PODUZETNIKO PLANIRANJE I ANALIZA 1. D.Gulin, B.Tuek i L.agar: Poslovno planiranje, kontrola i analiza, izdava: RIF Zagreb 2004., 2. N.

Vitezi, i arko Popovi: Revizija i analiza instrumenti uspjenog donoenja poslovnih odluka, izdava HZIRIFD Zagreb 2000. 3. N.Osmanagi Bederik, Planiranje i analiza, izdava K Zagreb 2003.

4. 5.

6. 7.

8. 9.

10. 11.

Poduzetniko planiranje i analiza

1/43

12. 13.

14. Ispit je pismeni i usmeni pismeni u obliku naeg pisanog rada samostalno kui, usmeni dio ispita je klasian, pitanja se izvlae a to je iz podruja literature UPRAVLJANJE -definiranje pojma Grupa autora koja je napisala ekonomiku poduzea je preuzela pojam upravljanja iz poslovnog rijenika i glasi: Upravljanje management to je proces i ukupna aktivnost usmjerena na postavljanje dugoronih ciljeva politike i strategije poslovanja i razvoja alociranja resursa, usmjeravanja i kontrole realizacije ciljeva, prema imunu Babiu upravljanje sadrava etiri funkcije i to planiranje, organiziranje, rukovoenje i nadziranje (kontrolu) Upravljanje poduzeem je proces svjesnog usmjeravanja poduzea nekim ciljevima koji su u funkciji opeg cilja, a to je razvoj poduzea putem kojeg se osigurava njegov opstanak u uvjetima trinog okruenja. Proces upravljanja ostvaruje se sukcesivno ili postupno donoenjem poslovnih odluka i kontrolom nad provedbom odluka. Poslovna odluka odreena je namjerom ili ciljem koji se eli postii, raspoloivim informacijama i promiljanjem, tj. prosudbom o sadanjem stanju i buduem razvoju i poslovanju poduzea. Odluka sadri: namjeru, informaciju i prosudbu. Informacije mogu biti objektivne i subjektivne. Objektivne su one koje dobivamo iz raunovodstva, to su unutarnje informacije, a eksterne su iz trita, statistikih zavoda itd. Proces upravljanja obavlja se na tri nivoa i to: 1. strategijskoj ili najvioj razini, top razina 2. taktikoj ili srednjoj razini su rukovodioci Poduzetniko planiranje i analiza 2/43

3. operativnoj ili najnioj razini su poslovoe

Strateko upravljanje je na dui rok i za to su potrebne ire informacije, ali ne detaljne, vie openite. Taktiko upravljanje mora imati manji broj informacija, ali one moraju biti precizne. Operativne su tone u milimetar kako se odvija koja radnja, ali zna samo to. Upravljanje nije mogue bez informacija koje se temelje u prvom redu na temelju podataka iz financijskih izvjetaja, tj. raunovodstvenih podataka. Sve razine upravljanje se koriste sa podacima iz raunovodstva. Za neke velike odluke izrada nekog pogona, nisu potrebne detaljne raunovodstvene informacije, ali za odluku o mjerama za naplatu potraivanja su potrebne detaljne informacije, da znamo tono koliko nam koji kupac duguje i koliko je staro to potraivanje. Izmeu informacija i upravljanja postoji meuovisnost, jer se odluke donose na temelju informacija. Realizacijom odluka dolazi do promjena u poduzeu, te promjene donose nove informacije, na temelju kojih se donose nove poslovne odluke, taj se proces neprekidno ponavlja. Koje su osnovne karakteristike (atributi) informacija, moe biti pitanje, To su: tonost, starost, obuhvat, preciznost, adekvatnost i usporedivost. Starost kod informacija je razlika od trenutka dogaaja i dostupnosti informacije. Obuhvat mjeri irinu informacija.Informacija mora biti prilagoena hijerarhijskoj razini menagementa. Informacija mora biti precizna, jer inae moe biti dezinformacija i tetna.Potpunost znai da informacija mora biti u cjelini, a ne samo jedan dio dogaaja. Adekvatnost znai da informacija bude upotrebljiva.Takva informacija mora biti usporediva sa drugom informacijom.Npr.koliko je turista bilo prole godine. Informacija je specifian resurs, upotrebom informacija se ne troi, ta informacija se moe vie puta koristiti.

Poduzetniko planiranje i analiza

3/43

Podatak se teko razlikuje od informacije. U procesu obrade podataka podaci se pretvaraju u informacije, koje se prezentiraju u nekoj formi primaocu. Podaci mogu biti datum i dospjee rauna i iznos, pojedinano gledano i datum i dospjee i iznos su podaci, ali ako ih uzmemo u cjelini to daje informaciju o visini potraivanja od kupaca. Najznaajniji dio informacijsko upravljakog sustava je raunovodstveno informacijski sustav. Raunovodstveni informacijski sustav daje nam odgovor na pitanje kakva je informacija potrebna, kada je informacija potrebna, tko je treba, gdje je potrebna, za to je potrebna i koliko kota ta informacija. Raunovodstveni informacijski sustav najee obuhvaa etiri podsustava: 1. podsustav koji se odnosi na evidentiranje svakodnevnih osnovnih operacija i koji je usmjeren na donoenje svakodnevnih rutinskih odluka, npr. kao u raunovodstvu dnevnik. 2. glavne knjige i financijsko izvjeivanje, bilanca, raund dobiti i gubitka itd. 3. podsustav fiksne ili dugotrajne imovine i kapitalnih ulaganja, koji se odnosi na investicije 4. izvjeivanje menagementa. U suvremenim uvjetima raunovodstveni informacijski sustav je dio kompjuteriziranog informacijskog sustava. Prva aplikacija prikupljanje podataka, 2. obrada podataka, 3. upravljanje bazom podataka, 4. izvjetavanje. Da bi ovo funkcioniralo potrebne su kontrole i to: 1.preventivna, koja sprijeava nastanak greke 2. defektivna, koja otkriva nastanak greke 3. korektivna, koja ispravlja nastanak greke, Kada govorimo o informacijama koje su potrebne u procesu upravljanja znaajno mjesto pripada raunovodstvenim informacijama. Npr. kada bi pitali koje informacije daje bilanca- to je stanje imovine i izvora na odreeni dan, a koje informacije daje raun dobiti i gubitka - to je podatke za odreeno razdoblje o poslovanju, najee za poslovnu godinu. Nekvantitativne informacije - su one koje se ne mogu mjeriti, npr.zadovoljstvo ili nezadovoljstvo potroaa. Kvantitativne informacije su financijske, npr. likvidnost, profitabilnost, struktura kapitala i sl. Nefinancijske informacije su: kapacitet nekog stroja, potencijalni korisnici za nae kapacitete Ovo je bio uvodni dio.

Poduzetniko planiranje i analiza

4/43

PLANIRANJE, ANALIZA I KONTROLA U UPRAVLJANJU PODUZEEM Planiranje, analiza i kontrola imaju ishodite u raunovodstvu. Raunovodstvo prua informacije korisnicima kako u unutarnjim, tako i vanjskim, o stvarno nastalim dogaajima, o ostvarenju planirane aktivnosti, o analizi odstupanja planiranih i ostvarenih rezultata, i osnovna svrha raunovdstva je u prvom redu izvjeivanje menagementa i to za planiranje i kontrolu poslovne aktivnosti i procjenu izvrenja poslovnih aktivnosti menagementa. Interno izvjeivanje menagementa o profitabilnosti pojedinih proizvoda po distribucijskim kanalima, eksterno izvjeivanje preko financijskih izvjetaja (investitora, vladinih institucija i dr.partnera). Dakle, u prvom redu raunovodstvo treba osigurati informacije interno menagementu kroz interno izvjeivanje, informacije vlasnicima-dioniarima, te raznim kreditorima koji su dobili kredite i ele se na vrijeme informirati o uloenim sredstvima i drugo budua perspektiva poslovanja subjekta koju daje plan i analiza na temelju raunovodstvenih i drugih informacija.

Mjesto planiranja, kontrole i analize u raunovodstvu

Slika 1
Funkcionalna struktura raunovodstva

Financijsko raunovodstvo

Upravljako raunovodstvo

Dnevnik Glavna knjiga Pomone evidencije Bruto bilanca Financijski izvjetaji

raunovodstvo obrauna proizvodnje

planiranje

kontrola

Raunovodstvo trokova

Planiranje je aktivnost postavljanja ciljeva kako pojedinca, tako i skupina, poslovnih subjekata i institucija. Kontrola je aktivnost koja pomae menagementu u ocjeni kako se ostvaruju planirane aktivnosti. Osnovna svrha kontrole je usporedba planiranih i ostvarenih rezultata, Ovo zapamtiti Poduzetniko planiranje i analiza 5/43

Kontrola predstavlja poduzimanje svih aktivnosti u cilju primjene planskih odluka, te odluka kako procjeniti izvrenje aktivnosti i kako osigurati povratnu vezu kojom e se pomoi u poslovnom odluivanju. U procesu kontrole menagement treba utvrditi odvijaju li se poslovne aktivnosti sukladno planu, te ako ne treba donijeti odluku to poduzeti. Analiza je aktivnost koja je usmjerena na istraivanje uzroka odstupanja ostvarenih od planiranih iznosa. Ovo zapamtiti. Tek nakon analize moe se pristupiti otklanjanju odstupanja. Proces odluivanja odvija se na vie razina koje imaju i specifine informacije, odnosno informacijske potrebe.
Slika 2 Razine odluivanja i informacijske potrebe

Razine odluivanja Strateka

Obiljeja odluka
dugoroni horizonti odluivanja, veliki obujam resursa, potreba za kreativnosti i procjenama teki za definiranje nisu uestale i prevladava neizvjesnost uglavnom nestrukturirani problemi

Obilejja informacija
uglavnom eksterne, vani su neformalni izvori, s pogledom unaprijed, vana kvalitativna obiljeja, nevana hitnost, nekompletnost obiljeja informacija: uglavnom interne, primarno povijesne, detaljne, kvantitativne, vrlo precizne, hitnost obiljeja informacija ueg horizonta

Taktiki
ponavljaju se, kratkorone, ui obujam resursa, ue strukturirane, s jasnim ciljem i pravilima odluivanja s malo ili nita diskretnosti.

Operativni

Primjeri odluka : Strateki: pripajanja i aktivizicije, planiranje novih proizvoda, kapitalna ulaganja, financiranje Taktiki: utvrivanje cijena, planiranje kapaciteta, izrada planova, ugovori s dobavljaima, Operativni: raspored proizvodnje, odravanje, nabavljanje, itd Informacijske potrebe: Strateki: trine i ekonomske procjene, politiki i socioloki trendovi, regulativa, okruenje i tehnoloka ogranienja Taktiki: analize trokova i prihoda, mjerenje izvrenja, sumiranje operacija proizvodnje, usporedba planiranja i ostvarenja, Operativni: narudbe kupaca, proizvodni zahtjevi, mjerenje izvrenja, isporuke itd.

Poduzetniko planiranje i analiza

6/43

Planiranje i kontrola: Jedan od temeljnih zadataka upravljakog raunovodstva jesu aktivnosti ili procesi planiranja i kontrole te kvalificiranje tih aktivnosti. Planiranje i kontrola jesu meuovisni procesi i mogu se prikazati na slijedei nain. Odreivanje ciljeva poslovnog subjekta i njegovih centara odgovornosti Istraivanje alternativnih metoda i postupaka u svrhu ispunjavanja postavljenih ciljeva Prikupljanje informacija o alternativama Selektiranje alternativnih metoda i postupaka o radu ispunjavanja postavljenih ciljeva Provedba odluka u izboru najpovoljnijih metoda i postupaka za ispunjavanje postavljenih ciljeva Usporeivanje planiranih i ostvarenih rezultata Sakuplajnje informacija o ostvarenim rezultatima Analiza i ocjena ostvarenih rezultata i utvrivanje odgovornosti za odluivanja Poduzimanje korektivnih aktivnosti. Najvaniji ciljevi planiranja u poduzeu su: stopa povrata na ulaganje tj. ostvarenje rentabilnosti, ostvarenje netto dobiti, ostvarenje to veeg prihoda tj. to manjih trokova. Uinak planiranja moe umanjiti: nedostatak dobro definirane strategije tj.slab menagement, nedostatak jasne povezanosti strategije i operativnih planova tj. menagement i taktiko rukovodstvo mora suraivati, nedostatak individualne odgovornosti za razultate i nedostatak valjanih mjera za izvravanje postavljenih zadataka.
Slika 3 Povezanost planiranja i kontrole
Odreivanje ciljeva poslovnog subjekta i njegovih centara odgovornosti Istraivanje alternativnih metoda i postupaka u svrhu ispunjavanja postavljenih ciljeva Prikupljanje informacija o alternativama Selektiranje alternativnih metoda i Postupaka u svrhu ispunjavanja postavljenih cilejva Provedba odluka o izboru najpovoljnijih metoda i postupaka za ispunjavanje postavljenih ciljeva

P L A N I R A NJ E

POSLOVNI PLAN

Usporeivanje planiranih i ostvarenih rezultata Sakupljanje informacija o ostvarenim rezultatima (feedback) Analiza i ocjena ostvarenih rezultata i Utvrivanje odgovornosti za odstupanja Poduzimanje korektivnih aktivnosti

KONTROLA

IZVJEE O IZVRENJU

Poduzetniko planiranje i analiza

7/43

Poduzetniko planiranje i analiza

8/43

POSLOVNI PLAN PODUZEA Za poslovni plan poduzea kae se i master plan. Master plan je ukupan plan ili glavni poslovni plan poduzea. Poslovni plan poduzea je temeljni upravljaki dokument kojeg utvruje menagement. Svrha poslovnog plana je definirati ciljeve poduzea. Poslovni plan sadri: operativni, finacijski plan. Operativni plan sadri planove: prodajni, proizvodni, plan nabave materijala, plan troenja direktnog materijala, plan direktnog rada i plan opih trokova, plan trokova prodanih proizvoda, plan administrativnih trokova, planirana dobit. Financijski plan sadri planove: plan kapitalnog prorauna tj.dugoronih ulaganja, novanog prorauna, planske bilance, planski izvjetaj o novanom tijeku. OPERATIVNI POSLOVNI PLAN ini skup manjih pojedinanih specijaliziranih planova. Pojedinani planovi zasnivaju se na informacijama koje osiguravaju menageri zadueni za odreene funkcije poduzea. PLANIRANJE PRODAJE =planirana prodajna koliina * planirana prodajna cijena PLAN PROIZVODNJE =(plan prodaje gotovih proizvoda + planirane koliine zaliha gotovih proizvoda) - poetne zalihe gotovih proizvoda PLAN NABAVE DIREKTNOG MATERIJALA =plan proizvodnje gotovih proizvoda uveanih za planirane zalihe direktnog materijala Poetne zalihe direktnog materijala PLAN TROKOVA DIREKTNOG MATERIJALA =Planirana proizvodnja gotovih proizvoda * plan trokova nabave po jedinici direktnog materijala

Poduzetniko planiranje i analiza

9/43

PLAN TROKOVA DIREKTNOG RADA =Planirana koliina gotovih proizvoda * planirani sati direktnog rada po jedinici gotovog proizvoda pomnoeno sa cijenom rada PLAN OPIH TROKOVA Reije, uprava, raunovodstvo =Planirani sati direktnog rada * udio OTP( varijabilni dio u cijeni sata druvenog rada,tj. opi trokovi proizvodnje) PLAN KONANIH ZALIHA GOTOVIH PROIZVODA Planirane konane zalihe gotovih proizvoda (procjena menadmenta) Planirani standardni troak po jedinici gotovih proizvoda Ovo je bila prihodna strana, sa sada RASHODNA PLAN TROKOVA PRODANIH PROIZVODA Planirani ukupni trokovi proizvodnje gotovih proizvoda plus poetne zalihe gotovih proizvoda minus planirane konane zalihe gotovih proizvoda PLAN TROKOVA PRODAJE Planirani troak prodaje fiksni dio plus ostvarena prodaja puta varijabilni troak prodaje kao postotak od ukupne prodaje PLAN TROKOVA UPRAVE Svi trokovi uprave (akumulirani trokovi) tretiraju se kao fiksni trokovi PLANSKI IZVJETAJ O DOBITI Planirani prihodi - planirani trokovi prodanih proizvoda - planirana bruto mara - planirani trokovi razdoblja, tj.prodaje, uprave itd. - dobit prije poreza

Poduzetniko planiranje i analiza

10/43

FINANCIJSKI PLAN Novani proraun = poetni saldo uvean za planirane novane primitke je ukupno raspoloivi novac prije financiranja, minus ukupno planirane novane potrebe uveane za minimalno potreban novani saldo na raunu to je = planirani viak ili manjak novca.(manjak se moe nadoknaditi ugovorima sa dobavljaima ili od npr.banaka ili dr.novanih institucija, ve prema visini kamata i prema tritu, ili ako ima vika novca u nekoj drugoj djelatnosti) Bilanca ABC d.d. 31.12.2004.
IMOVINA DUGOTRAJNA IMOVINA Graevinski objekti........................................................ Ispravak vrijednosti graevisnkih objekata.................... Oprema........................................................................... Ispravak vrijednsoti opreme........................................... UKUPNO....................................................................... KRATKOTRAJNA IMOVINA: Sirovine i materijal......................................................... Gotovi proizvodi............................................................. Potraivanja od kupaca .................................................. Novac ............................................................................. UKUPNO ...................................................................... UKUPNA IMOVINA .................................................... KAPITAL I OBVEZE DIONIKA GLAVNICA: Dionice po nominalnoj vrijednosti (9.000 dionica) ....... Zadrani dobici .............................................................. OBVEZE: Obveze dobavljaima .................................................... UKUPNO KAPITAL I OBVEZE .................................

800.000 - (48.460) 75.000 - (7.140) 819.400 6.600 39.900 132.930 10.700 190.130 1.009.530

9.000 98.230 10.300 1.009.530

Ostale elemente za izradu poslovnog plana procjenjuje i dostavlja raunovodstvu menagement pojedinih funkcija poduzea ABC na temelju provedbe. Pretpostavlja se da poduzee proizvodi jednu vrstu proizvoda X zbog ega troi samo jednu vrstu sirovina Elementi koji su rezultat procjene menagementa za potrebe izrade plana dostavljeni su raunovodstvu u odjel za izradu poslovnog plana. A. Procjena prodaje proizvoda X po podrujima od sijenja do oujka 2005. Jedinice (kom) PODRUJE SIJEANJ VELJAA OUJAK A 300 450 200 B 280 500 170 C 350 500 300

Poduzetniko planiranje i analiza

11/43

B. Procijenjeni varijabilni trokovi prodaje (npr. prijevoz) u % od ukupne prodaje Provizija Prijevoz Reklama 5% od ukupne prodaje 3% od ukupne prodaje 7% od ukupne prodaje

C Procijenjeni fiksni trokovi po jednom mjesecu

Indirektni materijal Indirektni rad Odravanje Energija Grijanje Osiguranje Amortizacija Reklama Plae radnika prodajnog odjela Plae administrativnog i upravnog odjela Ostali administrativni trokovi Ostali trokovi prodaje 2.000 900 1.200 200 300 270 1.350 600 1.400 2.000 1.500 1.300

D Cijene konane zalihe gotovih proizvoda (jedinica kom) 1.sijeanj 950 31. sijeanj 900 28. veljae 980 31.oujak 1.100

E Drugi procijenjeni podaci za izradu poslovnog plana

Prosjena prodajna cijena Trokovi nabave materijala Nabavljeni materijal u prosincu 2004. Cijene konane zalihe dir.materijala Cijene poetne zalihe dir.materijala Planriana proizvodnaj u travnju 2005. Sati direktnog rada Direktni materijal Trokovi rada (satnica) Stopa poreza na dobit 150 kn pojedinici 25 kn po jedinici 25.750 kn 30% proizvodnje sljedeeg mjeseca 30% proizvodnje tekueg mjeseca 600 kn 3 h po proizvodu 1 m po proizvodu 2,25 kn/satu dir. Rada 20 %

F. Opi varijabilni trokovi (udio po satu direktnog rada) Indirektni rad.......0,20 kn Odravanje .........0,30 kn Energija ..............0,55 kn ienje ..............0,10 kn Na temelju prethodno polaznih veliina u raunovodstvu se pristupa izradi poslovnog plana. Polazie je plan prodaje ili plan ukupnog prihoda.

Poduzetniko planiranje i analiza

12/43

OPERATIVNI PLAN Operativni plan 1:Plan prodaje Prodajni plan je inicijalni plan za konzumiranje ukupnog poslovnog plana. Na postavljeni cilj toga plana (planirani ukupni prihodi nastavljaju se ostali pojedinani planovi. Osnovna formula koja se rabi za izradu plana prodaje je slijedea: Plan prodaje ukupnog prihoda = koliina * planirana prodajna cijena Plan prodaje (plan ukupnog prihoda) Podruje prodaje sijeanj veljaa A 300 450 B 280 500 C 350 550 Ukupno 930 1.500 oujak 200 170 300 670 ukupno 956 950 1.200 3.100

Operativni plan 2: plan proizvodnje Podaci iz plana prodaje jesu ishodite za izradu plana proizvodnje. Povrh toga potrebne su i dodatne informacije o predvienim zalihahna Za izradu proizvodnog plana koristi se ova formula: Prodajni plan (koliina) + ciljane konane zalihe(koliina) - poetne zalihe(koliina). Plan proizvodnje R.br. pozicija sijeanj 1. prodajni plan 930 2. ciljane konane su 900 zalihe got. Proizvoda 3. ukupno (1+2) 1.830 4. Minus:poetne zalihe -(950) 5. planirana proizvodnja 880 (3-4) veljaa 1570 980 2.480 -900 1.580 oujak 670 1100 1.770 -980 790 ukupno 3100 1100 4.200 -950 3.250

Operativni plan 3:Izrada plana nabave direktnog materijala formula: je funkcija proizvodnje u tom razdoblju= cijena konane zalihe - poetne zalihe( koliini)
Plan nabave direktnog materijala (koliina u kom) Planirani trokovi nabave direktnog materijala

Proizvodni plan (koliina) plan nabave direktnog materijala (koliina)

ciljane konane zalihe (koliina) troak nabave materijala po jedinici

poetne zalihe (koliini)

Plan nabave direktnog materijala Tabela strana 49 Operativni plan 4: plan trokova direktnog materijala Poduzetniko planiranje i analiza 13/43

Ovaj plan (koliinski i vrijednosni) zasniva se na sustavu standardnih trokova. U ovom sluaju to znai broj jedinica direktnog materijal koji je potreban za proizvodnju jedinice gotovog proizvoda. Za odreivanje trokova direktnog materijala koristi se ova formula:
Plan troka direktnog materijala

Planirana proizvodnja (koliina)

Planirani troak nabave materijala po jedinici

Tabela strana 50 Operativni plan 5: plan trokova direktnog rada Temeljem prouavanja vremena i kretanja direktnih radnika, to ine inenjeri i tehniari, utvruju se standardi direktnog rada. Za utvrivanje trokova direktnog rada koristi se ova formula: Plan trokova direktnog rada = planriana proizvodnja u koliini puta troak rada (satnica)
Plan troka direktnog materijala

Planirana proizvodnja (koliina)

Troak rada (satnica)

Plan trokova direktnog rada R.br. pozicija 1. planriana proizvodnja u koliini 2. sati direktnog rada po jedinici 3. planirani sati direktnog rada 4. troak rada satnica 5. planirani troak direktnog rada

sijeanj 880 x3 2.640 *2,25 kn 5.940

veljaa 1.580 x3 4.740 *2,25 10.665

oujak 790 x3 2.370 *2,25 5.332,5

ukupno 3.250 x3 9.750 *2,25 21.937,5

Operativni plan 6 plan opih trokova proizvodnje Za razliite opsege proizvodnje potrebno je provesti planiranje opih trokova proizvodnje (OTP). Ukupni opi trokovi dijele se na fiksni i varijabilni dio. Formula za utvrivanje ukupnih OTP: plus (puta)
Ukupni OTP po pojedinoj poziciji

ukupno planirani sati dir.rada

udio opih varijabilnih trokova u cijeni sata direktnog rada*

*

u praksi to moe biti druga mjera aktivnosti

Tablica b str.52: Sati direktnog rada:4.740 h Tip troka (OTP)

Indirektni materijali Indirektni rad Odravanje Grijanje energija Osiguranje Amortizacija Reklpama ienje UKUPNO * 4.4740x0,20kn=948,

u veljai 2005. fiksni

2.000 900 1.200 300 200 270 1.350 600 -

varijabilni
948* 1.422** 2.607*** 474****

UKUPNO
2.000 1.848 2.622 300 2.807 270 1.350 600 474

6.820
**

5.451
****

12.271

4.740x0,30 kn=1.422,

***

4.740x0,55=2.607,

4.740x0,10=474

Poduzetniko planiranje i analiza

14/43

Operativni plan 7:Plan konanih zaliha gotovih proizvoda OTP

Konane zalihe (koliina) * standardni troak po jedinici proizvoda

Plan konanih zaliha gotovih proizvoda Mjesec konane zalihe (koliini) Standardni troak po jedinci* konane zalihe Sijeanj 900 42 kn 37.800kn Veljaa 980 42 kn 41.160kn Oujak 1.100 42 kn 46.200kn
*

Standardni troak po jedinci za jedinice proizvoda moe se raunati kao prosjek ukupnih proizvodnih trokova za jednu proizvodnu jedinicu

Standardni troak po jedinci gotovog proizvoda:

Plan troenja direktnog materijala (operativni plan 4)

Plan direktnog rada (operativni plan 5) Plan proizvodnje

Plan OTP (operativni plan 6)

Za poduzee ABC d.d. bit e:

81 .250 + 21 .937 ,50 + 31 .672 ,50 134 .860 = = 41,5 = 42 kn 880 + 1.580 + 790 3.250
*

31.672,50 =9.856 + 12.271 + 9.545,50

Operativni plan 8:OTP- Plan trokova prodanih proizvoda Da bi raunovodstvo izradilo ovaj plan, treba se koristiti elementima iz prethodno sastavljenih planova Plan trokova prodanih proizvoda Poduzee ABC d.d. (1.tromjesjeje 2005.)
Rb 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. POZICIJA Plan trok dir.mater. (operativni plan 4) plan trok dir.rada (operativni plan 5) opi trokovi proizvodnje (operativni plan 6) ukupni trokovi proizvodnje (1+ 2+ 3) Plus: gotovi proizvodi poetne zalihe* subtotal (4+5) minus gotovi proizvodi konane zalihe (opertivni plan 7) trokovi prodanih proizvoda (6 -5) SIJEANJ 22.000 5.940 9.856 37.796 950 x 42 39.900 77.696 -(37.800) 39.896 VELJAA 39.500 10.665 12.271 62.436 900 x 42 37.800 100.236 -(41.160) 59.076 OUJAK 19.750 5.332,50 9.545,50 34.628 980 x 42 41.160 75.788 -(46.200) 29.588 UKUPNO 81.250 21.937,50 31.672,50 134.860 39.900 174.760 -(46.200) 128.560

poetne zalihe gotovih proizvoda (operat. plan 2)

Standardni troak po jedinici (operativni plan 7)

Poduzetniko planiranje i analiza

15/43

Operativni plan 9 plan trokova prodaje U ovom planu trokovi prodaje podijeljeni su na fiksnu i varijabilnu komponentu. Fiksni trokovi prodaje su oni koji su svim mjesecima ostaju isti. Varijabilni trokovi prodaje ine komponentu onih trokova koji se mijenjaju u skladu s ostvarenom prodajom. Ponuda koja se koristi po izradi ovog plana je slijedea:
Fiksni troak po jedinici

Ostvarena prodaja

varijabilni troak kao % od ukupne prodaje

Plan trokova prodaje a) Tip trokova (pozicija) Plae (mjeseno) Plae (provizijska osnova) Prijevoz Reklame Trgovina/(mj. Najam) ukupno
* **

fiksni 1.400 1.300 2.700

varijabilni 6.975* 4.185** 9.765*** 20.925

Sijeanj,2005 ukupno 1.400 6.975 4.185 9.765 1.300 23.625

Prodaja 1.mjesec x varijabilni troak (%)139.500x5%=6.975 Prodaja 1.mjesec x varijabilni troak (%)139.500x3%=4.185 *** Prodaja 1.mjesec x varijabilni troak (%)139.500x7%=9.765

b) Tip trokova (pozicija) Plae (mjeseno) Plae (provizijska osnova) Prijevoz Reklame Trgovina/(mj. Najam) ukupno
*

fiksni 1.400 1.300 2.700

varijabilni 11.250* 6.750** 15.750*** 33.750

veljaa,2005 ukupno 1.400 11.250 6.750 15.750 1.300 36.450

225.000x5%=11.250 225.000x3%=6.750 *** 225.000x7%=15.750

**

c) Tip trokova (pozicija) Plae (mjeseno) Plae (provizijska osnova) Prijevoz Reklame Trgovina/(mj. Najam) ukupno
*

fiksni 1.400 1.300 2.700

varijabilni 5.025* 3.015** 7.035*** 15.075

oujak,2005 ukupno 1.400 5.025 3.015 7.035 1.300 17.775

100.500x5%=5025 100.500x3%=3015 *** 100.500x7%=7035

**

Poduzetniko planiranje i analiza

16/43

Operativni plan 10 plan administrativnih trokova Svi administrativni trokovi najee su po svojoj prirodi fiksni trokovi. U izradi poslovnog plana opi ili administrativni trokovi najee se kalkuliraju kao fiksni trokovi. U najjednostavnijem obliku taj se plan moe prikazati slijedeim primjerom. Plan administrativnih trokova Poduzee ABC d.d. (za 1.tromjesjeje 2005.) Tip troka sijeanj veljaa oujak Plae izvrnih managera 2.000 2.000 2.000 Ostali admistrativni trokovi 1.500 1.500 1.500 ukupno 3.500 3.500 3.500

ukupno 6.000 4.500 10.500

Operativni plan 11 planirani izvjetaj o dobiti Osnovica za planiranje izvjea o dobiti jesu ve izraeni pojedinani planovi i to prije svega prodajni plan, plan trokova prodanih proizvoda, plan trokova prodaje i plan administrativnih trokova Planirani izvjetaj o dobiti Poduzee ABC d.d. (za 1.tromjesjeje 2005.) pozicija
1. Plan prodaje (operat.plan 1) 2. plan trokova prodanih proizvoda (operat.plan 8) 3.bruto dobit, ostali poslovni rashodi: 4. plan trokova prodaje, operat.plan 9 5. plan administrativnih trokova, operat.plan 10 6. uk.ostali poslovni rashodi (4+ 5) 7. Dobit prije poreza (4 -6) Minus porez na dobit Neto dobit

sijeanj
139.500 -(39.896) 99.604 23.625 3.500 -(27.125) 72.479 -(14.496) 57.983

Veljaa
225.000 -(59.076) 165.924 36.450 3.500 -(39.950) 125.974 -(25.195) 100.779

Oujak
100.500 -(29.588) 70.912 17.775 3.500 -(21.275) 49.637 -(9.927) 39.710

Ukupno
465.000 -(128.560) 336.440 77.850 10.500 -(88.350) 248.090 -(49.618) 198.472

Poduzetniko planiranje i analiza

17/43

Financijski plan Novani plan novani proraun Novani plan prorauna openito je u funkciji stabiliziranje novanog stanja i tako da bi se racionalno osigurale ukupne novane potrebe. Da bi se pripremilo novani plan potrebno je raspolagati razliitim informacijama. Meu kojima valja posebno istaknuti poetno novano stanje, novani primici za dotino razdoblje i novani izdaci istog razdoblja. Za poduzee ABC d.d. moe se pretpostaviti na temelju iskustva iz protekla dva mjeseca da se naplati 10% od tekuih mjesenih potraivanja od kupaca u istom mjesecu. 85% potraivanja od kupaca naplati se u prvom teuem mjesecu nakon prodaje te 3% potraivanja od kupaca naplati se u drugom mjesecu nakon mjeseca prodaje. Takoer se moe pretpostaviti da su sva potraivanja od mjeseca studenoga 2004. naplaena do 1.sijenja 2005. Prodaja na kredit poduzeaABC d.d. (potraivanja od kupaca) Polazni podaci su slijedei: pozicija Prosinac sijeanj veljaa oujak 1. Ukupna prodaja 153.000 139.500 225.000 100.500 2. gotovinska prodaja -(5.300) -(4.500) -(8.000) -(3.500) 3. Potraivanja od kupaca (1-2) 147.700 135.000 217.000 97.000 Planirani novani primici Poduzee ABC d.d. (za 1.tromjesjeje 2005.) Mjesec prodaje Prosinac o4.... 85% 5% Sijeanj 10% 85% 5% Veljaa 10% 85% oujak 10% Ukupno potraivanja od kupaca 147.700 135.000 13.500 114.750 6.750 217.000 21.700 184.450 97.000 139.045 143.835 9.700 200.900 sijeanj 125.545 7.385 veljaa oujak

Poduzetniko planiranje i analiza

18/43

Novani izdaci zasnivaju se na plaanju nabavki direktnog materijala Plaanja su 60% u mjesecu kad je nabavka izvrena, a 40% u slijedeem mjesecu Planirani novani izdaci direktni materijal Poduzee ABC d.d. (za 1.tromjesjeje 2005.) Mjesec nabavka Prosinac 04. 25.750 40% Sijeanj 27.250 60% 40% Veljaa 33.575 60% 40% Oujak 18.325 60% Ukupno sijeanj 10.300 16.350 10.900 20.145 13.430 26.650 31.045 10.995 24.425 veljaa oujak

Za izradu novanog prorana potrebno su slijedee inforamcije 1.poetno stanje novanih sredstava iz bilance 2. planirani oekivani novani primici razdoblja i 3 planirani oekivani novani izdaci toga razdoblja. Po izradi novanog plana koristi se slijedea formula
Konano stanje novca

poetno stanje novca

novani primici razdoblja

novani izdaci razdoblja

Poduzetniko planiranje i analiza

19/43

Novani proraun Poduzee ABC d.d. (za 1.tromjesjeje 2005.)

POZICIJA 1.poetno stanja novca, novani primici: 2. naplata potraivanja 3.naplata u gotovini 4. ukupni novani primici 2+ 3 5. ukupno raspoloivi novac 1+ 4 novani izdaci: 6. direktni materijal 7. direktni rad 8. opi troak proizvodnje 9. trokovi prodaje 10. administrativni trokovi 11. porez na dobit 12. Uk.novani izdaci 6 do 11 13. Konano stanje novca 4 -12
a) 2.640 x 2,25 kn = 5.940 b) 4.740 x 2,25 = 10.665 c) 2.370 x 2,25 = 5.332,50 d) 9.856-1.350=8.506 (OTP amortizacija) e) 12.271-1.350=10.921 f) 9.545,50-1.350=8.195,50 * 7.528=10.700-82.717 ** 105.587=71.528+ 151.835-117.776

SIJEANJ 10.700 139.045 4.500 143.545 154.245 26.650 5.940a 8.506d 23.625 3.500 14.496 82.717 71.528*

VELJAA 71.528* 143.835 8.000 151.835 223.363 31.045 10.665b 10.921e 36.450 3.500 25.195 117.776 1'5.587**

OUJAK 105.587** 200.900 3.500 204.400 250.451,50 24.425 5.332,50c 8.195,50f 17.775 3.500 9.927 69.155 240.832

UKUPNO 10.700 483.780 16.000 499.780 510.480 82.120 21.937,50 27.622,50 77.850 10.500 49.618 269.648 240.832

Planirana bilanca U poslovnom planu nalazi se i planirana bilanca kao u ovom primjeru sa danom 31.oujka 2005. Zajedno s novanim proraunom pohranjena bilanca predstavlja financijski dio glavnog poslovnog plana poduzea unutar plana. Planirana bilanca predstavlja plansku financijsku situaciju poduzea. Temelji se na osnovnoj raunovodstvenoj jednadbi: Imovina = obveze + dionika glavnica Novani proraun za cijelu godinu
Poetni novani saldo Plus Primci-Naplata potraivanja Jednako a)Ukupno raspoloivi novac umanjem za izdatke Direktni materijal Plae porez Za druge trokove Za kupnju opreme b) ukupno potreban novac novani viak ili manjak a-c financiranje manjka novca minus zajam (poet.kvartal) naplata (kraj kvart)kamata 12% god. d) uk.efekt financiranje konani novani saldo saldo a-b plus d

Poduzetniko planiranje i analiza

20/43

Raspoloiva novana sredstva iznad novanih potreba novani viak manjak prije tekueg financiranja iskazna su kao a-c Kamate su ovom primjeru obraunate su na one iznose glavnice koji se planiraju otplatiti. Tako npr. iznos kamate 7.700 =45000 x 0,12x2/4 isplata na kraju drugog kvartala ( ili npr. 9.450 = 105.000x0,12x3/4 (isplata na kraju treeg kvartala. Kapitalni proraun je plan investicija. Plan investicija se donosi na temelju stratekih odluka menagementa, tj. na temelju njihovih dugoronih odluka i planova. Na temelju toga najprije kada se odlui ulagati u program trebaju se sainiti projekti-trokovnici i dr.dokumentacija. Sve su to temelji za izradu takvog investicijskog plana. Poduzee moe imati vie tih projekata i oni svi ulaze u investicijski plan odreenog razdoblja. Vano je 1. doi do predraunske vrijednosti po pojedinom projektu. Ta predrausnka vrijednost sadri strukturu ulaganja. Kod opreme to se prikupi ponude za isporuku opreme, kod graevinskih objekata i sloenih objekata koji sadre i graevinske objekte i opremu, treba sainiti kompletnu strukturu ulaganja po namjenama pa imamo graevinske objekte, opremu, montaa, nadzor nad izvoenjem radova. Slijede plaanja raznih doprinosa kao npr. komunalni doprinosi i dr.pristojbe koje se plaaju prilikom ishodovanja dozvola za graenje. Tada dobijemo ukupnu planiranu vrijednost po pojedinom projektu. Ako je pet projekata svi se zbroje i ulaze u kompletan plan investicija za odreenu npr.godinu. Postavlja se pitanje odakle graditi iz kojih sredstava. Tj.slijedi struktura izvora financiranja. Ona moe biti iz vlastitih sredstava ili iz drugih izvora, ako je to malo ulaganje obino ima vlastita sredstva, a tua sredstva npr.bankarski krediti ili krediti izvoaa radova tj.dobavljaa opreme. Izvori financiranaj idu po svakom pojedinom projektu odnsono po svakoj pojedinoj nabavci opreme ako se radi o opremi. Kod svakog plana investicija mora se voditi rauna o isplativosti ulaganja projekta, a to se zove rentabilnost ulaganja koja se dobije odnosom izmeu dobiti ostvarene ili planira i uloenih sredstava. Ukupna rentabilnost projekta daje nam tu ukupnu rentabilnost ulaganja. Vjebe: Zadatak 1.: Plan nabave direktnog materijala za sijeanj 1. Planirana proizvodnja koliina 150 2. plus:ciljane konane zalihe koli.50 3. subtotal koliina 1plus 2 = 200 4. Minus: poetne zalihe koliina 25 5. Planirana nabava koliina 3-4 = 175 6. Trokovi nabave po jedinici 50 kn 7. Planirani troak nabave = 8750 Zadatak 2.: Plan trokova direktnog materijala
Plan troka direktnog materijala = Planirana proizvodnja (koliina) * Planirani troak nabavematerijala po jedinici

Rb pozicija Planirana proizvodnja (koliina) 1 Planirani troak nabave materijala 2 3

po jedinici Plan troka direktnog materijala

sijeanj
120.000 x 3 kn 360.000

veljaa
125.000 x 3 kn 375.000

oujak
135.000 x 3 kn 405.000

ukupno
380.000 Prosjek x 3 kn 1.140.000

Poduzetniko planiranje i analiza

21/43

Kontrola izvrenja poslovnih planova Kontrola je dio cjelokupnog nadzora nad poslovanjem koja ima preteno preventivni karakter i odvija se u tijeku poslovanja poduzea. tj. kontrola ostvarivanja planova obavlja se usporedbom ostvareno planirano ili obrnuto. Kontrola bez plana ne ide jer ne bi znala koliko je trebalo biti ostvareno, ne bi imala podataka i to koliinskih iskaza prodaje, proizvodnje, utroka i nabave materijala sve koliinski, zatim vrijednosnih iskaza, usporedba planiranih i ostvarenih financijskih rezultata u smislu prihoda, rashoda, dobiti. i ostvarenje pravila uspjenosti poslovanja kao: proizvodnost - ekonominost rentabilnost i efikasnost. Sa slajda: Kontrola odstupanja u koliinskim iskazima
Opis 1 1. prodaja gotovih proizvoda 2.Proizvodnja gotovih proizvoda 3.Utroci materijala 4.Nabava materijala planirano 2 ostvareno 3 apsolutno odstupanje 4 (3 -2) relativno odstupanje 5 ((4:2) x 100)

Kontrola odstupanja najznaajnihih pozicija u raunu dobiti i gubitka

Opis 1 1. Ukupni prihodi 1.1. prihodi od prodaje proizvoda 1.2. prihodi od usluga 1.3. prihodi od financiranja 1.4. ostali prihodi Ukupni rashodi 2.1. rashodi proizvodnje proizvoda 2.2. rashodi usluga 2.3. rashodi financiranja 2.4. ostali rashodi Dobit prije oporezivanja 1minus 2 Porez dobit 3minus 4 5.1. naknade vlasnicima (dividende) zadrana dobit planirano 2 ostvareno 3 apsolutno odstupanje 4 (3 -2) relativno odstupanje 5 ((4:2) x 100)

2.

3. 4. 5.

Poduzetniko planiranje i analiza

22/43

str.92. Kontrola odstupanja najznaajnijih pozicija u bilanci

Opis 1 AKTIVA 1. kratkotrajna imovina novac i vrijednosni papiri potraivanja zalihe ostala kratkotrajna imovina 2. Dugotrajna imovina dugoroni plasmani 3.1. oprema 3.2. nekretnine i zemljite 3.3. nematerijalna imovina 3.4. ostala dugotrajna imovina Ukupno aktiva (1+ 2 + 3) PASIVA 4. kratkorone obveze obveze prema dobavljaima obveze za plae kratkoroni krediti ostale kratkorone obveze 5. dugorone obveze dugoroni krediti emitirane obveznice ostale dugorone obveze 6. glavnica (vlastiti kapital) 6.1. uplaeni kapital Zaraeni kapita ukupno pasiva (4+5+ 6) planirano 2 ostvareno 3 apsolutno odstupanje 4 (3 -2) relativno odstupanje 5 ((4:2) x 100)

U najznaajnije pokazatelje pomou kojih treba kontrolirati sigurnost poslovanja poduzea su koeficijenti likvidnosti, koeficijenti zaduenosti, koeficijent pokrie trokova kamata, faktori zaduenosti itd., a za kontrolu planirane uspjenosti poslovanja su pokazatelji prozvodnosti, ekonominosti, rentabilnosti. Za provedbu kontrole izvrenja poslovnih planova u poduzeima postoje sustavi internih kontrola koji su produena ruka menagementu. Internu kontrolu ine metode i postupci ugraeni u organizaciju poduzea, a usvojeni od menagementa, kako bi osigurali neometano djelovanje svih poslovnih funkcija poduzea. Interna kontrola je proces kojeg oblikuje uprava poduzea, vii menagement i osoblje sa stjecanjem uvjerenja o ostvarenju ciljeva: 1. pouzdanost financijskog izvjeavanja, 2. usklaenost poslovanja sa zakonima i ostalom regulativnom 3. uinkovitost i djelotvornost poslovnih operacija i 4. zatita imovine. Vrste kontrolnih postupaka: Kontrolni postupci se uobiajeno razmatraju na nekoliko razina i to: - preventivni u cilju sprjeavanja nastanka nrepoeljnog dogaaj - detektivni to su kontrole koje otkrivaju nepoeljne dogaaje - korektivne kontrole kojima se nepoeljan dogaaj otklanja nakon nastanka i u pravilu prije nego proizvod ili usluga ide na trite.

Poduzetniko planiranje i analiza

23/43

Interna revizija Je mlada djelatnost, odnosno mlada funkcija u poduzeima i to u sloenim sustavima (velikim poduzeima) i obvezna je kod velikih gradova, upanija. Ne treba velika panja teoriji, samo proitati, treba razumjeti praksu. U velikim i sloenim organizacijama organizira se interna revizija koja nadzire raunovodstvene i administrativne kontrole, odnosno prua vii stupanj nadzora nad cjelokupnim poslovanjem poduzea. Znaajke su: da internu reviziju provode osobe zaposlene u poduzeu, da je to neovisna funkcija ispitivanja, prosuivanja i ocjenjivanja, da sve aktivnosti poduzea spadaju u djelokrug rada internog revidiranja i posljednje ali najvanije je da interna revizija je podrka i pomo menadmentu u voenju poslovanja poduzea. Provodi se revidiranjem internih akata poduzea, pravilnika odreenih u poduzeu, djelatnosti pojedinih funkcija u poduzeu kao npr. proizvodnja, nabava, prodaja, bavi se praenjem kretanja trokova kao npr. trokovi materijala i dr.znaajniji i vei trokovi, pregleda putnih naloga, da li su po putnim nalozima i podneseni izvjetaji o izvrenom poslu, a posebno se bavi postupcima nabave kod veih trokova, tj. kod velikih nabavki. Kod postupaka nabave se misli da poduzee mora prikupiti vie ponuda i ocijeniti koja je najpovoljnija, u pravilu revizor gleda da li je prihvaena najnia cijena, ukoliko nije onda to treba biti obrazloeno, koji je razlog utjecao da nije prihvaena najnia cijena. Nakon to se provedu revizije pojedinih funkcija i djelatnosti, te aktivnosti poduzea, sastavlja se izvjetaj, na kraju izvjetaja je nalaz u kojemu se navode nepravilnosti, te prijedlozi kako te nepravilnosti smanjiti, ili potpuno ukloniti, nakon toga izvjetaja koji se podnosi menagementu, provodi se praenje onih djelatnosti u kojima su uoene nepravilnosti, jer se obino daje rok za ispravku nepravilnosti ako je mogue. Pozornost internog revizora mora se selektivno usmjeravati na kritina posruja poslovanja, jer ako netko nabavi skuplji materijal interni revizor moe to utvrditi, jer najjae oruje internog revizora su dokumenti-injenice. Interni revizor mora imati informacije, a on obavlja ak i intervjue sa pojedinim zaposlenicima i prikuplja informacije putem intervjua, ali i putem dokumenata. Uobiajeno se istiu tri pitanja internog revizora u obavljanju interne revizije: kakav je formalni propisani sustav, a to je provjera internih akata tj. u internom aktu pie da je radno virjeme od 6-14 h, da je disciplina takva i takva itd. A u stvarnosti se ne radi od 6 nego od 715 h pa se itnerni akt mora promijeniti, ili da raunovodstvene polikike govore jedno, a ponaanje u stvarnosti je drugo, npr.da je propisan sustav obrauna amortizacije funkcionalni, a primjenjuje se vremenski. Funkconira li sustav sukladno propisanom tj. da li je suglasnost identina propisanim aktima. ZaDATAK internog revizora je ne samo da otkriva greke, nego da unaprijed sprijei da greka nastane, tj. da preventivno djeluje.

Poduzetniko planiranje i analiza

24/43

Funkcionalni pristup obavljanju interne revizije: Str.133. P J DN I P A OE I A N L N

Uo n v n s s v p z a a je u ta a V d o a jek n o re n v n o tr la

ja e k

s b la e

U u a e es sgn ....? D a Or n e i d k z i ga i n o a n testovi

N e k me z . k n o o p n ir o tr le iz je ve e s n iv i d k z i k te z n o a n testovi a a ar v ijs ih n liz e iz k nalaza

iz a a a jem lje ja r vn i n IZ J E VE pa e jer z lta r n e u ta

f rm lir n p p ru a o u a je re o k

s s v i pis po a lja juin rn r v ije u ta n r tu b v n te e e iz

Obrazloenje eme: postoje jake i slabe interne kontrole. Ako su jake interna revizija ne treba puno uzoraka. Kod jakih se gleda da li su usuglaene sa internim aktima. Ako su slabe onda je interni revizor uzeo vie uzoraka. Analiza revizijskih nalaza sastavi se nalaz i izraze miljenja i formuliraju preporuke itd. Npr. da se ubudue ne isplauje bez putnih karti, ili bez napisanog izvjetaja o poslu ili kod slijedeeg promatranja on e odmah vidjeti da li je to otklonjeno i podnijeti e izvjetaj direktoru-menageru. Bitno je da samo postojanje internog revizora motivira i aktivira sve zaposlenike u poduzeu, treba znati da postoji interna revizija koja prati na dolazak na posao. Temeljno je to da ne smije interna revizija trokovno optereivati vie od razumnog, odnosno da efekti koji se postiu djelovanjem interne revizije nadmauju trokove Komercijalna revizija Postupak provedbe revizije financijskih izvjetaja, to je komercijalna revizija Reviziju financijskih izvjetaja obavljaju ovlateni revizori, odnsono ovlatene revizorske kue. Revizija financijskih izvjetaja je postupak neovisnog ispitivanja i ocjenjivanja realnosti i objektivnosti informacija sadranih u financijskim izvjetajima. Polazei od sadraja meunarodnih revizijskih standarda, cjelokupni proces revizije financijskih izvjetaja moe se podijeliti na nekoliko faza i to: 1. preuzimanje obveze revizije zakljuivanje ugovora o reviziji financijskih izvjetaja. Internog revizora postavlja menagement, a vanjskog-komercijalnog postavlja skuptina drutva, to je zbog toga da ne bi direktori imali utjecaja na reviziju 2. upoznavanje poslovanja klijenta i planiranje revizije na osnovu internih akata (procedure i radne upute) Poduzetniko planiranje i analiza 25/43

3. upoznavanje i ocjena sustava internih kontrola to je prvi zadatak da revizor vidi odmah gdje su mogui rizici u smislu nastajanja nepravilnosti koje bi utjecale na objektivnost iskazivanja financijskih izvjetaja, a to je obraun omortizacije, politika priznanavanja trokova, po kojoj metodi obraun zaliha tj.hifo, fifo, lifo, 4. procjena znaajnosti i revizija rizika. Procjena znaajnosti je da revizor mora procjeniti koji su znaajni trokovi kod poduzea, 5. prikupljanje revizijskih dokaza- to je prikupljanje dokumenata tj.primki, rauna, itd. 6. sastavljanje revizorovog izvjetaja i davanje miljenja (miljenje bez ograde znai da je zaista realno, sa ogradom itd.) slika str.138.
Rizik neotkrivanja Znaajne pogreke ostaju neotkrivene u okviru stanja rauna Rizik revizije

Inherentni rizik
Klijentov sustav Internih Kontrola (SIK)

Kontrolni rizik
Revizijski Postupci Ocjene salda

Sumnja da e se pojaviti znaajne pogreke u izvjetakima

Znaajne pogreke ne spreavaju ili pravodobno ne otkriva SIK

SIK sprjea va ili pravo vremeno otklanja pogreke

Revizor otKriva pogre ke provode i revizijske postupke

Financijski izvjetaji sadre znaajne pogreke negativno miljenje

objaenje slike: inherentni rizik je sumnja da e sepojaviti znaajne pogreke u izvjetaju.(npr.zato to je mladi ef raunovodstva) kontrolni rizik nije mogue otkriti, 100% otkria rizika nema. Revizijski postupci ocjene salda revizor otkriva pogreke provodei revizijske postupke, to znai da revizor poalje dopis kupcu i kae poaljite mi stanje duga prema dobavljau, i ovaj kae ja mu ne dugujem nita, a revizor vidi da je evidentiran dug, znai da je fiktivna fakutra izila da se ostvari vei prihod i vea dobit se moe dijeliti meu dioniarima. Tajkuni su prikazivali ukupne trokove manje i prihode bitno vee da bi podjelili dobit i na taj nain je otkupljeno poduzee. Nakon nekoliko godina je iskazao steaj. Otpustio radnike i zaradio nekretnine. Ako financijski izvjetaji sadre puno pogreaka revizor daje negativno miljenje. Svaki revizor ima emu kako ide u reviziju i ve kod tog dijela tj.donoenja strategije obavljanja revizije utvruje procjenu kontrolnog rizika, na koji rizik moe naii u tom poduzeu, tj rizik u smislu neotkrivanja pogreaka. U poduzeima mogu nastati velike nepravilnosti kod trokova da se nabavlja roba ili usluge od dobavljaa koji imaju vee cijene od trinih. Revizor tu treba utvrditi da li je proveden formalni postupak nabave sa prikupljanjem vie ponuda, ako jest da li ponude odnosno cijene iz ponuda odgovaraju ugovorenim, da li cijene ugovorene odgovaraju stvarnim koje su i fakturirane, to su sve rizici koji mogu nastati i koje revizor moe otkriti i rei ugovorili ste po jednoj cijeni, a dobavlja vam je isporuio robu po bitno veoj cijeni. U tom sluaju revizor se Poduzetniko planiranje i analiza 26/43

ne bi oslanajo na interne kontrole nego bi provjerio nekoliko tih poslovnih poteza samostalno i na taj nain bi se uvjerio da li je greka sluajna, ili je to uestalo i u tom sluaju bi se upoznao menagement da se poduzmu odree mjere protiv onog tko je postupao mimo ugovora. Ukoliko revizori kroz svoj rad uvjere se da sustav internih kontrola je ispravan, tada e revizor poduzimati manji obim testova kontrole, tj.manje dokumentacije e on pregledavati, ali ukoliko naie vie on se nee osloniti na sustav internih kontrola ve e koristiti vlastite kontrole. Str.141, slika 9.
I aa .f z snimanje sustav a pe o n r th d i pregled I.f z I aa testov kontrole i II a a I.f z v rednov anje rezultata

N e

o lo iti s n s n ea kontrole ? D a Zv n ar i pregled

o lik v n i b oa je prov oenje testov a kontrole

kno o tr la zadov oljav ajua ? D a poo e je r v n dokaznih testov manjeg a opsega poo e je r v n opsenijih dokaznih testov a

N e

N e

o lo iti s s n e na kontrole ? D a

Rv oo pis pu o n vn i o je i s s v k n o upo e ur v ije eiz r v r tu p z aa ju c n u taa o tr la r c s eiz financijskih izv jetaja

Objanjenje slike: u prvog razi snimanje sustava, u drugoj fazi testovi kontrole i u treoj fazi vrednovanje rezultata. Konana procjena kontrolnog rizika i utjecaj na konanu odluku o prihvatljivoj razini rizika neotkrivanja i dokaznih testova Str.147.sl.10

Poduzetniko planiranje i analiza

27/43

Objanjenje:gdje su vei rizici treba vie dokumentacije, gdje su manji rizici manje dokumentacije, gdje je interna kontrola vjerodostojna moe se osloniti na njihove izvjetaje itd. Za onoga tko eli iz ovog podruja moe sastaviti reviziju financijskog izvjetaja o reviziji poslovanja i financijskih izvjetaja poduzea ili REVIZIJA POSLOVANJA I FINANCIJSKIH IZVJETAJA PODUZEA Najprije napraviti mali sadraj koji moe biti : Uvod tu se moe naziv poduzea, sjedite, djelatnost kojom se bavi Bilanca na dan 31.12.2006. Raun dobiti i gubitka Izvjetaj o novanom tijeku (cash flow) (PRIMJER ZA SEMINAR)

Financijski izvjetaji i analiza financijskih izvjetaja Ciljevi financijskog izvjetavanja: Ciljevi financijskog izvijetavanja moraju zadovoljiti informacijske potrebe korisnika financijskih izvjetaja najprije donosioce poslovnih odlukla tj.vlasnika, menagement poduzea, kreditore, eventualne investitore (netko tko eli ulagati u djelatnost odreenu), dioniari, drava (zbog poreza i zbog zaposlenja ljudi). Financijsko izvjeivanje mora osigurati informacije koje e pomoi sadanjim i potencijalnim investitorimka i kreditorima u procjenjivanju iznosa, vremena i neizvjesnosti buduih prijmitaka od dividendi, kamata i sl. TJ. moraju se osigurati i informacije o novanim tokovima i zato se ispunjava ke flo. Ako poduzee nije likvidno onda u kojem vremenu i kako e otkloniti nadokanditi nedostatak likvidnih sredstava. Financijsko izvjueivanje mora osigurati inforamcije o ekonomskim resursima poduzea, finkcji tih resursa i nainu upotrebe, efektima transakcija i promjeni resursa, te o potrebi za dodatnim resursima. Financijski itzvjetaji moraju biti realni i objektivni, o emu daje svoje mijenje revizor. I vanjski i unutarnji korisnici informacija su zainteresirani posebno za informacije o rentabilnosti (stopi povrata uloenih sredstava ROI=odnos izmeu dobiti i uloenih sredstava), likvidnosti =sposobnost da imovinu unovi a to je odnos likvidnih sredstava i kratkotrajne imovine. Za financijske izvjetaje odgovoran je direktor poduzea-predsjednik uprave tj.menagement. Radnici su zainteresirani za financijske izvjetaje zbog svoje budunosti.

Poduzetniko planiranje i analiza

28/43

Kvaliteta financijskih izvjetaja str.160.sl.4.4

nosioci odluivanja i njihove karakteristike

TROKOVI < KORISTI

M ATERIJALNOST

snano ogranienje

temelj priznavanja

razumljivost

KORISNA U PROCESU POSLOVNOG ODLUIVANJA

RELEVANTNA

POUZDANA

pravovre menost vrijednost predvianja vrijednost povratne veze

dokazi vost

nepri stranost

istini tost

komparativnost

konzistentnost

Hijerarhija kvalitete raunovodstvenih informacija

Kvaliteta financijskih izvjetaja razmatrana u kontekstu korisnika raunovodstvenih informacija kvalitetna je ako je korisna u procesu poslovnog odluivanja. Objanjenje slike 4.4. trokovi financijskih izvjetaja ne smiju biti vei od koristi. Financijski izvjetaji moraju biti razumljivi i ljudima obinim, ne samo raunovoama, oni moraju biti korisni u procesu poslovnog odluivanja, primarna kvaliteta je vana informacija, mora biti pouzdana, na kraju da je komparabilna i konzistentna mora biti usporediva sa npr.proteklom godinom i mora biti stalna (ili sve u eurima, ili sve u kunama), vjerna, vanija je od oblika, neutralna, razborita.

Uloga revizije u trinom gospodarstvu U prvom redu titi interes vlasnika kapitala prikazivanjem i osiguravanjem realne i objektivne informacije za upravljanje poduzeem. Naim zakonom revizija se definira kao postupak ispitivanja i ocjene financijskih izvjetaja te podataka i metoda koje se primjenjuju pri sastavljanja financijskih izvjetaja na temelju kojih se daje struno miljenje o realnosti i objektivnosti stanja imovine, kapitala, obveza i rezultata poslovanja poduzetnika. Korisnici financijskih izvjetaja ele biti sigurni u to da je sve to je zapisano u financijskim izvjetajima realno i objektivno. To im omoguava revizija koju provodi komercijalna revizorska tvrtka. Poduzetniko planiranje i analiza 29/43

Revizija moe imati savjetodavnu ili konzultantsku ulogu i kod pokria financijskog stanja poduzea. To nam moe posluiti kao dokument za dobivanje kredita ili sklapanje ugovora. Revizorska tvrtka mora zapoljavati barem jednog zaposlenika Dravna revizija je relativno mlada, osnovana je 1994. godine, a poela je s radom 1995. godine. Komercijalna revizija je poela s radom negdje 1993. godine. Analiza financijskih izvjetaja Da bi se osigurali uvjeti koji omoguavaju razvoj poduzea i njegov opstanak na tritu pretpostavlja se upravljanje poslovanjem i razvojem. U tom kontekstu uoava se znaenje analize poslovanja poduzea koja proizvodi informacije potrebne za upravljanje. Analiza financijskih izvjetaja usmjerena je na kvantitativne financijske informacije i zbog toga se esto naziva i financijskom analizom.Obino se smatra da postoje tri aktivnosti koje opredjeljuju postanak i razvoj financijske analize. To su: 1. financijsko upravljanje 2. upravljako raunovodstvo 3. financijsko raunovodstvo Analiza financijskih izvjetaja tei ka pogledu u budunost i naglaavanju onih aspekata posovanja koji su kritini za preivljavanje, a to su prije svega sigurnost i uspjenost poslovanja. Za potrebe menadera mora obuhvatiti analizu financijskih rezultata, financijskih uvjeta, financijske strukture i promjena u financijskoj strukturi. Analiza financijskih izvjetaja je proces primjene razliitih analitikih sredstava i tehnika pomou kojih se podaci iz financijskih izvjetaja pretvaraju u upotrebljive informacije vane za upravljanje poduzeem. Uobiajena analitika sredstva i postupci koji se koriste u analizi financijskih izvjetaja jesu: 1. komparativni financijski izvjetaji koji omoguuju uoavanje promjena tijekom vie obraunskih razdoblja. 2. uoavanje tendencija promjena pomou serije indeksa 3. strukturni financijski izvjetaji 4. analiza pomou pokazatelja 5. specijalizirane analize (predvianje toka gotovine, analiza promjena u financijskom poloaju, izvjetaj o promjenama bruto profita i analiza toke pokria) Analiza financijskih izvjetaja daje informacijsku podlogu za potrebe upravljanja i odluivanja. To je u prvom redu menadmentu, zatim vlasnicima (dioniarima, udjeliarima, investitorima) i bankama.

Poduzetniko planiranje i analiza

30/43

Klasifikacija temeljnih instrumenata i postupaka analize financijskih izvjetaja Str. 179. Slika 4.5.
T M L N I S R M N II P S U C E E J IN T U E T O T P I A A I EFN N I S I I V E T J N LZ I A CJ KH Z J A A

K p ra n fin n o a tiv i a c k iz je ta ijs i v ji

s k rn fin n ijs i tru tu i a c k iz je ta v ji

p k z te fin n o a a lji a c k aa e ijs e n liz p je in i o d an p k z te o a a lji s u in kp e p k z te o a a lja ss v u ta i p k z te o a a lja z ro i ili s te k b jn in ti i

p s p kh riz n tln o tu a o o a e aa e n liz

P s p kv rtik ln o tu a e a e aa e n liz

Komparativna financijska analiza -to je usporedba financijskih izvjetaja tijekom nekog razdoblja. Strukturni financijski izvjetaji su popratni dio ove komparativne financijske analize. Pokazatelj financijske analize pojedinani - skupine pokazatelja - sustavi pokazatelja - zbrojni ili sintetiki pokazatelji Str. 181. slika 4.6.

P KZT LI AAI E OAAEJ NL Z F ACSI I VE T J I NI K ZJ AA N J H

P KZT LIL V N SI OAAEJ I I OT KD

P K ZT LIZDNSI OAAEJ A U OT E P KZ TLIAT NSI OAAEJ KI OT V

P K ZTLIE OOI NSI OAAEJ K NM OT P KZ TLIPOI AI NOT OAAEJ RF B NSI T L P K Z TLII V SI A J OAAEJ NE T N R A

Pokazatelj financijskih izvjetaja: - likvidnost pokazuje sposobnost pretvaranja kratkorone imovine poduzea u tekuu imovinu, novac. Npr. koliko brzo se zalihe mogu pretvoriti u novac. Pokazatelj zaduenosti pokazuje koliko se poduzee financira iz tuih izvora. Pokazatelj aktivnosti pokazuje kako efikasno poduzee koristi svoje resurse. Da li poduzee ima moda previe dugotrajne imovine koju ne koristi, iako to sve ovisi o djelatnosti Pokazatelj ekonominosti mjeri odnos prihoda i rashoda, tj. koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda.

Poduzetniko planiranje i analiza

31/43

Pokazatelj profitabilnosti pokazuje povrat uloenog kapitala to se smatra najviom upravljakom djelatnou. ROI return of invest Pokazatelj investiranja pokazuje mjere uspjenost ulaganja u obine dionice. Strana 182. slika 4.7.

POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji zaduenosti

Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji ekonominosti

Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelji investiranja

sigurnost poslovanja

uspjenost poslovanja

TEMELJNI KRITERIJI DOBROG POSLOVANJA

Pokazatelji zaduenosti su pokazatelji sigurnosti poslovanja, pokazatelji ekonominosti su pokazatelji uspjenosti poslovanja, a sigurnost i uspjenost su temeljni kriteriji dobrog poslovanja. Jednu reenicu o likvidnosti, rentabilnosti navesti u seminarskom radu! Strana 184. slika 4.8.

FINANCIJSKI POKAZATELJI NA TEMELJU NOVANOG TIJEKA

POKAZATELJI OCJENE LIKVIDNOSTI

POKAZATELJI KVALITET DOBITI

POKAZATELJI KAPITALNIH IZDATAKA

POKAZATELJI POVRATA NOVANOG TIJEKA

Poduzetniko planiranje i analiza

32/43

Financijski pokazatelji na temelju novanog toka: - pokazatelji ocjene solventnosti - pokazatelji kvalitete dobiti (govori o odnosu novanih primitaka od prodaje i dobiti) - pokazatelji kapitalnih izdataka - pokazatelji povrata novanog tijeka (cash flow return novani izraz rentabilnosti) str.185 tablica 4.1.
BILANCA PODUZEA "A" na dan 31. prosinaca 20x1. i 20x2.

OOO kuna POZICIJA AKTIVA DUGOTRAJNA IMOVINA (stalna sredstva) zemljite gravinski objekti postrojenja i oprema financijska imovina (dionica) UKUPNO DUGOTRAJNA IMOVINA KRTAKOTRAJNA IMOVINA (obrtna sredstva) zalihe materijala zalihe gortovih proizvoda potraivanja vrijednosni papiri novac UKUPNO KRATKOTRAJNA IMOVINA UKUPNO AKTIVA PASIVA VLASNIKA GLAVNICA (kapital) uplaeni kapital po nominalnoj vrijednosti kapitalni dobitak zadrana dobit UKUPNO VLASNIKA GALVNICA DUGORONE OBVEZE dugoroni krediti UKUPNO DUGORONE OBVEZE KRATKORONE OBVEZE obveze za kratkorone kredite obveze prema dobavljaima obveze za porez obvezeza dividende UKUPNO KRATKORONE OBVEZE UKUPNO PASIVA 3,000 33,353 2,425 2,137 40,915 156,625 3,000 29,235 3,040 3,758 39,033 172,583 28,000 28,000 30,000 30,000 9,500 30,053 48,157 87,710 10,000 35,843 57,707 103,550 2,590 50,434 32,936 1,570 6,574 94,104 156,625 2,870 62,582 35,382 3,090 5,368 109,292 172,583 4,300 43,344 8,877 6,000 62,521 5,150 41,844 10,297 6,000 63,291 20x1. 20x2.

Napomena: ispravljena stavka iz knjige radi balansa aktive i pasive (greka u knjizi) Bilanca poduzea: Aktiva (dugotrajna i kratkotrajna imovina). Pasiva (vlasnika glavnica, dugorone obveze i kratkorone obveze). Moemo napraviti usporedbu izmeu 2005. i 2006. godine u seminarskom radu. Poduzetniko planiranje i analiza 33/43

Str.186. tablica 4.2. Raun dobiti i gubitka poduzea A od 01.01. -31.12. 20x1. i 20x2.godine - slian primjer u seminarskom radu kod analize, Tablici fali kolona indeksi odnos tekue i prethodne godine i struktura udjel dijela trokova ili prihoda u odnosu na ukupne trokove ili prihode u postocima. U gornjem desnom kantunu napisati u tisuama kuna Jo u tablici nedostaje redak ukupni prihodi i ukupni trokovi ispod trokova kamata
POZICIJA 20x1. 20x2. OOO kuna iznos poveanja % poveanja

PRIHODI OD PRODAJE PRIHODI OD ULAGANJA (DIVIDENDE) UKUPNO PRIHODI TROKOVI PRODANIH PROIZVODA sirovine i materijali plae amortizacija trokovi usluga UKUPNO TROKOVI PRODANIH PROIZVODA OSTALI TROKOVI POSLOVANJA (opi i administrativni trokovi) TROKOVI KAMATA UKUPNO TROKOVI DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA POREZ NA DOBIT NETO DOBIT dividende zadrana dobit

673,488 430 673,918 178,804 249,826 12,075 13,630 454,335 198,499 3,016 655,850 18,068 5,718 12,350 5,650 6700

862,915 516 863,431 213,863 326,121 13,075 11,287 564,346 270,833 3,120 838,299 25,132 7,582 17,550 8,000 9550

189,427 86 189,513 35,059 76,295 1,000 -2,343 110,011 72,334 104 182,449 7,064 1,864 5,200 2,350 2,850

28.12626 20 28.12108 #DIV/0! 19.6075 30.53926 8.281573 -17.19 24.21363 36.44049 3.448276 27.81871 39.09675 32.59881 42.10526 41.59292 42.53731

Poduzetniko planiranje i analiza

34/43

Str. 188 tablica 4.3. Komparativna bilanca poduzea

BILANCA PODUZEA "A" na dan 31. prosinaca 20x1. i 20x2. (baza usporedbe je 20x1.)
OOO kuna POZICIJA AKTIVA DUGOTRAJNA IMOVINA (stalna sredstva) zemljite gravinski objekti postrojenja i oprema financijska imovina (dionica) UKUPNO DUGOTRAJNA IMOVINA KRTAKOTRAJNA IMOVINA (obrtna sredstva) zalihe materijala zalihe gortovih proizvoda potraivanja vrijednosni papiri novac UKUPNO KRATKOTRAJNA IMOVINA UKUPNO AKTIVA PASIVA VLASNIKA GLAVNICA (kapital) uplaeni kapital po nominalnoj vrijednosti kapitalni dobitak zadrana dobit UKUPNO VLASNIKA GALVNICA DUGORONE OBVEZE dugoroni krediti UKUPNO DUGORONE OBVEZE KRATKORONE OBVEZE obveze za kratkorone kredite obveze prema dobavljaima obveze za porez obvezeza dividende UKUPNO KRATKORONE OBVEZE UKUPNO PASIVA 3,000 33,353 2,425 2,137 40,915 156,625 3,000 29,235 3,040 3,758 39,033 172,583 28,000 28,000 30,000 30,000 9,500 30,053 48,157 87,710 10,000 35,843 57,707 103,550 2,590 50,434 32,936 1,570 6,574 94,104 156,625 2,870 62,582 35,382 3,090 5,368 109,292 172,583 4,300 43,344 8,877 6,000 62,521 5,150 41,844 10,297 6,000 63,291 20x1. 20x2.

iznos poveanja

% poveanja

850 -1,500 1,420 0 770 280 12,148 2,446 1,520 -1,206 15,188 15,958

19.7674419 -3.4606866 15.9963952 0 1.23158619 10.8108108 24.0869255 7.42652417 96.8152866 18.3449954 16.1395902 10.1886672

500 5,790 9,550 15,840 2,000 2,000 0 -4,118 615 1,621 -1,882 15,958

5.26315789 19.2659635 19.8309695 18.0595143 7.14285714 7.14285714 0 12.3467154 25.3608247 75.8540009 4.59978003 10.1886672

Postotak poveanja nije indeks stavlja se u odnos tekua godina podijeljena s prethodnom puta 100.Smanjenje vrijednosti graevinskih objekata u ovom sluaju je to iznos amortizacije. Nita novo se nije ulagalo. Kad imate bilancu trebate znati konstatirati, proitati brojke, naglasiti smanjenje ili poveanje u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna aktiva ili pasiva poveana je 10,2% a novac zaduenost se smanjila 18,3 posto to znai da se likvidnost poduzea poveava. Poduzetniko planiranje i analiza 35/43

Zalihe gotovih proizvoda poveane su 24,1% to na prvi pogled djeluje loe, meutim nije tako jer su istodobno prihodi od prodaje poveani 28,1% to upuuje na relativno smanjenje zaliha gotovih proizvoda, odnosno, zalihe su vezane krae vrijeme, tj. dolo je do ubrzanja obrta zaliha gotovih proizvoda. Str. 189. tablica 4.4. Komparativni raun dobiti i gubitka poduzea
OOO kuna iznos poveanja 189,427 86 189,513 35,059 76,295 1,000 -2,343 110,011 72,334 104 182,449 7,064 1,864 5,200 2,350 2,850 % poveanja 28.12626 20 28.12108 #DIV/0! 178,804 249,826 12,075 13,630 454,335 198,499 3,016 655,850 18,068 5,718 12,350 5,650 6700 213,863 326,121 13,075 11,287 564,346 270,833 3,120 838,299 25,132 7,582 17,550 8,000 9550 19.6075 30.53926 8.281573 -17.19 24.21363 36.44049 3.448276 27.81871 39.09675 32.59881 42.10526 41.59292 42.53731

POZICIJA PRIHODI OD PRODAJE PRIHODI OD ULAGANJA (DIVIDENDE) UKUPNO PRIHODI TROKOVI PRODANIH PROIZVODA sirovine i materijali plae amortizacija trokovi usluga UKUPNO TROKOVI PRODANIH PROIZVODA OSTALI TROKOVI POSLOVANJA (opi i administrativni trokovi) TROKOVI KAMATA UKUPNO TROKOVI DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA POREZ NA DOBIT NETO DOBIT dividende zadrana dobit

20x1. 673,488 430 673,918

20x2. 862,915 516 863,431

Prihodi od prodaje poveani su 28,1% a ukupni trokovi gotovih proizvoda 24,2% to upuuje na tendenciju uspjenijeg poslovanja i rezultira poveanjem dobiti prije oporezivanja 39,1%, tj. poveanjem neto dobiti 42,1%. U raspodjeli neto dobiti vie se preferira zadravanje (akumuliranje dobiti), od isplate dividende dioniarima. Naime, isplate dividendi poveane su za 41,6% dok je zadrana dobit poveana 42,5%. Takoer dodati redak ukupni prihodi i ukupni trokovi ispod trokova kamata. Na temelju provedene horizontalne analize mogue je zakljuiti da poduzee u promatranom razdoblju unapreuje svoje poslovanje, poveava sigurnost i uspjenost poslovanja.

Poduzetniko planiranje i analiza

36/43

Str. 190.Strukturna bilanca poduzea treba dodati dva stupca na osnovnu bilancu.(struktura i index)
STRUKTURNA BILANCA PODUZEA "A" na dan 31. prosinaca 20x1. i 20x2. (baza usporedbe je 20x1.)
OOO kuna POZICIJA AKTIVA DUGOTRAJNA IMOVINA (stalna sredstva) zemljite gravinski objekti postrojenja i oprema financijska imovina (dionica) UKUPNO DUGOTRAJNA IMOVINA KRTAKOTRAJNA IMOVINA (obrtna sredstva) zalihe materijala zalihe gortovih proizvoda potraivanja vrijednosni papiri novac UKUPNO KRATKOTRAJNA IMOVINA UKUPNO AKTIVA PASIVA VLASNIKA GLAVNICA (kapital) uplaeni kapital po nominalnoj vrijednosti kapitalni dobitak zadrana dobit UKUPNO VLASNIKA GALVNICA DUGORONE OBVEZE dugoroni krediti UKUPNO DUGORONE OBVEZE KRATKORONE OBVEZE obveze za kratkorone kredite obveze prema dobavljaima obveze za porez obvezeza dividende UKUPNO KRATKORONE OBVEZE UKUPNO PASIVA 3,000 33,353 2,425 2,137 40,915 156,625 3,000 29,235 3,040 3,758 39,033 172,583 28,000 28,000 30,000 30,000 9,500 30,053 48,157 87,710 10,000 35,843 57,707 103,550 2,590 50,434 32,936 1,570 6,574 94,104 156,625 2,870 62,582 35,382 3,090 5,368 109,292 172,583 4,300 43,344 8,877 6,000 62,521 5,150 41,844 10,297 6,000 63,291 20x1. 20x2.

struktura 2002

index

2.98 24.25 5.97 3.48 36.67 1.66 36.26 20.50 10.30 3.11 63.33 100

119.767442 96.5393134 115.996395 100

110.810811 124.086925 107.426524 196.815287 81.6550046

5.79 20.77 33.44 60.00 17.38 17.38 1.74 16.94 1.76 2.18 22.62 100.00

105.263158 119.265963 119.83097 0.06840738 107.142857 0.06208193 100 87.6532846 125.360825 175.854001

Poduzetniko planiranje i analiza

37/43

Str. 191. Strukturni raun dobiti i gubitka Greka je u strukturi prihoda. Navedeno je da su ukupni prihodi vei od 100% a ne mogu biti vei od 100%.(U KNJIZI) Komentari:
STRUKTURNI PRIKAZ RAUNA DOBITI I GUBITKA
OOO kuna STRUKTURA 01

POZICIJA

20x1.

20x2.

STRUKTURA 02

PRIHODI OD PRODAJE PRIHODI OD ULAGANJA (DIVIDENDE) UKUPNO PRIHODI TROKOVI PRODANIH PROIZVODA sirovine i materijali plae amortizacija trokovi usluga UKUPNO TROKOVI PRODANIH PROIZVODA OSTALI TROKOVI POSLOVANJA (opi i administrativni trokovi) TROKOVI KAMATA UKUPNO TROKOVI DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA POREZ NA DOBIT NETO DOBIT dividende zadrana dobit

673,488 430 673,918 178,804 249,826 12,075 13,630 454,335 198,499 3,016 655,850 18,068 5,718 12,350 5,650 6700

862,915 516 863,431 213,863 326,121 13,075 11,287 564,346 270,833 3,120 838,299 25,132 7,582 17,550 8,000 9550

99.94 0.06 100.00 27.26 38.09 1.84 2.08 100% 30.27 0.46 100.00 2.68 0.85 1.83 0.84 0.99

99.94 0.06 100.00 25.51 38.90 1.56 1.35 100% 32.31 0.37 100.00 2.91 0.88 2.03 0.93 1.11

Tablica 4.7. Bilanca Usporedba prethodne i tekue godine, bilanni podaci su aktiva i pasiva. Tablica 4.8. Raun dobiti i gubitka Sadri prihode i rashode. Razlika izmeu prihoda i rashoda je dobit koju moemo podijeliti u obliku dividendi ili zadrati. To su nam bazni podaci koje emo analizirati

Poduzetniko planiranje i analiza

38/43

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI Koeficijent ubrzane likvidnosti: stavlja se u odnos novac uvean za potraivanje, sa kratkoronim obvezama. Koeficijent tekue likvidnosti: Kratkotrajna imovina i kratkorone obveze Koeficijent financijske stabilnosti (likvidnost na duge staze) Odnos dugotrajne imovine te glavnica i dugoronih obveza. POKAZATELJI ZADUENOSTI (str.196.tablica 4.13.)
OPIS UKUPNE OBVEZE UKUPNA IMOVINA KZ PRETHODNA 141,830 321,987 0.44 TEKUA 138,076 327,783 0.42

Koeficijent zaduenosti stavlja u odnos ukupne obveze i ukupnu imovinu.

Koeficijent vlastitog financiranja: odnos glavnice i ukupne imovine. Koeficijent financiranja: ukupne obveze kroz glavnica. Koeficijent pokria trokova kamata: dobit prije poreza i kamate, podjeljeni sa kamatama. POKAZATELJI AKTIVNOSTI Koficijent obrtaja ukupne imovine (tablica 4.17). Dobijemo ga stavljanjem u odnos ukupnih prihoda i ukupne imovine.
OPIS UKUPNE PRIHOD UKUPNA IMOVINA Koui PRETHODNA 963,850 321,987 2.99 TEKUA 999,200 327,783 3.05

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine stavlja u odnos ukupni prihod i kratkotrajnu imovinu. Koeficijent obrta potraivanja prihodi od prodaje podijeljeni sa potraivanjima. Trajanje naplate potraivanja u danima broj dana u godini podijeljen sa koeficijentom obrta potraivanja. Pokazuju koliko se imovina brzo obre, u kojem roku se naplati naa usluga ili proizvod.

Poduzetniko planiranje i analiza

39/43

POKAZATELJI EKONOMINOSTI - Ekonominost ukupnog poslovanja: ukupni prihodi kroz ukupne rashode. Pokazatelji ekonominosti, likvidnosti i rentabilnosti moraju biti navedeni u seminarskom radu kod analize. Dovoljno je jedan pokazatelj ekonominosti. - Ekonominost poslovanja prodaje - Ekonominost financiranja POKAZATELJ PROFITABILNOSTI - Mara profita neto dobit + kamate u odnosu na ukupni prihod. - Pokazatelj rentabilnosti imovine- neto dobit + kamate podijeljen sa vrijednou imovine - Rentabilnost vlastitog kapitala glavnice: neto dobit podijeljen sa glavnicom. Poslovanje poduzea razmatrano je na temelju financijskih izvjetaja i obuhvaeno je razdoblje od dvije godine. Svi navedeni pokazatelji upuuju na relativno dobro poslovanje, likvidnost je zadovoljavajua i postoji tendencija njezina poveanja, poveava se udio vlastitog financiranja i smanjuje se zaduenost. Zbog toga dolazi i do poveanja pokria trokova kamata. Na razini ukupne imovine dolazi do poveanja koeficijenta obrtaja. Odnos ukupnih prihoda i rashoda je zadovoljavajui i uoava se tendendcija poboljanja. Ostvaruju se relativno visoke stope rentabilnosti, i to posebice rentabilnosti vlastitog kapitala (glavnice), to upuuje na pozitivno djelovanje financijske poluge. Pokazatelji investiranja takoer su na zadovoljavajuoj razini. Meutim, na temelju izraunanih pokazatelja uoene su i odreene slabosti u koje je mogue ubrojiti smanjivanje koeficijenta obrta potraivanja i poveanje trajanja naplate potraivanja te nezadovoljavajuu ekonominost financiranja u protekloj godini. Meutim, bez obzira na te slabosti, mogue je utvrditi da promatrano dioniko drutvo dobro posluje i da se uoava tendencija poboljanja kvalitete poslovanja.

Poduzetniko planiranje i analiza

40/43

Standardi Su ciljana razina izvrenja koja se moe postaviti na razliitim razinama Stupnjevi(klasifikacija): -oekivani -praktini (uobiajeno se ostvaruju) -idealni (iznad uobiajenih ostvarenja) Primjer izrade seminara: 2006-te je ostvaren prihod .....,on je za toliko % (kuna) vei-mani od prethodne godine. Zatim rashodi u 2006 su ostvareni u iznosu .....x,to je za x%ili kuna vee-manje od 2005 god Poslovni prihodi su ostvareni u iznosu npr. 2.000.000,00 kuna i ine 70% ukupnih prihoda.Drugi prihosi (dividende,kamate,od prodaje imovine) iznose 600.000,00 kuna i ine 30%ukupnih prihoda.Prihodi od izvoza nisu ostvareni jer je dolo do rata u Iraku,pa graevinari nisu mogli raditi. Rashodi se odnose na nabavu materijala,ostvareni su u iznosu od 100.000,00 kuna i ine 60% ukupnih rashoda. Plae su ostvarene u iznosu od 200.000,00 kuna i ine 15% od ukupnih rahoda (trokova poslovanja). Drugi trokovi se odnose na trokove proizvodnje, u ukupnom iznosu od 200.000,00 kuna(isto 15%trokova). Izvanredni rashodi 10%-npr korupcija!? Ostvarena je dobit u iznosu 100.000,00 to ini 5% ukupnih prihoda.dobit je rasporeena na porez 20%,60.000,00 kuna na zadranu dobit i 20% na isplatu dividende. Analiza bilance Ukupna aktiva je x....,a sastoji se od dugotrajne imovine......kn,kratkotrajne imovine .....,to ini.....% od ukupne aktive.Bitne razlike u odnosu na prolu godinu,naglasiti: dugotrajnu imovinu je poveana za 60% zbog ulaganja u novu tvornicu u Istri,struktura dug. Imovine:-najznaajniji dio je materijalna imovina: -postrojenja i oprema......xkuna -graevinski objekti.....xkuna Zemljite i ume......x kuna Analizirati (vie-manje) u odnosu na prolu godinu. Kratkotrajna imovina: -najznaajniji dio odnosi se na ....(npr izdvojiti 5 najveih kupaca-to iznosi 50 %od ukupnog),zalihe su 30% vee u odnosu na proteklu godinu,te bi trebalo zatraiti obratloenje od slube prodaje i uskladiti zalihe sa proizvodnjom i prodajom (optimalne zalihe)

Poduzetniko planiranje i analiza

41/43

Analiza srukture prihoda

struktura prihoda opis poslovni prihodi izvanredni prihodi prihodi od prodaje imovine UKUPNO 2005 iznos struktura 800 80 100 10 100 1000 10 100 000 kuna 2006 iznos struktura 1200 66.66667 200 11.11111 400 1800 22.22222 100

struktura = stavka/ukupni iznos*100

usporedba= manja/vei iznos*100

55.55556

%je poveanje prihoda u odnosu na prolu godinu ili 800 kn

Analiza strukture trokova

struktura trokova opis rashodi redovnog poslovanja materijalni trokovi amortizacija plae porezi i doprinosi IZVANREDNI financijski UKUPNO struktur = stavka/ukupni iznos*100 Ukupno su trokovi 32000 manje ili 0d 100%-89.3=11% manje nego u proloj 89.33333 godini 000 kuna 2005 iznos 220600 150000 32000 28000 10600 400 79000 300000 struktura 73.53 68.00 14.51 12.69 4.81 0.13 26.33 100 2006 iznos 212000 135000 35000 30000 12100 900 55000 268000 struktura 79.10 63.68 16.51 14.15 5.71 0.34 20.52 100 Index (%) 96.10154 90 109.375 107.1429 114.1509 225 69.62025

usporedba= manja/vei iznos*100

index=tekua*100/prethodna god

Poduzetniko planiranje i analiza

42/43

Analiza prihoda sa izraunom index-a

struktura prihoda opis zalihe potraivanja novac UKUPNO 000 kuna 2005 iznos 29000 127000 4000 160000 struktura 18.13 79.38 2.50 100.00 2006 iznos 26000 147000 9000 182000 struktura 14.29 80.77 4.95 100 index 89.65517 115.748 225

struktur = stavka/ukupni iznos*100 22000 kuna vie ili 13,1% usporedba= manja/vei iznos*100 87.91209 ,0d 100%-87.9=13.1% manje nego u proloj godini

index=tekua*100/prethodna god

Poduzetniko planiranje i analiza

43/43