MAHA ATI - SR UPUTA O VELIKOJ SAVRENOSTI

Njegova Svetost Dilgo Khyentse Rinpoche Svakodnevna praksa je jednostavno razvijanje potpunog prihvaanja i otvorenosti prema svim situacijama i emocijama, i prema svim ljudima, doivljavanje svega potpuno bez mentalnih zadrki i blokada, tako da se praktiar nikad ne povlai ili centralizira u sebe. Ovo proizvodi ogromnu energiju koja je obino blokirana u procesu mentalnog izbjegavanja i openito bjeanja od ivotnih iskustava. Jasnoa svjesnosti moe, u poetnim stupnjevima, biti neugodna ili zastraujua; kad je tako, treba se potpuno otvoriti bolu ili strahu i primiti ga radosno. Na ovaj se nain slamaju barijere nastale uslijed navikovnih emocionalnih reakcija i predrasuda. Kod izvoenja meditacijske prakse treba razvijati osjeaj potpunog otvaranja sebe cijelom svemiru s apsolutnom jednostavnou i ogoljenou uma, odbacujui od sebe sve zatitne barijere. Nemojte se u meditaciji mentalno dijeliti udvoje, tako da jedan dio uma gleda drugi kao maka mia. Trebate razumjeti kako meditaciju ne radite da bi uli duboko u sebe i povukli se iz svijeta. U budistikoj yogi, ak i kad meditirate na cakre, nema introspektivne koncentracije: potpuna otvorenost uma je sutinska toka. Temelj samsare i nirvane je alaya, poetak i kraj pomuenosti i ostvarenja, priroda univerzalne unyate i svih pojavnih fenomena. Ona je ak temeljnija od trikaye i osloboena sklonosti prema prosvjetljenju. Ponekad se naziva "istim" ili "izvornim" umom. Premda prajna (uvid) u njoj ne vidi osnovu za koncepte kao to su razliiti aspekti, temeljne aspekte potpune otvorenosti, prirodne savrenosti i apsolutne spontanosti razabire upaya (vjeta svjesnost) kao korisna sredstva. Svi aspekti svakog fenomena potpuno su jasni i lucidni. itav svemir je otvoren i nezaprijeen, sve se uzajamno meuproima. U golom vienju svih stvari, jasno i slobodno od velova, nema nieg za postizanje ili ostvarenje. Priroda stvari prirodno se javlja i prirodno je prisutna u nadvremenskoj svjesnosti; ovo je potpuna otvorenost. Sve je savreno ba kako jest, potpuno isto i neojaeno. Svi fenomeni se prirodno javljaju kroz svoje jedinstvene naine i situacije, tvorei stalno promjenjive obrasce pune smisla i znaenja, kao sudionici velikog plesa. Sve je simbol, a ipak nema razlike izmeu simbola i simbolizirane istine. Bez ikakvog napora u praksi, osloboenje, prosvjetljenje i buddhastvo ve su potpuno razvijeni i usavreni. Ovo je prirodna savrenost. Svakodnevna praksa je obina upravo kao ivot sam. Poto nerazvijeno stanje ne postoji, nema potrebe ponaati se na bilo kakav naroit nain ili pokuavati postii ili prakticirati bilo to. Nema nikakve potrebe za nastojanjem da se dostigne neki uzvieni cilj ili vie stanje; to jednostavno proizvodi neto uvjetovano ili umjetno to postaje prepreka slobodnom toku uma.

Nemojte nikad misliti da ovjek je "grjean" ili bezvrijedan, ve da je prirodno ist i savren, bez ikakvih nedostataka. Kod izvoenja meditacijske prakse treba je razumjeti kao samo jo jednu prirodnu funkciju svakodnevnog ivota, kao jedenje ili disanje, a ne kao neki posebni, formalni dogaaj koji se poduzima u velikoj ozbiljnosti i dostojanstvu. Morate shvatiti da meditacija nadilazi napor, nadilazi praksu, nadilazi svrhe i ciljeve, i nadilazi dualizam robovanja i osloboenja. Meditacija je uvijek savrena, pa nema potrebe za ispravljanjem iega. Poto Sve to iznie jednostavno je igra uma, nema "loe" meditacije i nema potrebe za osuivanjem misli kao dobrih ili zlih. Stoga, ne treba sjesti u meditaciju s raznim nadama ili strahovima o ishodu: to se jednostavno radi bez samosvjesog osjeaja "ja meditiram" i bez pokuaja da se kontrolira ili prisiljuje um, te bez pokuaja da se postigne mirnoa. Ukoliko otkrijete da ste zalutali na bilo koji od ovih naina, prekinite meditaciju i jednostavno se malo odmorite i opustite prije no to nastavite. Ako, bilo tijekom ili nakon meditacije, imate iskustva koja tumaite kao posljedice, ne treba od njih raditi nita naroito; prepoznajte da to su samo fenomeni i jednostavno ih promatrajte. Iznad svega, ne pokuavajte ih rekreirati jer to je protivno prirodnoj spontanosti uma. Svi fenomeni su potpuno novi i svjei i apsolutno jedinstveni, sasvim slobodni od svih koncepata prolosti, sadanjosti i budunosti - kao da su doivljeni u nekoj drugoj vremenskoj dimenziji; ovo je apsolutna spontanost. Neprekidni tok novog otkrivanja i svjeeg objavljivanja i inspiracije koji iznie u svakom trenutku je manifestacija vjene mladosti ive dharme i njenih uda; sjaj i spontanost su aspekt igre ili plesa svemira kao gurua. Treba nauiti vidjeti svakodnevni ivot kao mandalu u kojoj se nalazite u sreditu, i osloboditi se sklonosti i predrasuda prole uvjetovanosti, sadanjih elja, i nada i oekivanja prema budunosti. Likovi u mandali su svakodnevni objekti vaeg ivotnog iskustva koji se kreu u velikom plesu svemirske igre, simbolizam kojime guru razotkriva dubok i vrhovni smisao i znaenje. Zato, budite prirodni i spontani; prihvaajte sve i uite od svega. Vidjeti treba kominu, zabavnu stranu situacija koje izniu (i probuuju nas). U meditaciji, vidite kroz iluziju prolosti, sadanjosti i budunosti. Prolost je samo sadanje sjeanje ili stanje, budunost samo sadanja projekcija, a sadanjost i sama nestaje prije no to je zahvatimo. Treba obustaviti koncepcije o meditaciji i osloboditi se od prolih sjeanja. Svaki trenutak meditacije je potpuno jedinstven i pun potencijala za nova otkria tako da se meditacija ne moe suditi prema prolom iskustvu ili prema teoriji. Jednostavno zaronite u meditaciju u ovom trenutku s cijelim umom, i oslobodite se oklijevanja, dosade ili uzbuenja. Kad meditirate tradicionalno je i najbolje, ako moete, sjesti s prekrienim nogama uspravnih lea ali bez krutosti. No, najvanije je osjeati se udobno, pa je bolje sjesti u stolicu ako je sjedenje prekrienih nogu bolno.

Mentalni stav treba nadahnuti iz tri temeljna aspekta, bilo da je meditacija sa ili bez oblika, i esto se moe pokazati poeljnim, ako ne i nunim, da razdoblju bezobline meditacije prethodi razdoblje meditacije s oblikom. U ovu svrhu kroz stoljea budistike prakse razvijene su mnoge vrste uvodnih meditacijskih praksi, a najvanije su meditacije na disanje, recitiranje mantre i tehnike vizualizacije. Za prakticiranje drugog i treeg od ovih razreda, neophodna je osobna poduka od gurua, no nekoliko rijei o prvom razredu nije ovdje naodmet, poto se ova malo razlikuje od osobe do osobe. Prvo, pustite da um prati kretanje daha, na-unutra i na-van, sve dok ne postane miran i spokojan. Onda sve vie odmarajte um na dahu sve dok se itavo bie ne ini sjedinjeno s njime. Naposljetku postanite svjesni kako dah naputa tijelo i odlazi u prostor, pa postepeno prenesite panju s daha na osjeaj prostornosti i irenja.Putajui ovaj zadnji osjeaj da se pretoi u popunu otvorenost, prelazite u sferu bezobline meditacije. Po svoj prilici gornji opis tri temeljna aspekta ini se nejasnim i nedovoljnim. Ovo je neizbjeno kad se opisuje ono to je ne samo onkraj rijei, ve i onkraj misli. Ovi aspekti upuuju na praksu neega to je, u sutini, stanje bivanja. Rijei su jednostavno jedan oblik upaye, vjetog sredstva, one su smjernica koja vam, ako po njoj djelujete, omoguuje spontano iznicanje uroene mudrosti i prirodnost savrenog djelovanja. Ponekad se u meditaciji moe iskusiti prekid normalne svijesti, nenadana i potpuna otvorenost. Ovo iskustvo iznie samo kad ste prestali razmiljati u terminima meditacije i objekta meditacije. To je bljesak stvarnosti, iznenadni uvid koji se ispoetka javlja rijetko, a onda, uz neprekidnu praksu, sve ee. To ne mora biti naroito razorno ili eksplozivno iskustvo, ve samo trenutak velike jednostavnosti. Nemojte uiniti greku da svjesno nastojite proizvesti ponavljanje ovih iskustava, jer to bi bila izdaja prirodnosti i spontanosti stvarnosti.
Preveo i priredio Hokai D. Sobol - Mandala, 2001. Odabrali, Goga i Laci kolovoz, 2008.