You are on page 1of 14

Mr Nadeda Savjak MANIPULACIJE RODITELJA DJECOM U PARNICAMA VEZANIM ZA POVJERAVANJE I REGULISANJE KONTAKTA TOKOM I NAKON RAZVODA

Porodica simbolizuje ovjekove najdublje snove i strahove. To su snovi o ljubavi, intimnosti, stabilnosti, sigurnosti i zatidenosti, ali i strahovi od naputanja, gubitka, neuspjeha. Segal Istorijska pozadina Kressel,1985: 40% razvedenih majki priznalo uskradivanje susreta Children's Rights Council, 1994: vie od 6 miliona djece su rtve ometanja susreta, pri emu roditelj kri sudsku odluku Arditti, 1992: 50% razvedenih oeva se ali da su im prava susreta uskradena. Kampanja eliminacije rodnih stereotipa Majka kao primarni roditelj najbolji interes djeteta Haka konvencija: protivpravno odvoenje i zadravanje djeteta Sindrom otuenja od roditelja (Gardner,1984) Sindrom zlonamjerne majke/oca (Turkat,1994) Zato je otac vaan? Demistifikovan je steretip presudnog uticaja majke : Rohner i Veneziano,2001: ljubav majke ne mora biti presudna; oeva ljubav, odnosno njen izostanak, inilac koji se ne smije zanemariti u analizi razvoja djeije linosti. Nivo prihvatanja/odbacivanja koje dijete percepira i primi od strane oca utie na njegov razvoj isto koliko i prisustvo/odsustvo majine ljubavi. manjak samopotovanja emotivna labilnost povuenost, depresija i osedaj tjeskobe Istraivanja pokazuju: N= 560 razvedenih roditelja 80% majki imalo starateljstvo 1/5 oeva redovno je posjedivalo svoju djecu u dvije godine nakon razvoda u 50% sluajeva postojalo je smanjenje u broju posjeta u 28% sluajeva otac gotovo uopte nije posjedivao svoju djecu Na povlaenje od oinstva utie: - geografska udaljenost - novi brak (bilo kojeg roditelja) - stav majke prema ocu (izmeu 25 i 50% majki ometa posjetu oeva svojoj djeci). Opada i finansijska podrka oeva

Smanjeni kontakta - smanjen utjecaj povedanje majinog uticaja Usvajanje polnih uloga - u razvedenim obiteljima majin utjecaj postaje mnogo vedi Oevi ede i na due periode viaju muku djecu nego ensku - s njima su i ede u kontaktu izmeu posjeta Oevi koji ukljuuju djecu u svakodnevne rutinske aktivnosti (kupovina, pisanje zadade ili gledanje televizije) imaju bolje prilagoenu djecu nego roditelji koji se za vrijeme posjeta fokusiraju na uzbudljivije socijalne aktivnosti Kvaliteta odnosa oeva i djece vanija od koliine vremena provedenoga zajedno Definicija Gardner (1984) Sindrom otuenja od roditelja (90% svih borbi) Turkat (1994) Sindrom zlonamjerne majke/oca Radi se o sistematskom nastojanju jednog roditelja da distancira dijete od drugog roditelja, angaujudi ga u procesu unitavanja afektivnih i porodinih spona koje su nekad postojale. Takvo ponaanje oteava ili onemogudavanje kvalitetnog ostvarenja roditeljskog prava, pod razliitim, neutemeljenim izgovorima i uticajima od strane roditelja sa kojim dijete ivi, a kojima je dijete izloeno i koji mu se namedu. Ovakvo ponaanje roditelja, ukoliko izostane pravovremena intervencija strunjaka, rezultira ponaanjem djeteta koje se ispoljava nevoljkodu ili odbijanjem susreta s roditeljem. Razlozi takvim reakcijama djeteta ne lee u neposrednom, proivljenom iskustvu nekvalitetnog odnosa s roditeljem, ved su posljedica izloenosti negativnim porukama i kvalifikacijama roditelja s kojim dijete ivi, o roditelju s kojim ne ivi. Tehnika otuivanja Neopravdana devaluacija drugog roditelja pred djetetom Ocrnjivanje ciljanog roditelja pred drugima, tako da dijete uje Diskutuje pred djetetom okolnosti razlaza i optuuje drugog roditelja za neuspjean brak Izlae dijete detaljima konflikata, finansijskih problema ili pravnih procedura Okrivljava ciljanog roditelja za promjene u stilu ivljenja, tekode, sopstveno emocionalno stanje, nesposobnost funkcionisanja Signaliziranje djetetu da se mora boriti protiv ciljanog roditelja ako hode da prvi bude zadovoljan. Osporavanje roditelju prava na odlaske s djetetom u posjetu rodbini Osporavanje prava na putovanja s djetetom izvan mjesta prebivalita Osporavanje ili zabrana druenja s novim partnerom roditelja Izmiljanje seksualne, fizike ili emocionalne zloupotrebe Tehnike otuenja 'direktno kritikovanje 'sarkazam 'pretjerivanje 're-interpretacija' injenica

'rtveni jarac' gdje je drugi roditelj kriv za sve nedade, 'izazivanje osjedanja krivice zbog ostavljanja roditelja za vrijeme kontakata s drugim roditeljem, 'direktno manipulisanje'. Ometanja kontakta Ometanje kontakata telefonom - 'pouri - 'izbjegavanje - 'sputanje slualice - 'preuzimanje poruke za dijete - 'neverbalni signali nezadovoljstva' dok dijete razgovara telefonom - 'priekaj na telefonu', a djetetu se ne kae da roditelj zove - 'odbojni razgovor' - vikanje, psovanje i svaa Ometanje kontakata potom - 'provjera svih sadraja' pote prije dozvole da se moe poslati ili proitati - 'odgoda', 'obeshrabrivanje' djeteta da proita ili poalje potu, - 'potpuni prekid' primanja i slanja pote. MOTIVACIJA emocionalna povreda- doivljaj izdaje ili odbaenosti bjes i osveta osjedanje inferiornosti/superiornosti/"spas" vlastite vrijednosti ljubomora neusaglaenost oko ciljeva vaspitanja i vrijednosti nesigurnost, strah od samode, gubitka djeteta ili njegove ljubavi, socijalnog uvaavanja nerijeeni imovinsko pravni odnosi dijete kao zalog u dobijanju bolje nagodbe tokom razvoda Ponaanje otuenog djeteta Ocrnjivanje viktimiziranog roditelja Slabi, lani ili apsurdni razlozi za odbacivanje Nedostatak ambivalencije prema viktimiziranom roditelju, nasuprot idealizaciji roditelja koji se angauje na otuivanju Automatizam podrke manipulativnom roditelju Nedostatak savjesti i krivice u odnosu na viktimiziranog roditelja Fenomen NEZAVISNOG MISLIOCA Koritenje posuenog scenarija Otuivanje od ire porodice i prijatelja

Sindrom zlonamjernog roditelja 1. Neopravdano kanjavanje biveg partnera : A. Otuivanjem zajednike djece;

B. Ukljuivanjem drugih u zlonamjerne aktivnosti protiv biveg partnera; C. Pretjerano parnienje. (Keel i sar. ,1988.: od 700 porodica samo 13% nakon pravomodnog rjeenja ulae jedan podnesak sudu, dok se u manje od 5% daje dva ili vie podnesaka , a u manje od 1% obitelji daje se etiri ili vie podnesaka. 2. Osporavanje: A. Redovnih i neometanih susreta s roditeljem; B. Neogranienog telefonskog kontakta sa drugim roditeljem; C. Sudjelovanje roditelja u kolskim i vankolskim aktivnostima djece. 3. Zlonamjerne aktivnosti prema bivem partneru: A. laganje djeci; B. laganje drugima; C. krenje zakona. 4. Poremedaj nije nuno povezan s drugim ment.poremedajima

Posljedice u psihosocijalnom funkcionisanju? Samo 26% djece iz razvedenih brakova u SAD ima dobru relaciju sa oba roditelja. Nasilni i prerani prestanak idealizacije roditelja vodi naruenoj slici o sebi Problem identifikacije Samopouzdanje Konflikt lojalnosti i krivica Destruktivni mehanizmo odbrane Uspostavljanje relacija sa drugima (bliskost, povjerenje) kolska uspjenost Depresivnost, psihosomatski problemi, bolesti ovisnosti Djeja psiholoka prava 1. da se ne moraju priklanjati jednome od roditelja i da ne moraju odluivati s kojim roditeljem ele ivjeti. PRAVO NA AUTONOMIJU 2. biti zatidena od osvete i ratovanja meu roditeljima i ne znati o detaljima pravne bitke meu njima. POTOVANJE GRANICA, SIGURNOST 3. da im roditelj ne govori rune stvari o drugom roditelju i njegovoj iroj obitelji. PRAVO NA + SLIKU OBA RODITELJA 4. na privatnost odnosa sa svakim od roditelja i njegovom irom porodicom, te na to da ih jedan roditelj ne ispituje o drugom roditelju i o tome kako s tim roditeljem provode vrijeme. PRAVO NA AUTONOMAN ODNOS, BLISKOST, PRIPADANJE 5. da od njih jedan roditelj ne trai da o drugom roditelju govore neistine, kako bi toga roditelja kaznio koristedi se djetetom. PRAVO NA ISTINU I AUTONOMIJU 6. da im se roditelj ne povjerava u vezi s bilo im to se odnosi ili je povezano s drugim roditeljem i njegovom irom obitelji. PRAVO NA BITI DIJETE 7. da ih ni jedan roditelj ne koristi za prenoenje poruka drugom roditelju. PRAVO OD BUDE DIJETE

8. odluiti hode li ili nede izraziti svoje osjedanja te se ponaati u skladu s tom svojom odlukom. PRAVO NA SOPSTVENA OSJEDANJA 9. da vole svoje roditelje te na to ih ni jedan roditelj ne dovodi u situaciju da se osjedaju kriva zato to vole drugog roditelja. PRAVO NA AUTONOMIJU, OSJEDANJA, UIVANJE, AUTENTINOST 10. na to da svi koji odluuju o njihovoj sudbini to ine nesebino i s dunom panjom i potovanjem, misledi prvo o djejim, pa onda o svojim interesima. PRAVO NA VANOST

Zabrane NE BUDI VAAN NE BUDI ONO TO JESI NE UIVAJ NE BUDI DIJETE NE MISLI NEMOJ ODRASTI NE PRIPADAJ NE BUDI BLIZAK NE VJERUJ NEMOJ IMATI OSJEDANJA NEMOJ POKAZIVATI OSJEDANJA NEMOJ ME NAPUSTITI NEMOJ BITI ONOG POLA KOJEG JESI NE BUDI ZDRAV

Efikasnost mehanizama utvrivanja manipulacija RODNI STEREOTIPI Mitovi? Idealizacija majinstva? (Otac kolac. I najgora majka je bolja od najboljeg oca.) Da li je stvarno samo 10% oeva podobno za starateljstvo? Postoji li sistemska diskriminacija? ISTRAJNOST I LAGANJE MANIPULATORA DUGOTRAJNOST PROCESA djeca trpe sve vedu tetu iscrpljivanje ciljanog roditelja indirektna podrka manipulativnom roditelju koji uspijeva u svojoj namjeri, bez sankcija KVALITET STRUNE PROCJENE U CSR Sporna pitanja procjene roditeljske podobnosti I NAUNA UTEMELJENOST Da li se miljenje vjetaka oslanja na strunu literaturu ili

stereotipe? STUDIJE PRADENJA PROGNOSTKE VALIDNOSTI Postoji li studije pradenja djeijeg razvoja koje potvruju validnost miljenja centara za socijalni rad i sudskih odluka? UNIFICIRANOST PROCESA, SADRAJA, INSTRUMENATA KVALIFIKOVANOST VJETAKA Sporna pitanja procjene roditelja Kompleksnost koncepta najbolji interes djeteta Nedostatak opteg sporazuma o minimalnim roditeljskim kompetencijama Nedostatak strukturiranih i opteprihvadenih instrumenata relevantnih za procjenu roditeljskih kompetencija i interakcije roditelj-dijete Problem vezani za predikciju Kulturalne razlike u roditeljskim stilovima i vaspitnim vrijednostima Mehanizmi kontrole stereotipa, greaka i subjektivnosti u interpretaciji Problem unajmljenih vjetaka i multiplih uloga

RODITELJSKA KOMPETENCIJA

ZASTUPANJE/ZATITA

SOCIJALIZACIJA

Fizika njega i zatita Kanalisanje zadovoljenja fiziolokih potreba, trening navika hranjenja, istoe, spavanja Uenje i trening govora , vjetina opaanja,fizikih vjetina, brige o sebi u cilju postizanja zatite i sigurnosti Orijentisanje u neposrednom okruenju Promovisanje interpersonalnih vjetina, motiva, osjeanja i ponaanja u realiciji sa drugim ljudima Orijentisanje prema sopstvenim osjeanjima Prenoenje kulturalnih i subkulturalnih ciljeva i vrijednosti i motivisanje djeteta da ih prihvati kao sopstvene Pomo u razvijanju sopstvenih ciljeva i planova

STILOVI VASPITANJA VISOKA NJEGA NISKA NJEGA

VISOKA KONTROLA

AUTORITATIVNI

AUTORITARNI

NISKA KONTROLA

POPUSTLJIVI

ZANEMARIVANJE

Rizik zloupotrebe i zanemarivanja Vjetine roditeljevanja Vjetine razumijevanja socijalnih situacija Socijalne vjetine Vjetine upravljanja stresom Vjetine samokontrole Instrumenti za procjenu roditeljske kompentencije Testovi inteligencije MMPI Rorah Test tematske apercepcije Crte porodice Test nedovrenih reenica Bricklin Perceptual Scales Ackerman-Schoendorf Scales for Parent Evaluation of Custody

Specijalizovane skale procjene


Bricklin Perceptual Scales Dijete kao procjenjiva Psiholog daje numeriku ocjenu 1. model kompetencija i vjetina 2. kapaciteti za podrku (toplina i empatija) 3. dosljednost 4. poeljne crte linosti Ackerman- Schoendorf Scales for Parent Evaluation of Custody ASPECT intervju, opservacija, testovi RODITELJI: MMPI Rorah Test inteligencije 57 nedovrenih reenica DJECA: Test inteligencije i postignuda Projektivne prie za djecu INDEKS RODITELJSKE BRIGE 56 pitanja DA/NE 1. Samoprezentacija roditelja(O) 2. Obezbjeeno socijalno okruenje 3. Kognitivno emocionalni kapaciteti

Problemi interpretacije podataka Fokusiranje na podatke koji potvruju hipotezu o vedoj pogodnosti ili podatke koji je ne potvruju?ba djet Fokus na uklapanje roditeljskih vjetina i potreba djeteta Interaktivna perspektiva: ta se moe oekivati iz interakcije OVOG djeteta (koje ima ove potrebe), u OVOJ fazi razvoja sa OVIM roditeljem, koji ima OVE pozitivne,a OVE negativne osobine? Kakve su funkcionalne konsekvence duevnog poremedaja? Idealan vjetak - specijalizovano znanje iz razvojne psihologije - specijalizovano znanje iz opte psihopatologije - specijalizovano znanje psihodijagnostike - iskustvo u oblasti odreivanja roditeljske podobnosti - pokazatelje odsustva rodnih stereotipa

Uzrona objanjenja deficita roditeljskih sposobnosti Uticaj aktuelnih ivotnih stresova Situaciona anksioznost (uloga ispitivanog) Ambivalencija Nedostatak informacija Mentalni poremedaaj ili onesposobljenost

Kriteriji dobrog nalaza Povezivanje dobijenih rezultata sa preporukama objanjenje logika podloga zato je jedan roditelj pogodniji, a drugi manje pogodan Povezivanje nalaza sa funkcionalnim kriterijumima Pitanje popravljivosti uoenog o Uticaj aktuelnih ivotnih stresova o Situaciona anksioznost (uloga ispitivanog) o Ambivalencija o Nedostatak informacija o Mentalni poremedaaj ili onesposobljenost Opravdanje preporuke traenjem uporita u provjerenim teorijama i istraivanjima Preciziranje obima mogudih greaka u koritenim testovima i interpretacijama rezultata Problemi socijalnog sektora nedostatak vremena, strunih kadrova, edukacije i supervizije slabo pladen posao socijalnih radnika nedostatak savjetovalita, kola za roditelje, porodinih terapeuta i psihoterapeuta povedanje neutemeljenih prijava roditelja radi zanemarivanja ili zlostavljanja djeteta nerijeeno pitanje edukovanih spoljanjih strunih suradnika koji provode mjeru nadzora nad izvravanjem roditeljske zatite (rad vikendom, esta vianja) nedostatak meuinstitucionalne saradnje i nedostatak povratnih informacija ta oekuje socijalni sektor od pravosua? skradivanje sudskog postupka donoenje privremene mjere u sluajevima kada je jasno da ne postoji sporazum roditelja s kim de dijete ivjeti , o susretima i druenju blage ili nikakve sankcije prema roditeljima u kaznenom postupku radi sprjeavanja i neizvravanja mjera za zatitu djeteta ili maloljetne osobe obavezno ukljuivanje u struni tretman uz izricanje represivne mjere roditelju Podaci o ometanju susreta Children's Rights Council, 1994: vie od 6 miliona djece su rtve ometanja susreta, pri emu roditelj kri sudsku odluku Kressel,1985: 40% razvedenih majki priznalo uskradivanje susreta Arditti, 1992: 50% razvedenih oeva se ali da su im prava susreta uskradena.

Tvrdokornost sporova vezana ruke strunjaka? Kazne su male i neefikasne, potencijalno ugroavaju interes djeteta;

Nema dokaza da su savjetovanje i psihoterapija efikasni; Pearson i Anhalt, 1994.: razoaravajude rezultati inovativnih protokola u SAD ( intenzivni nadzor sluaja, hitne telefonske konferencije, medijacija, edukacija roditelja ; Upitna kompetencija strunjaka u centrima Stanje u Hrvatskoj 80 centara za socijalnu skrb u Hrvatskoj (ukljuujudi 11 ureda zagrebakog centra za socijalnu skrb) 2007. godine 1837 intervencija vezanih za problem susreta i druenja djeteta i roditelja s kojim dijete ne ivi. 565 (31%) - manipulacija djetetovim pravom na susrete i druenja od strane roditelja s kojim dijete ivi/tekode i nepotovanje sudske presude Svi su usmeno upozoreni na pravo djeteta U 43% sluajeva pismena upozorenja i upudivanje u savjetovalite, kolu za roditelje ili u savjetodavni rad u centru U 19,71% sluajeva mjera nadzora nad izvravanjem roditeljske skrbi U 6,26% sluajeva nakon neuspjene intervencije podnesene krivine prijave ili obavjetene pravosudne institucije Metodi manipulacije nakon sudskih odluka Nepojavljivanje na neutralnom mjestu za primopredaju Dislokacije djeteta ili se dijete ponaa tako da policija odustaje Manipulacija ili eliminacija osoba koje su ukljuene u pokuaj susreta Laganje policije, nastavnika, vaspitaa, trenera o sudskim oslukama Zaplaivanje djeteta i drugih uesnika da mu prijeti otmica Sklanjanje djeteta iz kole ili volontiranje u koli Satanizovanje pred drugim roditeljima

TA ODRAAVA PROBLEM? NEINFORMISANOST UKLJUENIH I PREKASNA IDENTIFIKACIJA KARAKTERISTIKE LINOSTI MANIPULATORA LOI POTEZI OMETANOG RODITELJA ODSUSTVO DETALJNE KONTROLE: o STRUKTURE POSJEDIVANJA o USLOVA PRIMOPREDAJE o POSREDNIKA o KAZNI Svaka mogudnost koja se prui roditelju da ometa susrete de biti iskoritena!!!! Komponente viesmjerne sudske odluke I 1. Plan susreta s konkretnim datumima i vremenima (periodino obnavljanje); 2. Precizno definisano neutralno mjesto za primopredaju.

3. Imenovanje jedne osoba koja de nadgledati i vriti nadzor nad svakom primopredajom: 4. Precizno formulisana ovlatenja svih uesnika u provoenju zakona da primopredaja bude provedena kako je to specifikovano sudskom odlukom (navedena pomod policije u sluaju da se dijete ne moe locirati) 5. Precizno ovlatenje kolskom osoblju da roditelju s kojim dijete ne ivi omogudi svaki pristup u skladu sa zakonom; u sluaju sukoba direktor sainjava plan, a u sluaju krenja plana obavjetava sud 6. Precizno davanje ovlasti svom osoblju ukljuenom u bilo koju aktivnost djeteta da osigura punopravni pristup roditelju s kojim dijete ne ivi; Komponente viesmjerne sudske odluke II 7. Precizan nalog svakoj osobi ukljuenoj u bilo koju aktivnost djeteta da se ne bavi nikakvom aktivnosti koja ometa odnos izmeu djeteta i roditelja (grupna dogaanja, kola, profesionalne aktivnosti, rekreacija, sportovi), ukljuujudi i prijatelje, rodbinu, susrede, strunjake i poznanike, ali se ne ograniavajudi samo na njih; 8. Jasan redoslijed kazni za roditelja s kojim dijete ivi zasnovan na prirodi izvenog krenja odluke: 9. Jasno odreene kazne za svaku osobu koja prekri sudsku odluku; jasna upozorenja da de svaka namjerna aktivnost ili izostanak aktivnosti koji negativno djeluje na bilo koji aspekt provoenja pojedinih taaka sudske odluke rezultirati jasno odreenim kaznama. 10. Potpuna ovlast suda nad provoenjem, izmjenama i primjenom sudske odluke KAZNE povedano vrijeme susreta s roditeljem s kojim dijete ne ivi novane kazne, polaganje depozita, kudni pritvor drutveno koristan rad pladanje honorara advokatu suprotne strane zahtjev za javnim izvinjenjem dugotrajnu psihoterapiju zatvor izmjenu sudske odluke o tome s kojim de roditeljem dijete ivjeti. JAVNA IZVINJENJA izvinjenje djeci i viktimiziranom roditelju u sudnici i obedanje da vie nede ometati susrete; pismeno izvinjenje ukljuenim osobama ( kolsko osoblje, treneri ) potpisana izjava kojom potvruje prihvatanje sadraja sudske odluke i trai od svakoga ko je proita da se iste dri.

Nedostaci i prednosti viesmjernih sudskih odluka 1. Postojede rupe u zakonu roditelj koji ometa susrete de ih pronadi i iskoristiti. 2. Zloupoteba od strane viktimiziranog roditela (prijetnje sudom nevinim uesnicima) 3. Nemotivisanost osoba iz ireg okruenja djeteta (kola, sportski klubovi) da se angauju + 1. Kvalitetniji odnos djeteta i roditelja sa kojim ne ivi 2. Skradenje vremena suenja i utede u trokovima sudskog postupka 3. Smanjenje uestalosti pojave

HVALA NA PANJI!!!

LITERATURA: 1. Buljan- Flander, G.(2000). Djeca i razvod. www.hrabritelefon.hr. 2. Gardner, R. (1998). Parental alienation syndrome: A guide for mental health and legal professionals. Cresskill NJ: Creative Therapeutics Inc. 3. Turkat, I.D. (1993). Questioning the mental health expert`s custody report. American Journal of Familiy Law, Vol 7, 175-179. 4. Turkat, I.D. (1995). Divorce related malicious mother syndrome.Journal of Family Violence. Vol.10, 3,253-264.

5. Turkat, I.D.(1997). Menagement of interference visitation. The Judges Jurnal, No36,p.17-57. 6. Warshak,R. ( 2002) .Divorce poison. Harper 7. Guidelines for Child Custody Evaluations in Divorce Proceedings,American Psychologist Vol. 49, No. 7, 677-680 8. Izvjede o radu pravobranitelja za djecu za 2007. godinu: Manipulacija djetetovim pravom na susrete i druenje s roditeljem s kojim ne ivi. www.otac.ba