1) Nabroji elemente GSM sustava i nacrtaj shemu sustava bazne postaje i komutacijskog sustava.

MS Mobile station BSS Base station system SS Switching system OMC Operation and maintenance 2) Koji je najvaniji element mobilne postaje i koje informacije ima ili sprema? AC ili AUC Autentification centar, sadri identifikacijske kljueve i slui za autentifikaciju / provjeru valjanosti svake SIM kartice koja pokua pristupiti mrei. 3) to je HLR, emu slui i od kojih se informacija sastoji? HLR Home location register je centralna baza podataka koja slui za identifikaciju matinih korisnika neke GSM mree. To je baza podataka o svim SIM kariticama koje je izdao neki mobilni operater. Pohranjuje IMSI, MSISDN, GSM usluge na kojima korisnik ima pravo pristupiti, GPRS postavke, postavke o preusmjeravanju poziva za svaki dodjeljeni MSISDN, trenutnu lokaciju korisnika tj MSa... 4) to je VLR, emu slui i od kojih se informacija sastoji? VLR Visitor location register je privremena baza podataka unutar nekog MSCa. Slui za pohranu raznih informacija o svim urenajima (MSima) koji su trenutno dodjeljeni MSCu iji je to VLR, podatke moe dobiti od HLRa ili Msa. Od podataka sadri TMSI, podatke o autentifikaciji, MSISDN, GSM usluge na kojima korisnik ima pravo pristupiti, HLR adresu pretplatnika, LAI... 5) to je IMSI, a to TMSI i koja je razlika izmeu njih? IMSI International mobile subscriber identity. Jedinstveni ID nekog pretplatnika. Koristi se to je rjee mogue, veinom se koristi TMSI. Primjer: IMSI: 310150123456789 MCC 310 USA Mobile country code MNC 150 T-Mobile Mobile network code MSIN 123456789 Jedinstvena identifikacija samog korisnika

TMSI Temporary mobile subscriber identity. Sluajno generirani ID koji se dodjeljuje im je MS ukljuen te se mjenja u sluaju promjene lokacije ili nakon nekog vremena od strane mree radi sigurnosnih razloga. 6) Koja veliina slui kao mjerilo kvalitete analognih odnosno digitalnih signala? SNR - Signal-to-noise ratio. Odnos snage (P) izmenu signala i pozadinskog uma Mjerenje SNR u digitalno moduliranom signalu zove se MER - Modulation error ratio 7) Na kojim frekvencijama rade javne pokretne mree (GSM i UMTS sustavi), a na kojim privatne? Kolika je irina spektra 1 radiokanala u GSM sustavu, UMTS sustavu i TETRA sustavu? Mrea Radna frekvencija irina spektra jednog radiokanala NMT 150, 450MHz 25kHz GSM / EDGE 900, 1800MHz 200kHz UMTS cca. 2GHz 5MHz TETRA 380-385MHz i 390-395MHz 5Hz? 8. ) Koja je funkcija antene u radiokomunikacijskom sustavu? Antena zrai snagu u okolni prostor, a moe i primati odnosno hvatati odaslani signal sa neke druge antene. 9) Polarizacija elektromagnetskog vala? Polarizacija vrh vektora el. polja opisuje u prostoru krivulju okomutu na smjer irenja polja. Polarizacija je definirana sa: aksijalnim odnosom (odnos dijagonala elipse), smjerom rotacije (desno ili lijevo) i smjerom velike osi u prostoru. 10) Objasniti koliko je dodatno slabljenje uslijed nejednakih polarizacija izmeu odailjake i prijamne antene, ako je jedna kruno, a druga linearno polarizirana Kod linearne polarizacije prolazi komponenta koja je okomita na ice prijemne antene, a ona koja je paralelna predstavlja prijemni signal koji je stalan ali moe biti max. Ali i min.=0 ovisno o tome u kojem su poloaju odailjaka antena (njen smjer zraenja) i prijemna antena. Kod kruene polarizacije zbog rotacije vala na odailjau na prijemniku se stalno mjenja prijemni signal i to od max do min.=0. Kruna polarizacija ima isti iznos ali neprestano mijenja smjer. Linearna polarizacija - mijenja se aksijalni odnos 11) to su to ortogonalne polarizacije i kako se definiraju jedna u odnosu na drugu? Ortogonalne polarizacije imaju isti aksijalni odnos ali obrnuti smjer rotacije, s time da je poloaj velike osi okomit (ortogonalan).

12) to je to dijagram zraenja antene? Pokazuje zraenje antene u prostoru => horizontalni i vertikalni dijagram zraenja. Imamo smjer maksimalnog zraenja, kuteve usmjerenosti D i D (kut oko glavnog smjera zraenja unutar kojeg snaga ne pada ispod polovice snage /3 dB/ u smjeru max. zraenja), irinu snopa n i n (kut izmeu dva pravca du kojih je jaina polja E=0,707Emax

13/14) to je to usmjerenost i dobitak antene i kako su oni meusobno povezani? Pr max Pr max 4r 2 = Usmjerenost D = , Odnos max. Snage i srednje snage zraenja Prsred W antene na odreenoj udaljenosti, Dobitak antene g = k D , k je koef. djelotvornosti antene. 15) Kako se definiraju kutovi usmjerenosti antene? Usmjerenjem snage u prostoru. Postoje horizontalni i vertikalni kut usmjerenosti. Kod oba je kut definiran kao kut na glvnoj latici kod kojeg je snaga zraenja jednaka polovici max. zraenja 16) Kako je definirano potiskivanje sekundarnih latica? Potiskivanje sekundarnih latica je definirano faktorom potiskivanja s. Najvee sekundarne latice nalaze se uz glavnu laticu i njihovo maksimalno zraenje jednako je Emax/s. 17) Kako je definiran koeficijent djelotvornosti antene? RZ k= , RZ je otpor zraenja, Rd je otpor gubitaka R Z + Rd 18) emu slui Rayleighov kriterij kada se uzima u obzir refleksija od povrine zemlje? Za utvrivanje zakrivljenosti plohe. Kada je H O f ( MHz povrina ravna, inae raunamo da je zakrivljena.
1074

) onda raunamo da je

19) Kako primljena snaga opada s udaljenou od odailjaa u slobodnom prostoru?

Snaga opada s kvadratom udaljenosti. 19a) Kako primljena snaga opada s udaljenou od odailjaa kada se pri irenju vala uzima u obzir direktna i reflektirana zraka? Snaga opada s etvrtom potencijom udaljenosti 20) Koje vrste viestrukog pristupa postoje za ukljuivanje korisnika u radiokomunikacijski sustav? Postoje: FDMA (Frequency Division Multiple Access) viestruki pristup po frekvencijama, TDMA (Time Division Multiple Access) viestruki pristup po vremenu, CDMA (Code Division Multiple Access) viestruki pristup po kodu, SDMA (Space Division Multiple Access) viestruki pristup po prostoru. 21) Objasniti CDMA. Koji pokretni sustav koristi CDMA viestruki pristup? Kratica za Viestruki pristup dijeljenjem koda (Code-Division Multiple Access), ovo je digitalna stanina tehnologija koja koristi tehnike irenja spektra. CDMA ne dodjeljuje svakom korisniku odreenu frekvenciju. Umjesto toga, svaki kanal koristi cijeli raspoloivi spektar. Pojedinani razgovori su kodirani pseudosluajnim digitalnim nizovima. Istovremeno se odvija vie razgovora, slanjem svih komunikacija u grupama izmijeanih bitova, uz oznaavanje pripadnosti pojedine komunikacije odreenoj grupi pomou jedinstvenog kda. Zbog toga na drugom kraju svaka komunikacija moe biti ponovno sastavljena u pravilnom redoslijedu, na temelju jedinstvenih kodova pridruenih odreenoj grupi bitova. CDMA je najea i najnovija digitalna stanina tehnologija u Sjevernoj Americi. 22) Koliko kanalni TDMA koristi GSM sustav, koliko TETRA? 8??? 4??? 23) Koji se tipovi viestrukog pristupa primjenjuju u GSM sustavu? FDMA (Frequency Division Multiple Access) viestruki pristup po frekvencijama TDMA (Time Division Multiple Access) viestruki pristup po vremenu 24) a) Simpleksna mrea: mrea koja ima mogunost komuniciranja samo jednim smjerom, nema povratnog signala npr. TV b) Dupleksna mrea: mrea koja ima mogunost komuniciranja u oba smjera istovremeno, npr. Telefon c) Semiduplekna mrea: mrea koja ima mogunost komuniciranja u oba smjera, ali kad jedan sudionik govori/ slua, drugi slua/govori. Npr. Voki-toki 25) Postoji pokrivanje terena a) po liniji b) povrinski Pravilna mrea lokacija odailjaa baznih postaja odreena je elementarnim trokutom

26) je grupa elija unutar koje se svi dodijeljeni radio kanali pojavljuju samo jednom. 27) N = 1/3 ( D0 / r0)2 N = broj elija u grozdu DO= razmak istokanalnih baznih postaja rO = polumjer elije (stranica istostraninog trokuta) 28) Nije mogue, broj grozda u eliji je odreen formulom N= x02+ y02+ x0y0 , gdje su x0 i y0 bilo koji cijeli broj ukljuujui nulu, dakle: N=3, 4, 7, 9 29) FDMA max 25MHz na 124 frekvencije nosioca TDMA djeli se svaki FDMA kanal po vremenu, gdje je osn vremenska jedinica 0.577ms (burst) Frekvencijski pojas 890-915 MHz za vezu od mobilne do bazne stanice (uplink), a pojas 935-960 MHz za vezu od bazne do mobilne stanice (downlink) za Europu 30) 4 vrste paketa: Normalni paket njime se prenose logiki kanali Paket za sluajni pristup kod ukljuivanja u MS mreu Paket za sinkronizaciju Inf. O mrei neposredno nakon ukljuivanja u mreu Paket za korekciju frekvencije Periodiki se sinkronizira MS i BS 31)

T- tail bit (bitovi za razdvajanje) CD- coded dana (kodirani govor tj. Podatci sa zatitom) S- stealing flag GP- guard period (period zatite da se 2 paketa ne preklope)

32)

a)Paket za sluajni pristup kod ukljuivanja u MS mreu TTail bit (bitovi za razdvajanje) CDCoded data (kodirana poruka sadri podatke o zahtjevu za uspostavljanjem veze izmeu mobilne i bazne postaje) SSSynchronization sequence (niz analogan TS-nizu ali jedinstven za sve mobilne postaje) GPGuard period (zatitno vrijeme, koje osigurava da se dva paketa ne preklope zbog utitravanja ili istitravanja) b)Paket za sinkronizaciju Inf. O mrei neposredno nakon ukljuivanja u mreu TTail bit (bitovi za razdvajanje) CDCoded data (kodirana poruka sadri podatke o baznoj postaji u iju je zonu ula mobilna postaja npr. red.br. niza za ispravljanje, red.br. okvira,

oznaka bazne postaje itd.) SSSynchronization sequence (niz analogan TS-nizu ali jedinstven za sve bazne postaje u mrei) GPGuard period (zatitno vrijeme, koje osigurava da se dva paketa ne preklope zbog utitravanja ili istitravanja) c)Paket za korekciju frekvencije Periodiki se sinkronizira MS i BS TTail bit (bitovi za razdvajanje) GPGuard period (zatitno vrijeme, koje osigurava da se dva paketa ne preklope zbog utitravanja ili istitravanja) 33)

34) 35) Stvarni promet A= AP(1-B) Ponuen promet AP= C*tm C= M*VP) 36) 37) Sastoji se od : Vremenskog ( n T ) , prostornog ( n P) i spektralnog ( n S) koeficijenta. djelotvornosti. n=nT*nP*nS 38) Vremenski koef. djelotvornosti: n T = A/n(A,B) / Ai/ni(Ai,Bi) A i Ai promet razmatranog i referentnog sustava n(A,B) broj kanala po eliji razmatranog sustava uz promet A i gubitak prometa B ni(Ai,Bi) broj kanala po eliji referentnog sustava uz promet Ai i gubitak prometa Bi 39) Prostorni koef. djelotvornosti: nP = ( D0i / D0 )2 D0i razmak istokanalnih baznih postaja izabranog referentnog sustava D0 razmak istokanalnih baznih postaja razmatranog sustava 40) Spektralni koef. djelotvornosti: nS = fi / f fi izabrani referentni sustav f - razmatrani sustav 41) 42) 43) 44) 45) 46) 47) 48) 49) 50) 51) 52)

53) Srednja efek.vrijednost: 54) 55)

E0 = E2

56)Doppler u pokretu:

f dm = f dm

v * f0 ili c = 9,26 * 10 4 * v * f

57) 58) nacin formuliranja radio kanala: - frekvencijski diverzitski prijenos, kod kojega relativni razmak radio kanal mora biti najmanje 5 % - vremenski diverzitski prijenos, kod kojega se ista poruka ponavlja u vremenskim intervalima koji su dovljno razmaknuti da ne postoji korelacija izmeu razine siganala u oba intervala - prostorni diverzitski prijenos, kod kojeg razmak antena mora biti najmanje 100 valnih duljina 59) 60) zbog toga sto frekvencijski diverzitski prijenos, kod kojega relativni razmak radio kanal mora biti najmanje 5 %, a za mobilne je to apsolutnirazmak od oko 50Hz u urbanim odnosno oko 250kHz u prigradskim sredinama 61) prema nacinu obrade signala na mjestu prijema: - simultani diverzitski prijenos - linearno zbrajanje signala iz svih raspolozivih kanala - zbrajanje vrednovanih signala iz svih raspolozivih kanala u ovisnosti o njihovom odnosu snage signala prema sumu - sekvencisijski diverzitski prijenos - od slobodnog,tj raspolozivig broja kanala bira se bilo koji sa signalom vecim od unaprijed odbranog minimalnog praga - od raspolzivog broja kanala bira se kanal s maximalnim odnosom snaga signala prema sumu 62)

63)

64) 65) ???. TETRA pripada trunking sustavima. ??? 66)Osnoven znacajke TETRE: - tipican predstavnik digitalnog trunking sustava - nacini rada: mod trunking poruka i mod trunking komunikacije - sustav s cekanjem - FDMA, SDMA, 4TDMA - vjerovatnost da ce neki poziv biti ostvaren uz kasnjenje pomocu Erlangove C formule - 380-400 MHz, 410-430 MHz, ul-dl=10 MHz, f=25kHz 67) 68) napomena : znak = je znak priblizno GSM trajanje poziva = 2-3min , trajanje uspostave poziva: = x-60s , brzina prijenosa do 9 kb/s, velicina celije : male celije s visokim kapacitetom TETRA trajanje poziva = 20s, trajanje uspostave poziva = 300ms, brzina prijenosa do 28.8kb/s, velicina celije : velike celije srednjeg kapaciteta 69) rabi se zbog smanjenja istokanalnih smetnji. mjenjaju se D0 koji pada ( nula je apostrof dolje) , a np raste ( n je onaj znak mi, a p je apostrof dolje) ukupni broj kanala podjeli se brojem sektora na koje zelimo podjeliti celiju i dobijemo nt koj isto pada (n-je onaj znak mi, a t je mali apostrof dolje). 70) 71) 72) 73) 74) 75) 76) 77) 78) 79)