You are on page 1of 8

SEMINARSKI RAD

Monopol antene
Student: Katarina Pandi Split, lipanj 2009.
Kratka monopol antena
Kada je prisutna uzemljena ravnina kao na slici, antena se moe analizirati pomou teorije
preslikavanja. Kombinacija antena/preslikana antena (?) ima isti dijagram zraenja kao i
kratki dipol. Dvije velike razlike izmeu ova dva su:
- Moment struje monopola je upola manji u usporedbi sa dipolom.
- Monopol ne zrai u donjem poluprostoru, ali zrai dva puta veu snagu u gornjem
poluprostoru.
Snaga zraenja je prepolovljena i otpor zraenja je upola manji u usporedbi sa dipolom, kada
promatramo po duljini l. Za monopole, duljina antene iznad zemlje h=l/2 je mnogo vanija od
same duljine l kada promatramo otpor zraenju:
2
40
r
h
R


,
Ukupna snaga je izraena u gornjoj hemisferi, to znai dvostruko veu gustou snage u
svim smjerovima u usporedbi sa kratkim ili idealnim dipolom sa istom ulaznom snagom.
Usmjerenost ovakve antene e biti dva puta vea u usporedbi sa prethodna dva dipola.
ground
l
h
I
0
2
D (kratki monopol)= 2 *(1.5) = 3
Poluvalni dipol
Polje poluvalnog dipola, sa pretpostavljenom sinusnom raspodjelom struje kao na slici, se
moe prikazati tako da zamislimo antenu kao skup malih idealnih dipola. Jedina razlika je ta
to se faza struje ne moe pretpostaviti konstantnom (raspodjela struje mora biti poznata
prije odreivanja ostalih parametra antene) i udaljenost do toke promatranja P se moe
razlikovati na razliitim lokacijama na anteni.
Dijagram zraenja
Koristei pretpostavku sinusne raspodjele struje, amplituda elektrinog polja oko dipola se
moe prikazati kao:
cos( cos )
60
2
sin
I
E
r


Usmjerenost
Usmjerenost ovakve antene nije puno vea u usporedbi sa kratkim dipolom.
D(poluvalnog dipola)=1.64 ,
/2
I
0
3
ekvivalentno 2.16dB.
Odmah je jasno da nema neke velike razlike izmeu dobitka poluvalnog dipola i kratkog
dipola. Tako gledajui, nema nekog smisla da se koriste poluvalni dipoli budui da je kratki
dipol manji, jeftiniji i praktiniji. No popularnost poluvalnog dipola jest u njegovoj velikoj i
rezonantnoj ulaznoj impedanciji, to je glavni problem kod kratkog dipola.
Slino, usmjerenost etvrtvalnog monopola se moe prikazati :
D(etvrtvalni monopol) = 2.16 + 3 = 5.16 dBi
Veoma esto se dobitak i usmjerenost navode pomou poluvalnog dipola, budui da je on
fiziki ostvariv, za razliku od izotropne antene. Dobitak se moe direktno mjeriti usporeujui
snagu signala primljenu od poluvalnog dipola sa snagom od test antene.
Ulazna impedancija
Ulazna impedancija za tanke poluvalne dipole je
73 43
ul
Z j +
Prema tome ova antena je neto dua nego li je potrebno za rezonanciju. Ako skratimo
antenu za 2% moemo ostvariti rezonancije. Kao i ranije, etvrtvalni monopol ima upola
manju ulaznu impedanciju u usporedbi sa poluvalnim dipolom.
36.5 21
ul
Z j +
Relativno velike vrijednosti otpora zraenja ovih antena ine prijenos energije lakim, te
ine da antene nemaju gubitaka kada su koriteni dobri vodii!
4
Usporedba dipol-unipol
Budui da se elektriki kratak dipol preteno upotrebljava pri niim frekvencijama (do 30
MHz), za koje se mora upotrebljavati vertikalna polarizacija zbog relativne dobro vodljivosti
tla, on se u pravilu zamjenjuje unipolom.
Unipol ima asimetrino napajanje i predstavlja zapravo polovicu dipola iznad vodljive plohe.
Uz jednaku struju na stezaljkama dipola i unipola, polje je u gornjem poluprostoru jednako u
oba sluaja. To znai da unipol zrai pola snage ekvivalentnog dipola (L=2H), pa je otpor
zraenja :
2
2
40
z
H
R


,
Reaktivna komponenta impedancije unipola ima kapacitativni karakter i moe se izraziti
jednadbom:
0 a
X Z ctg H
,
uz
0
60 ln 1
H
Z
a
_


,
Valni otpor u jednadbi (gore) razlikuje se od onoga koji bi se dobio teoretski, ali se ta
poluempirijska formula mnogo bolje slae s izmjerenim vrijednostima. Faktor iskoritenja
unipola malen je, jer se u njegovoj blizini javljaju gubitci zbog nedovoljne vodljivosti tla. Osim
toga, radi ponitavanja kapacitativne reaktancije treba unipolu dodati u seriju zavojnicu, koja
svojim gubitcima smanjuje ukupni faktor iskoritenja., tako da ukupni otpor gubitaka moe biti
ak i vei od otpora zraenja. Gubitci u tlu mogu se smanjiti tako da se oko antene u tlu
5
ukopaju dobro vodljive metalne trake u obliku radijalne mree. Meutim, ne mogu se izbjei
gubici u zavojnici ili etveropolima za prilagoenje.
Osim loeg faktora iskoritenja, u vrlo kratkom odailjakom unipolu pojavljuje se
ogranienje maksimalno zraene snage, diktirane probojnim naponom. Naime, zbog malog
otpora zraenja (Rz<<X a ) struja je na stezaljkama unipola
A
U
I
X

A zraena snaga:
2 2
2
Z
Z
A
R
W I R U
X

Prema tome potrebni su visoki naponi da se postigne vea zraena snaga.
Da bi se uz istu visinu unipola poveala njegova efektivna visina, treba raspodjelu struje to
je vie mogue pribliiti konstantnoj raspodjeli.
Metode pobuivanja unipola
Kada se upotrebljava vertikalna polarizacija koristi se unipol. Redovito se uzima da je
ploha za uzemljenje krunog oblika, s tim da joj je promjer barem pola valne duljine, ili vei.
Za promjere vee od 10 valnih duljina utjecaj dimenzije plohe za uzemljenje na impedanciju
unipola je zanemariv. Odstupanje impedancije unipola s plohom za uzemljenje promjera d u
odnosu na impedanciju unipola iznad beskonane plohe iznosi
( )
2
0
60
j d
ef
Z Z Z j e h
d


Za vee promjere utjecaj plohe za uzemljenje se moe zanemariti, al je znatan njezin utjecaj
na dijagram zraenja. Dok je za beskonanu plohu maksimum zraenja u horizontalnom
smjeru, dotle je uz konanu plohu maksimum pod nekim kutom u odnosu na horizontalu. Kut
elevacije moe se priblino dobiti pomou izraza
6
0
3
sin 1
4d


Blisko indukcijsko polje
( ) 0
0 2 3 2 3
1 1 1 1
2cos sin
4
j t kr
r
I h jk
E Z e a a
r jkr r r jkr

1 _ _
+ + + +
1
, , ]
uur
(1)
( ) 0
2
1
sin
4
j t kr
I h jk
H a e
r r

_
+

,
uur
(2)
Gore navedene jednadbe sadre lanove koji pripadaju trima razliitim vrstama iji
lanovi opadaju s treom, drugom i prvom potencijom reciprone vrijednosti polumjera
udaljenosti. Za dio prostora vrlo blizu strujnom elementu (r << ) najznaajniji lanovi su oni s
najviim potencijama od r. Ako piemo iznos dipolnog momenta :
0 j t
I h
p e
j

,
Budui da je r << , dobivamo iz (1) i (2) pribline izraze za polje u blioj zoni:
3
0
( 2cos sin
4
r
p
E a
r

+ )
,
Usporedimo li reducirani izraz za elektrino polje u blizini dipola s izrazom za polje statikog
elektrinog dipola, uoit emo potpunu podudarnost. Slino emo uoiti potpunu
podudarnost reduciranog izraza za magnetsko polje titrajueg dipola i izraza za polje
istosmjernog strujnog elementa raunatog po Biot-Savartovu zakonu. Polje u bliskoj zoni je
prema tome kvazistatiko, a nazivamo ga indukcijsko polje ili blisko polje. Treba istaknuti
injenicu da su elektrino i magnetsko polje u tom podruju pomaknuti u fazi za 90, tako da
ne postoji tijek srednje djelatne elektromagnetske energije. Postoji samo tijek srednje
reaktivne energije:
7
0
2
sin
4
j t
I he
H a
r

r <<
2
2 0
5
0
1 1
sin 2 sin
2 4
sr r
I h
N j a
r



_
1

]
,
8

You might also like