Asertivnost

Aristotelov izazov
Svatko se moe naljutiti to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnoga stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnoga razloga i na ispravan nain to nije lako. Aristotel: Nikomahova etika

Govor je izvor svih nesporazuma.

Antoine de Saint-Exupry: Mali princ

Ponekad se naemo u neugodnim situacijama u odnosu na druge ljude i trebamo odluiti kako emo ih rijeiti. Primjer neugodne situacije:

U restoranu su Vam posluili neukusnu ili staru hranu.

U takvoj situaciji moete...

Stilovi ponaanja
potrebe drugih nae potrebe

pasivnost

asertivnost

agresivnost

PASIVNO ponaanje (submisivno): stavljamo tue potrebe ispred

naih

PASIVNO AGRESIVNO ponaanje

AGRESIVNO ponaanje: stavljamo vlastite potrebe ispred tuih ASERTIVNO ponaanje: uspostavljamo ravnoteu izmeu vlastitih i

tuih potreba

to je asertivnost?
u strunoj psiholokoj literaturi relativno nov termin nema hrvatsku varijantu, a dolazi od engleske rijei to assert to znai tvrditi neto, uporno braniti pravo sposobnost izraavanja vlastitih pozitivnih i negativnih misli i osjeaja, na neagresivan nain i bez krenja prava drugih osoba

U kojim situacijama se ispoljava asertivno ponaanje?

traenje vlastitih prava, izraavanje interesa i elja, odbijanje neopravdanih zahtjeva, suprotstavljanje nepravdi Ali i u ovim situacijama:
pohvaljivanje drugih, davanje i primanje komplimenata

Dakle, to je asertivnost?
Zarevski i Mamula (1998.) definiraju asertivnost kao oblik ponaanja koji odreujemo kao borbu za svoja prava i izraavanje miljenja na izravan nain, te odbijanje nerazumnih zahtijeva, bez osjeaja straha i krivnje. Ne smije ju se poistovjeivati s dominantnou ili agresivnou. Najkrae reeno - asertivnost znai otvoreno i poteno iznoenje miljenja.

Treninzi asertivnosti
Trening asertivnosti je jedan od najstarijih postupaka u okviru behavior terapije (uveden je 1949. godine) i koristi se za ublaavanje nedostatka drutvenih vjetina npr. kod depresije, paninog poremeaja itd. U Americi se trening asertivnosti u poetku najvie koristio za etnike manjine. Nastankom pokreta za ljudska prava 1960-ih u SAD-u traio se nain sueljavanja etnikih manjina s agresijom, diskriminacijom i razliitim nainima potlaivanja. Nov zamah populariziranju asertivnosti donose 1970-e kroz pokret za prava ena. Nakon toga, 1980-ih mnoge velike tvrtke koriste trening asertivnosti kako bi poboljale radnu okolinu i uspjenost radnika, a konano kljunu ulogu ima u smanjivanju stresa (Zarevski i Mamula, 1998.).

Razvoj asertivnosti kod djece

Reakcije drugih osoba mogu sputavati asertivno ponaanje djece ako se ono pogreno proglaava nepoeljnim (agresivnim, sebinim i sl.). Stoga, djeca mogu usvojiti razliite oblike neasertivnog ponaanja (ne postavljanje pitanja, ne izraavanje vlastitog miljenja i zahtijeva i sl.) koje odrasli smatraju poslunim, dobro ga prihvaaju i na taj ga nain potkrepljuju. Pravovremeno usvajanje asertivnog ponaanja pozitivno utjee na razvoj djetetova samopotovanja i na razvoj vjetina suoavanja sa stresom.

Razvoj asertivnosti kod djece

Asertivna djeca lake izraavaju emocije, rjee pate od depresije i drugih psihopatolokih problema, lake se snalaze u situacijama kada im je potrebna pomo i spretnije trae socijalnu podrku od drugih osoba kada im bliske osobe ne mogu pomoi. Nastavnici smatraju da asertivna djeca imaju pozitivniju sliku o sebi i da znaju bolje se izboriti za svoja prava. Asertivnija djeca postiu i bolji kolski uspjeh. Prema istraivanjima, asertivnija djeca zadovoljnija su svojim obiteljima, doivljavaju vie prihvaanja od strane majke i oca, a manje odbacivanja.

Spolne razlike
Djeaci se ee ponaaju asertivno nego djevojice. Asertivnost kod djeaka s dobi raste, a kod djevojica opada, to se tumai posljedicom socijalizacijskih procesa. Dok se asertivno, a ponekad i agresivno, ponaanje kod djeaka obino potkrepljuje, isto se ponaanje kod djevojica najee sputava i otro kritizira kao neprimjereno djevojicama. Prema nekim istraivanjima mukarci su asertivniji od ena, no prema drugima postoje razlike u aspektima asertivnosti. Mukarci su asertivniji u iznoenju miljenja, a ene u izraavanju emocija i davanju komplimenata.

kola
Trening asertivnosti moe se primijeniti u radu s uenicima, ali i u radu s uiteljima i roditeljima. Asertivnost je kod nas relativno nov pojam pa sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa treba educirati o nainima i tehnikama asertivnog ponaanja. Trening asertivnosti moe biti dio programa prevencije - prevencije nasilja u koli, ovisnosti, kolskog neuspjeha, a pomae i kod razvoja samopotovanja, razvoja socijalnih vjetina, rjeavanja sukoba i dr.

Poticanje asertivnog ponaanja djece

poticanje djeteta da izrazi svoje miljenje o neemu kad god za to ima potrebu ohrabrivanje djeteta da iskae osjeaje doputanje djetetu da izrazi ljutnju na konstruktivan nain poticanje djeteta da jasno i glasno reagira na doivljenu nepravdu ("To nije u redu...) razvijanjem socijalnih vjetina i vjetina govorenja pohvaljivanje djeteta kada se asertivno ponaa vlastito asertivno ponaanje kao model ponaanja djeci igranjem uloga, aktivnostima rjeavanja problema ("to bi ti uinio ako...?) itanjem pria i radionicama uz prie o djeci koja su znala uspjeno se nositi s neugodnim iskustvima (terapijsko pouavanje)

pouavanje komunikacije: - gledanje sugovornika u oi - kako uspravno i sigurno drati tijelo - kako biti oputen - kako ne initi pokrete koji upuuju na nesigurnost (npr. stiskanje ake, trljanje ruku...) - uvjebavanje govorenja dubljim, dovoljno glasnim, razumljivim govorom pouavanje kako izravno, jasno, bez manipuliranja i pristojno traiti ono to ele: ("elim...", "Hou...", "Trebam...", "Mogu li dobiti..." ...) pouavanje kada i kako jasno i bez previe tumaenja rei "ne (npr. "Ne", Ne, to ne smijem, Ne elim to uiniti. , "Nemoj, to mi se ne svia", "Prestani, ne volim to", "Ne mogu ti sada dati"...) pouavanje u primjeni tehnike pokvarene ploe (mirnog ponavljanja zahtjeva ponovo i ponovo, ne odgovarajui na primjedbe i argumente druge osobe)

Preporuena literatura:
Zarevski ,P. i Mamula, M. (1998). Pobjedite srameljivost , a djecu cijepite protiv nje. Jastrebarsko: Naklada "Slap",. Miljkovi, D. i Rijavec, M. (2002). Kako se zauzeti za sebe. Zagreb: IEP-D2, VERN Miljkovi, D. i Rijavec, M. (2002). Bolje biti vjetar nego list - psihologija djejeg samopuzdanja. IEP-D2, VERN

Stilovi ponaanja
Dakle, postoje tri osnovna tipa ponaanja (i komunikacije): pasivno, agresivno i asertivno.
U nekim je situacijama dobro ponaati se pasivno ili agresivno.

Ali, ako ste stalno pasivni, to e smanjiti vae samopotovanje,

a ako ste stalno agresivni, to e pogorati vae odnose s drugim ljudima. U veini situacija najpovoljniji ishod je ako se ponaamo asertivno. Asertivni nain komunikacije nee nam garantirati dogovor s drugima, uvijek i svugdje, ali e pomoi da nas sugovornik saslua i razumije nae argumente. Osjeat emo se bolje jer smo izrazili svoje miljenje i svoje elje u pravo vrijeme na pravom mjestu. Asertivnim nainom umanjujemo osjeaj da nismo dali sve od sebe.

Agresivan stil
Obiljeja ponaanja: elje, potrebe i osjeaji izraavaju se na tetu drugih. Namjera: dominirati ili poniziti druge; agresija moe biti i posljedica frustracije. Osjeaji: samozadovoljnost, ali kasnije i posramljenost. Osjeaji drugih: ponienost, ogorenost, povrijeenost ili ljutnja i elja za osvetom. Ishod: esto dobiva ono to eli na tui raun, ali dugorono je vea vjerojatnost i vlastitog i tueg agresivnog ponaanja. Uzroci agresivnog ponaanja. Samopouzdanje i samouvjerenost dolaze od poniavanja drugih, otvoreno ili koristei sarkazam i podsmijeh. Mnogi misle da moraju biti agresivni ako ele da ih se shvati ozbiljno. Osjeaj ljutnje daje im osjeaj kontrole. ele izgledati opasnije, nego to jesu. Ljutnja je esto maska za druge osjeaje kao to su strah i zabrinutost. zahtjeva i nareuje (nema molim i hvala) optuuje i krivi druge ne priznaje svoje pogreke usmjeren na osobu, a ne na ponaanje osobe ne slua i prekida glasno govori agresivna gestikulacija zuri u sugovornika

Pasivan stil
Obiljeja ponaanja: elje, potrebe i osjeaji se ne izraavaju. Namjera: udovoljiti drugima. Osjeaji: uznemirenost, nezadovoljstvo, kasnije lljutnja i zamjeranje drugima. Osjeaji drugih: krivnja ili superiornost, a kasnije iritiranost, saaljenje... Ishod: ne dobiva ono to eli, a nema ni potovanje drugih. Dugorono ovaj stil ponaanja dovodi do toga da osoba izbjegava situacije u kojima moe doi do sukoba. Uzroci pasivnog ponaanja: Strah da ne razoaramo druge - bojimo se traiti ono to elimo ili odbiti ono to ne elimo jer bismo nekoga razoarali ili razljutili. Strah od odbacivanja. Nepotreban osjeaj odgovornosti za tue osjeaje. izbjegava raspravu veinom uti ili puno pria, a pri tome ne kae svoje miljenje ne izraava svoje miljenje, nego ponavlja tue brzo priznaje svoju pogreku i esto se ispriava govori tiho, ne podie glas veinu vremena ne gleda u oi smijei se i stalno kima glavom

Submisivnost
Submisivno ponaanje je ee nego to mislimo. Mnogi ljudi nee pokuati izboriti se za svoja prava ili ostvariti svoje potrebe.
U jednom istraivanju promatrani su studenti koji su uili dok ih je jedna osoba ometala svirajui preglasno glazbu. 80% studenata je toleriralo ometanje i nije uinilo nita 15% ih je zamolilo osobu da utia glazbu, ali kada to ona nije uinila, nisu ponovili svoj zahtjev samo 5% studenata je zamolilo dva puta i postiglo ono to im je trebalo - glazba je utiana

Koliko su ljudi posluni?

Dvjesto i etrdeset studenata psihologije sjedilo je u uionici oekujui svog profesora. (...) Umjesto profesora kojeg su oekivali, stigao je novi. Ja u danas zamijeniti vaeg profesora, objavi im. Za poetak bih vas molio da svi ustanete. Dobro. A sada pljesnite rukama tri puta, a onda potapite po ramenu osobu desno od sebe pet puta. Skakuite deset sekundi. Dobro, sjednite sada, a svoje olovke i biljenice stavite na pod. Svih dvjesto i etrdeset studenata posluno je, bez ikakvih pitanja, slijedilo sve upute nepoznata im ovjeka. Nakon toga u uionicu je uao njihov stari profesor i na plou napisao naziv predavanja koje e odrati:

Poslunost
Majda Rijavec i Dubravka Miljkovi: A to biste vi uinili? Psihologija protiv zdravog razuma

Pasivnoagresivan stil
iznosi sarkastine, ironine primjedbe
rijetko iznosi svoje miljenje javno general poslije bitke uvijek je rtva (Naravno, uvijek ja moram ...)

ne pokazuje prave osjeaje

optuuje druge za svoje frustracije

Asertivan stil
Obiljeja ponaanja: elje, potrebe i osjeaji se izraavaju bez okolianja i na prikladan nain. Namjera: komunicirati. Osjeaji: samopouzdanost. Osjeaji drugih: uvaavanje i osjeaj da su uvaeni. Ishod: esto dobiva ono to eli. Dugorono ovaj stil ponaanja dovodi do osjeaja da smo uvaeni, poveanog samopotovanja i unaprjeivanja odnosa s drugima.
aktivno slua, pri tome gleda u oi i pokazuje osjeaje potuje druge i to trai za sebe

jasno, konkretno i direktno govori ne okolia

glas prilagoava situaciji iskazuje svoja oekivanja i osjeaje pozitivo izrie prigovore (kritiku) zna pohvaliti druge preuzima odgovornost za svoje rijei i djela spreman/na je ispriati se kad pogrijei

zna se kontrolirati (svoje negativne osjeaje)

Vjebajmo asertivnost!

Tehnike asertivnog komuniciranja

Jasno iznosim svoje stajalite i osjeaje.

JA - poruke

Zastupam sebe. Ne napadam druge. (Ne koristim TI poruke.)

Opisujem pa ocjenjujem.

Predlaem rjeenja.

JA-poruke i TI-poruke
JA - poruke su poruke u kojima govorimo o vlastitom stanju. Tuna sam (nesretna, ljuta...) kada ti...
TI - poruke govore o pogrekama drugih ili njihovim osobinama i to esto kao uopavanje (Ti nikada..., Vi uvijek...) ili poruke o neadekvatnosti osobe (Ti si neodgovorna...).

Razliite vrste asertivnih reenica:

Jednostavna asertivna reenica kratka poruka koja sadri stav, injenicu ili opaanje u vezi s pravom koje nam se uskrauje Smetaju mi este upadice dok govorim. Cijenim to to pratite moje izlaganje, ali bih voljela da pitanja postavite na kraju izlaganja. Emapatika asertivnost (empatija + asertivnost) ini mi se da se ne slaete s onim to govorim, ali mi je vano da me sasluate do kraja pa u potom ja sasluati Vas. Asertivnost koja trai odgovor poruka koja sadri nau potrebu, elju i trai od sugovornika da jasno kae svoje miljenje, namjere, stav ili osjeaje eljela bih najprije rei neke injenice redom, koji sam predvidjela. Moete li, molim Vas, zapisati pitanja i ideje i iznijeti ih na kraju izlaganja? Asertivnost osjeaja poruka sadri: neutralan opis tueg ponaanja vlastiti osjeaj u vezi s ponaanjem u tom trenutku, situaciji konkretan uinak tog ponaanja na nas i/ili zahtjev (elja) upuen drugoj osobi (to elim da druga osoba uini) Kada me esto prekidate, osjeam se neugodno jer se plaim da neu prenijeti sve to sam namjeravala. Htjela bih da to uinite kad dovrim izlaganje.

Pokvarena ploa
Vrlo je korisna tehnika kada je na zahtjev jasan i kratak. Sastoji se u tome da kao pokvarena ploa ponavljamo zahtjev. Najbolje je ponavljati 2. i 3. dio JA - poruke za one koji ne sluaju to govorimo; na taj nain opiremo se manipulaciji i naglaavamo to nam je vano. (Upadice me doista dekoncentriraju pa Vas molim da najprije kaem sve to sam zamislila.)

Ja-poruke
opis ponaanja, bez prosuivanja

Npr. Primijetila sam da ne razgovara sa mnom od srijede.

interpretacija i nae tumaenje

Npr. ini mi se da me izbjegava.

izraavanje osjeaja Npr. Zbunjena sam jer ne znam to se dogaa. izricanje elja i potreba Npr. elim da porazgovaramo. budue akcije Npr. Doi u sutra do tebe.

Kako asertivno rei NE

dajte sebi vremena ako niste sigurni da moete udovoljiti zahtjevu traite dodatne informacije, npr. koliko e vam vremena trebati da ispunite zahtjev ne dopustite da vas prinude da na brzinu kaete da jasno recite NE i kratko razlog (nemojte govoriti To e biti teko. ili Imam malo vremena.) nemojte previe tumaiti, ispriavati se ponudite drugo rjeenje, ako postoji ne prebacujte odgovornost na druge (npr. Moj mu se ne slae da kasnije dolazim kui.)
NEMA problema.

NE!

Vjeba u paru Recite asertivno NE

A Draga kolegica s posla vam eli prodati kozmetiku koju vi ne koristite. B Ravnatelj trai da u potpunosti preuzmete sve poslove oko podjele udbenika.

Kako izrei prigovor bez vrijeanja

usmjerite prigovor na PONAANJE budite SPECIFINI (navedite koje ponaanje vam

smeta)
recite to elite, a ne to ne elite (JA - reenice) izrecite ga NEPOSREDNO NAKON ponaanja pazite na svoje NEVERBALNO ponaanje

radite to U ETIRI OKA (pohvalite pred drugima, pokudite nasamo)

Vjeba u paru Izrecite asertivno prigovor

A Uenik ometa nastavu stalnim upadicama. B Radite u kolskoj knjinici. Zamolili ste razrednike da vam pomognu jer nekoliko uenika nije vratilo knjige cijelo polugodite. Jedna razrednica nije uope razgovarala s uenicima jer smatra da je to va problem, a ne njen.

Kako primiti prigovor

nemojte se odmah braniti, opravdavati paljivo sasluajte do kraja

pitajte na to se tono odnosi

utvrdite to je:
tono,

djelomino tono,
netono.

Vjeba u paru Primite asertivno prigovor

A Roditelj Vam prigovara jer smatra da ste njegovom djetetu dali loiju ocjenu usmenog odgovora nego to to zasluuje.

B Nekoliko uenika se ali da ne razumiju izloeno gradivo.

Kako pohvaliti drugoga

1. gledajte u osobu, nasmjeite se
2. budite kratki i jasni 3. govorite u prvom licu i kaite ime osobe
(Kolegice Miro, cijenim to to ste... Ivice, svia mi se to ... )

4. budite odreeni na to se odnosi pohvala

Vjeba u paru Izrecite pohvalu

A Uenik u skupini s kojom vjebate asertivno ponaanje esto je agresivan kada ga se kritizira. U zadnjem razgovoru uspio je asertivno prihvatiti prigovor. B Uenik je uspio djelomino savladati gradivo s kojim ima velikih problema.

Kako primiti pohvalu

nemojte biti lano skromni (nije to nita) gledajte osobu u oi, nasmjeite se

recite njezino ime i zahvalite se

(Hvala, kolegice Nevenka...)

prihvatite pohvalu, ako se slaete

(Hvala, i ja sam zadovoljna...)

ako se ne slaete, zahvalite i recite zato

(Hvala, ali to nije samo moja zasluga...)

Vjeba u paru Primite pohvalu

A Savjetnica je pohvalila Va rad.

B Ravnatelj je pohvalio Va rad s uenicima.

Kako postati (i ostati) asertivan?

otkrijte u kojim ste situacijama neasertivni (pasivni ili agresivni)

vjebajte u mati (situacija / osoba)

vjebajte s prijateljima pokuajte u stvarnoj ivotnoj situaciji (poevi od

manje vanih)
nemojte odustati kod prvog neuspjeha napravite akcijski plan

to bi vas moglo omesti, sprijeiti da postanete asertivni?

Opet ste bili neasertivni? Ako vam se to dogodilo, prihvatite to kao neto normalno i nastavite dalje. Ponaali ste se asertivno, ali nije bilo uspjeha Ako ne pokuamo, ne moemo uspjeti. Ako pokuamo, moemo uspjeti, ali i izgubiti. Raunajte s time. Negativne reakcije drugih ljudi Ponekad drugi mogu reagirati negativno na nae asertivno ponaanja. Ne treba se uputati u svau, drite se svojih argumenata i nastavite asertivno. Pazite na ton. Reakcije bliskih ljudi To su najee lanovi obitelji, prijatelji ili suradnici na poslu. Oni su navikli da se godinama ponaamo neasertivno. Promjena ponaanja e ih iznenaditi i moda im se nee svidjeti. Pokaite da ih razumijete, ali nemojte odustati. Jeste li doista bili asertivni? Agresivnost i asertivnost se mogu lako zamijeniti.To se dogaa neasertivnim osobama koje pokuavaju biti asertivne pa postaju agresivne. Ne zaboravite, biti asertivan znai zauzeti se za svoja prava ne ugroavajui tua.

Nakon treninga asertivnosti

Nedjelja, 8. oujka Stara je otila na neki enski seminar o asertivnosti. Mukarcima je tamo pristup zabranjen. Pitao sam staroga to je to asertivnost. Odgovorio mi je: "Bog bi ga znao, ali to god da je, ne sluti na dobro." Gledali smo neki film na televiziji, a onda je dola stara i poela nam komandirati. Govorila je: "Nema vie labavo" i "Odsad u ja drukije s vama" i sline bljezgarije. Onda je otila u kuhinju i napravila neku tablicu prema kojoj je sve kune poslove podijelila natroje. Upozorio sam ju da ja ve raznosim novine, da vodim brigu o jednom starom penzioneru, da hranim psa i da uim za kolu, ali me nije uope sluala, samo je izvjesila tablicu na zid i rekla: "Ovo vrijedi od sutra.

Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Mola

Kviz Asertivno, agresivno ili pasivno ponaanje

Jesmo li nauili razlikovati stilove ponaanja? Napiite na papiru brojeve od 1 do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan ili asertivan i upiite to uz odgovarajui broj. 1. Ravnatelj Vas je upravo izvijestio da Vas je odredio za lana skupine zaduene za rad na razvijanju projekta u kojem kola sudjeluje. Odgovarate: Oh, to me je stvarno iznenadilo. Pogledat u svoje obveze za ovaj mjesec i razmisliti o Vaem prijedlogu. 2. Prijatelj vas moli da mu posudite 200 kn, a zadnja dva puta kada ste mu posudili nije vam vratio novce. Kaete: uj, moj Ivica (moja Marica) bi poludio (poludjela) da to uradim, stalno prigovara da su mi drugi duni i da ne vraaju novac. 3. Kolegica eli da joj vratite dragu knjigu koju Vam je davno posudila. Kaete: Naravno da u ti je vratiti, ali mogla si saekati da sama kaem da mi vie ne treba.

Kviz Asertivno, agresivno ili pasivno ponaanje

Jesmo li nauili razlikovati stilove ponaanja? Napiite na papiru brojeve od 1 do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan ili asertivan i upiite to uz odgovarajui broj.

4. Jedina ste ena u radnoj skupini i trae od Vas da vodite zapisnik. Kaete: Voljna sam to ovaj put uiniti. No, rado bih da drugi put podijelimo zaduenja. 5. Autobus je pun uenika koji galame. elite izai, no nitko ne obraa panju na Va pokuaj da se probijete do vrata. Napokon kaete: to je s vama, klinci? Bezobzirni ste prema ostalim putnicima. Ja moram van na iduoj stanici! 6. Ravnatelj je zbog velikih telefonskih rauna sazvao sastanak zaposlenika i trai da se privatni razgovori ubudue najavljuju u tajnitvu. Jedan od zaposlenika na poetku sastanka kae: Ovo je stvarno uvredljivo!

Kviz Asertivno, agresivno ili pasivno ponaanje

Jesmo li nauili razlikovati stilove ponaanja? Napiite na papiru brojeve od 1 do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan ili asertivan i upiite to uz odgovarajui broj.
7. (Pre)glasna glazba iz susjednog stana vas nervira. Nazivate susjeda i kaete: Halo, ovdje Vaa susjeda. Jako mi smeta Vaa preglasna glazba. Biste li ju stiali? 8. Va suprug oekuje da je ruak na stolu kad se on vrati s posla i ljut je kad to nije tako. Smirujete ga: ao mi je, znam da si umoran i gladan... Ja sam kriva. Oajno se sad osjeam. 9. elite vratiti neispravan aparat u trgovinu. Trgovac Vam kae da je na zidu obavijest kupcima da aparate te vrste trebaju isprobati u trgovini. Kaete: Va prigovor je djelomino toan. Doista, ovdje postoji natpis, ali nije ba uoljiv. Mislim da biste kupce trebali upozoriti na to ili staviti uoljiviji natpis. S obzirom na to, moete li, molim Vas, provjeriti pogreku na aparatu?

Kviz Asertivno, agresivno ili pasivno ponaanje

Jesmo li nauili razlikovati stilove ponaanja? Napiite na papiru brojeve od 1 do 12. Za svaku situaciju procijenite je li odgovor agresivan, pasivan ili asertivan i upiite to uz odgovarajui broj.

10.Majka razgovara telefonom sa svojom udatom keri i rado bi da ju ona posjeti. Ker to pristojno odbija, na to majka veli: Nikad nisi slobodna kad te trebam. Misli samo na sebe! 11.Roditelj je ljut jer kolski pedagog nije uinio nita da razrijei konflikt koji je njegov sin imao s jednim od uitelja. Kae: Molio sam da istraite taj sluaj u razredu i brine me to jo nita nije uinjeno. Inzistiram da se time pozabavite. 12.Stojite u redu u banci, poti, trgovini ili sl. i netko doe i stane upravo ispred vas. Otpuhujete, mrmljate i gledate poprijeko tu osobu. Nastojite joj ostaviti to manje mjesta oekujui da shvati da je pogrijeila.

Odgovori
1. 2. 3. 4. 5. 6. A P Ag A Ag Ag 7. A 8. P 9. A 10.Ag 11.A 12.P (PA)

Literatura
Mihaljevi, S. (2005). Asertivnost u ivkovi, ., Mihaljevi, S., Raki, . i Babi, A. Prevencija nasilja u koli. Osijek: Centar za profesionalnu rehabilitaciju. Miljkovi, D. i Rijavec, M. (1996). Razgovor sa zrcalom: Psihologija samopouzdanja. Zagreb: I.E.P. Miljkovi, D. i Rijavec, M. (1997). A to biste vi uinili? Psihologija protiv zdravog razuma. Zagreb: I.E.P. Sremec Tebi, T. (2006). ASERTIVNOST: to je to i kako nam moe pomoi? URL: free-ri.htnet.hr/knjiznicavijece/moj%20web/zupanijsko%20strucno%20vijece/ASERTIVNOST.ppt Vlajo, R. (2005). Govor za suradnju Vjetine aserivnog komuniciranja, URL: www.fer.hr/_download/repository/Asertivnost%20i%20sukob.ppt Zarevski, P. i Mamula, M. (1998.). Pobijedite srameljivost, a djecu cijepite protiv nje. Zagreb: Naklada Slap. ivkovi, . (2005). Susreti s roditeljima II. akovo: Tempo