija se takoe moe posmatrati kao posebna situacija razmjene u kojoj javni slubenik smatra svoj poloaj izvorom prihoda. U pravnom smislu korupcija se definie na razliite naine. Standardno odreenje je odredba prema kojoj je korupcija akt ili propust u obavljanju svojih dunosti od strane javnog dunosnika ili osobe koja vri javnu funkciju u svrhu dobijanja nezakonite pogodnosti za njega ili treu stranu. U novije vrijeme posebno je naglaena ekonomska analiza kako fenomena tako i posljedica korupcije. U tom smislu korupcijom sa smatra nastojanje da se radi line koristi maksimizira prihod od slube, to kao direktnu posljedicu ima poremeaj u uslovima trine utakmice i ukupne racionalnosti ekonomskog ponaanja. Korupcija je dodatni transakcioni troak jer unosi neizvjesnost kod izbora alternativa te zato izaziva neizmjerne tete po efikasnost drave. Najobuhvatniju definiciju korupcije ponudio je Vito Tanci: " Korupcija postoji ukoliko doe do namjernog naruavanja principa nepristranosti pri donoenju odluka u cilju prisvajanja neke pogodnosti ". Princip nepristrasnosti zahtijeva da, pri donoenju odluka, lini ili bilo koji drugi odnosi izmeu uesnika u razmjeni nemaju nikakav uticaj. Ovaj princip je dio funkcionisanja savrenog trita, koje je, prema samoj definiciji, depersonalizovano. Pored Tancijeve definicije, u poslednje vrijeme se veoma esto upotrebljava operativna definicija Svjetske banke, da korupcija predstavlja zloupotrebu javnih ovlaenja radi sticanja privatne koristi.
2

Iako je Tancijeva definicija sveobuhvatnija, definicija Svjetske banke omoguava usresreivanje na korupciju u unutar javnog sektora. Iz same definicije, moe se zakljuiti da korupciju ine tri elementa: 1. Zloupotreba ( djelovanje ) - aktivna, kada javni slubenik ini neto to nije u interesu slube; - pasivna, kada javni slubenik ne ini ono to bi trebao da ini. 2. Javno ovlaenje ( predmet davanja ); javno ovlaenje kroz status javnog slubenika graaninu daje mo dravne vlasti. 3. Privatna korist ( cilj djelovanja ) - ne mora biti lina ve se moe ostvarivati i za druga lica.

Vrste korupcije
Prema mehanizmu djelovanja korupcije odnosno njenim ekonomskim posljedicama razlikuju se tri vrste korupcije: 1) Sitna korupcija, koja omoguava primjenu zakona, - sitna korupcija bez krae. 2) Sitna korupcija kojom se kre zakoni - sitna korupcija sa kraom. 3) Krupna korupcija koja dovodi do promjene, donoenja novog zakona. Prva dva vida korupcije spadaju u tzv. administrativnu korupciju, korupciju kod koje dolazi do podmiivanja dravnih slubenika i njihove pristrasne odluke koja onemoguava potpuno sprovoenje dravnih propisa. U prvom sluaju ne dolazi do krenja zakona, a ono to graani ostvaruju ovim transakcijama je najee brzina i efikasnost u dobijanju javnih usluga ( na ta graani inae imaju pravo). Korumpirani slubenik zadrava za sebe mito koji dobije od graana, a dravi uplauje iznos koji je tarifiran za ostvarivanje odreenog prava. U drugom sluaju slubenik kompletan iznos zadrava za sebe. Administrativna korupcija je korupcija tzv. alterskih slubenika, najnieg nivoa javne uprave i ogleda se u potplaivanju malim novanim iznosima ili materijalnim dobrima male vrijednosti. Ona se javlja u raznim drutvenim oblastima: zdravstvu, obrazovanju, policiji, pravosuu, carini, itd.

Korupcija u policiji U polociji kupac " usluga " je graanin, a prodavac policajac ili neko drugi zaposlen u slubi javne bezbjednosti. Usluga se sastoji u koristima koje ima graanin kada policajac ne vri svoju funkciju. Te usluge poprimaju najraznovrsnije forme: nenaplaivanje kazne za prekraje, pisanje izvjetaja koji ne prikazuju stvarno stanje i sl. Korupcija u obrazovanju U obrazovanju su kupci " usluge " aci ili studenti, odnosno njihovi roditelji, a prodavci su profesori ili druga lica zaposlena u sektoru obrazovanja. Poevi od osnovnog pa do visokog obrazovanja, korupcija u kolstvu je rairena na svim nivoima i u svim segmentima, od kupovine ocjena pa sve do organizovanja ekskurzija, smjetaja u studentskim domovima, ali nijesu rijetki primjeri " kupovine " diploma ili certifikata. To ukazuje da su posljedice korupcije u obrazovanju mnogostruke. Korupcija u pravosuu Kao kupci " usluga " u pravosuu javljaju se graani, dok se kao prodavci javljaju sudije i sudska uprava, a u tuilatvu tuioci. Pored njih, akteri korupcije u pravosuu mogu biti i advokati, vjetaci, svjedoci. Predmet korupcije u pravosuu su uglavnom donoenje odluka koje dijelom ili u cjelini idu u nezasluenu korist kupca "usluge " ili nedonoenje odluka koje bi morale biti donijete, ali koje ne bi ile u prilog kupcu usluge. Nivo korupcije u sudstvu zavisi od opteg statusa ove grane vlasti, pa se korupcija nalazi u direktnoj proporcionalnoj vezi sa politizacijom pravosua, nedopustivo loem materijalnom statusu nosilaca pravosudne funkcije, diskrecionim pravima sudija i odsustvu nezavisnog sudstva i vladavine prava. Korupcija u zdravstvu U zdravstvu kupac "usluge" je graanin, a prodavac najee ljekar pri emu se korupcijom kupuje bra i kvalitetnija usluga (korupcija bez krae) ili pak usluga na koju graanin kao pacijent ne bi imao pravo (korupcija sa kraom). Nelegalna plaanja zarad pruanja ljekarske usluge u zdravstvu manifestuje se u nekoliko osnovnih oblika. Prvi oblik je donacija. Za mnoge usluge neophodno je da korisnik plati cijenu materijala ili medikamenata koji e biti utroeni da bi mu se usluga pruila. Drugi oblik korupcije jeste direktno traenje novca od pacijenta ili njegove rodbine. Da bi se obezbijedila kvalitetnija njega, ubrzala neophodna intervencija, dola sluba hitne pomoi u stan, trai se novac. Uzroke rairene korupcije u zdravstvu treba, prije svega, traiti u nemogunosti drave da ispuni obaveze, odnosno da finansira lijeenje osiguranika. Takoe, na rairenost korupcije u zdravstvu utie i drutvena anomalija odnosno kriza morala.

Korupcija u zdravstvu u BiH

Korupcija u zdravstvu je prisutna u mnogim zemljama, dok u zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji predstavlja izuzetan problem zbog oskudnosti resursa samog javnog sektora, koji ujedno i dominira u pruanju zdravstvenih usluga. S obzirom na koliinu sredstava koja se troe u ovom sektoru (i njegovu veliinu) ne iznenauje ni pojava raznih vidova korupcije: od davanja mita za dobijanje osnovnih usluga, do korupcije u javnim nabavkama prilikom izgradnje i rekonstrukcije objekata te nabavke roba i usluga (lijekova, ureaja, materijala, itd.). Smatra se da pojava korupcije u zdravstvu dovodi do smanjenja raspoloivih sredstava neophodnih za adekvatno funkcionisanje ovog sektora, da negativno utie na kvalitet i raspoloivost zdravstvenih usluga, da smanjuje obim pruenih usluga, te poveava trokove samih usluga. S obzirom da javni sektor dominira u pruanju zdravstvenih usluga u oba entiteta i Brko Distriktu, korupcija se pojavljuje uslijed: neelastine tranje za uslugama, diskrecije u odluivanju prilikom pruanja usluga, nezadovoljstva zaposlenih postojeim nivoom linih primanja, neefikasnosti koja proistie iz manje produktivnosti zbog nedostatka konkurencije, te nedostatka adekvatnog monitoringa performansi postojeeg sistema zdravstvene zatite.

Razlozi i pojavni oblici korupcije u zdravstvu

Korupcija u sektoru zdravstva je neminovna u odsustvu osnovnih principa dobre uprave. Iako je javno zdravstvo u obavezi da prui podrku potovanju ljudskog prava na adekvatnu zdravstvenu zatitu, jako malo se govori o rezultatima koje ovaj segment drutvene aktivnosti ima sa stanovita ispunjavanja svoje funkcije i zadovoljstva korisnika. Kako sama dobra uprava zahtijeva odgovarajue politike u cilju njene promocije, jako je bitno da institucije zdravstva imaju menadement koji e u potpunosti biti posveen i implementirati principe dobre uprave. Dugo se u javnosti debatovalo o potrebi razdvajanja funkcije direktora zdravstvenih ustanova od profesionalnih funkcija u zdravstvu. Meutim, i dalje su na najvanijim upravljakim funkcijama prisutni zdravstveni radnici (doktori) koji sa obzirom na svoju obrazovnu pozadinu ne posjeduju neka od znaajnih znanja za upravljanje javnim ustanovama. Ovdje ne govorimo o tome da pojedini zdravstveni radnici nisu dobri menaderi ve o injenici da veina njih nije u stanju da se u potpunosti posveti upravljanju zdravstvenim ustanovama pored obaveza u svojoj profesiji. Kao poseban segment svakog sistema dobre uprave, moemo govoriti o participaciji korisnika usluga u dizajniranju rjeenja unapreenja rada. Meutim, u Bosni i Hercegovini se jo uvijek govori samo o profesionalnim standardima te je sistem zdravstva u potpunosti zasnovan na pristupu od vrha - ka dole. U cilju poboljanja, jako je znaajno kreirati mehanizme uea graana (i njihovih predstavnika) i korisnika usluga u unapreenju sistema javnog zdravstva kroz pojaanu participaciju. Kao jedan od glavnih razloga za korupciju u javnom zdravstvu, navode se male plate. Meutim, studije ovog fenomena irom svijeta ukazuju da, uslijed nepostojanje sistema kontrole i praenja korupcije, te adekvatne mogunosti kanjavanja onih koji su ukljueni u korupciju, poveanje plata u ovom
5

sektoru ne dovodi do smanjenja korupcije. Ovakvo stanovite potvruju i posljednje studije percepcije korupcije graana u BiH sprovedene nakon posljednjih poveanja plata u zdravstvenom sektoru1. I dalje je sektor zdravstva okarakterisan kao jedan od najkorumpiranijih u drutvu i pored toga to zaposleni u njemu imaju pristojna primanja u odnosu na ostale sektore i djelatnosti. Naime, korupcija je fenomen koji se pojavljuje kao racionalno ponaanje pojedinca u sluajevima kada je mogunost njene detekcije mala, kada su koristi od nje za obe strane velike, te kada su sankcije za ovakvo ponaanje beznaajne. Ona nije neto to zavisi samo od nivoa plate, ve stvar postojanja mogunosti njene pojave u nedostatku adekvatnih sistema kontrole i sankcija. Iako je evidentno da se u Bosni i Hercegovini sve vie stvari radi na nain kao u razvijenim zemljama, uz aktivnu ulogu tehnologije, ipak se ne moe se rei da su tehnoloke mogunosti dovoljno iskoritene u zdravstvenom sektoru. U svijetu se sve vie okreu upotrebi tehnologije u zdravstvu i to ne samo u vezi sa pruanjem zdravstvenih usluga, ve i u vezi sa upravljanjem bolnica, njihovih nabavki, kao i itavog finansijskog upravljanja ovim ustanovama. Tako se na primjer u Hrvatskoj sprovodi projekat e-Zdravlje koji nastoji digitalizovati sve aspekte pruanja usluga u zdravstvu u cilju adekvatnog praenja njegovih rezultata. Ovdje se pored kartona pacijenata u kojemu se nalaze sve informacije o njemu i koritenim uslugama, digitalizuju i svi ostali aspekti kao to su izdati lijekovi, izdate uputnice i, naravno, naplaene participacije kao vid kontrole. Kao jedna od najvanijih praksi navodi se i poboljanje transparentnosti i odgovornosti kroz javno dostupne registre o cijeni i nabavkama lijekova. Naime, svi veliki dobavljai lijekova i medicinskog materijala uglavnom pruaju informacije o svojim proizvodima te se ove informacije stavljaju javno na uvid u cilju spreavanja nabavki po nesrazmjernim cijenama i prateeg fonomena korupcije. Jedna od znaajnih stavki koja utie na korupciju u zdravstvu vezana je za postojanje odreenih donatorskih (i kreditnih) projekata u okviru kojih se korupcija pojavljuje kao mogunost za ostvarivanje projektnih ciljeva. Naime, s obzirom na nemogunost adekvatne kontrole donatora ili odreenih projekata (npr. smjetenih u ministarstvima zdravlja) ali i njihove potrebe da u kratkom roku potroe veliku koliinu sredstava, korupcija se pojavljuje kao nain da sve proe u skladu sa planiranim. Ono do ega ovakva praksa vrlo esto dovodi odnosi se na nabavku nepotrebnih ureaja, lijekova ili materijala, te rasipanje oskudnih resursa u ovom sektoru. Da je korupcija prisutna u zdravstvu, govore i primjeri razvijenih zemalja koje su daleko napredovale u pokuaju kontrole ovog fenomena. Naime, pretpostavlja se da je izmedu 3-5% svih izdataka za zdravstvo predmet prevara i korupcije u vidu zloupotrebe naplate participacije, zloupotrebe u procesima javnih nabavki te drugim ugovornim odnosima sa dobavljaima. Procenti zloupotrebljenih sredstava su sigurno i vii u zemljama kao to je BiH uslijed nepostojanja adekvatnih kontrolnih mehanizama. Sama praksa se pojavljuje u svim onim sluajevima gdje je administrativna i finansijska kontrola na niskom nivou, te gdje se mogunosti za prevaru i korupciju pojavljuju u okviru sistema organizacije poslova.
1

Transparency international BiH je u junu 2008 godine sproveo sveobuhvatnu studiju percepcije korupcije u zemlji.

Javne nabavke u zdravstvu predstavljaju jedan od najvanijih izvora korupcije. Naime, injenica je da ne postoje javno dostupni registri o koliini izvrenih javnih nabavki u sektoru zdravstva, iako one predstavljaju drugi najvei izdatak nakon plata za zaposlene. Procjenjuju se na 20-40% svih izdataka na zdravstvo u jednoj zemlji. Kako su same voene primjenom u BiH Zakona o javnim nabavkama, zloupotrebe se javljaju sa kreativnou osoba koje sprovode same tendere u okviru zdravstvenih institucija. Jedan od najvanijih izvora korupcije odnosi se na tzv. institut konkurentskog zahtjeva u okviru Zakona, gdje se sve nabavke u vrijednosti do 30.000 KM mogu realizovati nakon dostavljene 3 ponude od dobavljaa. Kako se vrlo esto ide na ciljanog dobavljaa (koji je u obavezi da nae jo dva nepovoljnija da bi proao na tenderu), korupcija je samo pratei in interesnog odnosa osoba koje administriraju javne nabavke i dobavljaa. Drugi vid zloupotrebe se pojavljuje prilikom kreiranja tenderske dokumentacije koji po svojoj sadrini odudara od propisane zakonske forme ali koji je u potpunosti u skladu sa mogunostima odreenog dobavljaa. Ovdje se najee javlja praksa zahtjevanja odreenih standarda koji nisu neophodni (npr. ISO standardi), potreba da dobavlja dokae da ima propisane kapacitete u vidu broja zaposlenih ili broja vozila, propisivanje odreene vrste roba bez obzira na raspoloive komplemente koji ispunjavaju standarde i slino. Takoe je evidentna i praksa naplate tenderske dokumentacije vie od zakonom propisane cijene koja je uglavnom namijenjena za pokrivanje trokova njene pripreme. Ovime se u startu daje signal pojedinim firmama da ne uestvuju na tenderima jer su trokovi uea preveliki, naroito ako se zna da postoji preferencijalni odnos prema pojedinim dobavljaima. Konano, rasprostranjena je i praksa kreiranja aneksa ugovora nakon izbora najpovoljnijeg ponuaa prilikom odreenih javnih nabavki, to u sutini predstavlja signal da je postupak javne nabavke bio praen korupcijom odnosno da je odreeni ponua imao preferencijalni tretman. Na kraju se treba osvrnuti na odnos javnih i privatnih institucija koje pruaju zdravstvene usluge. I pored injenice da je u protekle 2 decenije dolo do znaajnog rasta privatnog sektora u pruanju zdravstvenih usluga, javni sektor i dalje dominira. Prema dosadanjim studijama, privatni sektor ima korektivnu ulogu u vezi sa negativnim pojavama u sektoru javnog zdravstva te se namee kao konkurencija. Kako odnosi izmedu privatnog i javnog sektora nisu institucionalizovani kroz zakonska rjeenja, te kako pojedinci zaposleni u javnom sektoru rade i u privatnom, fenomen odsustva sa posla u cilju primoravanja pacijenata da pomo potrae u privatnim klinikama i ambulantama predstavlja najizraeniji oblik korupcije u dananje vrijeme. Ovo vai i za pojedine apoteke i farmaceutske kompanije koje kupuju pojedine doktore u cilju dobijanja povlaenog poloaja u propisivanju lijekova i njihove nabavke. Do sada niko nije odgovarao za ovakvo ponaanje, iako su evidentne brojne zloupotrebe od strane doktora i farmaceutskih kompanija/apoteka na tetu pacijenata.

Percepcija korupcije u zdravstvu

Veina ispitanika smatra da je korupcija prisutna u njima najbliim zdravstvenim ustanovama, pri emu je najvei procenat ispitanika koji su miljenja da je korupcija prisutna u bolnicama (77%), zatim u domovima zdravlja (68%) dok je najmanji procenat ispitanika koji smatraju da je korupcija prisutna u ambulantama (60%). Ovakvi podaci ukazuju da je korupcija fenomen koji se uzdie sa padom koliine socijalnog kapitala u odreenim sredinama. Za bolnice je tipino da imaju veliki broj zaposlenih, veliki broj pacijenata te da se u okviru njih korupcija bez ljudskog lika uglavnom pojavljuje kao pravilo jer postoje ustaljene prakse da se plati panja i bolji tretman, bri dolazak do specijalistikih pregleda ili prevazilaenje problema na listama za ekanje. Takoe se u ovim zdravstvenim ustanovama prua najvei broj usluga te vri najvie javnih nabavki ureaja, lijekova, materijala i drugih roba i usluga. Korisnici takoe smatraju da je korupcija manja u ambulantama jer su korisnici dobro upoznati sa zdravstvenim osobljem te da korupcije ima ali u manjem obliku i vjerovatno u obliku malih poklona za primljene usluge. Izazovi u spreavanju korupcije i njenog vezivanja za odreene osobe koje su umijeane u ovakav vid zloupotrebe sigurno su najvaniji u cilju borbe protiv ovog drutvenog fenomena. PITANJE - Koliko je po vaem miljenju prisutna korupcija u sljedeim institucijama:

Ispitivanjem je bilo obuhvaceno 350 osoba na osnovu metode slucajnog odabira u cijeloj BiH, a prema kriterijumima koji su koriteni u cilju obuhvata reprezentativnog uzorka.2 Da je korupcija prisutnija u zdravstvenim ustanovama vieg ranga govori i injenica da ispitanici smatraju da je plaanje mita u velikoj mjeri prisutno u cilju obavljanja operacije od strane odreenog ljekara (50% ispitanika), te zarad boljeg ili kvalitetnijeg tretmana i usluge od strane ljekara i medicinskog osoblja (42,9% ispitanika). Kao jedan od glavnih sluajeva u kojima se pojavljuje mito navodi se i praksa plaanja mita zarad smanjenja vremena ekanja ili kako bi se preko reda obavio prijem. Nepostojanje savremenog
2

Istraivanje radio CCI za 2008. godinu

informatikog sistema koji bi automatski biljeio svaki pregled, uputnicu ili izdavanje lijekova od strane zdravstvenog osoblja, ostavljaju dosta prostora ljekarima i medicinskom osoblju u diskrecionoj praksi odluivanja o prioritetima. To je jedan od glavnih izvora korupcije i posezanja za mitom kao vidom dobijanja boljeg tretmana ili smanjenja vremena ekanja. Podaci ne odstupaju znaajno kada se posmatraju entiteti i Brko distrikt.

Gore navedeni razlozi u vezi sa plaanjem mita su ujedno i oni koji su najisplativiji. Naime, prema odgovoru ispitanika koji su imali iskustva sa neophodnou plaanja mita zdravstvenim radnicima, vidimo da je prosjeno najvie plaeno za obavljanje operacije od strane odreenog ljekara (737,8 KM). Takoe, za usluge smanjenja ekanja ili dolaska na pregled/operaciju preko reda je bilo potrebno izdvojiti u prosjeku 324,8 KM dok je za usluge boljeg tretmana bilo potrebno obezbijediti mito u prosjeku od 179,8 KM3. Iako se korupcija vrlo cesto posmatra kao socioloki fenomen unutar odreenih drutava, koji je uslijed dugogodinjeg naslijea ovakvih praksi postao sinonim za neto to je neminovno, korupcija u najveem broju sluajeva svoju snagu crpi iz nedovoljno organizovanog sistema u okviru kojega se pojavljuje. Naime, loa organizacija rada u medicinskim ustanovama je ustanovljena kao glavni razlog prevelikog ekanja i to od strane ak 38,4% ispitanika. Kao drugi razlog za redove koji pojedince navode na neregularna plaanja zarad dobijanje usluga mimo reda i na kvalitetniji nain, navodi se istovremeni rad ljekara u privatnim i javnim ustanovama. Svega 6,7% ispitanika smatra da je razlog ekanja korupcija odnosno plaanje mita kako bi se preko reda neto obavilo. Na pitanje da li je korupcija prisutna u nabavci lijekova i ostalih materijala za rad zdravstvenih ustanova ak 48,3% ispitanika nije znalo odgovor ili nije htjelo na njega da odgovori. Oko 10,6% ispitanika smatra da ona nije prisutna dok ostatak smatra da je ona prisutna ali sa razliitim nivoom rasprostranjenosti (od malo do u velikoj mjeri).

CCI istraivanje za 2008. godinu

Da korupcija u nabavci lijekova i drugih materijala za rad zdravstvenih ustanova nije vidljiva javnosti govori i praksa jako komplikovanih odnosa izmeu zdravstvenih ustanova i fondova zdravstvenog osiguranja, gdje se vrlo esto plaanje za ugovorene usluge ne razdvaja od plaanja za lijekove ili materijal. Ovakva praksa je esto komentarisana od institucija za reviziju javnog sektora kao neprihvatljiva ali jo uvijek aktuelna uslijed inercije u radu ovih ustanova. Takoe su nabave lijekova i materijala za rad zdravstvenih ustanova vrlo esto u rukama nekolicine pojedinaca i firmi te je same zloupotrebe jako teko utvrditi. Kao najdjelotvornija mjera u vezi sa smanjenjem korupcije je ocijenjena potreba zabrane istovremenog rada u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama (54,1% ispitanika smatra da bi njeno uvoenje u velikoj mjeri uticalo na smanjenje korupcije). Takoe, ispitanici (njih 50,8%) smatraju da bi javno prozivanje korumpiranih ljekara i drugog medicinskog osoblja u velikoj mjeri uticalo na smanjenje korupcije dok 42,8% ispitanika smatra da bi stalno informisanje graana o njihovim pravima u sistemu zdravstvene zatite proizvelo isti efekat. Skoro 40% ispitanika smatra da bi korupcija mogla u velikoj mjeri biti smanjena nadgledanjem mehanizma plaanja u zdravstvu, dok 34,7% njih ima isti stav kada se radi o ueu nevladinih organizacija i udruenja graana u kontroli rada zdravstvenih institucija. Kao najneefektivniji mehanizam u vezi sa smanjenjem korupcije je ocijenjeno uvoenje etikih standarda, vjerovatno i zbog injenice da se ljekari prilikom stavljanja u profesionalni odnos obavezuju Hipokratovom zakletvom, koja u formi nae realnosti ponekad dobija ime zakletva na hipokriziju zbog samog stanja u sektoru zdravstva. Ovo ujedno govori i o problemima u ljekarskim komorama, ijim je uspostavljanjem prije nekoliko godina pompezno najavljivano podizanje zdravstva na sasvim nove etike standarde.

Preporuke
Ono to izmeu ostalog preporuuju nevladine organizacije vezano za suzbijanje korupcije u zdravstvu moe se svesti na sljedee4: Obezbijediti poveanje uea organizacija civilnog drutva i korisnika kroz razliite odbore i forume u procesu donoenja odluka, monitoringa i sl. Redovno objavljivati informacije o budetu, aktivnostima zdravstvenih ustanova na svim nivoima putem interneta, tampe, letaka itd. Proces kreiranja politika, budeta i implementacije uiniti dostupnim javnosti i transparentnim u najveoj moguoj mjeri, posebno sve faze budetskog procesa od planiranja, izvrenja i izvjetavanja; Provoditi redovne revizije svih nadlenih institucija u oblasti zdravstva posebno fondove ali i sve druge vladine ustanove i institucije; Vriti kontinuiran monitoring mehanizama plaanja u zdravstvu; Kreirati i promovisati etike kodekse te ih uiniti dostupnim i korisnicima zdravstvenog sistema sa jasnim pravilima procedura, pritubi i svim zaposlenim u zdravstvenom sistemu;
4

Preporuke CCI u izvjetaju za 2008. godinu

10

Zakljuak
Korupciju treba smatrati sistemskom slabosti, znakom da neto nije u redu sa sistemom. Ona nije izolirana pojava ili posljedica pokvarenosti ili nedostatka moralnosti ljudi. Korupcija je popratna pojava drutvenih odnosa u svim zemljama, a u Bosni i Hercegovini, kao i u velikom broju zemalja u tranziciji, samo je potencirana stvaranjem dodatnih slobodnih prostora zbog nedovrenosti pravnog sistema, nedostatka iskustva i kratkoe vremena da se stvore normalni odnosi izmeu institucija civilnog drutva. Njezine su posljedice dalekosene - oteava afirmaciju vladavine prava, dovodi do nepovjerenja graana u zakone i vlast, negativno utjee na privredni razvoj, potie drutvenu i individualnu nejednakost, negativno utjee na drutvenu stabilnost i opu sigurnost. Nema jasnih mjera o njenom postojanju, rairenosti i dinamici promjene, to svakako oteava njezino otkrivanje i suzbijanje. Kljuno je to da se u borbu protiv korupcije moraju ukljuiti svi segmenti drutva, a graani pogotovo jer se bez njihove saradnje nee moi pristupiti efikasnim mjerama sprjeavanja korupcije. Stoga je opravdano i potrebno u Bosni i Hercegovini poraditi na podizanju javne svijesti o opasnosti korupcije i potrebi njezina suzbijanja, ali i na afirmaciji prava graana u cjelini jer e samo tako graani uvidjeti da ne moraju trpjeti korumpiranost slubenika javnih ustanova. Kratkom analizom zdravstva u Bosni i Hercegovini sa stanovita efektivnosti, transparentnosti i odgovornosti dolazimo do zakljuka da je korupcija u sektoru zdravstva izrazito prisutna kako sa stanovita objektivnih pokazatelja (nalaza revizije, studija i javnih izvjetaja) tako i sa stanovita subjektivnih pokazatelja (percepcije korupcije od strane graana). Makroekonomski pokazatelji i izdvajanje na sektor javnog zdravstva pokazuju da oko 6% bruto drutvenog proizvoda Bosne i Hercegovine jo uvijek nije dovoljno za stvaranje sistema u kojem e svi da budu zadovoljni, bez posezanja za odreenim koruptivnim radnjama. Stvar je svakako i u tradicionalnim postupcima stanovnitva koje i dalje nastavlja sa praksama davanja poklona ljekarima za ukazanu brigu prilikom pruanja ove javne usluge, dobijanja usluga preko reda ili plaanja za odreene medicinske zahvate.

11

Literatura
1. CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA, Zdravstvo i korupcija stanje i preporuke za poboljanje stanja, Novembar, 2008. 2. KORUPCIJA U BOSNI I HERCEGOVINI, Sran Blagovanin, Transparency International BiH 3. INTERNET

12

Sadraj
Uvod ........................................................................................................................... 1 Definicija korupcije ...................................................................................................... 2 Vrste korupcije ............................................................................................................ 3 Korupcija u zdravstvu u BiH........................................................................................ 5 Razlozi i pojavni oblici korupcije u zdravstvu .............................................................. 5 Percepcija korupcije u zdravstvu ................................................................................ 8 Preporuke ................................................................................................................. 10 Zakljuak .................................................................................................................. 11 Literatura .................................................................................................................. 12

13