Regionalni istraivaki projekat Unapreenje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u jugoistonoj Evropi

Rezultati kvantitativnog istraivanja sa roditeljima djece iz osnovnih kola

Podgorica, jun 2010. godine 1

Sadraj Regionalni istraivaki projekat .....................................................................................................................1 1. UVOD ........................................................................................................................................................3 2. Opis uzorka ................................................................................................................................................4 3. Uee u kolskom ivotu djeteta ..............................................................................................................9 3. 1. Opti elementi komunikacije roditelji kola ................................................................................9 3. 2. Podrka uenju pomo porodice oko izrade domaih zadataka ...............................................14 3. 3. Razliiti vidovi pomoi koli ........................................................................................................16 3. 4. Uee u donoenju odluka ..........................................................................................................19 3. 5. Samoinicijativno uee ...............................................................................................................25 4. Uloga u raznim tijelima............................................................................................................................27 4. 1. Odjeljenjski predstavnik i lan kolskog odbora .........................................................................27 4. 2. Procjena komunikacije izmeu roditelja i kole ..........................................................................28 4. 3. Miljenje roditelja o stepenu otvorenosti kole............................................................................30 4. 4. Percepcija roditelja Roma ...........................................................................................................31 5. Predstavnici roditelja................................................................................................................................33 6. Percepcija predstavnika roditelja .............................................................................................................34 6.1. Motivacija za uee .....................................................................................................................34 6.2. Uticaj roditelja po percepciji predstavnika ..................................................................................35 6.3. Miljenje ostalih roditelja o predstavniku.....................................................................................37 6.4. Odnos predstavnika sa kolskom administracijom .......................................................................38 6. 5. Faktori koji mogu unaprijediti komunikaciju ..............................................................................39 7. Tradicionalno nasuprot partnerstva ..........................................................................................................40 8. OSNOVNI NALAZI ISTRAIVANjA ...................................................................................................42

1. UVOD Potovani(a), Izvjetaj koji se nalazi pred Vama je rezultat posljednje, ali podjednako vane, faze trogodinjeg regionalnog istraivakog projekta Unapreenje inkluzovnosti i kvaliteta obrazovanja u jugoistonoj Evropi koji se, uz podrku i koordinaciju Instituta za otvoreno drutvo, odvijao u osam zemalja i regiona: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Moldaviji, Rumuniji, Hrvatskoj i Srbiji. Cilj je bio identifikovati stepen i vrstu ukljuenosti roditelja u funkcionisanje osnovnokolskog obrazovnog podsistema. Upotrijebljena je metoda deskripcije, a kao tehnike koriteni su grupni intervju i anketiranje. U pojedinim etapama projekta analizirani su stavovi direktora i roditelja prema istraivanom problemu ukljuenosti roditelja u razliita pitanja kolskog ivota. Realizovane su sljedee aktivnosti: 1. grupni intervju sa direktorima (podaci su upotrijebljeni za kreiranje anketnog upitnika namijenjenog populaciji direktora u Crnoj Gori 2008/09. godina); 2. anketiranje direktora (ukupno je anketni listi popunilo 145 direktora osnovnih kola prva polovina 2009. godine); 3. grupni intervju sa roditeljima (postavljen je stratifikovani uzorak, a podaci su upotrijebljeni za kreiranje anketnog upitnika za roditelje druga polovina 2009. godine); 4. anketiranje 1156 roditelja i 32 direktora (druga polovina 2009. godine) Po zavretku svake od etapa istraivanja pisan je izvjetaj o obavljenom istraivanju koji se odnosi prvenstveno na podatke dobijene u toku konkretne etape, ali je usmjeren i ka objedinjavanju prethodno dobijenih podataka sa onima koji su analizirani posljednji. Ovaj izvjetaj predstavlja nalaze zavrne faze istraivanja sa roditeljima u kojoj je kao instrument upotrijebljen anketni upitnik. Prethodno su, tokom 2009. godine, sa roditeljima obavljeni grupni intervjui. Anketna pitanja mahom se odnose na podatke sa nominalne i ordinalne skale. Po smjeru variranja uglavnom su pristutne bipolarne tvrdnje, ali ima i unipolarnih. Pored zatvorenih pitanja, postavljana su i ona otvorenog tipa. Anketiranje je realizovano u dirigovanoj formi, to znai da je anketar itao pitanja roditeljima i biljeio dobijene odgovore. Analizirane su tri nezavisne varijable: regija (sjeverna, sredinja, primorska), sredina (urbana ili ruralna), veliina kole (male, srednje, velike), uzorak (A, E, B, EB). Istraivanjem je obuhvaeno nekoliko segmenata mogue saradnje roditelja sa kolom. Kao vid saradnje, analizirani su: roditeljski sastanci, pismene kolske informacije, pomo djeci u vezi sa uenjem, volontiranje, uee u donoenju odluka i slino. Za svaki od vidova pretpostavljenog uea utvrena je uestalost, odziv roditelja i njihova procjena o vlastitoj kompetentnosti da uestvuju u radu. Komunikacija je razmatrana uz voenje rauna o tri bitna segmenta: uestalost pozivanja roditelja od strane kole; uestalost pozitivne povratne informacije od strane roditelja koli i procjenu roditelja o vlastitoj kompetentnosti i sposobnosti da uestvuju, o osjeanju dunosti prema ponuenim aktivnostima, te vrednovanje svih ponuenih oblika komunikacije u odnosu na njihovu moguu pomo djetetu. Koordinacioni tim odgovoran za realizaciju projekta u Crnoj Gori inili su: dr Dijana Vukovi, profesorica na Filozofskom fakultetu; Ljiljana Milonji-Udruenje roditelja Crne Gore; Maja KovaeviFondacija Institut za otvoreno drutvo predstavnitvo Crna Gora; Tamara irgi-NVO Forum mladi i neformalna edukacija (Forum MNE). Ovim putem Vam se zahvaljujemo na vremenu koje ste izdvojili i svojim ueem i podrkom pomogli da se realizuje ova faza projekta i ujedno se nadamo da e ovi izvjetaji pruiti svim zainteresovanim stranama dovoljno informacija u procesu unapreenja rada u ovom veoma vanom polju. Srdano, Dr Dijana Vukovi, Filozofski fakultet Tamara irgi, Forum MNE 3

2. Opis uzorka Anketirano je ukupno 1156 roditelja iz sve tri crnogorske regije (sjeverna, centralna i primorska). U pitanju je stratifikovani uzorak koji ine etiri grupe roditelja (tabela br. 1). Tabela br. 1 Poduzorak
A osnovni uzorak roditelja E romski roditelji iz uzorka socijalno iskljuenih roditelja B uzorak roditelja predstavnika EB roditelji predstavnici iz uzorka kola E UKUPNO

Sjeverni dio 311 0 49 0 360

Centralni dio 314 64 49 10 437

Primorska oblast 311 0 48 0 359

Ukupno 936 64 146 10 1156

Anketirano je i 32 direktora, od kojih su 30 iz kola A, a 2 iz kola u kojima nastavu pohaa vei broj Roma. Evidentno je da su roditelji Romi locirani u centralnom dijelu, to i odgovara stanju u populaciji. Pri uzorkovanju je voeno rauna i o zastupljenosti roditelja iz urbanih i ruralnih cjelina, tako da u okviru uzorka imamo 617 roditelja iz urbanih podruja, dok ih je 539 iz ruralnih (tabela br. 2). Tabela br. 2 Poduzorak
A osnovni uzorak roditelja E romski roditelji iz uzorka socijalno iskljuenih roditelja B uzorak roditelja predstavnika EB roditelji predstavnici iz uzorka kola E UKUPNO

Urbano 469 64 74 10 617

Ruralno 467 0 72 0 539

UKUPNO 936 64 146 10 1156

Takoe, u istraivanju je utvren i nivo obrazovanosti majki (tabela br. 3). Najvei broj majki ima zavrenu srednju kolu (njih 746), slijede one sa visokom kolskom spremom (242), a 167 majki iz naeg istraivakog uzorka ima zavrenu osnovnu kolu. Posljednja brojka prilino je zabrinjavajua, posebno ako se ima na umu da je rije o enama koje su kolovane posljednjih decenija XX vijeka dakle, u periodu masovnog obrazovanja i u okviru kolskog sistema koji je podrao rodnu ravnopravnost u smislu jednakih ansi i prava svih na kolovanje. Tabela br. 3 nivo obrazovanosti majki Poduzorak Osnovna kola Srednja kola Visoka kola UKUPNO A osnovni uzorak 104 669 162 935 roditelja
E romski roditelji iz uzorka socijalno iskljuenih roditelja B uzorak roditelja predstavnika

61 2

3 71

0 73

64 146 4

EB roditelji predstavnici iz uzorka kola E UKUPNO

0 167

3 746

7 242

10 1155

Evidentno je da je daleko najvei broj majki stekao srednju strunu spremu, pri emu su razlike meu grupama statistiki znaajne. Procentualno, najvei je broj Romkinja u grupi sa osnovnokolskom spremom, dok skoro polovina roditelja koji spadaju u grupu predstavnika ima visoku kolsku spremu.

Sociodemografski podaci Dijete u fokusu interesovanja Anketiranjem je obuhvaeno 52% roditelja djeaka i 48% roditelja djevojica (grafikon br. 1).

48% 52%

djeaci djevojice

Grafikon br. 1

Grafikon br. 2 pokazuje uzrast djece.

Uzrast djeteta
300 250 200 150 100 50 0 1 240 212 151 160 163 228

de ve t

je da na es

t dv an ae st tri na es t pe tn ae st

os am

de se t

Grafikon br. 2 5

Najvie roditelja iz naeg uzorka u trenutku istraivanja ima djecu uzrasta 8 godina (240), slijede trinaestogodinjaci (228), devetogodinjaci (212), djeca koja imaju 12 godina (163). Dakle, u uzorku je neto vei broj roditelja ija su djeca u poetnim i zavrnim razredima osnovne kole. Najmanji je broj roditelja ija djeca imaju deset godina. Odnos djeteta prema koli procjena roditelja Preko 95% roditelja procjenjuje da njihova djeca vole kolu ili im se kola, barem, dopada (grafikon br. 3). Ovo je, svakako, ohrabrujui podatak, pod uslovom da su roditelji, ako su bili u potpunosti iskreni, u dovoljnoj mjeri upoznati sa stvarnim odnosom djeteta prema koli.
Odnos djeteta prema koli
3%

0%

1%

ne voli je ne dopada mu se 41% 55% dopada mu se voli je nije odgovoreno

Grafikon br. 3 Odnos djeteta prema koli zaista je teko procjenjivati. No, to skoro svakodnevno rade roditelji, nastavnici, psiholozi, pedagozi, direktori... Realno je pretpostaviti da bi za identifikovanje stvarnog stanja, kada je ova tematika u pitanju, relevantne odgovore mogla dati samo djeca. Roditelji su procjenjivali i kolsko postignue djece (grafikon br. 4).

Procjena kolskog postignua

0% 1% 2% lo 30% 49% ispod prosjeka prosjean iznad prosjeka odlian nije odgovoreno 18%

Grafikon br. 4 Procjena kolskog postignua djece nije u dovoljnoj mjeri saglasna sa prethodnim stavovima roditelja koji su usmjereni na procjenu odnosa djeteta prema koli. Naime, ako sumiramo uspjeh iznad prosjeka i odlian, dobijamo 67% odgovora. No, moe biti da i djeca koja ostvaruju prosjean uspjeh u dovoljnoj mjeri imaju pozitivan odnos prema koli. Veliki procenat djece (90%) nije imao nikakvih potekoa u uenju, ponaanju, komunikaciji sa nastavnicima i osobljem kole, u odnosima sa vrnjacima itd, po miljenju njihovih roditelja. Jedna desetina djece iji su roditelji anketirani ipak je imala potekoa razliite vrste (grafikon br. 5).
Od onih koji su imali potekoa

4% 19% 46%

21% 10%

potekoe u uenju problemi u ponaanju potekoe u komunikaciji sa nastavnicima i osobljem kole odnos sa vrnjacima neto drugo

Grafikon br. 5

Skoro polovina od onih koji su imali potekoe imala je probleme u uenju, petina je naila na barijere u komunikaciji sa nastavnicima ili sa vrnjacima, dok je desetina imala problema sa ponaanjem. Jedan broj djece (njih 12) treba posebnu panju, a 7 ih je sa razliitim zdravstvenim problemima. Obrazovne aspiracije djeteta (ili roditelja za dijete) izuzetno su visoke (grafikon br. 6).
Obrazovne aspiracije djeteta - procjena roditelja
700 600 500 400 300 200 100 0
0 600 7 13 1 0 76 13 2 0 117 19 9 630

A E B EB

osnovna

gimnazija

Grafikon br. 6 Veina roditelja oekuje vei stepen obrazovanja (gimnazija, beelor i vie). Interesantno je da su odgovori roditelja Roma rasporeeni po svim kategorijama od osnovne kole do fakulteta. Ovo vrednujemo prilino pozitivnim podatkom dakle, ipak jedan broj njih smatra da je vano da njihova djeca to je mogue vie rade na svom obrazovanju. Ranijih godina, prije inkluzije Roma u redovni vaspitno-obrazovni sistem, poznato je da je nivo aspiracije u obrazovnom pogledu ove populacije bio nezavidan. Uostalom, tome u prilog, pored nedovoljne fokusiranosti prosvjetnog sistema, ide i injenica da je veliki broj roditelja iz uzorka zavrio redovno kolovanje u osnovnoj koli. Broj knjiga u kui moe se smatrati znaajnim pokazateljem zainteresovanosti porodice za uenje uopte, a posebno za formalno obrazovanje (grafikon br. 7).

Broj knjiga
450 400 350 300 250 200 150 100 50 0 395 325

134 86

156 45

13

nijednu

1-10 11-50 51-100 kniga knjiga knjiga

101251- vie od 250 500 500 knjiga knjiga

Grafikon br. 7 Grafikon koji pokazuje broj knjiga u porodicama iji su lanovi anketirani ima skoro normalnu distribuciju frekvencija. Mod je, dodue, neto pomjeren u pravcu intervala sa manjim brojem knjiga. Preko 700 porodica nalazi se u intervalu 11100 knjiga, vie od dvjesta ih je ispod tih vrijednosti, a priblino jednak broj je iznad. Nije potrebno naroito skretati panju na vanost knjige u okruenju djeteta, na potrebu da dijete iz porodice dobija razliite podsticaje da ita, a i da vidi i odrasle koji ga okruuju da se ee drue sa pisanom rijeju. ini se da stanje na naem uzorku nije pretjerano ohrabrujue. No, moramo jednim dijelom i roditelje opravdati posljednje decenije nijesu bile period materijalnog blagostanja, a ako imamo u vidu i cijene pojedinih knjiga (posebno onih bolje opremljenih, namijenjenih djeci), jasno je da nije mnogo onih koji su uspijevali da duhovnu hranu u vidu knjige stave ispred bazinih biolokih i ostalih egzistencijalnih potreba. 3. Uee u kolskom ivotu djeteta
3. 1. Opti elementi komunikacije roditelji kola

Kad je uee roditelja u ivotu kole u pitanju, neophodno je pomenuti odreenje iz Knjige promjena, inicijalnog reformskog dokumenta: Decentralizacija, kao prvi motiv, predstavlja veu demokratizaciju odnosa. To podrazumijeva poveano uee predstavnika lokalne zajednice, graana, njihovih asocijacija i roditelja u svim obrazovnim promjenama. Njima se omoguava da direktno utiu na rad u kolama i na odvijanje obrazovnih procesa. 1 Nije potrebno posebno obrazlagati da se kola i porodica nalaze na zajednikom zadatku vaspitanje (u najirem smislu te rijei) najmlaih lanova drutva. Posao je odgovoran i delikatan od rezultata zavisi budunost svih nas. Da bi bilo mogue pretendovati na kvalitetne ishode vaspitnoobrazovnog procesa, neophodno je da izmeu kole i porodice postoji neprekidna komunikacija, saradnja u kojoj vlada atmosfera povjerenja i uzajamnog potovanja, ali i otvorenosti. Naslage minulih dana, prije svega mislimo na zatvorenost kolskog sistema, izvjesno su stvorile odreenu atmosferu koja nije u dovoljnoj mjeri i na adekvatan nain podesna za komunikaciju na relaciji kola-roditelji, iji je jedini cilj napredovanje djeteta. Knjiga promjena inicijalno odreuje ulogu roditelja u ivotu kole:

Knjiga promjena, Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore, Podgorica, 2001, str. 26.

kola sa roditeljima sarauje na roditeljskim sastancima na kojima se mogu dogovarati raznovrsni oblici saradnje. Na nivou kole organizovan je savjet roditelja koji e aktivno uestvovati u ivotu i radu kole. Savjet je konsultativno tijelo, koje vri uvid u plan rada kole, odnosno vrtia i izvjetaj direktora kole o njenom radu, raspravlja o izvjetajima direktora o vaspitno-obrazovnoj problematici kole, raspravlja o pritubama roditelja u vezi sa vaspitno-obrazovnim radom i upuuje ih kolskom odboru na razmatranje. Savjet roditelja organizuje i sljedee aktivnosti: - angauje strunjake u skladu sa zadacima kulturne i javne djelatnosti kole, odnosno vrtia, - organizuje i uestvuje u akcijama solidarnosti, akcijama sakupljanja sekundarnih sirovina i akcijama ureenja okoline, - uestvuje u odravanju kolske sredine, estetskog i higijenskog ureenja kole, - uestvuje u rjeavanju socijalnih problema djece (snabdijevanje udbenicima, kolskim priborom itd), - organizuje i sprovodi saradnju sa drutvenom zajednicom, - uestvuje u organizaciji ljetovanja i zimovanja djece, raznih oblika rekreacije, boravka u prirodi itd. Savjet roditelja ne moe uestvovati u pitanjima koja se tiu izvoenja nastavnog plana i programa, strunosti nastavnika i strunih saradnika u koli, odnosno vrtiu. Savjet roditelja moe osnovati posebni fond kole. Sredstvima iz ovog Fonda raspolagalo bi ovo tijelo. Na nivou kole obavezno je formiranje, a isti se moe organizovati i na optinskom i republikom nivou. 2 Prvi dio anketnog upitnika odnosio se na prikupljanje optih podataka o komunikaciji izmeu kole i roditelja. Tabela br. 4 procentualno prikazuje iniciranje (od strane kole) razliitih oblika komunikacije. Tabela 4 komunikacija inicirana od strane kole
VIE OD TRI PUTA 23 PUTA JEDNOM NIKADA NE SJEAM SE

Koliko esto je kola pozvala nekoga iz porodice na roditeljski (grupni) sastanak tokom prole godine? Koliko esto je kola pozvala nekoga iz porodice na individualni sastanak tokom prole godine? Koliko esto vam je kola poslala pismene izvjetaje o napredovanju djeteta (opisne ocjene, numerike ocjene, svjedoanstva o zavrenom razredu i sl.)? Koliko esto vam je kola poslala pismene informacije o tome kako djetetu da pomognete da ui u koli, pravilima, o sadraju lekcija? Koliko esto vam je kola poslala kolski ili razredni bilten ili novine?

2,6

3,9

26,6

66,4

0,4

39,1 14,0

12,5 5,3

19,7 27,2

27,2 52,0

1,3 1,4

58,3

13,2

11,3

11,2

5,8

66,3

16,9

8,1

3,3

5,2

Knjiga promjena, Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore, Podgorica, 2001, str. 71.

10

Koliko esto vam je kola poslala druge informacije (tipa: zdravlje, droga, nasilje...)?

55,2

22,7

14,2

5,5

2,3

Evidentna je interna nekoegzistentnost dobijenih rezultata. Naime, neki se oblici javljaju znatno ee od drugih. Najzastupljeniji oblik komunikacije kole sa roditeljima su roditeljski sastanci, a zatim slanje pisanih informacija o djetetovom kolskom uspjehu (svjedoanstva i ake knjiice). Kad je u pitanju drugi najfrekventniji segment informisanja roditelja od strane kole o napredovanju djeteta, moramo istai da je zakonska obaveza kole da to ini najmanje etiri puta u toku jedne kolske godine po zavretku prvog, drugog i treeg tromjeseja alju se ake knjiice, a na kraju kolske godine svjedoanstva. ak 46,5 % roditelja dalo je svoje odgovore u intervalu 03 puta, to inicira zakljuak da kole ovaj dio obaveze i ne realizuju u potrebnoj mjeri. Ni podatak da preko 55% roditelja nikada nije dobilo pisane informacije o zdravlju, narkomaniji, nasilju, uenju, sadrajima uenja, pravilima i sl. nije ohrabrujui. Posebno je to problematino ako uzmemo u obzir vanost i aktuelnost svakog od navedenih elemenata iz obje grupe. Upravo su u pitanju osnovni segmenti vaspitnog procesa (vaspitanje za ouvanje zdravlja, nenasilno rjeavanje konflikata, neupotreba droga kao ishod poznavanja njihovih negativnih dejstava i sl.) i kljuni obrazovni i funkcionalni aspekti nastave (razvoj individualnih stilova uenja, transformisanje kole pamenja u kolu miljenja, uenje uenja itd.). Uostalom, metod grupnog intervjua ukazao je da roditelji nijesu zadovoljni vaspitnim i obrazovnim efektima osnovne kole. 3. Rezultati dobijeni na uzorku roditelja nijesu u dovoljnoj mjeri saglasni sa onim podacima koje su dali direktori. Direktori su, naime, ukazali na postojanje raznovrsnih oblika komunikacije (51% istie da najmanje jednom godinje alje porodicama informacije o nastavnom planu i programu, da nastavnici najmanje jednom u polugoditu idu u kune posjete acima tvrdi 71,8% direktora, vie od 70% njih istie da roditelji bivaju anketirani od strane kole kako bi se saznala njihova miljenja o razliitim pitanjima...) 4. to se tie miljenja roditelja, komunikacija se ne bi mogla smatrati raznovrsnom praktino je svedena na roditeljske sastanke i slanje akih knjiica i svjedoanstava. ak i kada kole alju roditeljima pozive za uee, nije sigurno kako e oni reagovati da li e se odazvati ili ne? Naredna tabela (br. 5) pokazuje mjeru u kojoj roditelji razmatraju i eventualno reaguju na informacije dobijene iz kole. Tabela br. 5 odziv roditelja na poziv kole (vrijednosti po ponuenim nivoima nikada, jednom, veinu puta, svaki put, ne sjeam se date su u procentima, a kolona nije odgovorilo pokazuje frekvenciju - broj ispitanika koji nijesu odgovorili)
VEINU PUTA NIJE ODGOVO RILO JEDNOM NIKADA NE SJEAM SE SVAKI PUT

1. Da li je neko iao na grupne roditeljske sastanke? 2. Da li je neko iao na individualne

3

0,3 0,3

1,2 1,7

17,7 22,6

80,6 75,0

0,4 0

0 467

Unapreivanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u jugoistonoj Evropi; metod grupni intervju, 2009; Forum MNE i CEPS, str. 2. 4 Izvjetaj Unapreenje inkluzivnosti i kvaliteta u obrazovanju istraivanje sa direktorima osnovnih kola, str. 2

11

sastanke? 3. Da li je neko iz porodice proitao pismene izvjetaje o napredovanju djeteta (ocjene, svjedoanstva i sl.)? 4. Da li je neko iz porodice proitao pismene informacije o tome kako djetetu da pomognete da ui u koli, pravilima, o sadraju lekcija? 5. Da li je neko iz porodice proitao kolski ili razredni bilten ili novine? 6. Da li je neko iz porodice proitao druge informacije (tipa: zdravlje, droga, nasilje...)? 0 0,5 12,0 87,4 0,1 178

0,2

2,2

14,7

82,2

0,2

741

0,9 1,0

5,8 2,9

12,1 12,2

80 83,3

1,2 0,4

826 665

Dominantan je odgovor roditelja svaki put, naravno uz uslov da su takve informacije ili pozive uopte i dobili od kole. No, s obzirom na odgovore na prethodna pitanja koja se odnose na to koliko je puta kola slala odreene pozive ili informacije, u nekim od ovih skorova nedostaje vei broj odgovora. Tako, na 4. stavku iz prethodne tabele nije odgovorilo 741, na 5. 826, a na 6. 665 roditelja. Rezultati su korsepondentni sa onima datim u tabeli br. 1. Interesantno je da 178 roditelja nije odgovorilo na pitanje: Da li je neko iz porodice proitao pismene izvjetaje o napredovanju djeteta? Rije je o onim roditeljima koji su istakli da ne dobijaju redovno ove informacije. Teko je identifikovati razloge zbog kojih roditelji nijesu dobili pomenute informacije. kole, svakako, imaju obavezu da ake knjiice i svjedoanstva redovno alju roditeljima. Direktori su procijenili (preko polovina njih, ali manje od dvije treine) da roditelji prisustvuju roditeljskim sastancima redovno 5, dok, evidentno je, anketirani roditelji u veem procentu (preko 80%) istiu ovakvo miljenje. No, da li je samo prisustvo dovoljna mjera ukljuenosti? Intervjuisani roditelji smatraju da na roditeljske sastanke dolaze samo roditelji boljih uenika, onih kojima se nema to prigovoriti 6.

Tabela br. 6 pokazuje miljenje roditelja o tome da li bi kola trebalo da organizuje prethodno pominjane oblike informisanja roditelja.
NE ZNAM VJEROVA TNO NE VJEROVA TNO DA

Poziva roditelje na roditeljske sastanke? Poziva roditelje na individualne sastanke? alje pismene izvjetaje o napredovanju
5 6

0,3 5,2 0,4

0,7 2,2 0,3

9,6 23,4 13,5

88,5 65,9 84,6

DA

NE

0,4 3,1 1,0

Izvjetaj Unapreenje inkluzivnosti i kvaliteta u obrazovanju istraivanje sa direktorima osnovnih kola, str. 26. Unapreivanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u Jugoistonoj Evropi; metod grupni intervju, 2009; Forum MNE i CEPS, str. 17.

12

djeteta (ocjene, svjedoanstva i sl.)? Pismene informacije o tome kako djetetu da pomognete da ui u koli, pravilima, o sadraju lekcija? alje kolski ili razredni bilten ili novine? alje druge informacije (tipa: zdravlje, droga, nasilje...)? 9,2 12,9 3,5 6,2 6,2 2,4 27,3 28,4 24,0 49,1 38,1 66,9 8,0 14,2 3,1

Roditelji izraavaju uvjerenja da bi kola trebalo da im se ee obraa na razliite naine. Dominanto istiu potrebu organizovanja grupnih roditeljskih sastanaka i slanja izvjetaja o napredovanju djeteta u obrazovnom smislu (pomalo je neoekivan odgovor vjerovatno da, dobijen od strane 13,5% roditelja, kad se zna da je u pitanju zakonska obaveza kole i to ne neka od novih, reformom postavljenih, ve ona koju kola ima decenijama), ali smatraju i da bi ostali ponueni oblici informisanja trebalo da budu redovna praksa u odnosima kole prema roditeljima. Oigledna je interna konzistentnost odgovora koji su usmjereni na najjae izraen stepen slaganja i, u neto manjem procentu, na susjedni stepen vjerovatno da. Najvea disperzija odgovora (sa 14,2 % onih koji nemaju jasan stav) prisutna je u odnosu na potrebu da kola roditeljima alje kolske novine. Ovo je prilino oekivana tendencija s obzirom na to da je u pitanju neto to je mali broj kola praktikovao u prethodnom periodu, a emu je skvakako jedan od uzroka i nedostatak materijalnih sredstava. Oekivanja roditelja kada je u pitanju pomo koju bi im kola pruila putem informacija kako da pomognu djetetu da ui prilino su skromna, po naem miljenju. Oko polovine roditelja istie stepen da, uz 27% onih koji smatraju da je najadekvatnije oekivanje vjerovatno da. ak 23,4% roditelja biralo je odgovore koji istiu da kola nema takve obaveze ili nije ni odgovorilo na ovo pitanje. Ako se uzme u obzir i injenica da je crnogorski kolski sistem reformisao mnoge segmente kole (od nastavnih planova i programa preko udbenika do naina ocjenjivanja...), jasno je da su roditeljima ovakve informacije praktino neophodne kako mi mogli pravovremeno pomoi djetetu ukoliko to bude potrebno. Roditelji, ako sagledamo globalno odgovore na prethodne tvrdnje, imaju prilino realna oekivanja prema kolskim informacijama koje su im namijenjene. Roditelji su vrednovali vlastitu ili sposobnost nekog od lanova porodice da se ukljui u rjeavanje vanih kolskih pitanja (tabela br. 7) Tabela br. 7
VJEROVA TNO NE VJEROVA TNO DA NE ZNAM DA NE

Da li se bar neki lan vae porodice osjea sposobnim i kompetentnim da na najbolji nain iskoristi ove sastanke? Da li smatrate da neko iz vae porodice ima dunost da prisustvuje ovakvim sastancima? Da li smatrate da tako neto moe biti od

2,9

1,3

21,8

71,3

2,6

1,2 0,5

1,6 0,7

20,0 20,0

73,9 76,0

2,5 2,7 13

pomoi vaem djetetu? Da li se bar neki lan vae porodice osjea sposobnim i kompetentnim da ita takve informacije? Da li smatrate da neko iz vae porodice ima dunost da ita takve informacije? Da li smatrate da tako neto moe biti od pomoi vaem djetetu? 3,5 1,6 0,6 1,3 1,9 0,8 20,8 19,9 22,6 71,9 71,5 73,1 2,5 3,2 2,9

Roditelji iz naeg uzorka veoma su samopouzdani kada je u pitanju njihova procjena o vlastitoj sposobnosti ili kompetenciji nekog od lanova porodice da iskoristi na pravi nain bilo roditeljske sastanke, bilo pismene informacije dobijene od strane kole (preko 71% odgovora da). Interesantno je ovaj podatak uporediti sa miljenjem roditelja koji su bili ukljueni u grupni intervju 7 . Po njima se, naime, roditeljski sastanci ne koriste na pravi nain diskusije su rijetke, razredni starjeina obino prezentuje uspjeh i vladanje uenika, a roditelji verbalno reaguju tek po zavretku sastanka. Pitanje roditeljske dunosti ostvareno je odgovorima roditelja na veoma slian nain kao i prethodno. No, indikativno je da i u ovoj grupi odgovora ima skoro 30% onih koji nijesu markirali odgovor da. Vjerovatno da je po stepenu saglasnosti najblie potpunom slaganju, ali kad su u pitanju roditeljske dunosti teko da imamo osnove prosuivati na ovaj nain. Mogue je i to da ovih tridesetak posto roditelja smatraju da je iskljuivo zadatak kole da se bavi djecom kad su u pitanju obrazovanje i ponaanje djece u koli. Naime, tradicionalistiki stav u kui ga vaspitavamo, a kola ga obrazuje i tu nema mjesta nikakvom proimanju uloga sasvim je mogue, jo uvijek ima svojih refleksija na stanovita roditelja. Izgleda da nije suvino pomenuti da je kola, ipak, vaspitno-obrazovna ustanova. Znaajan procenat roditelja (preko 73% da i oko 20% vjerovatno da) svjestan je injenice da bi njihovo ee komuniciranje (putem sastanaka ili pismenih obavjetenja) sa kolom bilo od velike pomoi djetetu.
3. 2. Podrka uenju pomo porodice oko izrade domaih zadataka

Grupni intervju, koji smo realizovali 2009. godine, pokazao je da veliki broj roditelja smatra da je glavni dio njihovog uea u kolskom ivotu djeteta upravo koncentrisan na pomo oko izrade domaih zadataka i uopte na pripremu djeteta za kolu u smislu dugotrajnog uenja kod kue 8. Pojedinci su istakli da svakodnevno rade sa djecom, a u situaciji kad sami nijesu dovoljno kompetentni da pomognu djeci oko usvajanja pojedinih predmeta ili djelova gradiva, tada angauju dodatnu pomo sa strane preteno djeci plaaju privatne asove. Tabela br. 8 Odnos roditelja prema pomoi djeci oko izrade domaih zadataka
VJEROVA TNO NE VJEROVA TNO DA NE ZNAM DA NE

Da li je to neto to bi kola trebalo da trai od roditelja da rade?

7

29,0

13,6

27,9

25,9

3,6

Unapreivanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u jugoistonoj Evropi; metod grupni intervju, 2009; Forum MNE i CEPS, str. 17. 8 Isto, str. 1, 8.

14

Da li je bar neki lan vae porodice kompetentan da radi takve stvari? Da li smatrate da je porodica duna da radi takve stvari? Da li smatrate da na taj nain moete pomoi djetetu?

2,6 8,6 4,0

3,6 10,4 3,1

25,8 29,2 31,8

64,1 48,2 58,2

3,5 3,2 2,6

Oko treine roditelja (335) apsolutno smatra da kola ne bi trebalo da oekuje od roditelja da pomau djeci oko izrade domaih zadataka. Njih 157 (oko 14 procenata) nije u potpunosti sigurno, pa bira odgovor vjerovatno ne. Ipak, vei je procenat onih koji su miljenja da kola moe takve zahtjeve postaviti pred roditelje (53,8%). Ovaj je problem, zaista, viestruko diskutabilan. Koliko i kako bi roditelji trebalo da pomau djeci u toku izrade domaih zadataka, pitanje je bez jednoznanog i jednostavnog odgovora. U situaciji da se proces uenja u koli odvija po svim didaktiko-metodikim zahtjevima, sa punim angaovanjem uenika i nastavnika, ako bi roditelji (pod uslovom da imaju dovoljno vremena i da su kompetentni) i pomogli djeci u izradi nekog zadatka i, eventualno, prilikom uvjebavanja odreenih znanja svakako da niko ne bi imao nita protiv takvog rada. No, ako je zadatak roditelja usmjeren bilo na nadoknaivanje onoga to u koli nije uraeno bilo, pak, na pomo uenicima na nain da roditelj ili neki drugi lan porodice bukvalno samostalno uradi djetetov domai zadatak onda je takva ukljuenost apsolutno neadekvatna. Drugi je problem u vezi sa ovim pitanjem nastojanje reformskih procesa da se ostvari cjelodnevni boravak djece u koli, ime bi svi domai zadaci bili uraeni uz pomo i nadzor strunih lica nastavnika ili, eventualno, njihovih pomonika. No, jo uvijek takvi uslovi nijesu ostvareni u osnovnim kolama u Crnoj Gori, tako da je nemogue ispotovati inicijalni reformski zahtjev za nepostojanjem domaih zadataka. Preko polovine roditelja smatra da bi kola imala pravo na to da od njih trai da pomognu djeci oko izrade domaih, ali je sasvim drugo pitanje u kojoj su mjeri sposobni da i ostvare kvalitetnu pomo. Po njihovom miljenju, u potpunosti su kompetentni da pomognu djeci (741 odgovor da i 298 odgovora vjerovatno da). Ovakav je stav u velikoj mjeri slika samouvjerenog poimanja, no, da li je i opravdan drugo je pitanje. Uzmemo li u obzir obrazovni status anketiranih sa jedne strane i nastavni plan osnovne kole sa druge strane skoro da moemo tvrditi da je malo pojedinaca koji su spremni da kvalitetno djeci pomognu u procesu sticanja znanja iz toliko razliitih predmeta. Posebno bi nam pojedinana analiza pojedinih program posvjedoila u prilog prethodnoj tvrdnji. Bez obzira na esto citiran stav iz Knjige promjena Nastavni planovi i programi su rastereeni suvinih injenica i tako se nastojalo da kola pamenja postane kola miljenja 9, ak i povran uvid u programe, a naroito analiza udbenik, pokazae da je fond injenica, teorija, pravila, procedura... i dalje izuzetno bogat i razuen. Stoga, prethodni stav 89,9% roditelja, uvjerenih da su u dovoljnoj mjeri sposobni da pomognu djeci oko obrazovnog dijela kolskih obaveza, iznenauje. Vie od tri etvrtine roditelja smatra da je obaveza porodice da pomogne djetetu u vezi sa domaim zadacima, to je miljenje saglasno sa odgovorima na prethodna dva pitanja. Roditelji su uvjereni (njih 1041 ili 90%) da je pomo oko izrade domaih zadataka viestruko korisna za njihovu djecu. To je, naravno, potpuno opravdano, posebno ako se pomo prua na adekvatan nain.
9

Knjiga promjena, Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore, Podgorica, 2001, str. 12.

15

Tabela br. 9 Koliko vremena dijete kui ui, tj. izvrava obaveze u vezi sa kolom?
1H 30MIN. 2H 30 MIN. 1H NE ZNAM NIMALO MANJE OD 30 MINUTA 1H 1H 30MIN. VIE OD 2H

Koliko vremena dijete dnevno provede radei domae zadatke?

0,7

3,1

15,1

28,4

29,3

22,0

1,2

Interesantno je da se najvie roditelja opredijelilo za interval 30 min. 1h (njih 34,4%), a slijedi interval 1h 1h 30 min. (21,9%). Tabela br.10 Pomo djetetu oko domaih zadataka
NIJE ODGOVO RENO MAJKA NEKO DRUGI OTAC NIKO

Ko djetetu pomae oko izrade domaih?

15,5

65,7

9,9

6,6

2,3

Majka je dominantno izdvojena kao neko ko najvie pomae djetetu oko izrade domaih zadataka. Ovaj podatak moemo posmatrati i u svijetlu injenice da su veina anketiranih upravo majke, no, pouzdamo se, svakako, u njihovu objektivnu i nepristrasnu procjenu.
3. 3. Razliiti vidovi pomoi koli

Razmatrano je vie aspekata mogue ukljuenosti roditelja u razliite segmente kolskog funkcionisanja. U osnovi, rije je volontiranju u razliitim aktivnostima i ueu u donoenju odluka koje su u vezi sa: finansijama, vannastavnim aktivnostima, organizacijom dogaaja u koli, pitanjima koja se tiu zdravlja i bezbjednosti, sveukupnom upravljanju kolom, obrazovnim temama, disciplini u koli. Kao i u prethodnim setovima pitanja, logika instrumenta bila je sljedea: identifikovati poziv upuen od strane kole, utvrditi da li su se roditelji odazvali ukoliko su pozvani i traiti od respondenata da procijene da li su takve aktivnosti neto to bi kola trebalo da trai od njih. Tabela br. 11 Volontiranje koliko esto je u toku prole godine kola pozvala Vau porodicu da se ukljui u:
23 PUTA JEDNOM NIKADA VIE OD 3 PUTA NE SJEAM SE

Odravanje ili poboljanje kolske infrastrukture ienje, kreenje, gradnja...? Pomo u vezi sa sportom, drutveno-kulturnim aktivnostima (predstave, koncerti, izleti...)?

87,2

6,2

2,6

2,2

1,7

62,6

13,4

15,7

5,8

2,3

16

Pomo oko nastave prianje pria, predstavljanje nekog zanimanja, sviranje, pomo nastavnicima oko predavanja? Pomo oko kolskih uslunih aktivnosti (biblioteka, dvorite, kuhinja)?

82,8 85,4

5,6 6,3

5,8 4,1

2,1 1,0

3,7 3,3

Skoro svi ponueni oblici volontiranja oznaeni su od strane preko etiri petine roditelja iz uzorka kao neto to od njih u toku protekle godine niko iz kole nije traio. Neto se manji procenat opredjeljuje za odgovor nikada kada je u pitanju organizovanje drutveno-kulturnih i sportskih aktivnosti, to je korespondentno sa odgovorima direktora, koji smatraju da su aktivnosti koje na najbolji nain angauju roditelje: dogaaji, proslave i vannastavne aktivnosti, sreivanje kole i dvorita, te organizacija ekskurzija i slobodnog vremena 10. Izgleda da je vannastavni domen kolskog ivota onaj oblik volontiranja koji kole, ako je suditi po odgovorima roditelja i direktora, neto ee od drugih aktivnosti, praktikuju kada je u pitanju saradnja sa roditeljima. Svakako, evidentno je da ak i u tom domenu nijesmo dobili zadovoljavajue podatke. Saradnja u pogledu volontiranja, evidentno, nije posebno izraena. Jo uvijek je na snazi gledanje na kolu kao jednu od institucija Ministarstva, nikako kao na ustanovu koja pripada lokalnoj zajednici. kola, sa svoje strane, oigledno nam pokazuju ovi odgovori, ne angauje roditelje kada su u pitanju pojedini oblici volontiranja. Koliko je to dobro, viestruko je diskutabilno pitanje. Naime, jo uvijek se za svaki infrastrukturni problem u koli, za pomo oko organizovanja razliitih manifestacija i sl. eka finansijska pomo, a time i odobrenje, od Ministarstva, koje je praktino zatrpano zahtjevima ove vrste. Vjerovatno je to jedan od razloga to nije rijedak sluaj da su materijalno-tehniki uslovi u kolama poesto prilino ispod neophodnog nivoa. Rjeavanje ovog i analognih problema na nivou lokalne zajednice (iji su lanovi i sami roditelji) znailo bi ubrzanje odstranjivanja potekoa za rad kole. Ipak, direktori su u velikom broju (51 odgovor) istakli da su im roditelji pruili izuzetnu pomo kad je renoviranje kole u pitanju. Uporedimo li to sa odgovorima roditelja, zapaamo znaajnu razliku no, moda se nesaglasnost krije u tome da su se direktori obraali jedino savjetima, a ne svim roditeljima. Takoe, prilino je neracionalno to to kole u velikom procentu ne koriste roditelje kao pomo u realizaciji nastave. Nastavnici se u kontinuitetu ale da ne mogu da stignu da realizuju sve to im programi trae, pa zato se onda, u situacijama koje to dozvoljavaju, ne obrate roditeljima za pomo? Roditelj moe djeci predstaviti svoje zanimanje, ukoliko je strunjak za oblast koja se izuava, moe pomoi nastavniku u organizovanju zanimljivih asova, roditelj novinar je kompetentan da pomogne oko voenja odgovarajue sekcije (takav smo primjer zabiljeili u toku intervjuisanja 11), a slina je situacija i sa mnogim drugim vannastavnim, ali i nastavnim aktivnostima. Zato kole ne koriste takve mogunosti, teko je rei, ali svakako da je jedan od razloga tradicionalistika podvojenost kole i porodice. Jednostavno, mogue je da nastavnik osjea nepovjerenje i bojazan ukoliko bi u njegov sigurni prostor uao neko od roditelja. Svakako da ni kola nije u potpunosti odgovorna za takvu podjelu preesto i sami roditelji pokazuju samo interesovanje za ocjene djeteta, a malo kad je njihovo zanimanje utemeljeno na realnom, irem i objektivnijem shvatanju nastavnog procesa. Na naredni niz pitanja odgovarali su samo roditelji koji su dobili odgovarajue pozive od strane kole, tako da, jasno je iz prethodne tabele, veliki broj ispitanika iz ukupnog uzorka nije odgovarao. Procenti se odnose samo na one koji su odgovorili na pitanje.
Izvjetaj Unapreenje inkluzivnosti i kvaliteta u obrazovanju istraivanje sa direktorima osnovnih kola, str. 27. Unapreivanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u Jugoistonoj Evropi; metod grupni intervju, 2009; Forum MNE i CEPS
10 11

17

Tabela br. 12 Odnos prema volontiranju ako Vas je kola pozvala, da li je neko iz porodice uestvovao u:
NE SJEAM SE ODGOVO RILO (IZRAEN OU FREKVEN JEDNOM NIKADA VEINU PUTA SVAKI PUT

Odravanju ili poboljanju kolske infrastrukture ienje, kreenje, gradnja...? Pomoi u vezi sa sportom, drutveno-kulturnim aktivnostima (predstave, koncerti, izleti...)? Pomoi oko nastave prianje pria, predstavljanje nekog zanimanja, sviranje, pomo nastavnicima oko predavanja? Pomoi oko kolskih uslunih aktivnosti (biblioteka, dvorite, kuhinja)?

4,7

3,1

21,1

70,3

0,8

1028

6,7

4,0

23,0

64,4

1,7

751

4,5 6,1

5,8 3,8

28,2 27,5

59,0 61,8

2,6 0,8

1000 1025

Roditelji su se u velikom procentu odazvali na pozive koje im je kola uputila u vezi sa razliitim oblicima volontiranja. No, jasno je da ove rezultate moramo relativizovati s obzirom na to da je rije o manjem (znaajno manjem u odnosu na ukupni anketirani uzorak) broju roditelja. Teko je na osnovu ovih podataka procjenjivati kako bi reagovao itav uzorak, a kamoli populacija roditelja u Crnoj Gori. Tabela br. 13 Da li bi kola trebalo da trai od roditelja volonterski rad tipa:
NE ZNAM VJEROVA TNO NE VJEROVA TNO DA DA NE

Odravanja ili poboljanja kolske infrastrukture ienje, kreenje, gradnja...? Pomoi u vezi sa sportom, drutveno-kulturnim aktivnostima (predstave, koncerti, izleti...)? Pomoi oko nastave prianje pria, predstavljanje nekog zanimanja, sviranje, pomo nastavnicima oko predavanja? Pomoi oko kolskih uslunih aktivnosti (biblioteka, dvorite, kuhinja)?

41,6

14,7

13,9

16,3

13,2

18,0

8,5

29,0

34,3

10,0

28,8 31,7

10,6 13,4

22,4 20,8

23,9 20,3

14,3 13,5

Oigledno je da su uprave kola dosta dobro procijenile stavove roditelja kada je u pitanju volonterska pomo. Mada, vidljivo je iz tabele br. 13, odgovori roditelja su izuzetno neujednaeni praktino skoro da imamo U distribuciju, to svjedoi o bipolarnim pogledima na postavljena pitanja. 18

Neto se izdvaja stav 41,6% roditelja koji smatraju da njihov posao nikako nije pomo na odravanju ili poboljanju kolske infrastrukture, po frekventnosti slijedi negiranje potrebe da se pomogne oko kolskih uslunih djelatnosti (31,7%), pa pomoi oko nastave (28,8%). Ipak, nezanemarljivi su odgovori i sa desne strane tabele, gdje su izloena miljenja roditelja da svi pomenuti elementi volonterskog odnosa prema koli mogu biti predmet njihove pomoi i angaovanja.

3. 4. Uee u donoenju odluka

Pitanje komunikacije na relaciji kola-roditelji veoma je delikatno i da bi se potpunije sagledalo neophodno je pozabaviti se razliitim vidovima mogue saradnje. Anketni upitnik sadrao je niz pitanja kojima se eljelo ispitati miljenje roditelja o tome kakva je i kolika njihova uloga kad je rije o odluivanju o nekim bitnim segmentima kolskog ivota, kao to su: finansijska pitanja, vannastavne aktivnosti, organizacija sportskih i kulturnih dogaaja u koli, pitanja koja se odnose na bezbijednost uenika i tome slino. Upravo je ovaj set pitanja usmjeren na identifikovanje stvarne ukljuenosti roditelja u kolski ivot. Koliko i kako se kola otvara prema roditeljima u smislu njihovog ukljuivanja u proces upravljanja, pitanja su koja u mnogo emu mogu pokazati stvarno povjerenje koje (ne) postoji izmeu porodice sa jedne i kole sa druge strane. Tabela br. 14 Da li vas je kola pozvala da iznesete miljenje u pogledu odluivanja o:
23 PUTA JEDNOM NIKADA VIE OD 3 PUTA NE SJEAM SE

Upravljanju kolskim finansijama? Vannastavnim aktivnostima (dodatne sportske aktivnosti, strani jezici, umjetnost...)? Organizaciji dogaaja u koli (proslave, ekskurzije...)? Pitanjima koja se tiu zdravlja i bezbjednosti uenika (uvari, prelazak ulice, kamere, droga, saradnja sa policijom? Sveukupnom upravljanju kolom smjene, vrijeme otvaranja, spajanje ili zatvaranje kola i odjeljenja, promjena lokacije, promjena tipa kole...? O obrazovnim temama sadraj lekcija, knjige, odabir i procjena nastavnika, optereenost aka, domai zadaci...? Miljenje o akom nasilju, izbacivanju iz kole i drugim pitanjima koja se tiu discipline?

87,1 58,0 35,6

4,2 15,1 28,5

4,2 15,1 20,2

3,1 7,2 13,8

1,3 4,5 2,0

55,0

18,9

15,2

7,3

3,6

75,1

10,6

7,4

3,7

3,1

70,8

13,7

8,6

3,8

3,1

59,4

16,3

14,7

5,8

3,8

19

Iz tabele br. 14 uoavamo izuzetnu unutranju konzistentnost odgovora veliki je procenat roditelja izjavio da im se kola nikada nije obratila za miljenje kad je rije o ponuenim segmentima upravljanja. Svakako, dominantno najvei procenat roditelja odluio se za odgovor nikada kad su u pitanju finansijska pitanja (87,1%), po frekventnosti slijede tri etvrtine roditelja koji procjenjuju da ih iz kole nikada nijesu konsultovali u vezi sa elementima sveukupnog upravljanja kolom (organizacija nastave po smjenama, otvaranje i zatvaranje kola i odjeljenja i tome sl.). Ogroman je procenat i respondenata (preko 70%) koji konstatuju da nikada nijesu pitani da daju miljenje o obrazovnim pitanjima. Ni ostali ponueni oblici uea u upravljanju nijesu prepoznati na znaajno drugaiji nain od strane roditelja nikada u vezi sa njima nijesu konsultovani roditelji u intervalu 55 59%. Izuzetak predstavlja organizacija dogaaja u koli (35,6% nikada nije konsultovano). to se tie direktora, prisutna je rezerva prema roditeljima kad je rije o strunim aspektima nastave, kadrovskoj politici i finansijskim pitanjima 12. Odgovori i jedne i druge ispitivane grupe su veoma saglasni. Ipak je u odnosu na ostale ispitivane segmente neto povoljnija situacija kad su u pitanju odluivanje o: organizaciji dogaaja u koli, vannastavnim aktivnosima, pitanjima koja se tiu zdravlja i bezbijednosti i discipline uenika. Uslovno reeno, u odnosu na npr. upravljanje finansijama i obrazovnim temama, ipak je rije o segmentima koji su manje osjetljivi i u odnosu na koje je mogua vea transparentnost bez bojazni da e roditelji previe zai u interni sistem kole i time, eventualno, ugroziti autonomiju kolske uprave i nastavnikog kadra. Takoe, evidentno je da u vezi sa nekim pitanjima kola prosto mora konsultovati roditelje u veoj (ali jo uvijek ne i u dovoljnoj) mjeri. Rije je, prije svega, o pitanjima bezbijednosti uenika i njihove discipline. Rezultati grupnog intervjua pokazuju da su roditelji izuzetno zabrinuti, a naroito su izdvojili sljedee segmente: problem narkomanije (naveden je primjer u kolskom dvoritu uoena je osoba koja se bavi trgovinom narkoticima), kockanja (blizu kolskih objekata este su kladionice), saobraajna bezbijednost, nasilje meu vrnjacima 13 Teme koje se tiu finansiranja omeen su prostor. Nije neumjesno zapitati se zato ako svakodnevno ujemo direktore kako se ale na lo materijalni status kole u drutvu. ta, u takvim okolnostima, moe biti predmetom informacione i upravljake zatite? Zar ne bi bilo bolje uiniti stanje vidljivim veem broju ljudi (posebno roditelja) u nadi da e barem dio problema biti rijeen? Takoe, veoma je interesantna i situacija da roditelji nijesu u znaajnijem procentu konsultovani ni kad su u pitanju obrazovni segmenti (sadraj lekcija, knjige, odabir i procjena nastavnika, optereenost aka, domai zadaci i sl.). Ovo je, jasno je, omeen vrt u koji nije poeljno pozivati nikoga. Svakako, nikako ne bi bilo dobro insistirati na tome da se roditelji ili bilo ko ko nema nastavniko zvanje pitaju uvijek za sve elemente iz obrazovnog domena. No, nije li u izvjesnoj mjeri obaveza kole da makar s vremena na vrijeme (moda putem ankete ili intervjua), posebno u uslovima korjenitog reformisanja vaspitno-obrazovnog sistema, zatrai od roditelja informacije o tome kako i koliko djeca ue kui, kako se osjeaju u koli mogu li da se snau u dovoljnoj mjeri i slino kako razumijevaju lekcije koje prezentuje nastavnik ili kako upotrebljavaju udbenik, kakva su djeija interesovanja, ta ih posebno privlai, da li je djeci potrebna dopunska pomo oko savlaivanja sadraja nastave i tome slino. Rije je, jasno je, o znaajnim pitanjima, ali i elementima koji nikako ne bi mogli ugroziti nastavniku autonomiju. Naprotiv, u mnogo emu bi poznavanje odgovora na prethodno postavljena pitanja moglo pozitivno uticati na kvalitet nastavnog procesa. Svakako, nije lako niti jednostavno doi do svih tih informacija, ali, nije u pitanju ni nepremostiva potekoa.

Izvjetaj Unapreenje inkluzivnosti i kvaliteta u obrazovanju istraivanje sa direktorima osnovnih kola, str. 29. Unapreivanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u Jugoistonoj Evropi; metod grupni intervju, 2009; Forum MNE i CEPS, str. 3.
12 13

20

Tabela br. 15 Ako je miljenje traeno, da li ste ga izloili u vezi sa:

NE SJEAM SE NEMA ODGOVO RA (FREKVE NCIJA) JEDNOM NIKADA VEINU PUTA SVAKI PUT

Upravljanjem kolskim finansijama? Vannastavnim aktivnostima (dodatne sportske aktivnosti, strani jezici, umjetnost...)? Organizacijom dogaaja u koli (proslave, ekskurzije...)? Pitanjima koja se tiu zdravlja i bezbjednosti uenika (uvari, prelazak ulice, kamere, droga, saradnja sa policijom? Sveukupnom upravljanju kolom smjene, vrijeme otvaranja, spajanje ili zatvaranje kola i odjeljenja, promjena lokacije, promjena tipa kole...? Obrazovnim temama sadraj lekcija, knjige, odabir i procjena nastavnika, optereenost aka, domai zadaci...? akim nasiljem, izbacivanjem iz kole i drugim pitanjima koja se tiu discipline?

1,5 7,4 5,5

7,5 3,7 2,4

29,9 23,3 21,6

61,2 65,4 69,6

0 0,2 0,8

1022 723 435

2,9

7,5

23,2

65,9

0,4

678

3,6

4,4

25,4

65,5

0,8

904

7,0 6,6

4,7 6,4

25,6 24,0

62,5 62,1

0,3 0,9

855 731

Roditelji ije je miljenje traeno od strane kole istiu da su se u velikom procentu i odazvali na poziv da se ukljue u upravljanje markiranim segmentom kolskog ivota. Za najvii stepen odazivanja na zatraeno miljenje u nekom od pitanja odgovori se kreu u intervalu 6170%. Uz preko 20% onih roditelja koji su zatraeno miljenje izloili veinu puta, zaista je rije o ozbiljnom i odgovornom reagovanju na zahtjev kole. esto smo u prilici da nam se zatrai miljenje o nekom pitanju, mi ga izloimo, ali i dalje je veliko pitanje da li e to miljenje biti uvaeno. Prije svega, ne mora da znai da je izloeni stav i ispravan i primjenljiv, ali nije rijedak sluaj ni da onaj ko trai miljenje to ini samo forme radi, bez ozbiljne namjere da ga i uvai. Jasno je, dakle, da u interpretaciji stepena uvaavanja datog miljenja moramo imati na umu mnoge faktore i biti veoma oprezni prilikom donoenja zakljuaka. Tabela br. 16 Ako je miljenje traeno i izloeno, da li je i uvaeno u vezi sa:
UGLAVN OM JESTE U POTPUNO STI UGLAVN OM NIJE NE SJEAM SE NE

Upravljanjem kolskim finansijama? Vannastavnim aktivnostima (dodatne sportske aktivnosti, strani jezici,

1,5 0,5

9,1 7,0

58,3 52,3

28,8 34,0

2,3 6,3 21

umjetnost...)? Organizacijom dogaaja u koli (proslave, ekskurzije...)? Pitanjima koja se tiu zdravlja i bezbjednosti uenika (uvari, prelazak ulice, kamere, droga, saradnja sa policijom? Sveukupnom upravljanju kolom smjene, vrijeme otvaranja, spajanje ili zatvaranje kola i odjeljenja, promjena lokacije, promjena tipa kole...? Obrazovnim temama sadraj lekcija, knjige, odabir i procjena nastavnika, optereenost aka, domai zadaci...? akim nasiljem, izbacivanjem iz kole i drugim pitanjima koja se tiu discipline? 1,8 4,4 57,0 31,6 5,2

0,6

6,7

59,3

28,6

4,8

5,8

64,7

25,3

3,7

0,4

0,4 0,8

8,6 4,6

59,9 61,6

26,2 27,2

5,0 5,6

Na svim tvrdnjama (osim kada je u pitanju sveukupno upravljanje kolom, u smislu smjena rada, otvaranja i zatvaranja kola i odjeljenja, promjena lokacije, tipa kole i sl.) odgovori tee pozitivnom vrednovanju dato miljenje roditelja uglavnom je uvaeno (vei procenat odgovora 5262%) i uvaeno u potpunosti (2634%). Ako je suditi po odgovorima roditelja, situacija je izuzetno povoljna u ovom segmentu. Dakle, kolske uprave odnose se sa punim potovanjem i veoma odgovorno prema miljenju i stavovima roditelja koje se odnosi na razliita pitanja upravljanja kolom. Znaajno manji procenat roditelja smatra da je miljenje koje su dali u vezi sa sveukupnom organizacijom kolskog reima (smjene itd.) uvaeno. Logian je i oekivan takav odgovor ako se ima u vidu injenica da i nije uopte lako (pod uslovom da se o ovoj problematici moe razgovarati na nain da se ispotuju razliite potrebe i interesovanja) uvaiti individualne zahtjeve u uslovima aktuelnog razrednopredmetno-asovnog sistema, koji podrazumijeva izrazito komplikovanu metodologiju izrade rasporeda smjena, raspodjele u odjeljenja i sl. to se tie zatvaranja kola ili odjeljenja, rasformiranja pojedinih malobrojnijih odjeljenja u veim kolama, injenica je da je u pitanju uestala pojava u posljednjih nekoliko godina. Naalost, ponekad oni koji su zadueni za donoenje takvih odluka zaboravljaju da racionalizacija (koju tretiramo kao nunost) mora biti optimizacija. To, zapravo, znai da racionalizovati nije jednostavno rjeenje u smislu smanjenja broja odjeljenja, nastavnika, kola, pedagoga itd. po svaku cijenu, ve se, prvenstveno, mora voditi rauna o tome da kvalitet vaspitno-obrazovnog sistema ne smije biti ugroen. Interesi djece uvijek moraju biti u prvom planu kola, uostalom postoji zbog njih. Koliko je u interesu djece da im nakon par godina zajednikog kolovanja sa odjeljenjem kao grupom vrnjaka kola rasformira tu sigurnu i dobro poznatu zonu zajednikog kolskog ivota i rada, druenja, igre i zabave, lako je odgovoriti. Otuda su i oekivani prethodni odgovori roditelja kada govorimo o pitanju vezanom za sveukupno upravljanje kolom.

22

Tabela br. 17 Da li je bi kola trebalo da trai miljenje roditelja kad je u pitanju:

VJEROVA TNO NE VJEROVA TNO DA NE ZNAM

Upravljanje kolskim finansijama? Organizacija vannastavnih aktivnosti (dodatne sportske aktivnosti, strani jezici, umjetnost...)? Organizacija dogaaja u koli (proslave, ekskurzije...)? Odluivanje o pitanjima koja se tiu zdravlja i bezbjednosti uenika (uvari, prelazak ulice, kamere, droga, saradnja sa policijom? Sveukupno upravljanje kolom smjene, vrijeme otvaranja, spajanje ili zatvaranje kola i odjeljenja, promjena lokacije, promjena tipa kole...? Odluivanje o obrazovnim temama sadraj lekcija, knjige, odabir i procjena nastavnika, optereenost aka, domai zadaci...? ako nasilje, izbacivanje iz kole i drugim pitanjima koja se tiu discipline?

45,6 11,8 35,6

15,0 7,4 28,5

13,4 28,6 20,2

17,9 44,1 13,8

DA

NE

7,9 8,0 2,0

6,7

3,4

25,7

60,1

4,2

29,2

12,5

17,6

32,1

8,7

23,2

12,0

26,8

30,3

7,6

11,6

6,1

29,8

45,7

6,7

Disperzija odgovora je u velikoj mjeri oekivana. Ipak je upravljanje brojnim pitanjima iz kolskog ivota izuzetno delikatan i odgovoran posao da bi ga bilo ko olako shvatao, a posebno je nemogue oekivati usaglaenost miljenja. Uz nezanemarljiv procenat neodlunih anketiranih roditelja (na pojedinim ajtemima takvih je skoro 9%, to s obzirom na veliinu uzorka nije niska frekvencija), odgovori ostalih su dispergovani od najnieg do najvieg stepena slaganja. Skoro polovina anketiranih roditelja smatra da bavljenje finansijskom problematikom kole nije i ne moe biti posao roditelja. Uz ove odgovore prikljuujemo i 15% onih koji istiu da to vjerovatno nije posao roditelja. Prema tome, njih ne treba ni konsultovati kad su takva pitanja na dnevnom redu. Ovi odgovori mogu nas povesti u vie pravaca razmiljanja, ini nam se, jednako vjerovatnih: 1. Roditelji smatraju da su finansijska pitanja interna stvar same kole ili odnosa kole sa Ministarstvom, nikako neto to treba da bude predmet interesovanja lokalne zajednice, pa ni samih roditelja. Time ova grupa roditelja dijelom ispoljava uvjerenje da to nije njihov posao (nijesu pozvani da to rade) i svako mijeanje bi znailo nepovjerenje u nain rada uprave kole. 2. Pojedinci, mogue je, nemaju dovoljno interesovanja za kolska pitanja uopte, pa ni za ona koja se tiu materijalne podloge. 23

3. Vjerovatno je i da se neki roditelji ne smatraju u dovoljnoj mjeri kompetentnima da uestvuju. 4. Svakodnevne obaveze roditelja, porodine i profesionalne, brojne su i ne ostavljaju pojedincima dovoljno vremena za bavljenje oznaenom problematikom. Svakako da su mogui i drugi putevi razmiljanja i procjenjivanja prezentovanog roditeljskog stanovita. No, ipak ne smijemo zanemariti ni one grupe roditelja koji pokazuju neto vie volje da se ukljue u finansijsko poslovanje kole (takvih je preko 30%). Oni su miljenja da bi kola trebalo da ih ukljui u razmatranje finansijske podloge rada. Vjerovatno procjenjuju da bi mogli doprinijeti adekvatnijem rjeavanju potekoa na koje se u praksi nailazi. Skoro tri etvrtine anketiranih roditelja istie da bi kola trebalo da ih konsultuje kad su u pitanju vannastavne aktivnosti. Logino je, a ini se i opravdano, ovakvo njihovo opredjeljenje. Roditelji bi, u sluaju da se zatrai njihovo miljenje, bili u prilici da iskau ona interesovanja svoje djece koja u koli nijesu u dovoljnoj mjeri prepoznata i potencirana, to je izvjesno s obzirom na broj uenika sa kojima radi svaki nastavnik. Takoe, moda bi roditelji mogli i da pomognu kad je organizacija vannastavnih aktivnosti u pitanju mnogo vie nego to je to u naoj dosadanjoj kolskoj praksi bio sluaj. Vie od 85% procenata roditelja miljenja je da bi ih kole morale konsultovati kad se odluuje o pitanjima koja se odnose na zdravlje i bezbijednost uenika 14. Ovakvom roditeljskom stavu niko ne bi mogao da prigovori. Jasna je i njihova zabrinutost za ovaj domen naroito je to sluaj sa brojnim gradskim kolama, lociranim uz prometne ulice, u kojima u jednoj smjeni ima i po 650 i vie uenika razliitog uzrasta, interesovanja, motivacije, vaspitnog nivoa i tome slino. Da bi kole bile bezbjedno mjesto za svu djecu, jasno je, uprave bi morale u maksimalnoj moguoj mjeri ukljuiti i roditelje u pitanja ovog tipa. Ve je naglaeno da roditelji istiu da njihovo miljenje koje se odnosi na kolske smjene, vrijeme otvaranja, spajanje ili zatvaranje kola i odjeljenja i tome sl. nije u dovoljnoj mjeri uvaeno od strane uprava kola ak i onda kad je bilo izneeno. Stavovi roditelja u pogledu ovog segmenta upravljanja imaju skoro tipian oblik U-distribucije po treina ih je otprilike na ekstermnim vrijednostima, 12,5% nije potpuno sigurno, ali vie vjeruje da to nije neto za ta bi ih kola trebala pitati, dok ih 17,6% misli da to vjerovatno nije njihov posao. Ve je, u analizi odgovora na prethodni set pitanja (da li je miljenje uvaeno u vezi sa ...?), u znaajnoj mjeri i ukazano na delikatnost problematke ponekad, i pored najbolje volje uprave kola nije mogue izai u susret svim razliitim potrebama i zahtjevima uenika i njihovih roditelja. No, to ne znai da o ovim pitanjima i ne treba razgovarati sa roditeljima. Svakako da e otvaranje problematike iz ovog korpusa prema roditeljima izvjesno ponekad pomoi i upravi kola da doe do adekvatnih rjeenja. Odluivanje o sadraju lekcija, knjigama, odabiru i procjeni nastavnika, optereenosti aka, domaim zadacima i slinoj tematici iz obrazovnog domena, po miljenju 57% roditelja, trebalo bi da bude neto o emu e se razgovarati i sa njima. Zaista, umjesno je zapitati se o tome kolike su i kakve mogunosti izbora roditelja kad je rije o osnovnokolskom obrazovanju njihovog djeteta. U najboljem sluaju, roditelji (naravno, ukoliko imaju dovoljno hrabrosti i odlunosti ili, pak, ukoliko poznaju nekoga iz kole) ponekad mogu da biraju uitelja ili kolu, ali svi ostali segmenti kolskog ivota, ini se, van su njihove mogunosti izbora.

14

Unapreivanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u jugoistonoj Evropi; metod grupni intervju, 2009; Forum MNE i CEPS, str. 3.

24

Preko 75% roditelja istie miljenje da bi ih kola morala konsultovati i kad je u pitanju disciplina 15 u koli. Zadueni za kuno i porodino vaspitanje, roditelji se logino zanimaju i za onaj dio dana kada dijete nije u njihovoj blizini. U okviru Izvjetaja o istraivanju sa direktorima, takoe je naglaeno da je uticaj roditelja na praktini ivot kole, kao jedan od aspekata participacije roditelja, sasvim nezadovoljavajui. 16
3. 5. Samoinicijativno uee

No, da li su roditelji pokuali da iniciraju neku od ideja, tj. da li su samoinicijativno reagovali u vezi sa nekim pitanjima kolskog ivota? I to je, naravno, bilo jedno od pitanja koja su im postavljena u upitniku. Tabela br. 18 Da li ste samoinicijativno pokuali da utiete na neto?
23 PUTA JEDNOM NIKADA VIE OD 3 PUTA NE SJEAM SE

Samostalno uee Sa drugim roditeljima

83,2 89,1

10,1 7,2

4,4 1,8

1,0 0,4

1,3 1,4

Ogroman procenat roditelja nikada nije samostalno pokuao da iznese neko svoje miljenje u vezi sa kolskim pitanjima ak 83,2%. Neto vie od toga (89%) roditelja nikada nije u saradnji sa drugim roditeljima pokualo da utie na neki uoeni problem ili da iznese ideju. Ukupno je 179 roditelja izjavilo da je samostalno reagovalo na neka pitanja. Navodimo frekvencije njihovih odgovora i pitanja na koja su reagovali u tabeli br 19. Tabela br. 19 Ako ste pokuali da utiete na neto samoinicijativno, ta je to bilo?
N

Ocjene Zbog drugog djeteta Disciplina Konflikti meu vrnjacima Nastavnikov stav prema djetetu Nasilno ponaanje starijeg djeteta prema mlaem Uslovi u koli Prevoz do kole Sugestije u vezi sa nastavom Problemi u vezi sa radom nastavnika

61 20 15 14 14 8 5 5 5 4

Unapreivanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u Jugoistonoj Evropi; metod grupni intervju, 2009; Forum MNE i CEPS, str. 3. 16 Izvjetaj Unapreenje inkluzivnosti i kvaliteta u obrazovanju istraivanje sa direktorima osnovnih kola, str. 29.
15

25

Najvei broj reakcija roditelja odnosio se u protekloj kolskoj godini na ocjene. Lako je pretpostaviti da je rije o nezadovoljstvu datom ocjenom. Problematika ocjenjivanja je delikatna i viestruko uslovljena razliitim faktorima koji se odnose na uenika, nastavnika i nastavno gradivo. Nastavnici nijesu presreni kad roditelji reaguju na ocjene date djetetu smatraju da im je u tim situacijama autonomija naruena. Preesto se mnogi od njih nau u situaciji da im pojedini roditelji saoptavaju da dijete kui zna sve, a ta se deava u koli... Jasno je, roditelj je u velikoj mjeri subjektivan procjenjiva. Nedostaje mu mo realnog i nepristrasnog sagledavanja djetetovog napredovanja i stepena usvojenog znanja upravo ono to nastavnik ima u potrebnoj mjeri. Takoe, veina roditelja nije ni upuena u kompleksnu dokimoloku problematiku oni, jednostavno, nijesu strunjaci za ocjenjivanje. Sve su to, a sigurni smo da ih ima jo, veoma ozbiljni argumenti koje nastavnici nedvojbeno uvijek mogu upotrijebiti kad ele da se odbrane od roditelja po ovom pitanju. No, miljenja smo da roditelji imaju pravo iskazati svoje ili djetinje nezadovoljstvo ocjenom, a nastavnik je taj koji mora imati priliku da ocjenu i obrazloi i, eventualno, ukae na mogue pravce u kojima bi trebalo uloiti dodatne napore kako bi stanje bilo popravljeno. Ovaj problem smatramo samo jo jednim u nizu faktora koji se tiu otvorenosti-zatvorenosti u komunikaciji kola-roditelji. Razliita pitanja koja se odnose na konflikte, nasilje, disciplinu u koli izdvojena su od strane jednog broja roditelja. uvena je teza da su vrnjaci esto nemilosrdni jedni prema drugima, a posljednjih godina, moda i decenija, u mnogim kolama su pitanja o disciplini svakodnevno predmet razgovora, ali se rjeenja sporo i teko pronalaze. Nastavnikov stav prema djetetu inicirao je reakciju 14 roditelja. O emu se radi, jasno je, ne moemo znati, kao to ne moemo ni procijeniti da li su roditelji objektivno vrednovali uoene situacije. Skoro 70% roditelja koji su samoinicijativno reagovali na neke od prethodno navedenih situacija istiu da su u velikoj mjeri ili u potpunosti ostvarili ciljeve svojih posjeta kolama. Tabela br. 20 Rezimiranje o donoenju odluka:
VJEROVA TNO NE VJEROVA TNO DA NE ZNAM

Da li smatrate da ste sposobni da uestvujete u donoenju odluka lino ili kao porodica? Da li smatrate da vam je to dunost? Da li smatrate da to moe biti od pomoi vaem djetetu?

5,7 8,1 2,5

4,6 11,7 7,9

40,3 33,7 35,4

41,2 34,3 43,3

DA

NE

8,0 11,6 10,4

Koncentracija odgovora usmjerena je ka pozitivnoj procjeni vlastite sposobnosti (ili kompetencije nekog od lanova porodice). Analogno je pozitivno vrednovan i aspekat osjeaja dunosti da se preuzme uee u pitanjima upravljanja kolom, a identifikovan je i pretpostavljeni pozitivni uticaj na dijete.

26

Naroito nam je interesantno da nije beznaajan broj onih roditelja koji u vezi sa ovim pitanjima nemaju jasno miljenje od 8 do 11,6% ih je odgovorilo na pitanja ne znam.

4. Uloga u raznim tijelima

4. 1. Odjeljenjski predstavnik i lan kolskog odbora

Savjeti roditelja su konsultativna tijela koja se formiraju na nivou kole. Svako odjeljenje bi trebalo da ima svog predstavnika u savjetu. Dalje se iz savjeta bira po jedan lan kolskih odbora, ime su roditelji u prilici da direktno utiu na mnoge odluke, pa i na izbor direktora kole. Tabela br. 21 Da li ste se Vi ili neko iz Vae porodice prihvatili imenovanog poloaja u toku protekle 3 godine?
JEDNOM NIKADA NE SJEAM SE 2 PUTA 3 PUTA

Odjeljenski predstavnik lan kolskog odbora, udruenja nastavnika i roditelja ili nekog slinog tijela

81,7 78,3

10,2 11,6

4,2 6,5

2,2 2,1

1,8 1,6

Odgovori roditelja su oekivani u velikoj mjeri. Savjeti roditelja, kolski odbori i druga tijela i ne broje prevelik broj lanova da bismo mogli oekivati da je vei procenat roditelja bio ukljuen u rad ovih i slinih tijela na nivou kole. Vie od etiri petine anketiranih istie da ni oni niti lanovi njihovih porodica nijesu bili roditeljski predstavnici u toku posljednje tri godine. Deset posto anketiranih je jednom u proteklom trogodinjem periodu bilo na poziciji odjeljenskog predstavnika, 4,2% dva puta, a 2,2% ak tri puta. Posljednja grupa odgovora je prilino nejasna ako se uzme u obzir da se odjeljenski predstavnik bira na period od 2 godine dakle, u trogodinjem periodu nemogua su tri izbora. No, moda se odgovor krije u tome da su ispitanici raunali broj godina, a ne broj mandata na koje su birani. Vie od tri etvrtine anketiranih roditelja u posljednje tri godine nije se nalo ni u ostalim tijelima i udruenjima, kao to su kolski odbori, udruenja nastavnika i roditelja i tome slino. Tabela br. 22 Vrednovanje kompetentnosti, dunosti i mogunosti da se na naznaeni nain pomogne djetetu:
NE ZNAM VJEROVA TNO NE VJEROVA TNO DA DA NE

Da li smatrate da ste sposobni da preuzmete bilo koju od pomenutih uloga vi ili neko drugi iz vae porodice? Da li smatrate da vam je to dunost? Da li smatrate da to moe biti od pomoi

13,1 17,6 8,6

6,1 11,4 6,7

36,2 30,5 33,0

34,9 26,9 37,3

9,5 13,1 14,1 27

vaem djetetu? U ukupnom skoru, odgovori i dalje tee pozitivnom vrednovanju. Roditelji, dakle, pozitivno vrednuju svoje kompetencije kada je u pitanju njihovo mogue uee u radu razliitih tijela ili udruenja na nivou kole. Oni (preko 50%), takoe, uviaju i da je to njihova obaveza ijim bi ispunjavanjem uistinu mogli pomoi djeci. Ovi odgovori, pod uslovom da su zaista duboko promiljeni i maksimalno iskreni, predstavljaju pozitivno svjedoanstvo o spremnosti roditelja da se vie ukljue u kolski ivot djece. Ako je tako, zato nae kole ne iskoriste takvu otvorenu spremnost kao znaajan resurs?
4. 2. Procjena komunikacije izmeu roditelja i kole

Anketnim upitnikom je od roditelja traeno da procijene stepen prisutnosti nekih faktora koji bi mogli uticati na kvalitet i kvantitet dvosmjerne komunikacije na relaciji kola-roditelji. Ako je suditi po dobijenim procjenama, veina istie da ponueni prediktori ne predstavljaju komunikacionu barijeru. Naroito raduje injenica da je 61,4% roditelja odluno negiralo da su roditelji i kola obino u sukobu, a za isti stav se opredijelilo i 87,5% direktora. Uz treinu odgovora skalnog nivoa uglavnom se slaem, izgleda da je preko 90% roditelja uvjereno da taj pomenuti sukob ne postoji u stvarnosti. Ovo je, svakako, odlina podloga za razvoj raznovrsne i otvorene saradnje. Tabela br. 23 DRUGI prediktori i medijatori:
UGLAVN OM SE NE SLAEM NE ZNAM NEMAM STAV UGLAVN OM SE SLAEM SLAEM SE U VELIKOJ MJERI UOPTE SE NE SLAEM 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Roditelji nisu zainteresovani za uee u kolskim aktivnostima Roditelji nemaju vremena da se informiu o kolskim aktivnostima Roditelji ne znaju kako da komuniciraju sa nastavnicima/uiteljima Nastavnici/uitelji nisu zainteresovani za komunikaciju sa roditeljima Nastavnici/uitelji imaju previe posla da bi komunicirali sa roditeljima kola stvarno nema kapaciteta komunikaciju sa svim roditeljima Roditelji i kola su obino u sukobu Nastavnici/uitelji ne znaju stvarno kako da komuniciraju sa roditeljima za

45,1 41,2 47,9 48,9 52,4 52,0 61,4

55,1

29,4 35,3 37,5 39,2 36,2 34,2 30,1

36,3

16,3 16,5 9,5 8,1 7,4 8,2 3,8

5,4

6,8 4,8 2,8 2,0 1,9 2,2 1,2

1,5

2,4 2,2 2,2 1,4 1,8 3,4 3,4

1,5

Odnosi na liniji roditelji-nastavnici esto su bili, a i danas su, esta tema kojima se bave strunjaci iz obrazovne djelatnosti. Stoga je i procijenjeno, a naravno, impuls je stigao sa grupnih intervjua 17 da bi ovi odnosi mogli biti od znaaja za uspostavljanje kvalitetne saradnje. No, 55% roditelja istie da nastavnici zaista znaju kako da komuniciraju sa njima (81,3% direktora iznosi identian stav), a 36% misli da je to uglavnom sluaj. Interesantno je da se ispitanici u neto manjem procentu opredjeljuju da pozitivno okarakteriu kvalitet ove komunikacije kada je u pitanju obrnut smjer. Naime, 45%
Unapreivanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u Jugoistonoj Evropi; metod grupni intervju, 2009; Forum MNE i CEPS
17

28

respondenata misli da su i roditelji uvijek jednako dobri uesnici u komunikaciji (sa im se slae i 53,1% direktora), a 29% njih procjenjuje da je to uglavnom sluaj. Evidentna je razlika u korist nastavnika. Ako je rezultat posljedica samokritinosti, onda je zaista u pitanju visok stepen ozbiljnosti sa kojim se ova problematika shvata. Takoe, roditelji istiu i visoku spremnost koju nastavnici pokazuju u odnosu na komunikaciju sa njima (u ukupnom skoru, skoro 90% misli da su nastavnici uglavnom i uvijek zainteresovani za saradnju, to potvruje i 71,9% direktora). Jesu li nastavnici preoptereeni radom sa uenicima da bi jo bili u obavezi da ee razgovaraju i sa njihovim roditeljima? Po miljenju naih ispitanika, to nije tako. Skoro 90% roditelja ne slae se sa tvrdnjom da nastavnicima preoptereenost ne dozvoljava da se vie posvete saradnji sa roditeljima. Kao zavrni dio analize ovog niza pitanja naveemo procjene roditelja o vlastitoj zainteresovanosti i miljenju koliko im dnevne obaveze dozvoljavaju da se detaljnije i ee zanimaju za pitanja iz kolskog ivota. Nije, naravno, rije o vrednovanjima koja se mnogo razlikuju u pogledu frekvencija od prethodnih, ali je svakako rije o neemu na ta nam je ukazana posebna panja u okviru grupnih intervjua. Naime, skoro je kao opti stav istaknuto da roditelji ne pokazuju dovoljno interesovanja za aktivnije uee u ivotu kole, kao i da onima koji bi takvo zanimanje eventualno ispoljili svakodnevne obaveze ne dozvoljavaju aktivnije uee 18. No, odgovori anketiranih oponentni su stavovima intervjuisanih. Naime, visok procenat (45%) roditelja nije saglasan sa tvrdnjom da roditelji nijesu zainteresovani, dok 29% istie stav uglavnom se ne slaem. Veoma je slina situacija i sa vrednovanjem raspoloivog vremena najmanji stepen slaganja sa ponuenom tvrdnjom istie vie od 41%, a nivo uglavnom se ne slaem markiralo je vie od 35% roditelja. Dakle, pojavila se nezanemarljiva nekorespondentnost u odgovorima dobijenim putem grupnog intervjua i onima do kojih se dolo anketom. Same tehnike ispitivanja miljenja u mnogo emu su mogle imati uticaja na odgovore, u smislu da grupni intervju ipak potencira bogatu interakciju meu uesnicima i stvaranje situacija u kojima se prilino otvoreno obrazlae miljenje sagovornicima koji pruaju podrku ili, pak, reaguju negiranjem. U svakom sluaju, iznesene teze skoro uvijek budu temeljno obrazloene i potkrijepljene primjerima. Anketiranje ne dozvoljava znaajniju fleksibilnost prethodno opisanog tipa, ali je njegova znaajna prednost u tome to prua mogunosti kvantitativne obrade podataka. U svakom sluaju, odgovori naih ispitanika kazuju da roditelji imaju dovoljno vremena i interesovanja za intenzivnu komunikaciju sa kolom. Direktori su, takoe, procjenjivali komunikacione barijere. Njihovo je miljenje da su glavna prepreka za uspjenu komunikaciju sami roditelji, i to njihova nezainteresovanost (saglasno sa grupnim intervjuima), nedostatak vremena i komunikacionih vjetina 19. Roditeljima je ponuena i mogunost da navedu i neke druge barijere u komunikacionom procesu na liniji roditelji kola. Odgovori su, oekivano je, razliiti. Izdvajamo one nafrekventnije: uobiajena praksa (20), prevelika zauzetost roditelja (previe dugo radno vrijeme 15), kola ne poziva i ne informie roditelje (11), roditelji se obino pozivaju kada problem postane ozbiljan (3), roditelji ne mogu uticati ni na ta (2)...

Unapreivanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u Jugoistonoj Evropi; metod grupni intervju, 2009; Forum MNE i CEPS 19 Izvjetaj Unapreenje inkluzivnosti i kvaliteta u obrazovanju istraivanje sa direktorima osnovnih kola, str. 27.
18

29

4. 3. Miljenje roditelja o stepenu otvorenosti kole

Roditelji su procjenjivali stepen otvorenosti kole (tabela br. 24). Tabela br. 24 Percepcija otvorenosti kole:
DONEKLE SE SLAEM NE ZNAM NEMAM STAV APSOLUT NO SE SLAEM SLAEM SE U VELIKOJ MJERI NE SLAEM SE Odjeljenski nastavnik/uitelj me/nas tretira sa potovanjem Ja/Mi moemo lako da razgovaramo sa odjeljenskim nastavnikom/uiteljem o mom/naem djetetu Ja/Mi smo se sastali sa kolskim pedagogom/psihologom Bar jedan lan porodice esto ode u kolu (ovo se ne odnosi na uzimanje djeteta posle kole) (ne odnosi se na drugu djecu ili lana porodice koji eventualno radi u koli) Kada bih ja/kada bismo mi rekli neto nastavniku/nastavnicima/uitelju mog djeteta oni bi razumjeli Ja/Mi nikada ne bismo razgovarali sa direktorom kole jer je veoma zauzet Roditelji u razredu naeg djeteta bi sasluali ako bih ja/mi eleli da razgovaramo sa njima o nekom problemu

1,4 1,0
29,0 Nikada

7,0 6,7
29,4 Jednom

26,0 32,7
23,6 2-3 puta

64,8 59,1
14,3 vie od 3 puta

0,9 0,5
3,6

3,0

14,0

36,9

44,7

1,3

1,0 47,1 2,3

13,6 19,2 17,5

39,8 13,8 39,4

43,9 13,6 34,3

1,7 6,1 6,3

Nizom pitanja trailo se i miljenje roditelja u pogledu mogunosti komunikacije sa razliitim osobama iz kolskog konteksta razrednim starjeinom, nastavnicima, psihologom, pedagogogom, direktorom, a i o odnosima sa ostalim roditeljima. Generalno gledano, slika koju stvaraju odgovori roditelja iz uzorka vie je nego pozitivna. Po njihovom miljenju, saradnja je mogua sa svima, a to tvrdimo na osnovu njihove pozitivne percepcije pomenutih aktera vaspitno-obrazovnog procesa. Odjeljenske starjeine viene su od strane roditelja kao osobe sa kojima se moe lako i jednostavno razgovarati o razliitim pitanjima koja se tiu kole (32,7% roditelja slae se u velikoj mjeri, a 59,1% u potpunosti). Takoe, veliki broj roditelja osjea da ih razredne starjeine uvaavaju (vie od 90%). Situacija je slina i sa ostalim nastavnicima, direktorom, pa, u velikoj mjeri, i sa ostalim roditeljima. Neto su drugaije rasporeeni odgovori koji se odnose na komunikaciju sa kolskim pedagogom i psihologom. Po treina roditelja nikada nije razgovarala sa pedagogom ili psihologom ili je to uinila jednom. Ustaljena je praksa da se u pedagoko-psiholoku slubu javljaju samoinicijativno (dodue rijetko) ili po pozivu roditelji uenika koji imaju neke potekoe. Redovna saradnja roditelja tipinih uenika jo uvijek nije uobiajena u naim kolama, to je svakako neto to bi trebalo mijenjati.

30

4. 4. Percepcija roditelja Roma

Jedan dio uzorka ine roditelji Romi njih 64 ukupno. Na osnovu podataka kojima raspolaemo sa fokus grupa za oekivati je da je djeci pripadnicima romske populacije znatno tee ukljuivanje u kolski sistem nego njihovim vrnjacima ostalih nacionalnih pripadnosti 20 a, samim tim, realno je pretpostaviti i da ukljuivanje Roma roditelja u kolski ivot nije na reprezentativnom nivou. Prije svega (a takav smo problem imali i prilikom realizacije grupnih intervjua) jezik je poetna i kljuna barijera za ukljuivanje ove populacije u redovno funkcionisanje kola. Stoga se jedno od pitanja postavljenih Romima upravo odnosilo na njihovu procjenu vlastite jezike kompetencije koja se odnosi na jezik kojim se govori u koli (crnogorski srpski hrvatski bonjaki). Preko 80% (82,8%, tanije) roditelja smatra da oni dobro govore jezik lokalne sredine (prilikom realizacije grupnih intervjua istraivaki tim je naiao na znaajne jezike barijere svega dvoje od osmoro prisutnih govorilo je jezikom lokalne sredine), a procenat roditelja koji procjenjuju da njihovo dijete vlada tim jezikom je ak 87,5%. Dakle, jezike barijere nijesu izraene u znaajnijoj mjeri, ako je suditi po procjenama anketiranih roditelja. Takoe, razlika u korist djece mogla bi biti prepoznata kao barem djelimian uticaj kolovanja. Svakako, nezanemarljiv je i procenat onih koji istiu da oni sami ne vladaju dobro jezikom koji je slubeni, dakle, nastavni jezik. Takvih je meu roditeljima 17,2%, a meu djecom 10,9% (nedostaje 1,6% odgovora). Rije je o skoro petini anketiranih roditelja Roma i devetini uzorka djece na ije se kolovanje istraivanje odnosi. Ova djeca, jasno je, ne mogu pratiti nastavu, a ako u koli nema romskog asistenta, situacija je prilino zabrinjavajua. Tabela br. 25 Kakvo je kolovanje Roma u odnosu na ostalu djecu? Da, tee je mom Isto je djetetu
Da li je vaem djetetu tee da bude u koli nego ostalima? Da li vaem djetetu tee da ui kui nego ostaloj djeci koja nisu Romi? 39,1 57,8

Nedostaje odgovora
3,1

35,9

60,9

3,1

Roditelji Romi procjenjuju da je njihovoj djeci tee da ue u koli nego ostaloj djeci, onoj koja nijesu Romi (39,1%), a da im je, takoe, i uenje kui tee (35,9%). Vie od polovine anketiranih roditelja smatra da je teina kolskih obaveza jednaka za svu djecu bez obzira na to da li su ili nijesu Romi. Niko od roditelja nije se opredijelio da markira odgovor ne, lake je mom djetetu. U ukupnom skoru, podaci iznenauju. Opte je poznato da je romskoj djeci znatno tee iz vie razloga, ali nikako nije jasno da skoro tri petine anketiranih roditelja istiu da je isto. Kao razloge zato je tee romskom djetetu u koli, roditelji su naveli: neadekvatne reakcije i vrijeanja od strane druge djece (11 odgovora); dijete ne govori jezik dobro (5), dijete nema udbenike niti odjeu (3), slaba materijalna osnova ivota (3), potekoe sa praenjem lekcija (2). Ve ovi razlozi jasno kazuju da nije isto romskoj djeci i njihovim vrnjacima.

Unapreivanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u Jugoistonoj Evropi; metod grupni intervju, 2009; Forum MNE i CEPS, str. 13.
20

31

Romskom djetetu je tee da ui i kui jer: slaba je finansijska situacija, pa nema adekvatne uslove (19); nema udbenike (3); ne moe da prati gradivo (1). Tabela br. 26 Procjena pomoi kole romskoj djeci: Da Da li je vae dijete primilo korisnu dodatnu pomo od kole? Da li kola ini puno da pomogne romskoj djeci? Da li smatrate da bi kola mogla vie da uini da pomogne Romima? 46,9 Ne 53,1 Ne znam

20,3 70,3

64,1 23,4

12,5 6,3

Pitali smo Rome da procijene u kojoj su im mjeri i na koji nain kole pomogle, te da li misle da bi pomo kole mogla da bude intenzivnija i po kojim pitanjima. Odgovori koji se odnose na pitanje da li je kola pomogla djetetu su podijeljeni na dva prilino jednaka dijela neto vie od polovine opredijelilo se za odgovor ne, a ostali su odgovorili afirmativno. Pomo je, kako saoptava 30 roditelja (46,9%), stigla u vidu udbenika. Svega petina anketiranih smatra da kole ulau mnogo napora da bi pomogle ovoj djeci, a 70% ih je uvjereno da bi kole mogle intenzivirati svoju pomo. kole bi, po miljenjima anketiranih, mogle pomoi na sljedee naine: obezbjeivanjem odjee i obue (7); boljom zatitom od nasilnog ponaanja od strane ostale djece (7); doniranjem besplatnih korienih udbenika (5); podjelom svesaka i kolskog pribora (3); uvoenjem vie rada sa romskom djecom da bi bila aktivirana (3); besplatnom uinom (2); dodatnim (misli se dopunskim) asovima (2); socijalnim programima zatite (2)... Posebno izdvajamo 12 odgovora svaka pomo je dobrodola. Nemogue je ne konstatovati da je zaista rije o skromnim prijedlozima. Zahtjevi nijesu neostvarljivi, imamo pravo pretpostaviti, za veinu osnovnih kola u Crnoj Gori. Potrebno je, vjerovatno, malo vie volje i prepoznavanje potekoa sa kojima se Romi susrijeu kao problema koji se tiu lokalne zajednice u cjelini. Romski asistent u koli bi, naroito u situaciji kada postoje evidentne jezike barijere, trebalo da pomogne djeci ove populacije da bolje prate gradivo. No, ak 90,6% roditelja istie da u kolama koje pohaaju romska djeca nema nijednog asistenta. Neki roditelji (7,8%) nijesu uopte informisani po tom pitanju (to je poprilino nehatan stav sa njihove strane), a 1,6% roditelja kae da u koli radi vie od tri asistenta. S obzirom na injenicu da se tek u proteklih nekoliko godina radi ozbiljnije i sistematinije na inkluziji Roma u redovan vaspitno-obrazovni sistem u Crnoj Gori smatramo da bi romski asistenti morali biti u kolama ne samo kao pomo u komunikaciji djece i nastavnika, ve i kao ozbiljna spona izmeu romske zajednice uopte i kole, a time i lokalne zajednice u cjelini. Roditelj koji dobro govori jezik sredine, uesnica grupnog intervjua, radila je kao romski asistent, to vie nije sluaj. Istakla je da bi imala volje i dalje da radi, ak i bez materijalne nadoknade, a sa ciljem da pomogne svom narodu 21.

Unapreivanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u Jugoistonoj Evropi; metod grupni intervju, 2009; Forum MNE i CEPS, str. 13.
21

32

5. Predstavnici roditelja Fokus grupe dale su nam obilje raznovrsnog materijala kad su u pitanju savjeti roditelja u pojedinim kolama. Nevjerovatna je razlika koju smo identifikovali naili smo na kole u kojima savjeti uestvuju u svakom segmentu ivota i rada, gdje se odravaju redovni sastanci, ostvaruju razliite inicijative, ali i na one kole u kojima savjeti funkcioniu samo na papiru, gdje roditelji i ne znaju da postoji savjet, a kamoli ko je odjeljenski predstavnik i kakva je njegova uloga. 22 Zaista je zapaena upeatljiva disperzija miljenja roditelja, koja je time nevjerovatnija to znamo da se radi o kolama koje funkcioniu u nevelikom vaspitno-obrazovnom sistemu koji ima zajedniku zakonsku regulativu. to se tie dijela anketnog upitnika koji se odnosi na predstavnike roditelja, oigledno se moralo poeti od pitanja koja se odnose na percepciju predstavnika od strane ostalih roditelja. Tabela br. 27 Percepcija predstavnika od strane ostalih roditelja
DONEKLE SE SLAEM POTPUNO STI SE SLAEM U PRILINO J MJERI SE SLAEM U NE ZNAM UOPTE SE NE SLAEM 1. Ja znam/mi znamo veoma dobro predstavnika roditelja kod mog djeteta. 2. Predstavnik roditelja se prema meni/nama odnosi sa potovanjem 3. Ja/mi lako moemo da razgovaramo sa predstavnikom roditelja o bilo emu to me brine u vezi sa mojim djetetom ili odjeljenjem 4. Predstavnici roditelja / savjet roditelja u naoj koli su aktivni 5. Predstavnici roditelja / savjet roditelja u naoj koli me/nas esto kontaktiraju 6. Predstavnici roditelja / savjet roditelja u naoj koli efikasno brane nae interese

18,6 5,9 7,3 9,6 28,1 9,2

23,4 15,4 19,0 24,6 29,4 23,5

30,4 28,9 34,8 28,5 23,8 31,9

24,8 35,0 24,5 20,7 14,8 20,0

2,8 14,8 14,3 16,5 3,9 15,3

Odgovori na ovaj niz pitanja slijede, u velikoj mjeri, logiku slike koju smo stekli u toku realizacije grupnih intervjua. Naime, percepcija je razliita, tako da i meu anketiranima imamo onih koji ne znaju predstavnika roditelja (18,6%), ali i onih koji su mnogo bolje upueni u funkcionisanje tijela iji su lanovi predstavnici roditelja. Vie od polovine anketiranih smatra da u prilinoj mjeri ili veoma dobro poznaje predstavnika roditelja odjeljenja u koje ide njihovo dijete. Ostali se izjanjavaju da ga poznaju donekle (23,4%) ili da ga ne poznaju (18,6%). Naglaeno je ve da su roditeljski sastanci, kao najoptimalnija prilika da se roditelji meusobno upoznaju, prilino rijetki. U najboljem sluaju, odravaju se etiri puta u toku kolske godine, to, moramo priznati, i ne predstavlja neku dobru osnovu za bolje upoznavanje roditelja. U manjim sredinama postoji mogunost i da se roditelji poznaju nezavisno od kole, dok je u veima takvo to mnogo manje vjerovatno. Svakako da ne moe samo kola uticati na to da se roditelji meusobno upoznaju u cilju boljeg izbora predstavnika, jedan dio odgovornosti morali bi snositi i roditelji.

Unapreivanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u Jugoistonoj Evropi; metod grupni intervju, 2009; Forum MNE i CEPS
22

33

to se tie komunikacije sa predstavnikom, 34,8% roditelja se u prilinoj mjeri slae da lako sa njim komuniciraju, a po istoj tvrdnji u potpunosti se slae 24,5% anketiranih. Respondenti smatraju da ih predstavnici veoma rijetko kontaktiraju (28,1% je kategorino po ovom pitanju, a 29,4% iznosi negativan, ali umjereniji stav imenovan kao donekle se slaem). U itavom prethodnom nizu pitanja lako je uoiti ono prema kojemu su odgovori u najveoj mjeri dispergovani. Rije je, naravno, o tome u kojoj su mjeri ostali roditelji upoznati sa aktivnostima savjeta. Evidentno je da svega jedna petina anketiranih tvrdi da su savjeti u kolama aktivni, u prilinoj mjeri se sa njima slae jo 28% anketiranih, a ostali su ili neobavijeteni (odgovorili su ne znam) ili imaju stav da savjeti nijesu u potrebnoj mjeri angaovani. Ovi nam odgovori u izvjesnoj mjeri potvruju ne samo rezultate dobijene sa fokus grupa, nego i tadanji izbor uzorka, koji nas je prilino jasno i sa dosta konkretnih primjera uvjerio da savjeti roditelja ne funkcioniu po istom obrascu u crnogorskim kolama. Oko polovine lanova naeg uzorka miljenja je da predstavnici roditelja valjano obavljaju svoje zadatke u ulozi koja im je povjerena. Ipak, procenat nije zadovoljavajui. ta je sa skoro 50% onih roditelja koji nemaju ni blizu takvo miljenje? 6. Percepcija predstavnika roditelja to se tie samih predstavnika roditelja, u uzorku ih je ukupno 156, a od toga njih 29 (18,6%) su lanovi kolskog odbora, a ostalih 127 (81,4%) su lanovi savjeta roditelja. Skoro 70% njih su due od godinu dana na ovoj funkciji, 17,3% su u ulozi predstavnika izmeu 6 i 12 mjeseci, a ostali jo uvijek nemaju pola godine staa u ovoj oblasti. Veoma je bitan nain izbora predstavnika, o emu se razgovaralo i na fokus grupama. Zakonska osnova predvia da bi roditelji trebalo da biraju predstavnika, no, u praksi to nije uvijek tako. Naroito je to sluaj u mlaim razredima, dok se roditelji jo uvijek ne poznaju dovoljno, obino razredni starjeina ili direktor predlau roditeljima mogueg predstavnika, koji, naravno, biva i izabran. to se tie naeg uzorka, 62,8% predstavnika istie da su ih izabrali ostali roditelji, 21,8% je prihvatilo dunost na osnovu zamolnice razrednog starjeine, a 10,3% su birali direktori. Evidentirano je i 5% onih roditelja koji su na neki drugi nain postali predstavnicima u savjetima.
6.1. Motivacija za uee

Za potpunije razumijevanje problematika vezane za uee roditelja u kolskom ivotu vrlo bitan segment ini i ispitivanje njihove motivacije i zainteresovanosti za uee. Naime, poesto se deava da se u ulozi kakva je predstavnik odjeljenja u savjetu roditelja nae neko ko nije u dovoljnoj mjeri i na pravi nain zainteresovan za uee. Ponekad je u pitanju i, kako nam je reeno i na fokus grupama, prezauzetnost roditelja koga ostali predlau iz razliitih razloga, a najee zato to ga cijene ili misle da moe pomoi zahvaljujui svojem uticaju u lokalnoj zajednici ili iroj drutvenoj sredini 23. U svakom sluaju motivacija za prihvatanje uloge roditeljskog predstavnika veoma je razliita, a kako neke od ponuenih tvrdnji koje predstavljaju mogue motive, vrednuju roditeljski predstavnici koji su obuhvaeni naim uzorkom istraivanja, vidjeemo putem tabele br 28.

Unapreivanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u Jugoistonoj Evropi; metod grupni intervju, 2009; Forum MNE i CEPS
23

34

Tabela br. 28 Koji su vas razlozi naveli da se prikljuite odboru-savjetu? NIMALO VANO VEOMA VANO 20,5 61,5 16,0 14,1 48,1 21,2 2,6 49,4 DONEK LE VANO 25,0 5,8 28,8 30,1 14,1 27,6 24,4 12,8 VANO 37,8 31,4 23,1 18,6 34,6 24,4 13,5 32,1

1.Da bih bolje upoznao kolu 2. Da predstavljam roditelje i pokrenem pitanja koja se tiu svih nas 3. Da bi moje dijete generalno imalo koristi 4. Zato to sam elio da promijenim odreenu stvar koja se tie mog djeteta 5. Zato to sam elio da promijenim odreenu stvar koja se tie sve djece 6. Zato to volim da budem ukljuen 7. Zato to me je neko ubijedio 8. Zato to su ostali roditelji eljeli da ih predstavljam

16,7 1,3 30,8 35,9 3,2 26,9 59,6 4,5

Ponuena su etiri nivoa (ne)slaganja sa tvrdnjom. Veoma vanim faktorom za svoje prikljuenje radu savjeta ili drugih tijela roditelji smatraju: da predstavljam roditelje i pokrenem pitanja koja se tiu svih nas (61,5%); zato to su ostali roditelji eljeli da ih predstavljam (49,4%) i zato to sam elio da promijenim odreenu stvar koja se tie sve djece (48,1%). Drugi nivo saglasnosti sa ponuenom tvrdnjom (vano) roditelji su, gledano na osnovu ranga frekvencija, prioritizovali na sljedei nain: da bih bolje upoznao kolu (37,8%); zato to sam elio da promijenim neto to se tie sve djece (34,6%); zato to su ostali roditelji eljeli da ih predstavljam (32,1%) i da predstavljam roditelje i pokrenem pitanja koja se tiu svih nas (31,4%). Evidentno je da se u intervalu pozitivnog vrednovanja (vano i veoma vano) posebno izdvajaju dva tvrenja: 1. koje se odnosi na elju da se bude predstavnik svih roditelja koji e pokrenuti pitanja koja se tiu svih i 2. interesovanje da se promijene odreene stvari koje se tiu sve djece. Razlozi su, zaista, veoma ubjedljivi i ini se na osnovu ovih odgovora da je inicijalni stav predstavnika maksimalno konstruktivan, analitian i nesebian (sve djece). Kao neto to nikako nije bilo podsticaj za njihovo ukljuenje roditelji su u velikom procentu (skoro 60%) izdvojili tvrdnju zato to me je neko ubijedio, a sljedea je da bi moje dijete generalno imalo koristi sa neto preko 30% stavova. Meu ispitanicima nije posebno popularna (mada su miljenja poprilino razliita) ni elja da se bude ukljuen, niti da se promijeni neka stvar koja se tie vlastitog djeteta. U kolikoj su mjeri, naroito kada je rije o posljednjem pomenutom stavu koji je malo ili nimalo vanim okvalifikovalo ak 66% roditelja, iskreni nai ispitanici, uistinu je teko rei. Miljenja smo da je prilino vjerovatno da su bili pod utiskom tvrdnje pod rednim brojem 5. koja ukljuuje svu djecu.
6.2. Uticaj roditelja po percepciji predstavnika

Prethodno pominjana pitanja koja su u vezi sa upravljanjem kolom posebno su izdvojena i sada se oekivalo da predstavnici roditelja daju odgovore na njih imajui na umu svoje lanstvo u odgovarajuem tijelu na nivou kole.

35

Tabela br. 29 U kojim oblastima u koli ili na nivou odjeljenja ste mogli da date doprinos kao lan odbora ili savjeta? NIMALO NISAM DOPRINI O MALO SAM DOPRINI O UMJERE NO SAM DOPRINI O MNOGO SAM DOPRINI O 1. Upravljanje kolskim finansijama kako se troi novac u koli zgrade, oprema, materijali itd 2. Vannastavne aktivnosti (dodatne sportske aktivnosti, strani jezici, umjetnost, itd.) 3. Organizacija dogaaja u koli (proslave, ekskurzije, itd.) mislimo na uticaj na odluke, a ne samo traenje pomoi. 4. Zdravlje i bezbjednost (uvari, prelazak ulice, kamere, droga, saradnja sa policijom, itd.) 5. Obrazovne teme sadraj lekcija, knjige, odabir i procjena nastavnika/uitelja, optereenost aka, domai zadaci, itd. 6. Sveukupno upravljanje kolom smjene, vrijeme otvaranja, spajanje ili zatvaranje kola ili odjeljenja, promjena lokacije, promena tipa kole, itd. 7. ako nasilje, izbacivanje iz kole I druge stvari koje se tiu ake discipline i procedura u vezi sa tim itd. 50,6 33,3 13,5 2,6 17,3 30,1 44,2 8,3 12,8 22,4 39,1 25,0 23,1 28,8 32,7 15,4 38,5 26,9 30,1 4,5 38,5 26,3 26,3 9,0 22,4 28,8 33,3 15,4 Roditelji predstavnici jasno izdvajaju da je njihov doprinos najvei kada je u pitanju organizacija dogaaja u kolama umjereno i mnogo je doprinijelo 64,1%, po intenzitetu procjene o vlastitom doprinosu slijede: vannastavne aktivnosti, pitanja koja se tiu discipline, zdravlja i bezbijednosti, obrazovne teme i konano sveukupno upravljanje kolom. to se tie negativne evaluacije o vlastitom doprinosu, oekivano je, prednjae finansije sa preko polovinom roditeljskih odgovora. I ova tabela nam potvruje tezu da kole razliito ostvaruju saradnju sa roditeljima kako kad je u pitanju intenzitet, tako i kad je u pitanju polje saradnje. No, konstanta je da su finansijska pitanja najzatvorenija za ukljuivanje roditelja, dok su organizacija ekskurzija, kao i vannastavne aktivnosti oni segmenti kolskog ivota u koje su roditelji mnogo vie involvirani. Prethodno je opisano stvarno stanje, makar iz ugla roditelja, a naredna tabela prezentuje miljenje predstavnika o tome kakvo bi bilo eljeno stanje.

36

Tabela br. 30 Koliki uticaj smatrate da roditelji generalno (ne samo predstavnici) imaju na ove oblasti u vaoj koli?
UMJERE N UTICAJ NIMALO UTICAJA MALO UTICAJA MNOGO UTICAJA

1. Upravljanje kolskim finansijama kako se troi novac u koli zgrade, oprema, materijali itd. 2. Vannastavne aktivnosti (dodatne sportske aktiivnosti, strani jezici, umjetnost, itd.) 3. Organizacija dogaaja u koli (proslave, ekskurzije, itd.) mislimo na uticaj na odluke, a ne samo traenje pomoi. 4. Zdravlje i bezbjednost (uvari, prelazak ulice, kamere, droga, saradnja sa policijom, itd.) 5. Obrazovne teme sadraj lekcija, knjige, odabir i procjena nastavnika/uitelja, optereenost aka, domai zadaci, itd. 6. Sveukupno upravljanje kolom smjene, vrijeme otvaranja, spajanje ili zatvaranje kola ili odjeljenja, promjena lokacije, promjena tipa kole, itd. 7. ako nasilje, izbacivanje iz kole i druge stvari koje se tiu ake discipline i procedura u vezi sa tim itd

52,6

26,9

16,0

1,9

17,3

30,8

37,2

12,2

9,6

22,4

36,5

28,2

15,4

30,1

39,1

11,5

34,0

26,3

31,4

5,8

37,8

28,2

21,2

9,6

12,2

30,8

37,8

16,0

Pored uoptenog odgovora svih predstavnika (77,6% njih misli da roditelji treba da budu ukljueni u sva podruja odluivanja, a 21,2% smatra da su jedino finansije ono u ta ne bi trebalo da budu ukljueni roditelji), dobili smo i frekvencije po pojedinim segmentima odluivanja. Kao oblasti u kojima bi uticaj roditelja trebalo da bude najvei izdvajaju se proslave i ekskurzije, pitanja koja se tiu zdravlja i bezbijednosti, nasilnog ponaanja u koli i sl, vannastavne aktivnosti i obrazovne teme. Polje najmanjeg potrebnog uticaja roditelja u smislu donoenja odluka su, za oekivati je, finansije.
6.3. Miljenje ostalih roditelja o predstavniku

Interesantno je vidjeti i kakva je procjena predstavnika o tome kako ih vide ostali roditelji. Tabela br. 31 pokazuje rezultate.

NE ZNAM

2,6

2,6

2,6

3,8

2,6

3,2

3,2

37

Tabela br. 31 Kakav stav smatrate da veina roditelja ima prema Vama kao predstavniku roditelja?
DONEKL E SE SLAEM U PRILIN OJ MJERI SE SLAEM U POTPUN OSTI SE SLAEM UOPTE SE NE SLAEM NE ZNAM

1. Smatraju da ne mogu puno da uradim 2. Smatraju da to radim samo zbog mog djeteta 3. Smatraju da to radim samo da bih se razmetao 4. Smatraju da mogu da budem od koristi samo kada imaju brige vezane za njihovo dijete 5. Vjeruju da mogu efikasno da ih predstavljam i podravaju me u izraavanju zajednikih briga 6.Nisam siguran na koji nain me doivljavaju

46,2 68,6 71,8 40,4

15,4 7,1 4,5 12,2

12,2 1,3 2,6 19,9

6,4 2,6 1,9 7,1

19,9 19,2 18,6 20,5

2,6 31,4

5,8 29,5

38,5 12,2

39,1 3,8

14,1 23,1

Predstavnici su u velikoj mjeri istakli miljenje da su pozitivno vieni od strane ostalih roditelja. Svakako su najupeatljivije eleminisali tvrdnju smatraju da to radim samo da bih se razmetao (71,8%), a zatim i smatraju da to radim samo zbog mog djeteta (68,6%). Skoro polovina ih se ne slae ni sa konstatacijom da ostali roditelji nemaju mnogo povjerenja u njihove kompetencije (smatraju da ne mogu puno da uradim). Najvee slaganje je zabiljeeno sa ponuenom tvrdnjom vjeruju da mogu efikasno da ih predstavljam i podravaju me u izdravanju zajednikih briga na dva nivoa pozitivnog vrednovanja ukupno imamo preko 77% odgovora.
6.4. Odnos predstavnika sa kolskom administracijom

Predstavnici roditelja vrednovali su svoj odnos sa kolskom administracijom. Tabela br. 32 - Kako doivljavate svoj odnos sa administracijom?
PRILIN OJ MJERI SE U POTPUN OSTI SE SLAEM DONEKL E SE SLAEM UOPTE SE NE SLAEM NE ZNAM

1. Mislim da nisu ba zainteresovani za moj doprinos 2. Oni samo ele da ja podrim njihove ideje 3. Oni sasluaju moje miljenje ali ga kasnije ne uzmu u obzir 4. Oni pokuaju da razumiju moj stav i uglavnom ga uzmu u obzir

55,1 50,0 56,4 10,9

18,6 23,1 16,0 23,1

9,6 8,3 10,3 31,4

5,1 5,1 3,8 22,4

11,5 13,5 13,5 12,2

38

Predstavnici roditelja u znaajnoj mjeri vjeruju da je njihov odnos sa kolskom administracijom prilino dobar. Takvo miljenje najbolje oituje stav 53% roditelja koji pozitivno identifikuju tvrdnju oni pokuavaju da razumiju moj stav i uglavnom ga uzmu u obzir.

6. 5. Faktori koji mogu unaprijediti komunikaciju

Predstavnici su pitani i ta je to to, po njihovom miljenju, moe unaprijediti saradnju porodice i kole. Navodimo njihove odgovore po frekventnosti: - ne znam 48 - konstantna komunikacija izmeu kole i roditelja 19 - jedinstveni, harmonizovani stavovi, slaganje 18 - vei broj sastanaka 14 - frekventnije posjete koli 8 - potovanje odluka savjeta 10 - bolja komunikacija uopte 5 - aktivnija participacija roditelja 5 - bolja komunikacija izmeu samih roditelja 4 - vea zainteresovanost roditelja 3 - vea zainteresovanost kole 3 - izbor adekvatnih predstavnika - odgovornost 2 - objektivnost u pristupu 2 - znaajnije ukljuenje u pitanja kolske discipline 2 - dobra organizacija, efikasniji rad 1 - roditeljska osvijeenost o postojanju problema 1 Pored velikog broja onih predstavnika koji nemaju nikakvih ideja ta je to to bi moglo unaprijediti odnose, zabiljeen je i vei broj razliitih prijedloga datih od strane ostalih ispitanika. Tabela br. 33 pokazuje samoprocjenu predstavnika po razliitim pitanjima: Tabela br. 33
DONEKL E SE NE SLAEM UOPTE SE NE SLAEM DONEKL E SE SLAEM U POTPUN OSTI SE SLAEM NE MOGA DA PROCIJE NIM

1. Poznajem sve roditelje u odjeljenju 2. Mogu lako da razgovaram sa roditeljima o bilo emu to ih brine u vezi sa njihovim djetetom ili odjeljenjem 3. Aktivan sam kao predstavnik roditelja 4. Kao predstavnik roditelja esto sam u kontaktu sa njima 5.Kao predstavnik roditelja efikasno branim interese roditelja

7,7 1,9 2,6 3,8 1,9

26,3 17,9 18,6 26,9 14,7

42,3 46,2 48,1 42,3 42,9

23,7 34,0 30,1 25,6 40,4 0,6 1,3

Pozitivno su evaluirane tvrdnje koje se odnose na: vlastiti stav, koji uslovno moemo nazvati borbenost (kao predstavnik roditelja efikasno branim nae interese), komunikacione kompetencije (mogu lako da razgovaram sa roditeljima o bilo emu to ih brine u vezi sa njihovim djetetom ili odjeljenjem) i 39

aktivnost (aktivan sam kao predstavnik roditelja). Najproblematiniji aspekt svakako je poznanstvo sa ostalim roditeljima kao i kontakti sa njima.

7. Tradicionalno nasuprot partnerstva Ambicije aktuelne reforme crnogorskog kolstva zaista su izuzetne. Mnogi segmenti funkcionisanja sistema stavljeni su pod kritiku lupu i procijenjeni kao inertni, zastarjeli i neprikladni za funkcionisanje savremenog drutva koje pokuava da sigurnim korakom krene u pravcu viestrukog razvoja. Jedan od esto pominjanih faktora, skoro pristupa, prepoznat na svim komunikacijskim nivoima od odnosa meu uenicima, preko odnosa izmeu uenika i nastavnika, pa sve do relacija na liniji kola roditelji, svakako je partnerstvo. Kooperacija se tretira kao savremeni pristup sveukupnom funkcionisanju sistema, kao upravo jedna od dominanata koja bi trebalo da pomogne u prevlaivanju tradicionalistikog koncepta separacije i podvojenosti. Saradnikim pristupom mogue je rijeiti brojne dileme i potekoe. Koliko je ovaj pristup zaista i ostvaren na relaciji roditelji-kola pitali smo nae respondente. Tabela br. 34
U POTPUNO STI JE POSAO KOLE VIE JE POSAO KOLE NEGO RODITELJ A POSAO I KOLE I RODITELJ A VIE POSAO RODITELJ A NEGO KOLE POTPUNO STI JE POSAO RODITELJ 5,1 6,3 34,0 28,3 8,8 1,5 2,0 2,2 25,6 15,4 0,9 0,7 13,8 10,7 3,2 0,1 0,1 0,2 9,3 8,1 NE ZNAM 0,8 0,6 0,4 0,4 0,4 0,4 0,6 0,4 1,4 0,9

1. Uiniti sve da dijete bude sreno u koli 2. Uiniti sve da dijete ima uspjeha u koli 3. Odgojiti dijete da postane dobar ovjek 4. Uiniti sve da dijete uradi domai zadatak 5. Motivisati dijete da ui 6. Uiniti sve da nastava bude dobra 7. Uiniti sve da postoji dobar vannastavni program (kao sekcije) 8. Uiniti sve da je dijete sigurno u koli 9. Znati ta je najbolje za dijete 10. Intervenisati ako neto nije u redu u koli

9,3 3,3 0,5 1,4 3,5 47,8 47,7 45,1 8,9 8,9

11,8 8,8 1,1 10,6 15,4 31,8 31,6 26,0 6,0 9,1

72,1 80,1 49,8 48,4 68,5 17,9 17,8 26,0 48,5 57,6

ta je u kolikoj mjeri iji posao kada je u pitanju vaspitanje i obrazovanje djece? Da li kola neke elemente moe da ostvari samostalno, bez uea porodice, i da li porodica moe bez kole? Pretpostavljeni odgovor svakako je negativan jer je rije o dvije grupe koje jedino i iskljuivo parterskim odnosom i zajednikim radom mogu pretendovati na ostvarenje sloenog sistema vaspitnih i obrazovnih ciljeva. No, kako ovu problematiku vide roditelji iz naeg uzorka, pokuaemo sagledati na osnovu rezultata datih u prethodnoj tabeli. Najvei broj najviih frekvencija nalazi se u koloni koju uslovno oznaavamo partnerskom. Zajedniki posao u koji podjednako treba da uloe i kola i roditelji ine sljedei elementi: uiniti sve da dijete ima uspjeha u koli, uiniti sve da dijete bude sreno u koli, motivisati dijete da ui, intervenisati ako neto nije u redu u koli, a u neto manjem procentu slijede: odgojiti dijete da postane dobar ovjek, znati ta je najbolje za dijete, uiniti sve da dijete uradi domai zadatak. Interesantno je da nijedan faktor nije u znaajnijem procentu okvalifikovan kao iskljuivi posao roditelja, dok su tri, sa preko 45% odgovora, imenovana kao iskljuivi posao kole. Rije je o nastavi (uiniti sve da nastava bude dobra, postaviti dobar vannastavni program i uiniti sve da dijete bude sigurno u koli). 40

Anketirani direktori iznijeli su veoma slina miljenja. Interesantno je da su identini elementi u najveem broju sluajeva okarakterisani sa istim tendencijama kao i od strane lanova uzorka roditelja. Tabela br. 35 Percipirani ishod uea roditelja
DONEKLE SE SLAEM U PRILINO J MJERI SE SLAEM U POTPUNO STI SE SLAEM NE ZNAM UOPTE SE NE SLAEM DIJETE Dijete je sreno u koli Djetetu dobro ide u koli Dijete uiva i u drugim aspektima kole (osim uenja) Dijete postie najvie to moe Mogu da dobijem pomo od kole u sluaju da dijete ima neki problem osim akademskog uenja Moja kola je sigurno mjesto za dijete Nastava je visoko kvalitetna 8.kola se prema meni/nama ophodi sa potovanjem KOMUNIKACIJA SA KOLOM 9.Ja/Mi smo zadovoljni kvalitetom i kvantitetom informacija koje dobijamo od kole 10.Ja/Mi smo zadovoljni razliitim nainima na koje moemo da se ukljuimo u rad kole UTICAJ 11.Ja sam/Mi smo zadovoljni nainima na koji moemo da utiemo na to kako se moje dijete obrazuje 12.Ja sam/Mi smo zadovoljni nainima na koji moemo da utiemo na kolu uopte

1,1 1,6 2,6 4,9 4,4 1,5 1,8 1,0 5,4 8,9

6,0 6,1 7,4 13,5 15,3 10,3 12,1 6,9 18,0 22,0

29,7 30,3 32,3 35,0 40,1 35,1 41,8 29,6 42,3 40,3

62,6 61,7 56,7 45,0 33,2 52,4 42,2 61,9 33,9 27,2

0,4 0,2 0,4 0,8 6,3 0,5 1,6 0,2 0,3 1,6

7,6 9,2

21,1 23,6

38,9 37,2

31,7 28,4

0,5 1,6

Prethodna tabela prezentuje zakljune roditeljske konstatacije kada su u pitanju tri kljuna elementa: dijete u koli, njegovo zadovoljstvo, postignue, mogunosti da osim obaveznih kolskih sadraja i aktivnosti uiva i u drugim aspektima, bezbijednost djece, kvalitet nastave i sl; komunikacija na relaciji roditelji kola, te uticaj koji roditelji, generalno gledano, imaju na kolski ivot. Sasvim je na osnovu rezultata realno konstatovati da su roditelji u prilinoj mjeri i u potpunosti zadovoljni svim razmatranim elementima.

41

8. OSNOVNI NALAZI ISTRAIVANjA

OPTI ELEMENTI KOMUNIKACIJE Uvodni dio anketnog upitnika, pored optih podataka i pokazatelja (obrazovni nivo majke, indeks blagostanja, broj zaposlenih u porodici, broj knjiga u domainstvu, procjena uspjenosti djeteta u koli, nivo aspiracije itd.), odnosio se prvenstveno na identifikovanje miljenja roditelja o nekim osnovnim segmentima mogue saradnje roditelja sa kolom. Za svaki od vidova pretpostavljenog uea utvrena je uestalost, odziv roditelja i njihova procjena o vlastitoj kompetentnosti da uestvuju u radu. Osnovna komunikacija razmatrana je uz voenje rauna o tri bitna elementa: - uestalost pozivanja roditelja od strane kole; - uestalost pozitivne povratne informacije od strane roditelja koli i - procjenu roditelja o vlastitoj kompetentnosti i sposobnosti da uestvuju, o osjeanju dunosti prema identifikovanim aktivnostima, a svi ponueni oblici komunikacije vrednovani su u odnosu na njihovu moguu pomo djetetu. Utvrdili smo da su najuestaliji oblik komunikacije koji kola praktikuje sa roditeljima grupni roditeljski sastanci (66,4%), a slijede pisane informacije (svjedoanstva i ake knjiice) o napredovanju djeteta (52%). U situaciji kad se kola obrati roditeljima pozivom za roditeljski sastanak (grupni ili individualni) ili im poalje odgovarajua pismena obavjetenja, roditelji se u velikom procentu (svaki put preko 80% njih) odazivaju pozivu ili proitaju dobijene informacije. Intervjuisani roditelji istakli su i potvrdili raznovrsnim primjerima neaktivnost prisutnih na roditeljskim sastancima. 24 Jasno je, prema tome, da samo prisustvo nije dovoljan uslov za aktivno uee roditelja. Anketirani ispitanici istiu miljenje da su roditeljski sastanci i pisane informacije o uspjehu djeteta neto to bi kola svakako trebalo da radi, ali i da bi i ostali vidovi komunikacije bili neto to smatraju obavezom kole (individualni sastanci sa roditeljima, slanje informacija o procesu i sadrajima uenja, o drogama, nasilju, zdravlju i tome slino). Direktori su istakli da kole iniciraju raznovrsnu komunikaciju sa roditeljima (sprovode se ankete kako bi se dolo do miljenja roditelja, nastavnici idu u kune posjete acima i sl.). 25 to se tie procjene o vlastitoj sposobnosti da se aktivno ukljue u ivot kole, preko 70% roditelja se osjea kompetentnim ili smatra da je neko od lanova njihove porodice sposoban da na pravi nain iskoristi mogunosti komunikacije sa kolom. Oni su svjesni i injenice da im je to dunost, ali i nain da dodatno pomognu svojoj djeci kad je kola u pitanju. Jedan od vidova najintenzivnije ukljuenosti roditelja u kolovanje djeteta je pomo djeci oko izrade domaih zadataka, reeno nam je u vie navrata prilikom realizacije grupnih intervjua 26. Vie od polovine roditelja iz naeg uzorka istraivanja (52%) miljenja je da kola ima pravo da oekuje od roditelja da pomognu djeci oko izrade domaih. Ispitanici su veoma samouvjereni kad je njihova (lina ili nekog od lanova porodice) kompetentnost u pogledu pomoi djeci oko izrade
Unapreivanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u Jugoistonoj Evropi; metod grupni intervju, 2009; Forum MNE i CEPS, str. 17 25 Izvjetaj, Unapreenje inkluzivnosti i kvaliteta u obrazovanju istraivanje sa direktorima osnovnih kola,str. 2. 26 Unapreivanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u Jugoistonoj Evropi; metod grupni intervju, 2009; Forum MNE i CEPS
24

42

domaih u pitanju. ak 90% njih istie da se osjeaju sposobnima da pomognu djeci na obrazovnom planu, oko tri etvrtine roditelja izjavljuje da je porodica duna da pomae djeci kad je u pitanju izrada domaih zadataka, a ak je 90% roditelja istie da je pomo oko izrade domaih neto to njihovoj djeci moe znaajno pomoi u napredovanju. RAZLIITI VIDOVI POMOI KOLI U toku prole kolske godine, veina roditelja (preko 60% kad je u pitanju pomo oko organizovanja kulturno-zabavnih i sportskih aktivnosti, a na ostalim oblicima i preko 80%) nije dobila poziv od kole da uestvuje u bilo kom vidu volonterskih aktivnosti. Oni roditelji koji su bili pozvani da pomognu odazvali su se u visokom procentu. Sa druge strane, vie od treine anketiranih direktora (51) navodi da su im roditelji pruili izuzetnu pomo kad je renoviranje kole u pitanju 27. Sasvim je realno pretpostaviti da su se direktori obraali direktno lanovima savjeta. to se tie stavova roditelja prema volonterskom odnosu prema koli u smislu da li bi kola imala pravo da trai od njih takvu vrstu pomoi, zapaena je praktino U-distribucija, to znai da imamo ekstremne stavove. Neto se izdvaja stav 41,6% roditelja koji smatraju da njihov posao nikako nije pomo na odravanju ili poboljanju kolske infrastrukture, po frekventnosti slijedi negiranje potrebe da se pomogne oko kolskih uslunih djelatnosti (31,7%), pa pomoi oko nastave (28,8%). Ipak, nezanemarljivi su i odgovori koji afirmiu sve pomenute elemente volonterskog odnosa prema koli. Tako, vie od treine anketiranih (34,3%) markira odgovor da koji se odnosi na pomo u vezi sa sportom i drutveno-kulturnim aktivnostima. Najvii stepen slaganja kad je u pitanju pomo oko nastave obiljeilo je 23,9%, bavljenje kolskim uslunim aktivnostima 20,3% i kolskom infrastrukturom 16,3%. UEE U DONOENJU ODLUKA Odgovori na pitanja usmjerena na procjenu roditelja u kolikom su stepenu ukljueni u upravljanje kolom pokazuju da je izuzetno malo ispitanika ikad bilo konsultovano kad je rije o finansijama (preko 80% nikada nije konsultovano) i obrazovnim pitanjima (koja oigledno predstavljaju sigurno podruje nastavnog osoblja), a i ostali elementi (odluivanje o vannastavnim aktivnostima, pitanjima bezbijednosti i discipline, organizovanje sportskih i kulturnih deavanja i sl.) oznaeni su od strane roditelja kao neto u vezi sa ime ih kola nije konsultovala. Jedini element koji je pozitivnije vrednovan (to jest, roditelji su ee pozivani da se ukljue stepen nikada markiralo je 35%) jeste organizacija dogaaja u koli. to se tie miljenja direktora, uoena je rezervisanost prema roditeljima kad je rije o strunim aspektima nastave, kadrovima i finansijskim pitanjima 28. Kada je rije o situacijama u kojima je zatraeno miljenje roditelja o nekim pitanjima koja se tiu upravljanja kolom na svim tvrdnjama (osim kada je u pitanju sveukupno upravljanje kolom, u smislu smjena rada, otvaranja i zatvaranja kola i odjeljenja, promjena lokacije, tipa kole i sl.) odgovori tee pozitivnom vrednovanju dato miljenje roditelja uglavnom je uvaeno (vei procenat odgovora 5262%) i uvaeno u potpunosti (2634%).

27

Izvjetaj Unapreenje inkluzivnosti i kvaliteta u obrazovanju istraivanje sa direktorima osnovnih kola, str. 27. Isto, str. 29.

28

43

 Oko 65% roditelja istie da miljenje koje su dali u vezi sa sveukupnom organizacijom kolskog reima (smjene, ukidanje i otvaranje kola i odjeljenja itd.) uglavnom nije uvaeno. Evidentirana je znaajna disperzija odgovora roditelja na niz pitanja koja su im postavljena u vezi sa upravljanjem kolom u smislu da li je to neto u vezi sa ime bi ih kola trebala konsultovati skoro da u cjelosti, na svim tvdnjama dobijamo U-distribucije odgovora. Vie od 55% anketiranih roditelja smatra da bavljenje finansijskom problematikom kole nije i ne moe biti posao roditelja. Prema tome, njih ne treba ni pozivati kad su takva pitanja na dnevnom redu. Stavovi mogu biti protumaeni na razliite naine potovanje internog ureenja kole od strane roditelja, pokazivanje povjerenja prema upravi kole, nezaintersovanost za ovakvu problematiku od strane samih roditelja, nepovjerenje u vlastitu kompetentnost, nedostatak vremena itd. Nije, ipak zanemarljivo ni miljenje ispoljeno od strane 30% roditelja koji istiu da bi kola trebalo da zatrai njihovo miljenje kad je finansijski plan u pitanju. Skoro 75% roditelja smatra da bi ih uprave kola ipak u veoj mjeri mogle konsultovati kad je rije o vannastavnim aktivnostima, a zdravlje i bezbijednost uenika svakako bi trebalo da se nau na listi prioriteta u upravljanju u vezi sa kojima bi 85% procenata roditelja dalo svoje miljenje i odgovarajui doprinos u unapreivanju. Odluivanje o obrazovnim temama trebalo bi da bude neto o emu e se razgovarati sa roditeljima ee, miljenje je 57% ispitanika. Jo je vei broj (tri etvrtine od uzorka) onih koji izdvajaju pitanja discipline kao podruje na kome bi roditelji svakako trebalo da budu konsultovani. Miljenja roditelja kad je u pitanju njihova uloga u sveukupnom upravljanju kolom praktino su podijeljena skoro je jednak broj onih koji smatraju da ovaj segment saradnje treba da bude intenzivniji, kao i onih koji im oponiraju. Znaajan procenat roditelja nikada nije samostalno (njih 83,2%) niti u saradnji sa drugim roditeljima pokuao da iznese neko svoje miljenje u vezi sa kolskim pitanjima. Zabiljeeno je 179 primjera samoinicijativnog uea roditelja. Roditelji su, u najveem broju, iskazali svoje miljenje kad je rije o ocjenama (61 odgovor), slijede: uznemiravanje od strane drugog djeteta (20), disciplina (15), konflikti izmeu vrnjaka i nastavnikov stav prema djetetu sa po 14 identifikovanih odgovora. Kada je rije o vrednovanju vlastite kompetentnosti za uee u donoenju odluka, zatim o procjeni u kojoj je mjeri to dunost porodice i da li je u pitanju neto to moe biti od pomoi djetetu, znaajan procenat ispitanika (svaki put preko 70%) izrie pozitivne sudove. Roditelji, naime, kau da uee u donoenju odluka jeste njihova dunost, da oni time mogu pomoi djetetu, a takoe se i osjeaju kompetentnim da se time bave. Jedan broj roditelja istie da im je u toku protekle kolske godine kola pruila pomo, najvie u vidu udbenika (59 odgovora). ULOGA RODITELJA U RAZNIM TIJELIMA Preko 80% anketiranih u toku protekle tri godine nije bilo na spisku odjeljenskih predstavnika, ali s obzirom na zakonsku regulativu ovog pitanja 1 odjeljenje 1 predstavnik odgovori nijesu obeshrabrujui. Ipak se skoro 20% roditelja izjasnilo da su u proteklom trogodinjem periodu birani za roditeljske predstavnike u savjetima roditelja. 44

 Skoro tri etvrtine anketiranih u naznaenom periodu od protekle tri godine nije bilo aktivno ni kao lan u nekim drugim tijelima, kakva su kolski odbori, udruenja nastavnika i roditelja i sl.; Roditelji izuzetno pozitivno vrednuju svoje kompetencije kada je u pitanju njihovo mogue uee u radu razliitih tijela ili udruenja na nivou kole (70% njih smatra da su oni ili neko od lanova njihove porodice sposobni da se poduzmu takvih dunosti). Oni (preko 50%), takoe, smatraju i da je to njihova obaveza ijim bi ispunjavanjem mogli pruiti dodatnu podrku djeci. (Ne)postojanje barijera u komunikaciji Roditelji su procjenjivali i stepen prisustva razliitih barijera u komunikaciji izmeu njih i kole. U cjelini gledano, rezultati su zaista ohrabrujui roditelji smatraju da veina pomenutih moguih barijera ne predstavlja stvarnu prepreku. Njihovi odgovori koncentrisani su na nivoe ne slaem se i uglavnom se ne slaem; Vie od tri petine roditelja kategoriki iznosi stav da kola i roditelji nijesu ni u kakvom sukobu. Dodamo li tome i tridesetak procenata odgovora postavljenih na nivou uglavnom se ne slaem, imamo puno pravo da zakljuimo da je, makar kada je rije o procjeni roditelja, situacija vie nego pogodna za intenziviranje saradnje. Takoe, odnosi izmeu roditelja i nastavnika nijesu vrednovani kao komunikaciona barijera u oko 80% upitnika. Odgovori naih ispitanika kazuju da roditelji imaju dovoljno vremena (76%) i interesovanja (74%) za intenzivnu komunikaciju sa kolom. Tvrenje nije korespondentno sa stavovima dobijenim putem grupnih intervjua na kojima je upravo predoeno da su nedostatak vremena i interesovanja najvee prepreke za intenzivnije ukljuivanje roditelja 29. I direktori su oznaili nezainteresovanost roditelja, njihov nedostatak vremena i komunikacijskih vjetina kao glavne prepreke za aktivnu participaciju 30. Pored ponuenih prediktora, roditelji su samostalno izdvojili jo nekoliko njih koji, po njihovom miljenju, predstavljaju problem kada je saradnja u pitanju. Izdvojeni su: uobiajena negativna praksa (20), prevelika zauzetost roditelja (previe dugo radno vrijeme 15), kola ne poziva i ne informie roditelje (11), roditelji se obino pozivaju kada problem postane ozbiljan (3), roditelji ne mogu uticati ni na ta (2)... Od roditelja je traeno miljenje o mogunostima komunikacije sa razliitim osobama iz kole (razrednim starjeinom, nastavnicima, psihologom, pedagogogom, direktorom), a i o odnosima sa ostalim roditeljima. Uopteno gledano, stavovi su izuzetno pozitivni. Roditelji procjenjuju da je komunikacija mogua, da ih nastavnici (posebno se misli na razredne starjeine) uvaavaju, to je povoljna podloga za svaki vid saradnje. Istraivanjem je potvrena i uobiajena praksa da je u okviru kole najmanje prisutna komunikacija roditelja sa pedagoko-psiholokom slubom. Miljenja smo da je rije o praksi
Unapreivanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u Jugoistonoj Evropi; metod grupni intervju, 2009; Forum MNE i CEPS 30 Izvjetaj Unapreenje inkluzivnosti i kvaliteta u obrazovanju istraivanje sa direktorima osnovnih kola, str. 27.
29

45

ustaljenoj u tradicionalistikom kolskom sistemu u kojemu je odlazak u ovu slubu znaio da dijete ima potekoa u uenju ili u ponaanju. STAVOVI RODITELJA ROMA Anketirani Romi procjenjivali su svoje i djeije kompetencije koje se odnose na upotrebu jezika na kome se odvija nastava (crnogorskisrpski hrvatski bonjaki). Vie od 80% roditelja smatra da oni sami dobro vladaju ovim jezikom, a 87,5% roditelja iznosi miljenje da njihova djeca govore jezik lokalne sredine. Vie od polovine anketiranih Roma smatra da je njihovoj djeci kola jednakog nivoa teine kao i ostaloj, neromskoj djeci. Ipak, poveliki je procenat onih koji procjenjuju da su obaveze u vezi sa praenjem nastave, kao i one koje se nastavljaju kui odgovarajuim domaim zadacima, tee za Rome. Kao razloge roditelji pominju: slabu finansijsku situaciju i nedostatak uslova za rad, pa i elementarnih uslova za ivot (19); neadekvatno reagovanje, pa i vrijeanje od strane druge djece (11 odgovora, to, ako se uzme u obzir veliina ovog dijela uzorka 64 roditelja iznosi skoro estinu); dijete ne govori dobro jezik na kome se realizuje nastava (5); nedostaju udbenici (3); djeca tee prate lekcije (2)... Ako je kola pruila pomo Romima, to je bio sluaj sa 46,9% ispitanih roditelja, rije je o dodijeljenim besplatnim udbenicima. Po miljenjima anketiranih, kole bi mogle pomoi mnogo vie. Pored ozbiljne i opominjue konstatacije svaka pomo je dobrodola, respondenti navode i druge mogue vidove pomoi, kao to su: obezbjeivanje besplatne garderobe, udbenika i ostalog kolskog pribora; bolja zatita Roma od ostale djece u kolama; uvoenje vie nastavnog rada sa ovom djecom... Zaista se radi, miljenja smo, o skromnim zahtjevima. Moda je krajnje vrijeme da se osvrnemo oko sebe i pogledamo kako ive nae komije evidentno je iz prijedloga da su ovoj populaciji ugroene elementarne bioloke i socijalne potrebe. Preko 90% roditelja kae da kole u kojima su njihova djeca nemaju romske asistentne Kako onda ukljuiti ovu djecu u redovan nastavni proces? Jesmo li dovoljno iskreni kada dajemo velike izjave o potrebi da gradimo interkulturalno demokratsko drutvo u kojemu e svako dijete imati jednaka prava, pa izmeu ostalog i pravo na obrazovanje? UPOZNATOST RODITELJA SA FUNKCIONISANJEM SAVJETA I DRUGIH UDRUENJA Poput uvjerenja roditelja do kojih smo doli u toku rada na grupnim intervjuima u pogledu njihove upuenosti u pitanja koja se tiu postojanja i naina funkcionisanja razliitih udruenja roditelja na nivou kole (Funkcionisanje savjeta roditelja korjenito se razlikuje od kole do kole. Sa jedne strane imamo veoma aktivne savjete koji se maksimalno trude da pomognu otklanjanju prepreka u radu kole (naroito se to odnosi na materijalno-tehniku pomo), ali smo zabiljeili i komentare lanova koji nikad nijesu prisustvovali sastanku savjeta, a ak su i neke njihove line inicijative odbijene bez obrazloenja.) 31, i miljenja anketiranih se u mnogo emu razlikuju. Identifikovali smo veliku disperziju odgovora na svaku od ponuenih tvrdnji, to nam ubjedljivo sugerie zakljuak da je stanje korjenito drugaije od kole do kole s jedne strane imamo odgovore

Unapreivanje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u Jugoistonoj Evropi; metod grupni intervju, 2009; Forum MNE i CEPS
31

46

potpuno upoznatih ljudi sa pitanjima savjeta, a sa druge su oni koji svjedoe da u njihovim kolama stvari ne funkcioniu po istim principima. Ipak, dominantno su najvee razlike u stavovima roditelja prema tome da li savjeti u kolama koje pohaaju njihova djeca funkcioniu na principu aktivnosti. Oko 20% roditelja istie da su savjeti aktivni, a s njima se u prilinoj mjeri slae jo 28% respondenata. Neto vie od 50% roditelja miljenja je da predstavnici valjano zastupaju roditelje. Ipak, nije mali ni broj onih koji sa njima ne dijele miljenje. PERCEPCIJA PREDSTAVNIKA RODITELJA Uzorkom je obuhvaeno 156 roditeljskih predstavnika, a skoro 70% njih su u ulozi predstavnika due od godinu dana. Na ovoj su se funkciji nali na razliite naine: odlukom ostalih roditelja (62,8%), reagovanjem na molbu razrednog starjeine (21,8%) ili direktora (10,3%). Pitanjima smo eljeli da provjerimo i motivaciju roditelja za ukljuivanje u savjete, kolske odbore i druga tijela na nivou kole. Po njihovim odgovorima, najei razlozi koji su ih naveli da prihvate ulogu predstavnika roditelja su sljedei (navodimo ih prema frekventnosti): predstavljanje svih roditelja i pokretanje pitanja koja se tiu svih, elja da se promijeni odreena stvar koja se tie sve djece i elja drugih roditelja da im odreena osoba bude predstavnik. Kao razlozi koji ih nikako nijesu motivisali da prihvate ulogu predstavnika izdvojeni su naroito: ubjeivanje od strane neke osobe i korist samo za sopstveno dijete. Predstavnici roditelja istiu da je njihov najvei doprinos prisutan prilikom organizacije sportskih i kulturnih dogaaja u kolama i vannastavnih aktivnosti, a najmanje su uestvovali u pitanjima finansija. Prethodno je iznesen stav da preko 60% roditelja kad je u pitanju pomo u vezi sa organizacijom sporskih i kulturnih dogaaja, a na ostalim ponuenim oblicima i preko 80% nije dobilo poziv da na bilo koji nain volonterski pomogne koli. No, predstavnici roditelja imaju drugaije miljenje, pa pretpostavljamo da su se kole direktno i obraale savjetima za pomo, ne informiui pri tome sve roditelje. Naravno, dalje bi se moglo diskutovati o komunikaciji izmeu samih roditelja. Po miljenju predstavnika, roditelji bi trebalo da budu ukljueni u sva polja upravljanja kolskim funkcionisanjem. No, neki se domeni izdvajaju kao podruja potencijalnog jaeg uestvovanja (proslave i ekskurzije, pitanja koja se tiu zdravlja i bezbijednosti, nasilnog ponaanja u koli i sl., vannastavne aktivnosti i obrazovne teme), a finansije su, od strane polovine respondenata, odreene kao oblast u koju se roditelji ne bi trebali previe ukljuivati. Predstavnici smatraju da ih drugi roditelji vide u veoma pozitivnom svijetlu. Najmanje ih se sloilo sa tvrdnjama misle da radim ovo samo da bih se razmetao i radim ovo samo zbog mog djeteta, a najvie sa konstatacijom vjeruju da mogu efikasno da ih predstavljam i podravaju me u izdravanju zajednikih briga. Roditeljski predstavnici smatraju da je njihov odnos sa kolskom administracijom prilino dobar, a takivo miljenje najbolje ilustruje stav preko 50% roditelja koji pozitivno i veoma pozitivno karakteriu tvrdnju oni pokuavaju da razumiju moj stav i uglavnom ga uzmu u obzir. Predstavnici smatraju da odnose roditelja i kole mogu unaprijediti sljedei faktori, navedeni 47

po frekventnosti odgovora (najvea frekvencija je 19, a najmanja 1): konstantna komunikacija izmeu kole i roditelja; jedinstveni, harmonizovani stavovi, slaganje; vei broj sastanaka; frekventnije posjete koli; potovanje odluka savjeta; bolja komunikacija uopte; aktivnija participacija roditelja; bolja komunikacija izmeu samih roditelja; vea zainteresovanost roditelja; vea zainteresovanost kole; izbor adekvatnih predstavnika; odgovornost; objektivnost u pristupu; znaajnije ukljuenje u pitanja kolske discipline; dobra organizacija; efikasniji rad i roditeljska osvijeenost o postojanju problema. Zabiljeeno je i 48 odgovora ne znam. Od strane predstavnika, kada je u pitanju njihova procjena vlastitih kompetencija i ostalih uslova koji im olakavaju ili oteavaju zadatak, pozitivno su evaluirane tvrdnje koje se odnose na: vlastiti stav (kao predstavnik roditelja efikasno branim nae interese), komunikacione kompetencije (mogu lako da razgovaram sa roditeljima o bilo emu to ih brine u vezi sa njihovim djetetom ili odjeljenjem) i aktivnost (aktivan sam kao predstavnik roditelja). Najproblematiniji aspekat odnosi se stepen poznavanja ostalih roditelja kao i uestalost kontakata sa njima. ODNOSI TRADICIONALNI ILI PARTNERSKI? Kad je u pitanju dio upitnika kojim smo eljeli da ispitamo nivo zastupljenosti tradicionalnih i partnerskih odnosa na liniji kola roditelji, uoeno je da se, po miljenju roditelja, saradnja ili ravnomjerno uee na nekim segmentima moraju ostvariti u veoj mjeri. Zajedniki posao, u koji podjednako treba da uloe i kola i roditelji ine sljedei elementi: uiniti sve da dijete ima uspjeha u koli, uiniti sve da dijete bude sreno u koli, motivisati dijete da ui, intervenisati ako neto nije u redu u koli, a u neto manjem procentu slijede: odgojiti dijete da postane dobar ovjek, znati ta je najbolje za dijete, uiniti sve da dijete uradi domai zadatak. Interesantno je da nijedan faktor nije u znaajnijem procentu okvalifikovan kao iskljuivi posao roditelja, dok su tri, sa preko 45% odgovora, imenovana kao iskljuivi posao kole. Rije je o nastavi (uiniti sve da nastava bude dobra, postaviti dobar vannastavni program i uiniti sve da dijete bude sigurno u koli). Zavrna anketna pitanja bila su usmjerena ka utvrivanju zakljunih roditeljskih konstatacija koje se odnose na finalnu procjenu njihovog zadovoljstva kolom i poloajem djeteta u njoj. Analizirani su aspekti koji se tiu djeteta: njegovo zadovoljstvo, postignue, mogunosti da osim obaveznih kolskih sadraja uiva i u drugim aktivnostima, bezbijednost djece, kvalitet nastave i sl. Takoe, zakljune konstatacije ticale su se i komunikacija na relaciji roditelji kola, te uticaja koji roditelji, generalno gledano, imaju na kolski ivot. Sasvim je na osnovu rezultata realno konstatovati da su roditelji u prilinoj mjeri i u potpunosti zadovoljni svim razmatranim elementima. Kao kljuni faktori koji bi mogli uticati na unapreenje partnerstva roditelja i kole navedeni su: vei broj sastanaka nastavnika i roditelja (91), vea zainteresovanost roditelja za uee (46), bolja komunikacija (20), bolja razmjena informacija izmeu roditelja kao i uope bolja informisanost roditelja (19), vea posveenost nastavnika (16), poboljanje uslova u koli (16), uvaavanje miljenja i stavova roditelja (12), potovanje potreba djeteta (10), ukljuivanje roditelja u vannastavne aktivnosti (9), manje materijala za uenje (sadraja), vei broj razliitih aktivnosti (8). Ipak, veliki broj roditelja (njih 875) nije imao sugestija.

48

Zahvalnost: Istraivanje ne bi bilo mogue realizovati bez podrke 1156 roditelja koji su svojevoljno uestvovali i podijelili svoja miljenja i stavove. Pored roditelja, zahvaljujemo se i Ministarstvu prosvjete i nauke Crne Gore, Zavodu za kolstvo, Udruenju roditelja kao i Fondaciji Institut za otvoreno drutvo predstavnitvo Crna Gora za podrku i korisne sugestije tokom realizacije projekta. Koristimo priliku da se posebno zahvalimo i projektnom timu (posebno centralnom istraivakom timu) Unapreenje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u jugoistonoj Evropi koji su pruili veliki doprinos i podrku tokom trajanja itavog projekta.

49

Izdava: Forum mladi i neformalna edukacija (Forum MNE) Za izdavaa: Tamara irgi Autorka: Dr Dijana Vukovi tampa: xxxxx Tira: 100 primjeraka Podgorica, 2010. godine

50