OTVORENI UNIVERZITET APEIRON PRAVNI FAKULTET U TRAVNIKU

PREDMET: RADNO PRAVO TEMA: MOBING

STUDENTICA: Amira Rizvi 0088-09/VOP

MENTORI: Prof.dr. Slobodan amilovi asistent Alma Tica

Travnik, mart 2011. godine

Sadraj
MOBING-ZLOSTAVLJANJE NA RADNOM MJESTU......................................................2 HISTORIJSKI OSVRT I UZROCI NASTANKA..............................................................3 FAZE I VRSTE MOBINGA ...............................................................................................4 Karakteristike mobinga........................................................................................................5 Posljedice mobinga..............................................................................................................5 Zatita od mobinga...............................................................................................................6 LITERATURA.........................................................................................................................9

MOBING-ZLOSTAVLJANJE NA RADNOM MJESTU

Mobing je engleska rije koja je sve uobiajenija na naim prostorima, a podrazumijeva zlostavljanje na poslu. U ovom dijelu osvrnut emo se na neka definisanja mobinga. Mobing (engl. work abuse, employee abuse) je specifini oblik ponaanja na radnom mjestu, kada jedna osoba ili grupa osoba psihiki (moralno) zlostavlja i poniava drugu osobu, sa ciljem ugroavanja njenog ugleda, asti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije sa radnog mjesta. Zlostavljana osoba je bespomona, u nemogunosti da se odbrani. O mobingu govorimo kada se takve aktivnosti odvijaju najmanje jednom sedmino, tokom najmanje est mjeseci.1 Prema Leymannu: "Mobing ili psiholoki teror u poslovnom ivotu odnosi se na neprijateljsku i neetiku komunikaciju koja je usmjerena na sistematian nain od strane
1

www.wikipedia.org

jednog ili vie pojedinaca, uglavnom prema jednom pojedincu, koji je zbog mobinga stavljen u poziciju u kojoj je bespomoan i u nemogunosti da se odbrani i dran je u njoj pomou stalnih maltretirajuih aktivnosti. One se odvijaju s visokom uestalou i u duem razdoblju. Zbog visoke uestalosti i dugog trajanja neprijateljskog ponaanja, to maltretiranje dovodi do znaajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje".2 Mobing (engl. i njem. mobbing, franc. harcelement psychologique) uznemiravanje kojem su izloeni zaposlenici na radnom mjestu od poslodavca, nadreenih i suradnika.3. Mobing se definie i kao specifian oblik ponaanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sistemski psihiki zlostavlja i poniava drugu osobu, radi ugroavanja njezina ugleda, asti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Zlostavljana osoba najee je bespomona i u nemogunosti se odbraniti od takvih osoba. Mobing se najee doivljava kao usmeni komentar koji moe mentalno povrijediti ili izolirati osobu na radnom mjestu, ali moe biti ukljuen i fiziki kontakt. Mobing se obino pokazuje kroz incidente koji se ponavljaju ili ponaanje koje vrijea, zastrauje, degradira ili poniava odreenu osobu ili skupinu. Takoer, to moe biti i agresivno pokazivanje moi.

HISTORIJSKI OSVRT I UZROCI NASTANKA

Kao zaetnik prouavanja mobinga oznaava se vedski psihoterapeut Heinz Leymann. Vee se za osamdesete godine prologa stoljea. Naziv mobing potjee od od engleskog glagola to mob i od imenice mob. Glaglo to mob znai nasrnuti u masi, buno navaliti na nekoga, a imenica mob znai rulja, gomila, bagra, olo.4 Na naem govornom podruju poznat je i pod rijeju ikana ili ikaniranje, ali ova rije obuhvata samo postupak vrijeenja ugleda, dostojanstva i asti, dok mobing oznaava i posljedice koje nastaju takvim ponaanjem (psihiki, ali i fiziki poremeaji). Po svojoj strukturi, mobing je nasrtaj na ast i ugled, sadri kletvu, uvredu, i krenje osnovnih ljudskih prava, ali u naem zakonodavstvu ne predstavlja krivino djelo. Zato to je mobing iroko rasprostranjena pojava, najee prouavana na radnom mjestu, a posljedice se odraavaju na socijalno okruenje, radnu sredinu i na pojedinca, pa se problem posmatra sa medicinskog, sociolokog, pravnog i psiholoko-psihijatrijskog stanovita. Nastanku mobinga na radnom mejstu doprinose nedovoljno transparentna atmosfera, jaka hijerarhija, nedostaci u internom informisanju, neadekvatnom ponaanju
2 3

vedski psihoterapeut Heinz Leymann, zaetnik prouavanja mobinga Grupa autora, Pravni leksikon Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 2007. godine str.750. www.wikipedia.org

rukovodstva, nedovoljno razgarniena nadlenost i podjela zadataka, nedostaci u rukovoenju personalom, potiskivanje svaa i konflikata. Oblici mobinga su rasporeivanje radnika na nevane ili teko ostvarive poslove, izbjegavanje kontakata, pretjeran nadzor uz stalne prigovore, oteavanje ispunjenja radnih zadataka, onemoguavanje koritenja godinjeg odmora, vrijeanje, klevetanje i drugi oblici poniavanja, sve najee u cilju kako bi ga se navelo da sam da otkaz. 5 Veoma vaan uzrok pojave mobinga u nekoj radnoj sredini je, svakako, i veoma loa radna klima u kojoj vlada zavist, zloba, neprijateljstvo i pritisci. Neispunjene ambicije samo jednog lana radne grupe mogu biti razlog da on otpone mobing, ne bi li time nekog (ili vie njih) ponizio i diskreditovao u cilju isticanja svojih sposobnosti". Posebno je zastraujue kada je rije o preambicioznom rukovodiocu (efu), koji se pokuava silom nametnuti kao autoritet, ne prezajui ni od najgorih uvreda i ponienja. Psiholozi tvrde da su zlostavljai "moberi" osobe s poremeajem linosti. To su manje sposobne, ali mone osobe bez kapaciteta za ljubav, radost, igru, kreativnost, davanje i dijeljenje. Sve to rade, rade radi line promocije i u svoju korist i onda kada se na prvi pogled ini da pomau drugom. Njima se najlake pridruuju slabi, u strahu da i sami ne postanu rtve. Moberi mobingom prikrivaju nemo u nekoj drugoj sferi svoga ivota (najee privatnog) formirajui oko sebe grupu u kojoj dokazuju svoju mo i vanost na raun rtve. esto se zlostavljai zapravo osjeaju podreeno. Nerijetko to ine iz straha da nee biti cijenjeni, autoritativni ili da e i sami postati neijom rtvom, rtvom mobinga. rtve mobinga su najee oni koji uoavaju i prijavljuju nepravilnosti na poslu, mladi, tek zaposleni i oni pred penzijom, mirni i povueni radnici, zaposleni koji se plae da ne postanu i sami rtve ili ne izgube posao, radnici koji ute i trpe, oni koji ele vie samostalnosti u radu i bolje uslove, zaposleni sa niom strunom spremom.

FAZE I VRSTE MOBINGA

Utvreno je pet faza mobinga.U prvoj fazi se kao potencijalna osnova mobinga javlja nerijeen konflikt meu saradnicima, nakon kojega dolazi do poremeaja u meuljudskim odnosima. Izvorni sukob se pritom zaboravlja, ali se zaostale agresivne tenje usmjeravaju prema odabranoj osobi. U drugoj se fazi potisnuta agresija poinje pretvarati u psihoteror, nakon ega rtva poinje gubiti svoje profesionalno i ljudsko dostojanstvo, osjea se manje vrijednom, gubi pravo glasa, potporu i slino. U treoj fazi rtva postaje deurni krivac za sve propuste i neuspjehe kolektiva. etvrta faza je specifina po oajnikoj borbi za opstanak rtve, kod koje se pojavljuje hronian sindrom izgaranja, te razliiti psihosomatski ili depresivni poremeaji. U petoj fazi, rtva najee zbog viegodinjeg teroriziranja obolijeva od hroninih bolesti i poremeaja i tek tada naputa posao, a neki su u tolikoj mjeri deprimirani i ogoreni da razmiljaju o samoubojstvu ili ga zbilja poine. Mobing moe biti vertikalni i horizontalni. Prema istraivanjima 55% mobinga je vertikalni mobing, a 45% horizontalni mobing.
5

Grupa autora, Pravni leksikon Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 2007. godine str.750.

Vertikalni mobing dogaa se kada pretpostavljeni napada i zlostavlja jednog podreenog radnika, ili jednog po jednog dok ne uniti cijelu grupu. Ova vrsta mobinga se jo naziva i bosing. (od engl. rijei bossing-efovanje). O vertikalnom mobingu je rije i kada jedna grupa radnika zlostavlja pretpostavljenog, a to se dogaa u 5% sluajeva. Horizontalni mobing odvija se izmeu radnika na jednakom poloaju u hijerarhijskoj ljestvici.6 Pored ove podjele postoji jo podjela po namjeri prema kojoj mobing moe biti strateki i efektivni ili emotivni mobing. Strateki mobing je potreba za smanjenjem broja zaposlenih zbog interesa privrednog drutva ili institucije, dok je efektivni ili emotivni onaj mobing koji se odvija na linom nivou.7

Karakteristike mobinga
Mobing je oblik agresije koji se najee lako prepoznaje, ali isto tako ponekad moe biti skriven i teko ga je opisati jer je vrlo tanka linija koja razdvaja rukovoenje vrstom rukom i mobinga. Skoro da je nemogue nabrojati sve to se moe smatrati mobingom, ali treba imati na umu da je to nain ponaanja u kojem e jedan ili vie ponovljenih incidenata pokazati o emu se radi. Svi moemo biti meta mobinga, ali e samo neki od nas u odreenom trenutku, pod odreenim okolnostima postati rtve mobinga. Kao primjeri za mobing mogu se navesti: irenje zlonamjernih glasina, ogovaranja ili podataka koji nisu istiniti, iskljuenje ili socijalna izolacija osobe, zastraivanje, podcjenjivanje ili namjerno omalovaavanje onoga to osoba radi, fiziko zlostavljanje ili prijetnja zlostavljanjem, izbjegavanja davanja zahtjevnijih poslova bez nekog razloga ili davanje pretekih poslova sa ciljem da se osoba diskredituje usljed nemogunosti ispunjenja zadatka, stalno mijenjanje uputstava za rad, postavljenje rokova koje je nemogue ostvariti, zadravanje informacija ili namjerno davanje krivih informacija, zbijanje ala koje su uvredljive, mijeanje u privatnost osobe dosaivanjem, nadziranjem ili praenjem, dodjeljivanjem posla i obaveza koje jedna osoba nije u stanju obavljati (kako bi se stvorio dodatni pritisak i osjeaj nesposobnosti, nedodjeljivanje posla kako bi se osoba osjeala beskorisno, vikanje ili upotreba prostih rijei, stalno i uporno kritikovanje, podcjenjivanje stavova ili miljenja, nezasluno kanjavanje, sprjeavanje napredovanja, strunog usavravanja, odlaska na odmor, uzimanje linih stvari ili radne opreme.

Posljedice mobinga
Mobing moe izazvati zdravstvene smetnje radnika psihike naravi, ali i natetiti tjelesnom zdravlju.8 To moe biti ok, bijes, osjeaj nezadovoljstva ili bespomoi, pojaana
6 7

www.wikipedia.org Pored ovih vrsta mobinga na radnom mjestu, poznte je termin i branog mobinga, gdje jedan od branih partnera zlostavlja slabijeg branog partnera. Kako temao ovoga rada obuhvata mobing na radnom mjestu, nalo se za potrebnim da se bar spomene i ova vrsta mobinga.
8

Grupa autora, Pravni leksikon Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 2007. godine str.750.

osjetljivost, gubitak samopouzdanja, tjelesni simptomi kao to su gubitak apetita i nesanica, psihosomatski simptomi kao to su glavobolja i bolovi u trbuhu, nervoza koja se javlja pri odlasku na posao, napetost u porodici i simptomi stresa, poremeej koncentracije, smanjena produktivnost u izvravanju radnih zadataka. Od svih poremeeja prouzrokovanih mobingom najizraeniji su upravo psihiki poremeaji. Od poetnih reakcija kao to su samookrivljavanje, usamljenost i lino obezvreivanje, pa do poremeaja prilagoavanja ili posttraumatskog sindroma (PTSP). Poremeaji psihike prirode, ne rijetko, se manifestuju nepovjerenjem i neprijateljstvom prema okolini, stalnim osjeajem napetosti, iscrpljenosti, demoralisanosti zbog stalnog poniavanja, omalovaavanja, ismijavanja i odbaenosti. Pored utjecaja na zdravlje pojedinca izloenog mobingu, znaajan je utjecaj i na zdravlje samog radnog mjesta. Nezdravo radno mjesto i radna okolina oituju se u porastu bolovanja, porastu izmjene radnika, poveanom stresu na radnom mjestu, poveanje trokova radi edukacije novih radnika, povean rizik od nastanka ozlijeda na radu, te incidenata, smanjenje produktivnosti i motivacije za rad, smanjenom ugledu privrednog drutva ili institucije, smanjen kvalitet pruanja usluga onima kojima se usluge daju.

Zatita od mobinga
Samopomo Mobing se moe ibjei ako se na vrijeme reaguje. Uiniti ga vidljivim, govoriti o problemima koji se deavaju, inicirati dijalog i ne zatvarati se u sebe. Najvanije je da shvatite da postoji ime za ono to doivljavate i da niste mogli da uinite mnogo da to sprijeite. Neke od slijedeih strategija mogu biti od koristi: Procijenite svoje profesionalne mogunosti (kratkorone i dugorone) i izvagajte sve opcije obazrivo. Praktikujte emotivnu ravnodunost, ne dozvolite da izgubite smirenost, ak i onda kada mislite da je opravdano i da bi vam pomoglo da se osjeate bolje trenutno. Naite povjerljivu osobu i sihurno mjesto van poslovnih prostorija gdje se moete izduvati. Dokumentujte sve i uvajte to na sigurnom mjest, nikako na svom poslovnom raunaru ili fioci stola! Potraite miljenje sa strane, od kolege kojem vjerujete, kako bi ste bili sigurni da je ono to vam se deava mobing, a ne da ste to uobrazili. Koristite dostupne resurse da se informiete, prije svega na web stranicama. Praktikujte samokontrolu i izgradnju svoje linosti. Mobing je oblik emotivnog zlostavljanja i moe izazvati razarajue posljedice, a kada se prepozna moe biti ve kasno.

Ako se naete u situaciji da ste marginalizovani sa malo radnih zadataka, iskoristite slobodno vrijeme na radnom mjestu za svoje napredovanje u znanju ili dodatno kolovanje, informisanje. Usredsredite se na umreavanje sa organizacijama i institucijama spoljamoe vam biti oslonac.9 Sebi moete pomoi i na slijedei nain. Odluno recite osobi da njegovo ili njezino ponaanje nije za vas prihvatljivo i da smjesta prestane. To moete uiniti u prisustvu druge osobe ili predstavnika sindikata. Vodite dnevnik u kojem ete biljeiti datum, vrijeme i dogaaj sa to je mogue vie detalja, imenima svjedoka i ishod dogaaja. Imajte na umu da se mobingom smatra ne samo incident ve i broj, uestalost i naroito namjera zlostavljanja. uvajte kopije pisama, e-mailova, faksova i poruka koje dobijate od osobe koja vas maltretira. Izvjestite o zlostavljanju nadreenu osobu ili osobu koja je za to zaduena u skladu s Kolektivnim ugovorom i Zakonom. Radnim zakonodavstvom titi se dostojanstvo radnika od uznemiravanja na radnom mjestu, te se poslodavac obavezuje da radniku osigura uvjete rada u kojem nee biti izloen uznemiravanju10. Obratite se vijeu zaposlenika u vaem radnom kolektivu (obaveza postojanja ako poslodavac ima 15 ili vie stalno zaposlenih11). Ako je potrebno obratite se i generalnom direktoru. Izvan poduzea obavijestite lijenika medicine rada s kojim va poslodavac ima ugovor za pruanje usluga specifine zdravstvene zatite. Ukoliko takvog ugovora nema ili ne znate tko je taj lijenik obratite se svom izabranom lijeniku ope medicine. Ne vraajte istom mjerom, jer ete teko dokazati da vi niste zlostavlja, ve zlostavljana osoba, te ete dovesti u nedoumicu osobe kojima ste se obratili za pomo. Pravna pomo Na podruju Bosne i Hercegovine ne postoji zakon o mobingu, o zabrani mobinga i sl. U fazi nacrta je Antidiskriminatorski zakon koji bi tretirao i ovu problematiku. Zakon o radu, takoer ne sadri odredbu o zabrani mobinga, a Krivini zakon Federacije BiH, ne propisuje kao krivino djelo uvredu ili klevetu, a to je sastavni dio mobinga. U ovakvom pravnom vakuumu opravdano se namee pitanje kako se pravno zatititi od mobinga? Opom deklaracijom o pravima ovjeka iz 1948. godine lanom 4. i 23. propisano je pored zabrane robstva, da svako ima pravo na rad, slobodan izbor zaposlenja, na pravine i povoljne uvjete rada i na zatitu od nezaposlenosti. Poveljom Ujedinjenih nacija lanom 55. i 56. propisano je ...ope stvarno potivanje prava ovjeka i osnovnih sloboda za sve, bez razlike rase, spola, jezika ili vjere. Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama iz 1950 godine12 lanom 14.1. propisana je zabrana diskriminacije.
9

Preuzeto iz lanka AvoidingMobbing in the Workplaceand Surviving if You are Mobbed S A L LY E . R O S E N , M D , J U D I T H K A P U S T I N K AT Z , E d D , a n d PA G E S . M O R A H A N , P h D, asopis Academic Physician & Scientist in Septembar 2007. 10 Grupa autora, Pravni leksikon Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 2007. godine str.750 11 Zakon je objavljen u "Slubenim novinama Federacije BiH", br. 43/99, 32/2000 i 29/03, l. 108.
12

Usvojena u Rimu 4.XI.1950. godine. U lanu II 2. Ustava Bosne i Hercegovine (Aneks IV Opeg mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, parafiran 21. 11. 1995. u Daytonu i potpisan 14. 12. 1995. u Parizu, kada je i stupio na snagu), utvreno je: "Prava i slobode predvieni u Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima".

Ovo su neki od meunarodnih propisa na koje se rtva mobinga moe pozvati usljed nedostatka pravne regulative. Ustavom Bosne i Hercegovine13 predvieno je da se Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama primjenjuje direktno i prioritetno. Katalogom sloboda zagarantovana je i sloboda rada (l.II st.4.). Ustavom Federacije BiH14 poglavlje II. l.2.st.1.t.4. propisane su osnovne slobode, a meu njima i sloboda rada. Krivinim zakonom Federacije BiH15 lanom 177. kao krivino djelo je propisana povreda ravnopravnosti ovjeka i graanina. Osnovna naela sistema radnih odnosa u Bosni i Hercegovini su jedinstvena za sve radne odnose kod svih poslodavaca. U klasina naela sistema radnih odnosa ubrajaju se sloboda rada, pravo rada i pravo na rad.16 Iako se nigdje ne pominje mobing, navedene pravne odredbe se mogu koristiti, ako ste rtva mobinga. Mobing je nasilje i zlostavljanje na radu, ili radnom mjestu, a meunarodni i domai propisi garantuju slobodu rada i zabranu muenja i diskriminacije. Ako je nanoenje lake tjelesne povrede propisano ka krivino djelo u svim savremenim krivinim zakonodavstvima, onda bi i mobing, kao oblik psihikog nasilja trebao predstavljati krivino djelo Mobing je iroko rasprostranjena pojava koja se moe sprijeiti sistemskom primarnom prevencijom, informisanjem, edukacijom, ali i linim treningom komunikacijskih vjetina, te zatitnim zakonodavstvom i organizacijskom politikom i praksom koja primjenjuje pravilnike o radu koji ne tolriu zlostavljanje. Svaki radnik tokom svog radnog vijeka ima 25% anse da bude barem jednom rtva mobinga. Mobing je daleko vie od povremenih konflikata ili uredskih svaa. Ko prakticira mobing ima svjesnu namjeru da nakodi radniku te ga na kraju prisili da napusti radnu sredinu. Loa ekonomska situacija i nuda natjerali su radnike da rade sve i svata pa i da trpe mobing. Zlostavljanje see od psihikog i fizikog izrabljivanja, pa do seksualnog zlostavljanja, te raznih oblika diskriminacije. Zlostavljanja osoba nikako ne bi smjela trpjeti psihiki teror i trebala bi poduzeti sve kako bi se zatitila od zlostavljaa. Psiholozi savjetuju da je vrlo vano ostati profesionalan i zadrati dostojanstvo. To ukljuuje neuzvraanje istom mjerom, a vikanje i urlanje nikako nisu preporuljivi oblici komunikacije jer e se tako situacija samo pogorati. Preporuuje se pokuati razgovarati s osobom koja vri psihiki teror, i to u nazonosti jo jedne osobe, a ako nema drugog izlaza, najbolje je sluaj prijaviti direktoru ili Odboru zatite na radu.

13

Ustav Bosne i Hercegovine, Aneks IV Opeg mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, parafiran 21. 11. 1995. u Daytonu i potpisan 14. 12. 1995. u Parizu, kada je i stupio na snagu. 14 Ustav Federacije BiH, usvojen 30.04.1994.godine, kada je i stupio na snagu. Objavljenu Slubenom galsniku 1/94. 15 Krivini zakon F BiH Slubene novine Federacije BiH, broj: 36/03 od 29. 07. 2003. godine 16 Sead Dedi, Jasminka Gradaevi- Sijeri, Radno pravo, Pravni fakultet, Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005.

Svako demokratsko drutvo trebalo bi potovati dostojanstvo osobe i izbjegavati pojavu mobinga.

LITERATURA
1. Sead Dedi, Jasminka Gradaevi- Sijeri, Radno pravo, Pravni fakultet, Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005. 2. Grupa autora, Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 2007. godine. 3. Ustav Bosne i Hercegovine 4. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine 5. Zakon o radu, Slubene novine F BiH br. 43/99, 32/00 i 29/03. 6. Krivini zakon F BiH, Slubene novine Federacije BiH, broj: 36/03 7. Internet stranice: www.wikipedia.com, www.scribd,com, www.politika.rs., www.mobbing.hr, www.glas-koncila.hr. www.mobbing.ca,