Professional Documents
Culture Documents
I GENERALIJE: Ime i prezime, godine starosti(datum i mesto rodjenja),mesto zivljenja, kolska sprema i profesija kojom se sada bavi,brano stanje, broj dece(kog pola), nacionalnost, veroispovest,levoruk,desnoruk. Prethodne hospitalizacije-njihov hronoloki redosled(koje je po redu ovo lecenje,kada i gde su bila prethodna,Dg tada),gde ide na kontrole,koliko cesto su kontrole,kada je poslednji put bio,okolnosti sadanjeg prijema i dolaska u bolnicu(dobrovoljno, uz sugestiju lekara ili porodice, prinudno, hitna pomo, uz organe vlasti-policija). ),koji lekar ga je primio na odeljenje. II GLAVNE TEGOBE : Razlozi zbog kojih pacijent dolazi na leenj,iskazano reima pacijenta(samo nabrojati-utvrditi najznaajnije psihijatrijske simptome i znake:nesanica, strah, neraspoloenje, bezvoljnost, i sl.). III ISTORIJA SADANJE BOLESTI: Kada su se tegobe javile,kako(postepeno-naglo),hronoloki opis razvijanja tegoba (simptoma) ili promena ponaanja(opisati po danima kako je sve to teklo),povod(neki stres:razvod, smrt bliske osobe, gubitak posla, odlazak u penziju, itd.),promenljivost intenziteta simptoma;kako su se tegobe odrazile na porodine, socijalne i profesionalne aktivnosti(da li ide na posao,funkcionisanje na poslu i u porodici,da li se druzi), kako su izgledali periodi kada je bio dobro(u sluaju viestrukih hospitalizacija),nacin ublaavanja tegoba( lekovima,nekim aktivnostima ),eventualni terapijski pokuaji i uspeh(koju terapiju koristi i da li mu je pomogla). IV LINA ANAMNEZA : Koliko moe da se seti.Notirati periode o kojima pacijent ne govori i emocije vezane za njih ( bolni, stresogeni, konfliktni periodi). 1.Prenatalna istorija: Trudnoa majke i porodjaj(prirodni,carski rez,u terminu,prevremeni,provocirani),porodjajne traume,defekti na rodjenju,da li je bio planirano i eljeno dete. 2.Rani psihomotorni razvoj ( do tree godine ) a) navike vezane za ishranu : dojenje, flaica,problemi sa ishranom b) sticanje navika vezanih za kontrolu sfinktera ( uriniranje, defekacija) -doba , stav roditelja, oseanja vezana za to; c) uskraenost ljubavi i paznje od majke,separaciona anksioznost(strah od odvajanja),strah od nepoznatih osoba,razvoj govora,motorni razvoj( sedenje, hodanje) d) problemi u ponaanju(znaci decije neuroticnosti):sisanje prsta, napadi besa, tikovi, none more, strahovi, umokravanje u krevet, grienje noktiju e) odlike linosti u detinjstvu: stidljiv,miran,nemiran, povuen, drueljubiv(otvoren),studiozan,bojaljiv,agresivan,reakcija na brau i sestre,privrzenost(ocu-majci),odrastao sa roditeljima ili babom i dedom; f) ponavljani snovi i fantazije 3. period od tree do jedanaeste godine: Oseanja vezana za polazak u kolu,da li je na vreme posao u skolu,rano privikavanje,razvijanje moralnosti, kanjavanje,strah od kole( kolske fobije),uspeh u koli,da li je ponavljao neki razred, nadimak(ako ga je imao),slaganje sa decom i uciteljicom,hobi(ako ga ima) 4. period od puberteta do adolescencije ( doba kasnog detinjstva) : a ) socijalni odnosi: odnos prema brai i sestrama,drugovima,broj drugova i bliskost sa njima,da li je bio lan ili vodja grupe, popularnost u drutvu, uestvovanje u grupnim aktivnostima,agresivno, pasivno, anksiozno, antisocijalno ponaanje; b) kolovanje: koliko se pacijent kolovao,kako je izabrao skolu(svojom voljom ili pod pritiskom),da li je bio odvojen od porodice za vreme skolovanja,prilagodjavanje u toku kolovanja(da li je bio zadovoljan skolom ,drustvom),omiljen ili ne od strane nastavnika, interesovanje za odredjene predmete, talenti,sport, hobi,potekoe sa uenjem i njihovo savladavanje i uticaj na dete,fakultet,studiranje c) emocionalni ili fiziki problemi vezani za adolescenciju :none more, fobije, masturbacija, umokravanje u krevet, beanje od kue, delinkvencija, problemi sa telesnom teinom,oseanje inferionosti(manje vrednosti); d) psihoseksualna istorija: I radoznalost, infantilna masturbacija, II sticanje znanja o seksu, odnos roditelja prema seksu III poetak puberteta, oseanja u vezi sa tim,oseanja u vezi sa masturbacijom,razvijanje sekundarnih seksualnih karakteristika(normalno-muski,zenski tip) IV seksualne aktivnosti u adolescenciji, izlasci, zabavljanje,masturbacija, polucija
www.belimantil.info
V odnos prema suprotnom polu:nesigurnost, stidljivost, agresivnost, potreba za dokazivanjem, anksioznost VI seksualno iskustvo, seksualni problemi, homoseksualna iskustva, parafilije(inverzije:pedofilija,zoofilija,gerontofilija;perverzije:voajerizam,egzibicionizam,transvestizam), promiskuitet e) religioznost : striktna, liberalna,meana ( mogui konflikti-musliman,pravoslavac,katolik),sadanje opredeljenje 5. odraslo doba: a) istorija zanimanja: izbor zanimanja,ambicije, konflikti, odnos prema autoritetu,kolegama i podredjenima(da li se slaze);broj poslova i trajanje;promene radnog statusa i razlozi za to;sadanji posao i oseanja u vezi sa njim,da li je zadovoljan uslovima rada i platom; b) socijalna aktivnost: da li pacijent ima prijatelja i bliskost sa njima;povuen ili drutven;vrsta interesovanja; odnosi sa istim i suprotnim polom,hobi; c) seksualnost: i. seksualni odnosi pre braka:prvi seksualni kontakt(sa koliko godina),da li ste imali neku sex bolest,da li ste zaljubive prirode,da li ste imali idola partnera(ko je to bio),prva ozbiljnija veza i kada,koliko je trajala,zasto ste raskinuli,da li ste skloni kratkim ili dugim vezama brana istorija:koji vam je ovo brak po redu,kada ste se ozenili prvi put,zasto ste se razveli, godine kada je brak zapoet,vencan ili ne(nain venanja), planiranje porodice,stavovi prema podizanju dece,sex problemi u braku,oblasti slaganja i neslaganja,problemi u braku(slazu se ili ne),rukovodjenje novcem simptomi seksualnih smetnji: anorgazmija, impotencija, frigidnost odnos prema trudnoi i deci seksualne aktivnosti, parafilije
ii.
iii. iv. v.
mukarci: da li ste sluzili vojsku,sa koliko godina,gde ste bili u vojsci,u kom rodu ste sluzili,prilagodjavanje, povrede,javljanje psihijatru u to vreme,jeste li bili pun vojni rok, oslobadjanje od sluenja vojnog roka i razlozi za to,nagrade ili kazne u vojsci; ene: prva menstruacija,menstrualni ciklus ( urednost, bolnost),trudnoe i porodjaji ( tok,komplikacije), pobaaji(namerni ili spontani) d) navike : alkohol, puenje(koliko godina i cigareta dnevno), droga e) ranija telesna oboljenja: povrede,prelomi,operacije,hirurke intervencije,opekotine(kog organa,kada),hospitalizacije, alergije,trovanja,gubitak svesti,bolesti teze(dijabet,TA,zutice,TBC,tumori,bubrezne,HIV itd) V PORODINA ANAMNEZA Ko su lanovi porodice,godine starosti, obrazovanje, brani status,zdravi ili ne,porodina atmosfera u kojoj je pacijent odrastao;opis ukuana-linost, inteligencija;sadanji odnosi izmedju pacijenta i lanova porodice; istorija mentalnih bolesti (hereditet):samoubistva, ubistva, psihijatrijske bolesti, epilepsija, alkoholizam i bolesti zavisnosti; porodina anamneza se uzima i od pacijenta i od nekog od lanova porodice, obzirom da se mogu dobiti sasvim razliiti opisi istih ljudi ili dogadjaja VI SOCIJALNA ANKETA Gde pacijent ivi(stan-kuca),opis stanovanja i susedi(da li se slazu);da li je dom prenaseljen; izvori porodinih prihoda i potekoe u vezi sa tim;javne funkcije(da li je stresogeno),ko vodi brigu o deci; VII SNOVI, MATANJA, SISTEMI VREDNOSTI 1. 2. 3. Snovi: opis (none more, snovi koji se ponavljaju) Dnevna matanja i fantazije Sistemi vrednosti:da li odgajanje dece vidi kao opterecenje ili radost;da li je posao nuno zlo, neprijatna obaveza ili ansa;
www.belimantil.info
www.belimantil.info
8.metamorfopsije-promena velicine prostora ili objekata(mikropsije-smanjenje,makropsijeuvecanje,dismegalopsije-deformitet) 9.psudohalucinacije-pac su psih.zdravi i znaju da halucinacije realno ne postoje(fantomski ud-amputiran ud dozivljava kao da postoji;hipnagogne i hipnopompicne halucinacije-u toku budjenja ili padanja u san;scotoma scintilans-svetlaece tacke kod migrene) III PANJA: - procena tenaciteta(usredsredjenosti)/ vigilnosti(usmerenosti) panje - procena aktivne(voljna)/pasivne(jak intenzitet informacije) panje Koristiti Burdonov test za procenu panje - traiti od pacijenta da u nekom tekstu precrta svako slovo koje se esto ili retko pojavljuje ( npr. slovo o i ); traimo da imenuje pet stvari(MLEKARA,PEKARA,APOTEKA,KLJUC,AVION) od mnotva koje mu se nakratko pokau ili da govori dane u nedelji unazad; NORM:paznja ocuvana,ujednacenog tenaciteta i vigilnosti POREMECAJI:1.hipervigilnost(pojacana vigilnost)-kod manije,anksioznih 2.hipovigilnost(oslabljena vigilnost)-kod MOPS,depresije 3.hipertenacitet(pojacan tenacitet)-kod sumanutih i depresivnih 4.hipotenacitet.(oslabljen tenacitet)-kod zamora,straha,oligofrenih IV PAMENJE: - procena sposobnosti upamivanja- da li je u stanju da ponovi estocifreni broj ili tri pokazana predmeta posle nekon kratkog vremena; - procena pamenja za starije dogadjaje - pitati za vanije datume u pacijentovom ivotu / datum venanja, rodjendane, odlazak u vojsku i sl.) - procena pamenja novijih dogadjaja - pitati pacijenta ta je radio ili jeo prethodnog dana, da li je imao posetu i ko je bio, ta je bilo na televiziji, i sl. NORM:ocuvani funkcija upamcivanja kao i pamcenje za starije i novije dogadjaje POREMECAJI:I kvantitativni poremecaji pamcenja: 1.amnezija-nesecanje za odredjeni vremenski period.Vrste: a)organske-kod organskog ostecenja mozga(retrogradne-nesecanje za period pre povrede;kongradne-nesecanje za vreme gubitka svesti;anterogradne-nesecanje za period posle dolazka svesti) b)funkcionalne-posledica afektivnig suzenja svesti(bes,strah),potiskivanja u nesvesno(disocijativna histericna neuroza) i propadanja acetil-holinesteraze(amnezija u senilnoj demenciji) 2.amnezija fiksacije-nesposobnost upamcivanja(kod alkosa i senilne demencije) 3.hipomnezija-smanjena mogucnost secanja(isti uzroci kao amnezija) 4.hipermnezija-pojacana sposobnost secanja(kod delirijuma,epi i ugrozavanja vitalnog) II kvalitativni poremecaji pamcenja: 1.alomnezija-naknadno izvrnuto secanje u falsifikovanom znacenju(kod umora,depresije,sumanutih) 2.kriptomnezija-citiranje necijeg dela a ubedjen je da to delo nije citao 3.pseudomnezije-halucinacije secanja(osoba se seca necega sto se nije nikad desilo):kod sumanutih,manicnih 4.patoloska lazljivost(mitomanija,sindrom Minhauzena)-bolesna sklonost ka laganju i vremenom pocne da misli da je to sve stvarno tacno 5.konfabulacije-kombinacija amnezije i mitomanije;praznine u secanju popunjava izmisljenim dogadjajima;kod MOPS,parafrenije(sumanutost),Korsakovljevog sindroma(alkosi) 6.vec vidjeno(deja vu) i nikad vidjeno(jamais vu);kod PM epilepsije V MILJENJE : Poremeaje miljenja po formi: ispitujemo analizirajui govor pacijenta ( usporen, ubrzan misaoni tok, blok misli(prica pa stane pa ne zna gde je stao) ,bolesna opirnost, rasulo misli itd.) , po mogunosti citirati izlaganje pacijenta;analiziramo i govor pacijenta - bogatstvo renika, adekvatno korienje stranih ili redjih izraza, gramatiku ispravnost; Poremeaji miljenja po sadraju: proceniti prisustvo a)prisilnih-da li Vam se nameu neke misli protiv Vae volje ili radnje koje neodlono morate da izvrite? b)precenjenih-da li vam je nesto preterano vazno i sta je to? c)sumanutih ideja: - da li imate problema sa ljudima, utisak da su protiv Vas - da li imate utisak da Vas prate, prislukuju, ele da otruju, i sl. - da li imate utisak da Vam itaju misli - da li imate neke posebne sposobnosti, moi ili talente i koje - da li se sadraj iz novina ili sa TV-a odnosi na Vas - da li su Vae misli glasne i neko drugi moe da ih uje, i sl. Sumanute ideje analizirati po strukturi, mehanizmu nastanka i sadraju; proceniti da li su podlone korekciji ili ne(pokusati da razuverimo pacijenta);ispitati osnovne misaone preokupacije pacijenta, nain interpretiranja zbivanja u njegovoj okolini,proceniti tenedencije ka disimulaciji ( prikrivanju); NORM:nema poremecaja misljenja po formi i sadrzaju
www.belimantil.info
POREMECAJI:I po formi: 1.bolesna opsirnost-manifestuje se gubitkom ciljne predstave(kod:demencije,oligofrenije,epi) 2.usporen misaoni tok-smanjen broj izgovorenih reci i misli u jedinici vremena(kod MOPS,depresije).Podvrsta je misoni blok kada se misljenje sasvim zaustavi(kod depresije postepeno a sch naglo pa ne zna gde je stao).Mutizam-gasenje impulsa za govor(ne govori niti odgovara). 3.ubrzan misaoni tok-misli naviru,govor je ubrzan(kod manicnih) 4.rasulo misli-nepovezano misljenje i raspad pojmova(kod sch) 5.inkoherentno misljenje(mentalna konfuzija,amentni sindrom-nepovezano misljenje sa dezorjentacijom(kod:delirijuma,demencije,sumracnih stanja,toksiinfektivnih psihoza) 6.perseveracija-ponavljanje misaonog toka:verbigeracija-ponavljano izgovaranje nekih reci(kod:alkosa,CVI) II po sadrzaju: 1.precenjene(fiks) ideje-davanje preterane vaznosti nekom sadrzaju(kod:poremecaja licnosti i zdravih) 2.prisilne ideje-su ideje koje se namecu protiv volje pacijenta,koje su neprijatne,zahtevaju izvrasenje radnjepranje ruku(kompulziju)a neizvrsenje je praceno anksioznoscu(kod opsesivno- kompulzivne neuroze) 3.sumanute ideje-su zasnovana na bolesnoj osnovi licnosti a ne na realnim cinjenicama i nepodlozne su korekciji.Vrste: A.po strukturi:1.paranoidne-nesistematizovane,neuverljive za okolinu,lakse podlozne promeni2.paranoicnesistematizovane,logicne,uverljive za okolinu,teze promenljive,prva karika u lancu sumanutih ideja je bolesna(npr.moja zena me vara)a ostale se logicno nadovezuju na prvu B.prema sadrzaju:1.sumanute ideje proganjanja(neko ga prati)2.ljubomore(zena ga vara)3.erotomanske(u njega je zaljubljena neka poznata licnost)4.ekspanzivne:megalomanske-ideje velicine(najveci,nepobedljiv),pronalazastva,visokog porekla,mesijanske5.depresivne(zivot nista ne vredi,kriv je)6.religiozne(komunikacija sa djavolom,andjelima,isusom,bogom itd)7.citanje,emitovanje,oduzimanje,ubacivanje,kradja misli7.hipohondricne8.uticaja(drugi ljudi ga kontrolisu) C.po mehanizmu nastanka:1.halusinatorni(na bazi halucinacija se formiraju sum ideje)2.intuitivni(na osnovu predosecaja ali nema dokaze)3.interpretativni(bolesna tumacenja dogadjaja oko sebe)4.fabulativni(na osnovu fantazijalazi se formiraju sum ideje) VI INTELIGENCIJA: Proceniti obim znanja pacijenta, pitanja prilagoditi nivou obrazovanja, nekolovane i nepismene pitati za ime Predsednika Rrepublike, naziv drave, glavni grad, kao i pitanja vezana za aktivnost kojom se bavi ( poljoprivreda, domaiki poslovi i sl.); pacijente sa kolom pitati za: granice nae drave, imena veih reka, vanije dogadjaje iz nae istorije, imena kontinenata, svetske ratove i aktuelne dogadjaje ( politike, kulturne, sportske i sl.) Mali kliniki test inteligencije- pitati sve pacijente bez obzira na stepen obrazovanja: procena se vri na osnovu bogatstva poznavanja i tumaenja apstraktnih i konkretnih pojmova, razlikovanju bitnog od nebitnog, tumaenju narodnih poslovica, izreka i zagonetki; NORM:inteligencija prosecna u skladu sa obrazovanjem POREMECAJI:I demencija(steceni)-slabo upamcivanje(za novije dogadjaje),slabo razlikovanje bitnog od nebitnog,poremecaj orjentacije itd. II oligofrenija(mentalna retardacija) A.klasifikacija prema stepenu ostecenja inteligencije-stara:1.fizioloska tupost(80-90 IQ)2.debilnost(5080IQ)3imbecilnost(20-50IQ)4.idiotija(ispod 20IQ);-nova:1.laka dusevna zaostalost(50-69IQ)2.umerena(35-49IQ)3.teska(2034IQ)4.duboka(ispod 20IQ) B.prema etioloskim faktorima:1.infekcije(virusi,toksoplazma,sifilis kongenitalni,meningit,encefalit2.intksikacije(lekovi,RH nepodudarnost)3.poremecaji metabolizma i ishrane(proteinafenilketonurija,lipida-Taj saksova i Gaucerova bolest,secera-Galaktozemija),hipotireoidizam4.neoplazme5.mikrocefalija i hidrocefalus6.hromozomske aberacije(Daunov-trizomija21,Klinefelterov-XXY,TarnerXO)7.demijelinizacija8.prematuritet9.psihosocijalna derivacija(neadekvatni uslovi za razvoj)
VII EMOCIJE : Iz izgleda i ponaanja pacijenta moe se delom proceniti raspoloenje; posmatrati konstantnost raspoloenja i uticaje koji ga menjaju, notirati sve kvantitativne i kvalitativne poremeaje emocija;postaviti pitanja vezana za postojanje strahova, napetosti, razdraljivosti, tuge, euforije, sposobnosti doivljavanja zadovoljstva; NORM:nema kvantitativnih ni kvalitativnih poremecaja emocija POREMECAJI:I kvantitativni: 1.euforija-bezrazlozna veselost(pac je veseo,radostan,optimista itd) 2.depresivno raspolozenje-bezrazlozna tuga(pac jezabrinut,tuzan,place) 3.apatija-snizenje i gasenje emocija(kod sch)
www.belimantil.info
4.patoloski afekat-jaka razdrazenost(na najmanji povod reaguje burno sa motornim preznjenjem) 5.emocionalna razdrazljivost-ne moze da odlozi emocionalno reagovanje(reaguje burno i brzo) 6.emocionalna labilnost-lako i brzo menjanje raspolozenja(kod hitericnih neuroza,dece,starih) II kvalitativni: 1.paratimija-bolesnik misli tuzno a ima emociju veselosti 2.paramimija-pac ima emoc. tuge a pocne da se smeje 3.defekt emocionalnog odnosa(emocionalne rezonance)-svojim emocijama ne moze da prati sagovornika VIII NAGONI : Pitati pacijenta za:kvalitet apetita, seksualni ivot, nagon i elju za ivljenjem; pitati da li je bilo tzv. crnih misli , planova ili pokuaja samoubistva, samopovredjivanja; proceniti eventualne autodestruktivne , suicidalne ili homicidalne tendencije; NORM:nagonski dinamizmi ocuvani VRSTE:I vitalni(za zivotom i ishranom-hrana,voda),II nagoni odrzanja vrste(seksualni i roditeljski) III socijalni nagoni POREMECAJI:I za zivotom:(suicidalna zelja,ideja,namera,pokusaj suicida-tentamen suicidi,realizovano samoubistvosuicid):kod depresije,shizofrenije II za ishranom:1.kvantitativni(snizenje-inapeticija;gubitak-anoreksija;pojacanje hranjenja-polifagija;pojacano pijenje tecnosti-polidipsija;bolesna prozdrljivost-bulimija;vucja glad i konjska zedj kod temporalne epi)2.kvalitativni(odbojnost ka nekoj hrani-'truju ih'kod sumanutosti;unosenje nenutritivnih materija<koprofagija-izmet;antropofagija kanibalizam-jedenje ljudskog mesa;nekrofagija-les;>kod teske demencije,sch III seksualnog:A.nova klasifikacija1.psihoseksualne disfunkcije(poremecaj sex zelje,uzbudjenja i orgazma)2.parafilije(inverzije i perverzije)3.poremecaj identiteta pola(transseksualizam) B.stara klas.:1.kvantitativni(povisenj sex nagona kod muskaraca-satirijaza,zenanimfomanija;smanjenje kod muskaraca-impotencija,kod zena-frigidnost; i anorgazmija-izostajanje orgazma)2.kvalitativni(parafilije) a)sex inverzije:pedofilija-objekat dete,zoofilija-zivotinja,gerontofilija-stara osoba,nekrofilijales b)perverzije:voajerizam-uzbude se kada gledaju druge,egzibicionizam-pokazuju genitalije,fetisizam-predmetima sex objekta,sadizam-nanosenjm bola sex objektu,mazohizam-sopstvenom patnjom,transvestitizam-odecom suprotnog pola IVroditeljskog-snizen kod sch,alkosa,depresije V socijalni:1.za polozajem u drustvu,2.saznanja(da uci sto vise)3.samopotvrdjivanja4.za radom(da dozivi zadovoljstvo)5.altruisticki(za podnosenjm zrtve u interesu bliske osobe i zajednice).Snizeni kod depresije i sch.
IX VOLJA : Pitati pacijenta za sadanje aktivnosti, planove za budunost i proceniti kapacitete za njihovu realizaciju; proceniti upornost, sugestibilnost pacijenta, ispitati da li postoji negativizam, ambivalentnost(da li je odlucan ili hocunecu),abulija(pasivan),impulsivne radnje(kleptomanija-kradja,piromanija-podmetanje pozara,dipsomanija-pijenje alkohola,poriomanija-besciljno lutanje),katatoni fenomeni i dr. NORM:voljni dinamizmi ocuvani Test realnosti - proceniti da li je ouvan ili oteen. Afektivna rezonanca - proceniti da li postoji u kontaktu sa pacijentom(prati emocijama nase) POREMECAJI:I slabost volje(hipo i abulija)-Ne moze da zapocna i istraje u zavrsavanju zadatka;kod umora,sch,depresija,poremecaja licnosti II ambitendencija-neodlucnost(hocu-necu,uradi-ne uradi) III sugestibilnost-pasivno,nekriticko prihvatanje tidjih ideja i stavova;kod sch,histerija,dementne,oligofrenija.Podvrsta automatska poslusnost-izvrsavaju sve sto se od njih trazi IV katatoni sindrom-kod hebefreno katatone sch,depresije,histericnog stupora itd.Tu spadaju:1.stupor(pac lezinepokretan,ne govori i ne jede ali sve opaza i pamti.Iznenada ustane i udara,lomi,vice,ubija-katatona pomama! 2.katalepsija(ukocenost)-povisen tonus misica;katatona rigidnost-otpor pri pasivnim pokretima;vostana savitljivost-udovi u neprirodnom i neugodnom polozaju 3.ehopatije-ponavljanje(pokreta-ehopraksija;mimike-ehomimija;reci-eholalija) 4.negativizam:A.aktivan(radi suprotno npr.umesto da otvori on zatvori saku)B.pasivan(odbija da izvrsi nalog) 5.stereotipije-besmisleno ponavljanje radnje,pokreta;verbigeracija-ponavljanje(stereotipija) misli i govora 6.manirizmi i bizarnost-stilizovani,cudni pokreti i drzanje tela V nevoljni pokreti-tikovi(sindrom Zila De LA Tureta-glasno izgovara,nevoljno nepristojne reci) ,tremor,horeja VI impulsivne radnje-osoba izvodi jer ne moze da ukoci impuls koji mora da zadovolji(kleptomanija-impuls za kradjom;poriomanija-besciljno lutanje,;dipsomanija-pijenje alkohola;piromanija-podmetanje pozara) VII prisilne radnja-je realizovana prisilna misao(npr.pranje ruku,proverava da li je sve zakljucao pa se vraca vise puta,ugasio sporet itd.)kod sch,opsesivno-kompulsivne neuroze
www.belimantil.info
*UVID( uvidjavnost)- stav prema sopstvenoj bolesti proceniti direktnim pitanjem pacijenta - da li smatra da je bolestan i od koje bolesti boluje, da li bolest zahteva leenje; proceniti da li postoji potpuni ili delimini uvid, ili je pacijent bez uvida u svoju bolest i potrebu leenja; NORM:ima uvid u svoje stanje,smatra da je bolestan i da treba da se leci(recima pacijenta napisati) Ako ima uvid verovatno nije psihoza i obrnuto. *KRITINOST - u odnosu na okolinu ( da li se pacijent ponaa nekritino u odnosu na svoju okolinu). Proceniti pragmatinost ivljenja tj. ivotnog postupanja pacijenta. NORM:pacijent se ponasa kriticno u odnosu na okolinu i svoje postupke Na kraju prvog intervjua /razgovora uvek pacijentu ostaviti mogunost da nas neto pita - da li Vi imate neto mene da pitateposebno je delikatno voditi razgovor sa odredjenim kategorijama pacijenata i u tim sluajevima se savetuje sledee, ukoliko je pacijent: a) suicidalan - napraviti uvek antisuicidalni ugovor b) paranoidan - ne konfrontirati se sa pacijentom direktno, ve indirektno sugerisati da postoje i drugi naini razmiljanja iako razumemo kako se osea c) impulsivan - rei pacijentu da moe kazati ili oseati bilo ta ali da ne sme uiniti nikakvu nasilnu radnju ; ne dodirivati pacijenta bez opreza, ne pokazivati ljutnju, strah ili uznemirenost;
www.belimantil.info