SEMINARSKI RAD Moda

Uvod Moda je osnovna ili glavna kategorija kada govorimo o pomodnom ponaanju, ili ak o mentalnoj zarazama uope. Rije moda u naem jeziku odnosi se prije svega na modu u odijevanju, tj. promjena do kojih dolazi u nainu i vrsti odjee i obue i s tim povezane promjene u izgledu lica, kose itd. Odijevna moda je oblik koji zahvaa manje ili vie sve ljude. Mnogi su ljudi koji su opsjednuti eljom ili porivom da slijede svaki modni hit. Smatra se da moda ima tri glavne osobine: prolaznost, tj. brzo se mijenja, novost, tj. razlike u odnosu na predhodno i trivijalnost. Osobine prolaznost i novost su relativne, jer moda, pogotovo moda u odijevanju pokazuje izrazitu ciklinost u pojavljivanju. Stalno jedna moda prolazi i dolazi druga , nova. Ta nova je takoer nekada bila moderna, a zatim kao i sve mode dobila zamjenu, odnosno novu modu. Kao primjer ciklinog toka mode Sl.1 Oduvijek vodilo se rauna o izgledu navest emo kretanje duine enske suknje u raznim vremenima. Oko 1875. godine suknje su se vukle po pode ili su bile oko dva tri centimentra iznad poda. Izmeu 1875. i 1877. godine postale su neto krae tek da bi se vidjele cipele. Zatim su suknje opet krenule nanie do 1910. godine kada poinje proces skraivanja, dok se 1927. godine nisu ak i enska koljena pojavila ispod suknje. U 1930- tim godinama suknje su se opet vratile produile, sve do 1947. godine kada je new look moda izvrila radikalnu promjenu i opet ih produila. Zatim opat nastupa period skraivanja koji kulminira 1966. godine sa pojavom mini- suknje , koja sakriva tek najintimnije dijelove enskog tijela. 1969. godine pojavile su se i maksi- suknje.

Trivijalnost je takoer relativna. Moda u odijevanju esto se sastoji iz sasvim trivijalnih sitnica- posebna vrsta broa, kaia, nakita, eira, kozmetike itd. Glavni dio Meu sljedbenicima mode znatno je vie ena nego mukaraca, vie onih koji su obrazovani, imunuji, mlai itd. Nema nikakve sumnje da je moda veoma vaan faktor u odijevanju ljudi, te da postoje i znatne razlike u vrstama odjee izmeu raznih drutvenih slojeva i u svijetu i kod nas. Tako nije teko prepoznati tipinog radnika po nainu odijevanja od slubenika, intelektualaca od drugih profesija. Vanjsko oznaavanje svog socijalnog statusa uglavnom je u interesu gornjih slojeva, kako na taj nain dali do znanja niim slojevima koji se moraju prema njima drati i ponaati. Modu lansiraju bogati ili socijalno vii slojevi, a ono se zatim iri prema Sl.2 Trivijalne sitnice niim slojevima koji tek to dobiju priliku da idu u korak s modom moda se promijeni i sve ide iz poetka. Wally- haljina haljina koju je nosila Wally Simpson kada se udavala za biveg engleskog kralja Eduarda VII brzo se proirila po SAD. Prvo je haljina bila dostupna u ekskluzivnoj haljini visoke mode, da bi se poslije nekoliko dana model te haljine mogao kupiti i u robnoj kui. Fizika privlanost, najneposrednije vidljiva od svih ljudskih vrlina nije nuno povezana sa socijalnim statusom. Kada Venera na plai, koja je prije sat vremena kao prodavaica prodala uglednoj dami isti model kupaeg kostima to otkriva njenu mladalaku ljepotu, ali koji Ne pomae uglednoj dami da pokrije svoje estetske nedostatke. Meutim kada bi

ta dama stavi svoje dijamante i obue veernju haljinu koja prekriva sve estetske nedostatke i pomae joj da naglasi svoju dostojanstvenost i armantnost. Moda nije uvijek korisna i funkcijalna. Za volju mode ene su spremne hodati u preuskim cipelama s besmisleno visokim potpecima, ili se mukarci po ljetnoj ezi guiti u svojim tamnim sveanim odijelima sa kravatom prilikom raznih slubenih ceremonija. No nikakva moda nee natjerati ljude da zimi hodaju u sandalama, ili da se usljed ljeta nose krznene bunde. Ono to karakterie nau suvremenu civilizaciju jeste zapaljujua brzina kojom se moda mijenja. Te nagle promjene mode, najprije u odijavanju, omoguene su dobrim dijelom pojavom suvremenih sredstava masovnih komunikacija. Ta sredstva, a posebno televizija i film osiguravaju da se svaka pomodna ludost ili pomodni hit proiri u istom trenutku do posljednjeg mukarca i do posljednje ene, tj. danas nije potrebno ekati sedmice, mjesece, godine da moda stigne u svaki kut civilizicionog dijela naeg planeta. To je dovelo do vrlo este pojave u naem drutvu da mlade djevojke, Sl.3 Poveava se broj mukaraca u modi a i sve vei broj muke populacije trai uzore u Britney i slinim junacima. Nekim ljudima modne promjene nude sigurnost, tj. oni se ponaaju i ine one to i drugi, a neki koriste modne promjene da bi privukli panju ( a time i zavist) na sebe ponaajui se drugaije od ostalih. Potreba za isticanjem je zastupljena kod gotovo

svih ljudi. Ako ta potreba nije zadovoljena, javlja se osjeaj manje vrijednosti. Veliki broj ljudi rjeenje tog problema trai i nalazi u modnim novitetima, veinom u odijevanju koje nije toliko skupo kao npr. moda u kupovanju automobila. Zakljuak Jedna od glavnih vrijednosti odijevanja jest to ono omoguuje ljudima da sebe reklamiraju na nain koji e privui panju i divljenje drugih. Mnogi koji nemaju nikakve sposobnosti i koji se nikako ne mogu nadati da e se iznad prosjeka podii pomou stvarne vlastite vrijednosti, nalaze povoljan izlaz toj elji za priznanjem u odijevanju. Meutim, mnogi ljudi zaboravljaju da izgled (odjea, automobil itd.) ne ini ovjeka. ovjeka ine stvari koje se ne mogu vidjeti na prvi pogled, ali na alost to mnogi zaboravljaju i cijene ljude na osnovu automobila koje voze,odijela, mobitela, sata koje nose. Moda zajedno sa kupovinom nas je pretvorila u robote kojima je samo vano da zarade dovoljno novca, kako bi mogli da ih potroe u trnim centrima i na taj nain izbacili iz svog ormara, kue, garae stvari koje su demode. Danas porodice svoj odlazak u prirodu i sl. zamijenjuju odlaskom u velike trne centre, tako da puno vie vremena provode tamo kupujui stvari koje e kad tad zamijeniti, nego sa svojim najbliim koji su mnogo vie znaajniji od nekih krpica i slinih stvari, jer to su ipak samo stvari.

Sl.4 Veliki broj ena i djevojaka su opsjednute modom i kupovanje Literatura Mladen Zvonarevi, Socijalna psihologija, kolska knjiga, Zagreb,1985.god. www.fashioncampus.com

Sadraj Uvod....................................................................................................................2 Glavni dio............................................................................................................3 Zakljuak.............................................................................................................5 Literatura.............................................................................................................6