UPNT Nauni Magazin - Magazin Udraenja Prijatelja Nauke i Tehnologije * * * * lanci <http://www.upnt.org/clanci/index.php> Vijesti <http://www.upnt.org/> Knjiga Posjetilaca <http://www.upnt.org/knjiga-posjetilaca/index.

php> Mapa site-a <http://www.upnt.org/index.php?option=com_joomap&Itemid=70> * Kontakti <http://www.upnt.org/kontakti.html> Kategorije Arheologija i Povijest <http://www.upnt.org/kategorija/arheologija_i_povijest.html> Biologija i Hemija <http://www.upnt.org/kategorija/biologija_i_hemija.html> Ekologija <http://www.upnt.org/kategorija/ekologija.html> Fizika i Svemir <http://www.upnt.org/kategorija/fizika_i_svemir.html> Geoznanosti <http://www.upnt.org/kategorija/geoznanosti.html> Matematika <http://www.upnt.org/kategorija/matematika.html> Medicina i Nutricionizam <http://www.upnt.org/kategorija/medicina_i_nutricionizam.html> Psihologija <http://www.upnt.org/kategorija/psihologija.html> Tehnologija <http://www.upnt.org/kategorija/tehnologija.html> Ostalo <http://www.upnt.org/kategorija/ostalo.html> Anketa Da li se slaete sa LHC projektom u CERN-u? Da, to je veoma dobar projekat za budunost fizike. ta je to? Svejedno mi je. Ne, ovaj projekat e nas dovesti do smaka svijeta, treba ga zaustaviti.

Nai partneri Eurekalert <http://www.eurekalert.org> Valid XHTML 1.0 Transitional <http://validator.w3.org/check?uri=referer> Valid CSS! <http://jigsaw.w3.org/css-validator/>

Atlantida PDF <http://www.upnt.org/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=29> Ispis <http://www.upnt.org/index2.php?option=com_content&task=view&id=29&pop=1&page=0> E-mail <http://www.upnt.org/index2.php?option=com_content&task=emailform&id=29&itemid=9 9999999> Ocjena: / 40 LoeOdlino

Petak, 08 Lipanj 2007 Atlantida Nestali svijet ili legenda u koju svi vjeruju? Platonova pria o Atlantidi i opis njene tragine propasti, tokom mnogih stoljea smatrani su legendom. Pa i danas, u naunom svijetu ne postoji jedinstveno miljenje da li je ova hipotetina civilizacija u istinu postojala. Moda jeste, a moda i nije... Postoji mnotvo pretpostavki i znanstvenih hipoteza o tome da Atlantida uope postojala, gdje se nalazi i zato je (i kako) lica nae planete. Najvaniji izvor o njenom sjaju nalazimo u "Dijalozima" (Timej) u kojima navodi priu koju je za vrijeme boravka u Egiptu, oko 583. godine p. n. e., uo grki filozof Gdje se nalazila? Nekada, u davna vremena, iza moreuza "Herkulesovi stubovi" (Gibraltar), zabiljeio je Platon, prostirao se veliki otok koji se zvao Atlantida. Otok je imao povrinu oko 154.000 kvadratnih milja, a na njemu je ivjelo oko 20 miliona ljudi. Zemlja je obilovala toplim izvorima, a u umama su ivjeli slonovi i druge afrike ivotinje. Plodne ravnice bile su ispresijecane mnogim kanalima, koji su sluili kao vodeni putevi za prijevoz razne robe i poljoprivrednih proizvoda. O bogatstvu ove hipotetine civilizacije govori podatak da je njen glavni grad bio opkoljen visokim bronzanim zidovima, a dvorci, vile i hramovi bili su prekriveni zlatom i srebrom Od 12.000. pa sve do 9000. godine, Atlantida je gospodarila tim dijelom svijeta, upravljajui gigantskom mediteranskom carevinom, koja je dopirala sve do Egipta i Italije. Atlanti su se borili za stvaranje takve dravne zajednice u kojoj bi ideali bratstva i prijateljstva pretstavljali najvee blago. No, "jednoga uasnog dana i jedne uasne noi", navodi Platon, "Atlatidu je progutalo - more!..." Od tada do danas o njoj je napisano preko 20.000 knjiga u kojima se iznose bezbrojne pretpostavke. Jednu od posljednjih napisao je austrijski inenjer Oto Henrih Muk, ovjek veoma irokih pogleda. Muk naglaava da je Platon govorio istinu i dodaje da se Atlantida mogla nalaziti u blizini Azorskih otoka, koji lee na udaljenosti od 1.200 kilometara od Europe. ta je zapamtio Kromanjonac? Ako je to tako, ova je blistava imperija zasigurno imala svoje kolonije na Starom kontinentu. Ali, gdje?! Primitivna keramika i primitivno orue neandertalca govore o tome da je Europa u ta davna vremena jo uvijek preivljavala - kameno doba! Muk je obratio panju da je Kromanjonac, koji je bio vii rastom i koji je bio na daleko viem kulturnom nivou od neandertalca, ivio otprilike u isto vrijeme s Atlantima. Izvanredne slike divnih ljudi sa bronzano obojenom koom u peinama panjolske i june Francuske danas se pripisuju umjetnikim vizijama ovjeka iz Kromanjona. Njegovi ukrasi, orue za rad i drugi predmeti, bili su izradeni vjetije i sa znatno vie umjetnikog ukusa od neandertalskih. Drugim rijeima, to su ostaci jedne visoko razvijene kulture, koja u mnogo emu predstavlja kontrast u odnosu na primitivni nain ivota li je iezla s Platonovim svog Solon.

neandertalskog ovjeka! Istraujui grobove Kromanjonaca, Muk je iznio pretpostavku da su oni bili itelji Atlantide. On je obratio panju i na sljedeu injenicu: ogromne oblasti Europe za vrijeme egzistiranja hipotetine civilizacije bile su jo prekrivene snijegom i ledom, jer su gleeri poeli da se tope i nestaju tek u 11. milenijumu prije nove ere. Zato? Zato topla Golfska struja, koja danas zagrijava obale Europe, nije tada funkcionirala? Da je u tome nije moda spreavala neka golema prirodna pregrada - Atlantida - pita se Muk i dodaje da je Golfska struja zapljuskivala obale legendarnog kontinenta, da je upravo ona stvorila onu blagu klimu o kojoj je s oduevljenjem govorio Platon?!... Postoje li dokazi za takvu tvrdnju? Da, postoje! Kakvu tajnu skrivaju jegulje? Muk ih je pronaao u neobinom i za sada neobjanjivom ponaanju europskih jegulja. Naputajui svoj zaviaj - Sargasko more, koje se nalazi jugozapadno od Azorskih otoka, jegulje se upuuju Golfskom strujom i, reklo bi se potpuno besmisleno, putuju u Europu i zavravaju u rijekama koje se ulijevaju u Mediteran. Nakon nekoliko godina jegulje se vraaju u Sargasko more, gdje polau ikru i zavravaju svoj ivotni ciklus. ta ih nagoni na tako opasna putovanja? Znanost na to jo nije dala definitivan odgovor. Moda se, kae Muk, na to pitanje moe dati sljedei odgovor: kada su se instikti jegulja tek formirali, slatke rijene vode na Atlantidi, u kojima su one mogle da nau utoite od morskih grabljivica, nalazile su se sasvin blizu Sargaskog mora. Slijepi instikt ih i danas, hiljadama godina nakon nestanka Atlantide, i dalje tjera na duga i neizvjesna putovanja tokovima Golfske srtuje! Muk je slijedio trag koji je Atlantida kao svojevrsni most mogla da odigra izmeu Europe i Amerike. On je obratio panju na slinost egipatskih, srednjoamerikih i junoamerikih piramida u dolini rijeke Moce. Zatim na sline elemente u kulturama Baska i Maja. Muk pie o jednom baskiskom misionaru koji je bio zapanjen kada je otkrio da ga ljudi u dunglama Guatamale odlino razumiju i da koriste slina orua pri obradi zemlje kao i njegov narod. ta je nainilo depresije u Atlantiku? Atlantida Platon je tvrdio da je Atlantidu progutalo more. Muk je u svojim istraivanjima poeo da traga za "izgubljenim kontinentom" i po dnu Atlantskog oceana. Zahvaljujui oceanografiji, nauka danas raspolae detaljnom kartom morskog dna. Dno Atlantika podijeljeno je na dva dijela velikim podvodnim grebenom ija visina pod morem dostie 3 000 metara, a protee se od Islanda do Antarktika. U podruju Azorskih otoka taj se greben iri u plato irine 400 i duine 1000 kilometara. Sjeverno od njega podiu se podvodne vulkanske planine. Pojedini njihovi vrhovi uzdiu se nad povrinom oceana. To su danas Azorski otoci, iji oblik i razmjere uveliko podsjeaju na - Platonovu Atlantidu! Pri razvijanju svoje hipoteze, Muk je bacao poglede i na priobalne regione sjevernoamerikog kontinenta. U rejonu grada Carstona, u Junoj Karolini (SAD), aerofotosnimanjem 1930. godine nainjena je karta cjelokupne oblasti, koja neodoljivo podsjea na bojno polje prekriveno sa oko 3.000 okruglih i ovalnih kratera, iji su "grudobrani" okrenuti prema jugoistoku. To je po miljenju Muka veoma ozbiljan dokaz u korist

hipoteze da su kratere stvorile krhotine nekog nebeskog tijela koje je doletjelo iz sjeverozapadnog pravca. Razumje se, udubljenja u Junoj Karolini su znatno manja od dviju ogromnih depresija koje se nalaze na dnu Karipskoga mora; one dostiu dubinu od 9.000 metara i imaju povrinu od 500.000 kvadratnih kilometara. Kakve su ogromne sile stvorile ta gigantska udubljenja na morskom dnu i ta je izazvalo pojavu vrtaa na obali June Karoline? Katastrofa je dola s neba! Platon pominje odstupanje u kretanju zvijezda i ogromnim poarima na Zemlji", koji su pratili katastrofu Atlantide. Muk smatra da je u skretanju zvijezda rije o - asteroidu. Matematiki prorauni rezultiraju njegovim zakljukom da je asteroid "dospio" iz pravca asteroidnog pojasa Adonis i pri orbitiranju oko Sunca po opasnoj ekscentrinoj orbiti skrenuo s nje i obruio se na Zemlju! Slino gigantskoj raketi, asteroid se iz zapadnog pravca sputao na Zemlju. Sudei prema veliini podmorskih depresija, Muk pretpostavlja da je prenik kozmikog giganta dostizao oko - 11 kilometara! Na visini od oko 300 kilometara asteroid je zbog zapaljenog vodonika poeo da sija jarko crvenom bojom. Za njim se vukao rep zapaljenih gasova, dugaak oko 60 kilometara. Pri prodoru kroz atmosferu, on se raspao na manje dijelove. Dva dinovska dijela asteroida, svaki teak od mnogo milijardi tona sruila su se u ocean, stvorivi portorikansko udubljenje, a manje krhotine izrovaile su tlo u Junoj Karolini. Ti udari apokaliptike snage izazvali su eksploziju koja je zahvatila ogromnu teritoriju. Jo dva gigantska komada asteroida pogodila su Zemljinu koru na veoma osjetljivom mjestu - u rejonu Atlantskog grebena - i aktivirale sve vulkaneunjegovom lancu. Stravina kataklizma zahvatila je Atlantidu i pretvorila je u pusto. Zato su nestali mamuti? "Za jedan uasan dan i jednu uasnu no", kako je pisao Platon, "Atlantida je iezla". Jo dugo su nakon toga zemljotresi potresali kontinente, pa je sjeveroistoni dio June Amerike potonuo u Atlantik, a njen sjeverozapadni dio izronio iz voda Pacifika, prenosei gradove s nivoa mora do vrhova dananjih Anda. Istodobno, gigantski crni oblaci, ispunjeni otrovnim gasovima, guili su ljude i ivotinje irom nae planete. Kao dokaz za tu hipotezu Muk navodi iznenadni nestanak mamuta. Preivjevi desetine hiljada godina u Sibiru, koji do tada nije bio pod ledom, oni su iznenada uginuli. Svi do jednoga! Autor hipoteze tvrdi da je oblak otrovnih plinova te kolose ubijao na licu mjesta. Po njegovom miljenju, nije iznijeta jo nijedna injenica koja bi objasnila iznenadno smrzavanje dlakave sabrae slonova, niti se zna ta je to to je uticalo da se Sibir pretvori u gigantski friider. Da li je pogodak asteroida doveo do oscilacije Zemlje za vrijeme njenog rotiranja, to je izazvalo predislokaciju polova i naglu izmjenu klime? - postavlja Muk pitanje i dodaje da su se u ogromnom crnom oblaku mogle nalaziti i one kolosalne koliine vode koje su izazvale svjetski potop o emu govore legende mnogih naroda. Interesantno je da Platon ukazuje na "more blata" koje je za due vrijeme onemoguilo plovidbu brodova izvan Gibraltara. Godine 1822. arheolog Leonard Vulej zapoeo je radove na iskopavanju grada Ura, prijestolnice drevnih Sumerana. Ispod grobnica prvih careva, ekspedicija

je otkrila sloj mulja i prljavtine, debljine gotovo tri metra.Uistom sloju nisu bili otkriveni nikakvi arheoloki ostaci. Ba nikakvi. Sve to je do tog vremena postojalo, kao da je netragom iezlo! Raanje nove civilizacije Prema Mukovim proraunima, ovjeanstvu je bilo potrebno tri hiljade godina da bi se oporavilo od katastrofe izazvane padom asteroida. Skoro sve to vrijeme ogromni crni oblak vulkanske praine visio je nad sjevernom Europom. Za one koji su preivjeli kataklizmu, ivot pod tim oblakom predstavljao je kratku i teku borbu za opstanak. Ljudi su lutali pod crnim nebom, na kome se Sunce samo ponekad pojavljivalo kao daleka fatamorgana; a u vrijeme kada je ovjeanstvo stvorilo nove uvjete za razvoj svoje civilizacije - to je bilo u etvrtom mileniju prije nove ere - od Atlantide je ostala samo legenda. Sva dostignua nekadanje znanosti, umjetnosti i kulture uope, bila su zbrisana. ovjeanstvu je bilo potrebno jo 6.000 godina da bi steklo nova znanja; njih je koristio i Muk da bi postavio svoju teoriju o uzrocima propasti blistave Atlantide. Da li je Atlantida zaista postojala ili je to samo legenda, moda nikad neemo saznati ali nam ostaje da istraujemo i da skupimo jo jednu kapljicu iz mora neznanja. Set as favorite <javascript:void(0);> Bookmark <javascript:void(0);> Email This <javascript:void(0);> Posjete: 3658 Komentari (0)add feedRSS feed Comments <http://www.upnt.org/my-comments/rss-277.html> Napiite komentar Ime Email Website Naslov Komentar quote bold <javascript:void(0);> italicize <javascript:void(0);> underline <javascript:void(0);> strike <javascript:void(0);> url <javascript:void(0);> image <javascript:void(0);> quote <javascript:void(0);> quote smile <javascript:void(0);> wink <javascript:void(0);> laugh <javascript:void(0);> grin <javascript:void(0);> angry <javascript:void(0);> sad <javascript:void(0);> shocked <javascript:void(0);> cool <javascript:void(0);> tongue <javascript:void(0);> kiss <javascript:void(0);> cry <javascript:void(0);> smaller bigger Subscribe via email (Registered users only) security image

Upiite prikazane znakove Dodaj konetar busy Prethodna <http://www.upnt.org/dijeta-za-zdravu-trudnocu.html> Sljedea <http://www.upnt.org/zastita-svjetske-kulturne-i-prirodne-bastine.html> Trailica Najitanije *Teme* *Puta* Dimitrij Ivanovi Mendeljejev <http://www.upnt.org/dimitrij-ivanovic-mendeljejev.html> 3724 Atlantida <http://www.upnt.org/atlantida.html> 3659 Ekoloki problem <http://www.upnt.org/ekoloski-problem.html> 3182 Antibiotici <http://www.upnt.org/antibiotici.html> 3178 Maka <http://www.upnt.org/macka.html> 3100 Fermatova teorema <http://www.upnt.org/fermatova-teorema.html> 2748 Turizam u BiH <http://www.upnt.org/turizam-u-bih.html> 2717 Mudrost stanovanja <http://www.upnt.org/mudrost-stanovanja.html> Dijeta za zdravu trudnou <http://www.upnt.org/dijeta-za-zdravu-trudnocu.html> 2658 Mezopotamija i jo malo dalje <http://www.upnt.org/mezopotamija-i-jos-malo-dalje.html> 2360 2007 - 2008 UPNT Nauni Magazin - Magazin Udraenja Prijatelja Nauke i Tehnologije. Developed by UPNT <http://www.upnt.org> <http://s2.shinystat.com/cgi-bin/shinystatv.cgi?USER=newvisionbih&NH=1>

2680