You are on page 1of 2

Vertikala je linija koja pokazuje pravac dejstva zemljine teze.

Zenit je tacka preseka izmedju nebeske sfere I vertikale iznat horizonta. Nadir je dijametralno suprotan zenitu. Horizont je veliki krug nebeske sfere koji tangira zemlju u mestu posmatraca. Vertikal je veliki krug nebeske sfere koji sadrzi vertikalu. Sferni kordinatni sistem Nebeski meridijan je veliki krug nebeske sfere koji sadrzi vertikalu I svetsku osu. Svetska osa je linija koja spaja pol severni I pol juzni. Nebeski ekvator je veliki krug nebeske sfere koji je podjednako udaljen od pola severnog I pola juznog. Normalan je na svetsku osu. Paralel je manji krug nebeske sfere, paralelan ekvatoru I po njemu se krecu zvezde u retrogradnom smeru. Deklinacijsku krug je veliki krug nebeske sfere koji sadrzi svetsku osu. Podnevacka linija je linija koja spaja severni I juzni pol horizonta u smeru sever-jug. Mesni kordinatni system Mesni zato sto se kordinate zvezda menjaju tokom vremena. Ovaj system kao osnovnu ravan koristi horizont, a privilegovan pravac je podnevacka linija. Visina I azimut. Azimut je ugao kojim merimo u ravni horizontal, I meri se od juga podnevacke ose do onog vertikala koji sadrzi datu zvezdu. (0,360) Visina se meri u ravni vertikala I predstavalja ugao izmedju horizontal I vizure. (-90,90) Zenitno rastojanje je ugao od vertikale do vizure. Mesni ekvatorski system Kod ovog sistema za osnovu se uzima ekvator, a osnovni pravac je ka ekvatorskom jugu. Casovni ugao I deklinacijski Casovni ugao je ugao koji se meri u ravni ekvatora I predstavlja ugao od juga podnevacke linije do onog deklinacijskog kruga koji zadrzi datu zvezdu. (0,24h) (0,360) Deklinacijski ugao je ugao koji se meri u ravni odgovarajuceg deklinacijskog kruga I predstavlja ugao od ravni ekvatora do vizure. (-90,90) Nebeski ekvatorski kordinatni system Kod ovog sistema za osnovu se uzima ekvator, a osnovni pravac je gama tacka. Gama tacka gde sunce pri svom prividnom godisnjem kretanju prelazi sa negativne u pozitivnu deklinaciju. (21. marta) Deklinacijski ugao I alfa-rektascenzija

Deklinacijski ugao je ugao koji se meri u ravni odgovarajuceg deklinacijskog kruga I predstavlja ugao od ravni ekvatora do vizure. (-90,90) Alfa-rektascenzija je ugao koji se meri u ravni ekvatora od gama tacke do onog deklinacijskog kruga koji sadrzi zvezdu u direktnom smeru (0,360) Prividno dnevno I prividno godisnje kretanje Ekliptika je ravan po kojoj se sunce krece oko zemlje. Sve ostale planete se krecu priblizno po ekliptici. Orbita je ravan po kojoj se planete krecu oko sunca. Sunce se prividno godisnje krece po ekliptici u direktnom smeru, prelazeci skoro 1 stepen dnevno, prolazeci kroz gama tacku. Atomsko merenje vremena je definisano kao jedan odredjen broj prelazaka elektrona sa viseg na nizi nivo kod atoma cezijuma. Jedna godina je jednaka 365,2422 dana. Godina koja je deljiva sa 100 nije prestupna, a ako je deljiva sa 400 onda je prestupna. Zemlja se okrece oko svoje za 23h 56min. Zbog toga se I pomeri za priblizno jedan stepen oko sunca. Eklipticki kordinatni sistem Sistem se koristi za posmatranje nebeskih objekata koji se krecu oko ekliptike. U ovom sistemu osnovni krug je krug ekliptike, a privilegovan pravac je ka gama tacki. Osa ekliptike je osa koja je podjednako udaljena od pola juznog I pola severnog ekliptike. Krug latitude je krug koji sadrzi osu ekliptike. Logituda I latitude Longituda je ugao koji se meri u ravni ekliptike u direktnom smeru od gama tacke do kruga latitude koji sadrzi posmatranu zvezdu. Oznacava se sa lambda. (0,360) Latituda je ugao u krugu latitude koji sadrzi odgovarajucu zvezdu I to je ugao izmedju ravni ekliptike I vizure. Oznacava se sa beta. (-90,90) Ugao izmedju ekvatora I ekliptike je 23,5 stepeni.

You might also like