SKRIPTA - TZK (Findak)

METODIKI PRINCIPI ILI NAELA U TZK-u Za uspjeh u svakoj djelatnosti potrebno je pridravati se odreenih principa. Potreba za uvaavanjem naela ne potjee samo iz injenice da one ine ope smjernice za rad, ve i iz spoznaje da su jedna od temeljnih uvjeta za uinkovitost cjelokuponog odgojno-obrazovnog rad u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture.U realizaciji nastavnog plan i programa tjelesne i zdravstvene kulture treba se pridravati metodikih principa rada. Vrijednosti metodikih principa dolaze do izraa samo ako se primjenjuju u svim organizacijskim oblicima rada u tzk-u. Metodiki principi specifini za tjelesno-zdravstveno podruje su: 1. princip odgojnosti i zdravlja 2. princip jasnoe 3. zornosti 4. svjesnosti i aktivnosti 5. sistematinosti i postupnosti 6. raznovrsnosti 7. svestranosti 8. primjerenosti i praktine primjenjivosti 9. individualizacije PRINICIP ODGOJNOSTI I ZDRAVLJA-jedan od temeljnih principa. Utjecaj na odgoj i zdravlje uenika su bitne pretpostavke za uspjenu realizaciju ciljeva i zadaa odgojno-obrazovnog procesa. Da bi se ovaj princip ostvario rad treba biti dobro organiziran. U radu uvijek moraju biti prisutne odgojne poruke. Promjenom dobro osmiljenih sadraja moemo utjecati na pozitivne voljne osobine uenika, moralne osobine, razvijati osjeaj dunosti, odgovornosti, navikavati na tonost i discipliniranost, potivanje pravila igre. Kod uenika treba utjecati i na vanost zdravstvenohigijenskih navika, posebno onih koje se odnose na osobnu higijenu, higijenu obue i odjee, vjebalita i na uvanje zdravlja uope. Dio utjecaja na zdravlje ostvaruje se putem inicijalnog, tranzitivnog i finalnog praenja, praenjem antropometrijskih karakteristika, motorikih i funkcionalnih sposobnosti, brigom o vjebalitu, klimatskim uvjetima, boravku na svjeem zraku, pravilnim izborom programskih sadraja i organizacijom rada te primjerenim radom s u. s posebnim potrebama.

ODGOJ JE UVJET ZA ZDRAVLJE, A ZDRAVLJE ZA USPJEAN ODGOJ. Na odgoj i zdravlje utjecati u svim prigodama. PRINCIP JASNOE-potivati da bi se lake sporazumijevali i razumjeli s uencima. Cilj svake komunikacije je dobro sporazumijevanje bila ono jednosmjera ili dvosmjerna, neposredna ili posredna. Izlaganja trebaju biti jasna, kratka (to su uenici mlai) i razumljiva. Pobrinuti se da nas svi dobro uju. Prilagoditi glas prostoru i broju uenika. Brinuti o vjetru, suncu. Govoriti knjievno. PRINCIP ZORNOSTI: da bi uenici usvojili i shvatili neko morotiko gibanje moraju ga jasno vidjeti. Uz demostraciju primjeniti i druga vizualna (crtei, slike, dijafilmovi) i audiovizualna sredstva (filmovi, TV-emisije). Princip zornosti treba potivati jer na taj nain uenike potiemo na razmiljanje. Uputama usmjeriti panju na ono to se promatra i omoguiti da svi vide to pokazujemo. Ilustrativna zornost-angairani i vizualani i sluni receptori. Operativna zornost-kad se gleda u ogledalo kako izvodi vjebu. Jasno postaviti zadau, konkretno pokazati i zorno provesti. Naelo zornosti razvija sposobnost promatranja i poveava interes. PRINCIP SVJESNOTI I AKTIVNOSTI-svi uenici trebaju biti svjesno ukljueni u nastavi proces i u njemu aktivno sudjelovati. Da bi to mogli treba im biti jasan cilj vjebanja. Omoguuje da uenicima da razmiljaju o svom vjebanju, o pogrekama, postupcima, uspjesima i neuspjesima. Sat treba organizirati tako da svi budu aktivni u isto vrijeme i od poetka do kraja sata. Pospremanje i pripremanje te uvanje ulazi u to. Ukljuiti ih u pomaganje, mjerenje skokova i biljeenje rezultata. PRINCIP SUSTAVNOSTU POSTUPNOSTI-treba uvijek polaziti od cilja koji se eli postii, pa od zadaa uz pomo kojih se eli ostvariti cilj, zatim od sadraja putem kojih se mogu realizirati zadae. Krenuti od onih znaajaka, sposobnosti i osobina uenika koje su im naslabije razvijene. Sustavnost podrazumijeva i osiguravanje kontinuiteta vjebanja kroz due vremensko razdoblje. Da bi potivali naelo postupnosti uenje i usavravanje motorikih gibanja treba ili od poznatog k nepoznatom, od lakeg k teem, od jednostavnog k sloenom, od blieg k daljem (od prirodnih kretanja prema izmiljenim) PRINCIP RAZNOVRSNOSTI-rad treba biti raznovrstan da bi se odrala motivacija, koristiti razliite organizacijske oblike rada. Na razliitim mjestima odravati tzk, razliita sredstva koristiti, razliiti metod. oblici rada. PRINCIP SVESTRANOSTI org, rad tako da se to svestranije utjee na njihov antopoloki sustav. Utjecati svestrano i na antropometrijeske karaktereistike, motorike sposobnosti i funkcionalne. Uzimati nastavne teme koje imaju razliit utjecan na organizam. PRIMJERENOSTI I PRAKTINE PRIMJENJIVOSTI-primjeren je svaki onaj rad u kojem se maksimalno uvaavaju stanje uenika, dob, spol, antrop. obiljeja, razina

mot. znanja i dostignua, primjereno njihovom predznanju. Vrijednost imaju ona znanja koja postanu trajno osobno vlasnitvo uenika i koje mogu koristiti u svakodnevnom ivotu. PRINCIP INDIVIDUALIZACIJE: treba biti upoznat s aktualnim stanjem antropolokog stanja uenika i djelovati u skladu s njim kod svakog uenika posebno. Paziti da individua moe doi do punog izraaja, a na taj nain i da moe ostvariti kreativnost.

Organizacijski oblici rada TZK sadri organizacijske oblike rada koji pripadaju osnovnom programu i org. oblike rada koji su sastvani dio diferenciranog programa. ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA OSNOVNOG PROGRAMA: 1. SAT TZK-a osnovni je org. Oblik rada koji osigurava plansko i sustavno djelovanje na antropoloki sustav uenika. Zadaa je sata da pomou sadraja koji proizlaze i propisanog programa utjeemo na morfoloke znaajke uenika, motorike i funkcionalne sposobnosti, kognitivne i konativne dimenzije, usvajanje motorikih znanja, poboljanje motorikih dostignua, razvijanje moralnih osobina, stjecanje teorijskih znanja. Sat traje 45 min i ima ove dijelove: 1. Uvodni dio sata 3-5 min Cilj je organizacijski, fizioloki i emotivno pripremiti uenike za daljnji rad. Antropoloke zadae: dinamikim kretanjem staviti u pokret sve dijelove tijela i pripremiti organizam za poveane napore na satu. Obrazovne zadae: upoznati i savladati jednostavne igre, utjecati na podizanje motorikih znanja i postignua. Odgojne zadae: stvoriti ugodno raspoloenje na satu, motivirati, meusobno uvaavanje i stvaranje pravilnih stavova o tjelesnom vjebanju.

SADRAJI: tranje, pretravanje, tranje sa skokovima, preskocima, figurativno, dinamine elem. Igre, jednostavnije momadske igre, plesovi. Poinje pozdravom, frontalni oblik rada, uenici su u slobodnoj formaciji, koloni, vrsti. 2. pripremni dio sata 7-10 min Cilj: primjenom odgovarajuih opepripremnih vjebi organizam pripremiti za poveane fizike napore. Antropoloke zadae:priprema lokomotronog sustava, obraditi sve skupine miia jaanjem, labavljenjem i istezanjem, razvoj motorikih spsobnosti ( koordinacije), funkcionalne sposobnosti (rad srca i krvoilnog sustava, disanja). Obrazovne zadae: usvajanje motro. Informacija o novim opepripremnim vjebama ili usavravanje ponavljanjem savladanih. Lijepo i tono izvoenje pokreta, upoznavanje uenika sa svrhom vjebe. Odgojne zadae: smisao za red, upornost, ustrajanost u radu, ugodno ozraje. Sadraji: opepripremene vjebe, elementi gimnastike, vjebe jaanja(jaaju skupine miia), labavljenja(smanjiti miinu napetosti, utjecati na mekou pokreta i prirodnost pokreta) i istezanja (dobru funkcionalnu pokretljivost ciljelog organizma, paziti jer je tkivo mekano da ne bi dolo do deformacije). Razlikujemo: vjebe vrata, ruku, ramenog pojasa, trupa, zdjelinog pojasa i nogu. Vjebe se izvode bez sprava, na spravama (v. klupa, ljestve) i sa spravama (lopte, palice, krugovi, unjevi, lopte, vijae) i u parovima. Posebnu panju posvettiti disanju, suavanjem i sagibanjem izdisati, ispavljanjem udisati. 3. Glavni dio sata 25-30 min Cilj: utjecati na cijeli antropolki statu uenika. Antropoloke zadae: utjecati na cijeli organizam, stimulirati rast i razvoj, poticati razmjernost potkonog masnog tikiva i miine mase, skladan odnos svih dijelova tijela, pravilno dranje, usavriti mot. sposobnosti (brzinu, snagu, koordinaciju, fleksibilnost), krvoili sustav, rad srca i plua, razvoj aerobnih spsobnosti ( rad dinog i krvoilonog sustava). Obrazovne zadae: usvajanje i usavravanje motorikih znanja, poboljanje motorkih postignua, stjecanje teorijskih znanja. Odgojne zadae:razvijanje pozitivnih osobina volje, moralnih osobina, radnih navika, potivanje pravila igre, znati podnijeti poraz, uivati u pobjedi, razvijanje navike vjebanja, samostalnost u radu.

Sadraji i sredstva: tranje i hodanje, skakanje, bacanje, hvatanje i gaanje, penjanje, puzanje i provlaenje, dizanje i noenje, vuenje, potiskivanje i nadvlaenje, kotrljanje i kolutanje, vjeanje i upiranje, vuenje, preskoci, plesne strukturei igre. I i II. R nema vuenja, potiskivanja i nadvlaenja, preskoka. III i IV. Nema dizanja i noenja. GLAVNI B DIO SATA: elementarne igre, tafetne igre, portske igre, svladavanje poligona. Najvee optereenje. Natjecateljsko obiljeje. 4. Zavrni dio sata 3-5- min Cilj: pribliiti sve funkcije organizma stanju kakvo je bilo na poetku sata. Antropoloke: smirenje organizma, mirnije aktivnosti. Obrazvone: usvajanje i usavravanje motorikih znanja uz vjebe postrojavanja, plesova, koncentracije, relaksacije, istezanja. Odgojne: zadravanje raspoloenja, razvijanje zdravstveno higijenskih navika, smisla za red, tonost, kritinost, samokritinost, rad u zajednici. Sadraj i sredstva: polagano hodanje, mirnije igre, plesovi, postrojavanje, razgovor o satu, pranje ruku, kupanje, vjebe disanja i sitezanja.

OPTEREENJE NA SATU TZK-a Optereenje je ukupan utjecaj na organizam uenika koji se postie ukupnim odgojno-obrazovnim radom na satu. Optereenje ja vano za transformaciju antropolokog obiljeja uenika. Optereenje ovisi o izboru i redosljedu vjebi, intezitetu i frekvenciji vjebanja, tempu i ritmu kojim se vjebe izvode, te unutrarnjim initeljima (dob uenika, broj uenika, uvjeti rada), valjskim initeljima ( mjesto i vrijeme, temperatura zraka, klima) Cilj je postii optimalno optereenje na satu jer se samo njima moe potaknuti transformacijski proces. VRSTE OPTEREENJA: a) fizioloko b) psiholoko FIZIOLOKO OPTEREENJE- posljedica tjelesne aktivnosti je niz funkcionalnih promjena u njihovom organizmu. A to su: pojaan rad srcoilnog i respiratornog sustava i intezivna izmjena tvari.

Fizioloko optereenje ovisi o intezivnoj izmjeni tvari, to se moe registrirati utrokom kisika, odsranjivanjem ugljikova dioksida i mjerenjem pulsa. Ako je vjebanje intenzivnije i izmjena tvari je vea, a time i potreba za kisikom i odstranjivanjem ugljikovog dioksida, to uzrokuje intenzivniji rad plua i srca. Fizioloko optereenje ovisi o intezitetu i trajanju vjebanja, veliini miine mase koja je vjebom obuhvaena, broju ponavljanja, brzini, uvjetima u kojima se izvodi vjeba. Koliko e biti fizioloko optereenje ovisi o nastavniku. Ono se treba planirati dobrim izborom vjebi, pravilnim rasporedom, prikladnom izvedbom i doziranjem postupono poveavati fizioloko optereenje. Fizioloko opterenje raste postepeno do zavretka glavnog B dijela sata i onda opada. Mjeri se utvrivanjem stanja pulsa. Puls u mirovanju (na poetku sata), maksimalni puls, rezerva pulsa (razlika ova dva). PSIHOLOKO OPTEREENJE: 1. EMOCIONALNO OPTEREENJE -sat doivljavaju kao radost i veselje ako se dobro provodi -zajedno s fiziolokim raste i emocionalno optereenje -na izazivanje emocija utjee i fizioloko optereenje i sadraj aktivnosti -igra uvijek utjee stimulativno na emocionalno stanje djece -previe veliko emocionalno optereenje nije poeljno, treba izmjenjivati sadraje koji uzrokuju jae emotivno uzbuenje sa sadrajima koji djeluju umirujue -emoc. optereenje izraenije je u uvodnom dijelu sata, a najvee u glavnom B dijelu sata, a najmanje u pripremnom dijelu sata -u zavrnom dijelu sata treba smanjiti emocionalno optereenje da bi se dalje moglo raditi u tom danu -o emocionalnom optereenju moemo suditi prema znakovima kao to su: radost, veselje, elja za suradnjom, apatija, nekomunikativnost, potitenost, alost. 2. INTELEKTUALNO OPTEREENJE -ovisi o nastavniku, i drugim initeljima kao to su dob, stanje sposobnosti, predzanje, tip sata, teina zadae, sloenost vjebe, vrijeme odravanja sata.

-za prvi razred intelektualno optereenje na prvim satovima veliko u svim etapama jer im je sve novo -vee je intelektualno optereenje na satovima obrade novih morotikih gibanja ili kod sloenijih motorikih gibanja -obratiti pozornost na umor uenika i kad se odrava sat, ako je kasno ne podvrgavati ih velikim intelektualnim naporima -intelektualno optereenje najvee u glavnom A dijelu sata, u B dijelu sata postupno pada - A dio sata ima prvenstveno obrazovno-fizioloku zadau pa je tu intelektualno optereenje najvee - na svakom satu bi trebali neto nauiti

TIPOVI NASTAVNIH SATOVA: 1. PREMA CILJU I ZADAAMA a) uvodnopripremni sat-na poetku kolske godine, 1.r., upoznavanje s planom i programom, opremom, sadrajem, dolaskom na sat, presvlaenjem, kunim redom. Drugima je prvi sat kombiniran i daju se upute za rad u novoj kolskoj godini, ostatak se utroi na inicijalno provjeravanje. b) sat uenja novih motorikih gibanja-ako se na jednom radnom mjestu ui novo motoriko gibanje onda se sat zove ovako i novo gibanje je primarno. c) sat ponavljanja-usavraava se i ponavlja naueno, provodi se kad se zaokruuje neka nastavna tema. d) sat provjeravanja-inicijalno provjeravanje, tranzitivno ili finalno. e) kombinirani sat-kombinacija usvajanja novih morotikih gibanja s ponavljanjem ili provjeravanje... f) zavrni sat-posljednjis at TZK-a, sinteza svega to se dogaalo, uputiti da se bave i preko ljeta vjebanjem, aktivan odmor. 2. TIP SATA PREMA SADRAJIMA

a) mjeoviti tip sata - primjenjuju se sadraji iz razliitih nastavnih cjelina ili struktura (atletika, gimnastika) b) monotematski cjeline(portskih igara) tip-provode se sadraji iz samo jedne nastavne

3. PREMA MJESTU IZVOENJA a) na otvorenom prostoru b) zatvorenom prostoru c) sat u vodi d) snijegu i ledu e) kombinirani sat (na suhom i u vodi) 4. PREMA KARAKTERU ORGANIZACIJSKIH OBLIKA RADA a) obvezni sat TZK-a b) sat TZK-a prema posebnom programu c) fakultativni sat TZK-a d) izborni sat TZK-a

IZVANANSTAVNI I IZVANKOLSKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA

Provode se radi to uspjenijeg ostvarivanja ciljeva i zadaa kole i zbog zadovoljavanja interesa i autentinih potreba uenika, te zbog razvoja njihovog antropolokog statusa. Jedan dio nalazi se u osnovnom programu, a jedan u diferenciranom programu. IZVANANSTAVNI I IZVANKOLSKI osnovnom programu: ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA u

1. MIKROAPUZE-oblici su aktivnog odmora da bi se sprijeilo nastajanje umora, kada se za vrijeme nastave primjeti umor, zijevanje, bezvoljnost, okretanje, pasivnost. Traje od 3-5 minuta, sredstvo su opepripremene vjebe, koristiti jednostavne, poznate i dinamine vjebe. Zadaa mikropauze je podii fizioloku i psiholoku spremnost na viu razinu. 2. NATJECANJA U RAZREDU-omoguavaju uenicima da do izraaja dou njihova znanja, postignua, sposobnosti, da se dokau pred sobom i drugima, prate svoj napredak s obzirom na druge. Moraju biti masovna, svestrana i primjerena.

Natjecanja mogu biti razredna i ta su temelj svih ostalih. Nakon zavrnog prema rezultatima formirati momad koja e predstavljati razred u koli. Potrebno ih je planirati i dobro organizirati. 3. PRIREDBE-svim sudionicima omoguuje da pokau svoj rad, sadraj njihova prikaza treba biti plod redovita rada uenika. Odravaju se tijekom cijele godine, najee prilikom obiljeavanja nekih dogaaja ili kolskih sveanosti. Mogu se kombinirati sa sadrajima drugih o-o podruja-plesovi, pjevanje, folklor. Sadraji na priredbama TZK-a mogu biti natjecanja, prigodni nastupi, akademski nastupi, smotre TZK-a, javni prikazi TZK-a, javni sat. Planirati i organizirati, vana org.-tehnika priprema, ukljuiti i roditelje. 4. IZLETI-sudjelovanje na izletu aktivnim kretanjem u razliitim godinjim dobima, boravak na svjeem zraku, pjeaenje, skijanje, sanjkanje, vonje bicikla, plivanje. Poludnevni, jednodnevni, viednevni izleti. Prirpema, organizacija, provedba. Odrediti cilj i zadae, sadraje, org.-teh. Pripreme. Dati odmore, ne sjediti na zemlji vrui, piti hladno, jesti slatko. Povratak drugim putem. 5. LOGOROVANJE-ini ga viednevni boravak u prirodi pod atorima ili drugim nestabilnim objektima (kolibe, kamp kuie). Svaki organizirani boravak u prirodi koji traje due od dva dana. Osnovna je svrha upoznati uenike sa ivotom i radom u prirodi, uvanje prirode. Moe biti na moru, pokraj rijeke, jezera, u umi ili na planini. Potreba je organizacija i priprema tijekom k. godine( izbor mjesta, nain, definiranje cilja i zadaa, svrha, uvjete, vrijeme, trajanje, upoznati u. vijee, roditelje, uenike, mater. Sredstva, opremu, dokumentaciju, rekvizite) organizacija i provoenje ivota i rada na logorovanju (nain upravljanja logorom, plan i program rada, raspored rada, provedba sadraja, osiguranje logora), te provoenje poslova nakon logorovanja (ureenje prostora na kojem se logorovalo, povratak, sreivanje dokumentacije, pospremanje opreme, pisanje izvjea). 6. OBUKA NEPLIVAA-na bazenima ili plivalitima koja moraju biti sigurna i pogodna za obuku, kakvoa vode dobra, ista, ne preduboka i prikladne temperature. Prvo se obavi inicijalno provjeravanje, formiranej skupina i izrada plana i programa,d o 10 poetnika. Za obuku plivanja potreban je pristanak roditelja.

IZVANANSTAVNI I IZVANKOLSKI diferenciranom programu:

ORGANIZACIJSKI

OBLICI

RADA

1. IZBORNI PROGRAMI-namijenjeni uenicima koji se ele usavravati u pojednioj kineziolokoj aktivnosti. U program se ukljuuju dragovoljno, no nakon toga je sudjelovanje obavezno. Ukljuuju se u 5.r., odrava se dva puta tjedno, 70 sati godinje. Radi uspjene organizacije treba paziti na: pravodobnu obavijetenost o postojanju programa, materijalnim uvjetima rada, prednost aktivnostima za koju se odlui to najvie uenika, predznanje uenika, izraditi plan i program za svaku skupinu, voditi dokumetaciju, na kraju obaviti zavrno provjeravanje. 2. POHODI I PLANINARENJA-viednevni organizirani boravak u prirodi koji se provodi pjeaenjem, s odreenim ciljem vezano uz vane dogaaje ili mjesta iz povijesti. Odrediti smjer, poznati put i imati dobru tjelesnu pripremljenost, broj dana kretanja, vrijeme za odmor, mjesta koja e se proi, posjete znaajnim objektima, broj sudionika i uvjete, voditelja, zaduenja, prehranu, noenje, izvjetavanje, opremu. Kod planinarenja paziti da pjeaimo sigurnim predjelima i koji imaju prirodne ljepote, fizika pripremljenost, stariji uenici, suglasnot roditelja, duina i trajanje, prijevoz do mjesta, povezivanje s planinarskim drutvom. 3. ZIMOVANJA I LJETOVANJA-viednevni boravci u prirodi u planinama ili u primorskim krajevima. Uenje snalaenja u zimskim/LJETNIM uvjetima, provodi se radi odmora, razonode, aktivnog odmora, zabave, da naue skijati, klizati, sanjkati se, plivati, igre uz vodu i u vodi. Treba pripremiti zimovan/ljetovanje, pripremiti uenike tjelesno i organizirati ivot i rad na zimovanju odnosno ljetovanju. Stjeu praktina znanja i informacije, usvajaju teorijska znanja. Razonoda i odmor. 4. MAKROPAUZE-meunastavne ili meusatne pauze za uklanjanje umora. Oblik su aktivnog odmora. Promjenom aktivnosti i mjesta rada utjee se na aktiviranje osnovnih funkcija organizma-fizikih i prihikih. Traju 15 minuta, esto su u vrijeme velikog domora, tada odmor traje 30 min. Provode se na otvorenom, slobodno, spontano i zabavno.

PORTSKI KLUBOVI OSNOVNI CILJ je okupljanje uenika kole i omoguavanje dobrovoljnog prikljuivanja i zadovoljenja svoji potreba bavljenja odreenim sportom.

METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA (MOOR)

Slue za ostvarivanje ciljeva TZK-a. Poznavanje met. org. oblika rada i njihova pravila upotreba i interpretacija vani za rad nastavnika. U TZK-u ima vie oblika rada negu u drguim o-o podrujima. Standardna podjela je na: FRONTALNI, GRUPNI I INDIVIDUALNI RAD. Treba poeti s frontalnim oblikom rada pa prijei na grupne i zavriti s individalnim oblicima rada. Treba izabrati onaj oblik rada koji dovodi do optimalnog rada i individualizacije te humanizacije procesa vjebanja.

1. FRONTALNI RAD-takav MOOR u kojem svi uenici u isto vrijeme izvode istu zadau pod izravnim voenjem i nadzorom nastavnika. Uitelj opisuje vjebu, zatim ju demonstrira, a potom ju uenici rade. Za vrijeme rada uitelj daje upute i ispravlja pogreke, pa se prelazi na novu zadau. PREDNOSTI: moe se primjenjivati s uenicima svih dobnih skupina, moe se provoditi na svim mjestima rada, u svim organizacijskim oblicima rada, svim dijelovima sata, omoguuje izravno pedagoko-metodiko djelovanje na sve uenike, dobivanje brzih povratnih informacija o grekama i optereenju, pogodan za uenje, uvjebavanje i provjeravanje, pogodan za uvoenje poetnika u rad, slui kao priprema uenika za uvoenje u sloenije oblike rada. NEDOSTACI: ograniena primjena u A dijelu sata, ne omoguuje individualno optereenje i postavljanje zadaa, ne mogu se uzimati i mjeriti individualne znaajke, osobine sudionika, gubi se mnogo vremena kdo ekanja na red, ograniene mogunosti dobivanja povratnih informacija o rezultatima rada, ne omoguuje da se proces vjebanja odvija prema potrebama i interesima svih sudionika.

Uenici mogu kolone.

vjebati u slobodnoj formaciji, formaciji polukruga, kruga, vrste i

Najee se primjenjuje u uvodnom, pripremnom i zavrnom dijelu sata. 2. GRUPNI RAD- takav MOOR u kojem se tjelesno vjebanje odvija tako da su sudionici rasporeeni po grupama. Razlikujemo: 1.Radu u parovima; 2. Rad u trojkama, 3. Rad u etvorkama, 4. Paralelno odjeljenski oblik rada, 5. Paralelno izmjenini oblik rada, 6. Izmjenino odjeljenski oblik rada, 7. Odjeljenski oblik rada s dopunskim vjebama, 8. Paralelno odjeljenski s dopunskim vjebama, 9. Paralelno izmjenini s dopunskim vjebama, 10. Izmjenino odjeljenski s dopunskim vjebama, 11. Rad u stanicama, 12. Kruni rad 13. Rad na stazi, 14. Poligon prepreka Odjeljenja prema ovim kriterijima: 1. heterogena odjeljena-prema spolu, visini, teini, izbjegavati jer su razl znanja i sposobnosti i nema zadovoljenja autentinih potreba. 2. homogenizirana odjeljenja-na temelju rezultata inicijalnog, tranzitivnog ili finalnog provjeravanja. Formiranju se prema cilju i zadaama koje se eli postii, nisu stalna. Svako odjeljenje radi svoju zadau koja mu je potrebna. Omoguuje vjebanje u uvjetima optimalnog optereenja. Bre napreduju. Treba dominirati. 3. promjenjiva ili varijabilna odjeljenja-formiraju se prema opaanju nastavnika. Premjetanje iz odjeljenja u odjeljenje. Radi se kad je to stvarno potrebno ueniku da bi se bolje razvio. Najee se to radi slabijim ili boljim uenicima.

Odjeljenja mogu biti i stalna, povremena, privremena i promjenjiva.

Grupni rad: 1.RAD U PARVOIMA-podjela uenika na grupe od po dva uenika, svaki par obavlja istu zadau nakon demonstracije nastavnika. Parove treba sloiti prema spolu, teini, visini, sposobnostima, motorikim postignuima, potovati elje uenika. Ovim se oblikom uvodi uenike u grupni rad. Moe se primjenjivati u svim dijelovima sata. Moe se ostvarivati u obliku: a) suradnje-kad jedan uenik uva drugog ili pomae u vjebanju b) obliku pasivnog, poluaktivnog i aktivnog partnera-kad i jedan i drugi uenik izvode iste zadae, a uloge su im razliite. 2. RAD U TROJKAMA-grupe od po tri uenika, istodobno sve rade na izvrenju iste zadae. Najee u A dijelu sata, a i u B, pripremnom i zavrnom. Noenje utroje, nadvlaenje utroje, dodavanje utroje. 3. RAD U ETVORKAMA- grupe od po 4 uenika, istodobno sve rade na izvrenju iste zadae. U svim dijelovima sata osim pripremnom. Primjer tranje u valovima, gaanje u pokretni cilj, hvatanje i dodavanje. 4. PARALELNO ODJELJENSKI OBLIK RADA- razred se dijeli na dva ili vie odjeljenja koja u isto vrijeme ostvaruju iste zadae. Odjeljenja su stalno na istom mjestu, zadaa se demonstrira na samo jednom i samo se mjenjaju zadae, ne mjesta. Mogu biti u kolonama i vrstama. Osigurati da jedan drugog promatraju kod izvoenja. Prikladan za sve tipove satova i sve dijelove sata. 5. PARALELNO IZMJENINI OBLIK RADA-dolazi u obzir kada razred dijelimo na 4 odjeljenja. U tom obliku rada dva i dva odjeljena paralelno i istodobno rade na izvrenju iste zadae. Odjeljenja mijenjaju mjesta dva i dva, ali zadae ostaju iste na tom mjestu. Samo je na jednom mjestu novo mot. gibanje. 6. IZMJENINO ODJELJENSKI-razred se dijeli na dva do 4 odjeljenja koja istodobno izvode razliite zadae. Nakon zavetka vjebe mijenjaju mjesto i zadau i tako dok ne prou sva mjesta i zadae. Samo je na jednom mjestu novo mot. gibanje Prednost je raznovstan rad, vea aktivnost, vei angaman uenika, prikladnije fizioloko optereenje. Uglavnom se primjenjuje u A glavnom dijelu sata. 7. ODJELJENSKI OBLIK RADA S DOPUNSKIM VJEBAMA-glavnoj vjebi npr. kolutu dodaje se dopunska vjeba npr. preskakanje vijae, prije povratka u odjeljenej izvodi dopusnku vjebu. Smanjuje se ekanje, pveava aktivnost i optereenje. Dopunska vjeba treba upotpuniti glavnu, da jelagana, da ne traje dugo. Provodi se u A glavnom dijelu sata. Dopunska vjeba mora biti ve nauena.

8. PARALELNO ODJELJENSKI OBLIK RADA S DOPUNSKIM VJEBAMA Ista zadaa na svakom mjestu, tako i dopunska vjeba. Promjena zadaa na istom mjestu. 9. PARALELNO IZMJENINI OBLIK RADA S DOPUNSKIM VJEBAMA Dva i dva odjeljenja izvode iste zadae i dopusnke vjebe. Izmjenjuju mjesta i dolaze na iste zadae na tom mjestu. 10. IZMJENINO ODJELJENSKI OBLIK RADA S DOPUNSKIM VJEBAMA Sve zadae razliite, prolaze sva mjesta, dopunska vjeba moe biti na svim mjestima ili samo na nekima. 11. RAD USTANICAMA - oblik grupnog rada u kojem se razred dijeli na grupe od dva do tri uenika koji izvode vjebe na vie radnih mjesta, stanica po unaprijed utvrenom redoslijedu, trajanju i ponavljanju, tako da svaki uenik proe sva radna mjesta, tj. vjeba na svim stanicama. Moe biti od 6 do 12 stanica. Upotrebaljava se za usavravanje znanja i postignua. Mogu biti postavljane u obliku kruga, pravokutnika ili kvadrata. Samo jednom prolaze svako radmo mjesto, a vjeba na jednom mjestu se ponavlja vie puta. 12. KRUNI OBLIK RADA-postie se odreeni cilj razvoja, podizanja na viu razinu motorikih i funkcionalin sposobnosti. Radna mjesta ili stanice su rasporeene u krugu. 6 do 12 stanica. Smjenjuje svjebe veeg i manjeg inteziteta, aktiviraju se na svakom mjestu druge miine skupine, vjebe jednostavne bez potrebne pomoi, zadovoljenje autentinih potreba uenika. 13. RAD NA STAZI - razred se dijeli na nekoliko grupa, svaka skupina na svom radnom mjestu izvodi iste vjebe na razliitim spravama i razliitim uvjetima po odreenom redoslijedu, tako da svaki uenik proe sva radma mjesta. Moe se ponavljati ista vjeba na svim stanicama staze. Ponavlja se ista vjeba u razliitim uvjetima i spravama. Ponavlja se ista vjeba na obje strane... 14. POLIGON PREPREKA- takav oblik rada gdje se izvodi odreeni broj razliitih vjebi u nizu, jedna iza drugih, na stazi prepreka. Uenik treba svladati umjetne i prirodne prepreke u to kraem vremenu.

INDIVIDUALAN OBLIK RADA Rad nastavnika s jednim uenikom. Nemogue. Individualizacija se provodi tako da se utvrdi aktualno stanje svakog uenika.

Moe se postii: uvidom u aktualno stanje uenika, postavljanjem diferenciranih zadaa, svrstavanjem u homogenizirana odjeljenja, izborom prikladnih sadraja,

METODE RADA

Metode su naini rada. Odreuju ih cilj i zadae u procesu vjebanja, sredstva, sadraji i vjebe kojima se cilj postie, dobre znaajke, meusobni odnosi uenika i nastavnika. Imamo: 1. Nastavne metode 2. metode vjebanja 3. metode uenja

NASTAVNE METODE su nain rada Za koju emo se metodu odluiti ovisi o dobi uenika, individualnim zanaajkama, sadrajima, tipu sata, materijalnim uvjetima. Sve metode su povezane i nadopunjuju se. Istodobno koristimo vie metoda, od kojih je jedna dominantna, a dijele se na:

1. metoda usmenog izlaganja-primjenjuje se u svim oblicima rada. Moe biti u funkciji opisivanja motorikog gibanja neposredno prije demonstracije. Objanjavanja nakon demonstracije. Korekcije upozoravnja na greke i uzroke. Analiza prilikom usavravanja motorikog gibanja. Usmeno izlaganje mora biti kratko i razumljivo, to krae za mlae uenike. Postupno uvoditi u strunu terminologiju. Glasno, jasno.

2. metoda demonstracije-sve to elimo uenika nauiti treba mu i pokazati, uenici promatraju demonstraciju. Treba usmjeriti pozornost uenika na ono to pokazujemo.

Demonstraciji prethodi krae opisivanje. Prva demonstracija treba biti cjelovita. Poslije se moe ponoviti po etapama. Za vrijeme demonstracije se ne pria. Izvodi ju nastavnik. Samo u iznimnim situacijama uenik. Uenici moraju biti na mjestu s kojeg mogu najbolje promatrati demonstraciju.

3. metoda postavljanja i rjeavanja motorikih zadaa Zasniva se na djelatnosti ili aktivnosti djece u procesu usavravanja novih motorikih gibanja. Koristimo ju kad elim da nain kretanja i rjeenje zadae izabere svako dijete za sebe. Imamo primjenu te metode na niij i vioj razini. Postavljanje i rjeavanje motorikih zadataka na nioj razini jest onda kad uenici izvode postavljenu zadau po tzv. Vlastitiom izboru, samostalno na nain koji im najbolje odgovara. ( npr. voenje lopte rukom, uenici sami odabiru tempo, smjer kretanja, nain) Na vioj razini uenicima se pri postavljanju motorike zadae odredi forma, karakter, smjer kretanja, trajanje kretanja, koje oni takoer rjeavaju po tzv. Vlastitom izboru, ali u sklopu zadanih elemenata. (npr, voenje desnom do znaka, pa lijevom, prvo hodajui pa trei..) Kod vie razine potrebna je demonstracija, a kod nie razine ne. Rabi se na satovima ponavljanja. Pomae da uenici budu aktivni sudionici nastavnog procesa.

METODE VJEBANJA PRIMJENJUJE SE ZA RAZVOJ I ODRAVANJE RAZLIITIH ANTROPOLOKIH SPOSOBNOSTI. DIJELE SE NA: a) metode standardno ponavljajueg vjebanja b) metode promjenjivog vjebanja c) sitaucijska metoda

METODE STANDARDNO PONAVLJAJUEG VJEBANJA

Karakteristino za ovu metodu je da se vjebe ponavljaju i izvode bez posebno vanih promjena u strukturi i optereenju, tj. zadrava se isto optereenje koje s emijenja tek kad je postignut planirani standard optereenja. Prema nainu optereena razlikujemo: a) metodu standardno neprekidnog vjebanja ili kontinuiranu metodu vjebanja-aktivnost se odvija bez prekida, od poetka do zavretka vjebe, optereenje traje bez prekida i stanke. Upotrebljava se za razvoj ope izdrljivosti. b) metodu standardno isprekidanog vjebanja ili intervalnu metodu vjebanjaobiljeavaju ju rad i stanke, opereenje isprekidano s odmorima.

METODE PROMJENJIVOG VJEBANJA Obiljeava ih primjena razliitih vjebi i razliitog optereenja. Tijekom vjebanja mijenja se tempo, brzina, ritam, trajanje rada, optereenje s ciljem da se organizam stavi u nove sve sloenije uvjete rada s poveanim zahtjevima. Pozitivno je da su kod primjene ove metode funkcije srceilnog i respiracijskog sustava na visokoj razini. Toj skupini pripadaju: a) metoda promjenjivog neprekinutog ili kontinuiranog vjebanja-najea su prirodna kretanja i to ciklinog karaktera. b) metoda promjenjivog isprekidanog ili intervalnog vjebanja-karakteristino je sustavno smjenjivanje optereenja i stanki. Optereenje se moe postupno poveavati ili se stalno mijenjati-varirati.

SITUACIJSKA METODA VJEBANJA Odvija se u uvjetim koji su slini ili jednaki natjecateljskim, odnosno realnim uvjetima odvijanja neke portske igre.

METODE UENJA Ove se metode primjenjuju u procesu uenja, svladavanja novih morotikih gibanja, te u fazi njegovog usavravanja. Osnovne metode uenja su: a) sintetika metoda-najprirodnija jer se pokret ui u cjelini, prednost je uenika individualnost. Primjenjuje se u niim razedima jer je analitiko miljenje skromno. b) analtika metoda-uenje pokreta po dijelovima. Pokret se ralanjuje, svaki dio se posebno ui, kad se svaki pokret naui povezuju se u cjelinu. Paziti da to ne traje dugo, da ne doe do automatizacije. c) kombinirana metoda-kombinirna primjena sintetike i analitike metode. Prvo se primjeni sintetika, a nakon toga analitika za pojedine dijelove teih pokreta, te se ponovno vraa na sintetiku. Glavna je sintetika, a anlitika ju samo nadopunjuje.

ODGOJNO OBRAZOVNI PROCES U NASTAVI TZK-a

Opi ciljevi i zadae, te posebne i specifine zadae tjelesne i zdravstvene kulture mogu se ostvariti samo putem odgojno-obrazovnog procesa. Odgojno-obrazovni proces je takav proces u kojem se utjee na odgoj i obrazovanje subjekta, na tjelesno, duevno, socijalno i moralno formiranje sudionika procesa, na razvoj njihovih osobina i sposobnosti u uvjetima interakcije izmeu objektivnih i subjektivnih initelja te pod utjecajem imbenika ogranienja. O-O proces je i sustavno ogranizirana zajednika aktivnost uenika i nastavnika na ostvarenju zadaa odgoja i obrazovanja. Ili je to stvaralaka djelatnost uenika i nastavnika u nastavi, izvananstavnim i izvankolskim org. oblicima rada. O-O proces je organizirani proces utjecaja na antropoloka obiljeja subjekta, zatim organizirani oblik uenja motorikih gibanja, te organ. proces utjecaja na odgojne uinke u radu s uenicima pod izravnim voenjem nastavnika. Stvaralaki proces u kojem stvaralatvo uitelja razvija stvaralatvo uenika. Da bi proces bio uspjean treba osigurati odgojno-obrazovno ozraje ili klimu.

To znai osigurati odvijanje o-o procesa u uvjetima u kojima e dominirati dijalog nad monologom, u kojem inicijativa, stvaraltvo, kreativnost ima prednost nad strogo dirigiranim procesom vjebanja, te gdje e se rad modelirati prema stvarnim potrebama uenika, ozraje ovisi i o tome koliko je uitelj uspio djelovati na uenikovo ponaanje. Klima se poboljava i ako uitelj respektira inicijativu uenika, uvaava njihove stavove i miljenja, ako si osjetljiv na njihove potrebe. initelji odgojnoobrazvonog procesa su: uenik, uitelj, kola i drutvo. Uenik je aktivni sudionik i subjekt tog procesa, a ujedno i objekt odgojno-obr procesa. Natavnik je voditelj odgojno obrazovnog procesa. kola je subjekt jer verificira planove i programe nastavnika, prati njihovu realizaciju. Drutvo je subjekt jer osigurava materijalne uvjete rada, prostor i financiranje. O-O proces je dinamian i ovisi o suradnji svih ovih initelja i sudionika. ORGANIZACIJA I PROVOENJE o-o PROCESA Ostvarivanje ciljeva i zadaa O-O procesa ovisi o organizaciji i nainu provoenja.

NASTAVNI PROCES

Nastavni proces je dio i temelj odgojno-obrazovnog procesa. Najplanskiji, najorganiziraniji i najsvhishodniji dio O-O procesa. Sloen proces koji ima svoju zakonitosti, tijek, trajanje i strukturu, dinamian je. Sudionici nastavnog procesa su: uenik, nastavnik, ostali suradnici (neposredniravnatelj, struni suradnici, svi nastavnici koji predaju; posredni-roditelji, predstavnici uenikih i drugih organizacija u koli, predtsavnici javnosti) Da bi uenik io subjekt treba ga dobro poznavati, tj, poznavati njegov antropoloki status. Brinuti o motorikon, intelektualnoj i emocionalnoj autonomiji svakog uenika. Treba maksimalno uvaavati individualne razlike uenika. Svaki uenik treba raditi prema programu koji e mu pomoi da to bre napreduje. Svi sudionici nastavnog procesa su ravnopravni. A uitelj je najodgovorniji za njegovu organizaciju, provoenje i krajnje uinke. On je osobno i struno najkompetentnija osoba. On je voditelj, potie uenike na aktivno sudjelovanje, pomae prilikom tekoa, motivira na uenje, pokree i upuuje na rad i red te podupire i utjee na razvoj antropolokog statusa. Ima i komunikacijsku kompetenciju i moe uenike usmjeriti na samouenje, samokontrolu i samoocjenjivanje. ORGANIZACIJA I TIJEK NASTAVNOG PROCESA Vano mjesto pripada organizaciji i provoenju nastavnog procesa zato to se natava TZK-a zbiva u specifinim uvjetima, uenici su stalno u pokretu u velikom

prostoru sa mnogo sprava i rekvizita, zato je potrebno sve to dobor organizirati jer je ujedno i cilj zahtjevniji, nije cilj samo nauiti neka motorika gibanja ve i utjecati na antropoloki status uenika. Neovisno o tipu sata uenicima mora biti jasno koji je primarni cilj i zadaci, moraju biti upoznati s time to e raditi, kako se to izvodi i s utjecajem vjebi na organizam. Nakon toga slijedi ueniko izvoenje motorikog gibanja koje uitelj prati i po potrebi ispravlja. Sat uenja novih motorikih gibanja odvija se u 6 etapa: 1. ponavljanje prethodno savladanih motorikih gibanja kao uvod i priprema za uenje novog motrikog gibanja-zadaa je neposredno pripremiti oranizam uenika na rad koji slijedi i uvesti i pripremiti uenike za uenje novog mot. gibanja, postie se putem uvodnog i pripremnog dijela sata. 2. najavljivanje, opisivanje, demonstracija i objanjenje novog m. gibanjanajavljivanje glasno i kratko, svrha najave je da uenici znaju to e uiti i da se upoznaju s elementarnim informacijama o novom gibanju, opisivanjem upuujemo na ono to treba promatrati, demonstracija mora biti originalna i u konanom obliku, objanjenje mora biti kratko, jasno i glasno s naglaenjem onoga u emu je dolo do odstupanja. 3. izvoenje motorikih gibanja uenika-uenici su koncentrirani na izvoenje i trebaju ga izvoditi to pravilnije, treba potivati individualizaciju od poetka, ali tako da svi uenici svladaju osnovne strukture gibanja. 4. ispravljanje uenikih pogreaka-greke trba ispravljati od poetka i na vrijeme, najprije krupne,a zatim male, potivati naelo postupnosti, biti uvjerljiv, strpljiv i uporan.Prvo se trai uzrok i onda se ispravlja, ponekad je dosta objanjenje, a nekad treba ponovno demonstrirati. 5. ponavljanje, uvjebavanje, individualno vjebanje-nakon to su uenici savladali gibanje nastupa ova etapa, svako ponavljanje mora biti bolje i kvalitetnije, uvjebava se dok uenik nije tako usavrio da je spreman za uenje novog gibanja, individualizacija uzrokuje i stvaralatvo. 6. praenje, provjeravanje i ocjenjivanje-sustavno pratiti uenika i s vremena na vrijeme ga provjeravati. Praenje i provjeravanje je povratna informacija uenicima i nastavniku. Provoditi tekue provjeravanje jer se ono svodi na utvrivanje postojeeg stanja, tj. to rade na tom satu.

MJERE MOTIVACIJE-ohrabrujue rijei i poticajne. MJERE STIMULACIJE-verbalna stimulacija-dobra jer se moe primjeniti ba u pravom trenutku. Njome se moe poticat i hrabriti, odobravati nain i postupak rada,

pohvaliti ili odati priznanje, upuivati primjedbe ili prijekore. Treba paziti da se ne primjenjuje kad ne treba jer gubi funkciju. SREDSTVO MOBILIZACIJE-su javna ocjena rada i postignuti rezultati u nastavi, uenici time stjeu pouzdanje. MJERE OSIGURANJA 1. ZDRAVSTVENO-HIGIJENSKE MJERE-briga o zdravlju na prvom mjestu, sve treba sluiti uvanju, jaanju i unapreenju zdravlja uenika, u rad ukljuivati samo zdrave uenike i pratiti i kontrolirati zdrave uenika. Tu pripadaju: mjere osobne higijene, higijene obue i odjee, higijensko-tehnika kontrola prostora, prostorija, opreme, sprava, rekvizita, pomagala i pomonih tehnikih sredstava. 2. PREVENTIVNE MJERE-mjere preventive prije nastave je osigurati uenika kod osiguravajueg zavoda(za rad u rizinim uvjetima), na poetku godine detaljno pregledati sve prostore, sprave, rekvizite i sredstva, imati propisanu opremu, ne nositi ukrasne predmete, provjeriti zdravstveno stanje, ako su umorni olakati sadraje, staze ne smiju biti skliske, neravne, sprave glatke, bacanje samo s jedne strane igralita, prostori osvijetljeni i provjetreni, sprave ne smiju biti blizu zidova, postaviti strunjae, magnezij za rad na ruama, pripremiti organizam, primjereno optereenje, raditi u redu i disciplini, olakaati vjebu ako ju veina ne moe napraviti, pojaati uvanje onda, poseben mjere opreza na snijegu, ledu, vodi, nakon sata udaljiti se iz prostora vjebanja i obaviti osnovnu osobnu higijenu. 3. UVANJE-spremnost nastavnika ili uenika da pri izvoenju odrenih vjebi sauva uenika od pada. Pri izvoenju teih vjebi biti u stanju pripravnosti i na takvom mjestu koje omoguava da se na vrijeme reagira i sprijei pad. Primjenjuje se dok vjeba nije svladana. U uvanje ukljuiti i uenike, one koji su spremniji, pouzdaniji, odgovorniji-potie na aktivnosti i shvaanje sigurnosti. UVANJE SE PRODOVODI NA OVE NAINE: A) provoenje pravodobnih mjera:provjeriti je li s obzirom na sigurnost prostori pogodni za izvoenje nastave, kao i sigurnost sprava i rekvizta. B)Verbalan doprinos uvanju postie se opisivanjem vjebi razumljivo, uvjerljivo i davanje temljiti uputa za uvanje. Pravodobna upozorenja (stani, pazi). I uenici mogu upozoriti nastavnika kad se ne osjeaju sigurno. C) Konkretna fizika aktivnost-pridravanje, uhvatiti kod preskoka i vienja. D) uvanje uz pomo pomagala-mree, visei pojasi, spuvaste gume, strunjae, piljevina, slama, sijeno, lie. 4. POMAGANJE-pomo pri lakem izvoenju neke vjebe ili pokreta. Podizanje, potiskivanje, pridravanje. Treba poznavati kritine toe vjebe i slabe toke uenika.

Naini pomaganja: a) verbalno pomaganje-rijeima izraena pomo kad uenik krivo radi ili u vanim trenucima kad posustaje. b) fiziko pomaganje-dranje, prirdavanje, potrebno je kad uenik nije u stanju vjebu privesti kraju. c) sprave ili rekviziti-upotrebaljavaju se samo kad uenici ne mogu bez njih izvesti neku vjebu. Daske od stiropora kod uenja plivanja.

PROGRAMIRANJE (kurikulum) PROGRAMIRANJE je precizno definiranje cilja koji se programom eli ostvariti, utvrivanje uvjeta i postupaka njegove realizacije i istodobno mogunost vertifikacije stupnja u kojem se program ostvario. (cilj, nain, nositelj,vremenik,nain vrednovanja i koritenja informacija). Programiranje sadri odgovore na osnovna pitanja: to se programiranjem eli ostvariti, na koji nain se to eli postii, i u kojoj mjeri se programiranje realiziralo, tj. kakvi su uinci programa odnosno rada. Kod operacionalizacije treba paziti da se zadovolje autentine potrebe uenika s obzirom na aktualno stanje antropolokih obiljeja i da se svladaju osnove propisanog programa za svaki razred. Operacionalizacija programiranja podrazumijeva izradu globalnog, operativnog i izvedbenog programa. GLOBALNI program ini niz odgovarajuih sadraja rasporeenih na nastavne cjeline i nastavne teme. OPERATIVNI program je sadrajna konkretizacija globalnog programa, svodi se na sastavljanje nastavnih jedinica za svaki sat. IZVEDBENI program je konkretizacija. U njemu se odreuju odgovarajui sadraji, doziranje i distribucija te kontrola optereenja. ETAPE PROGRAMIRANJA 1. PRVA ETAPA PROGRAMIRANJA Prvo se definira cilj programa. Odreuje se na temelju pokazatelja o uenicima i uvjeta u kojima e se program provoditi. Da bi definirali cilj treba sagledati: spol uenika, zdravstveno stanje uenika, rezultate konanog provjeravanja (finalnog): antropometrijske znaajke, funkcionalne sposobnosti, motorike sposobnosti, motorika znanja i postignua, rezultate inicijalnog provjeravanja, (antropometrijske

znaajke, motorike sposobnosti, funkcionalne sposobnosti, motorika znanja i postignua., nastavni plan TZK-a, nastavni program, preferencije uenika prema sadrajima, materijalne uvjete rada, specifinosti sredine u kojoj se radi. Na temelju toga svega treba definirati GLOBALNI CILJ PROGRAMA. 2. DRUGA ETAPA PROGRAMIRANJA Treba odabrati sadraje (nastavne cjeline i teme), vrednovati sadraje (broj frekvencija), te distribuciju sadraja (sastaviti nastavne jedinice). Nastavna cjelina je npr, tranje, a nastavna tema: tranje sa zadacima, brzo tranje. Dok je nastavna jedinica opseg sadraja koji se odreuju za jedan sat. Izbor nastavnih cjelina se vodi prema materijalnim uvjetima rada. One cjeline koje imaju vei utjecaj na osobine uenika i sposobnosti trebaju sadravati vei broj nastavnih tema. Nakon toga treba odrediti koje nastavne teme e se ponavljati i koliko puta. Nastava jedinica se sastavlja od nastavnih tema. Kod sastavljanja nastavih jedinica treba voditi brigu o: njihovoj korisnosti, da su postupne od lakih prema teima, da su svestrane, raznovrsne, i o materijalnim uvjetima rada. 3. TREA ETAPA PROGRAMIRANJA U njoj pristupamo programiranju procesa tjelesnog vjebanja, odreivanje volumena optereenja, utvrujemo uvjete u kojima e se vjebanje ostvarivati, dakle organizaciju-metodike org. oblike rada, metode rada, metodike postupke. Optereenje treba dozirai, distibutirati i kontrolirati. 4. ETVRTA ETAPA PROGRAMIRANJA Kontinuiranoa praenje, provjeravanje te analiziranje informacija o tijeku i uincima tjelesnog vjebanja, odnosno programa je etvrta faza. Provodi se tijekom cijele godine tranzitivnim provjeravanjem i na kraju dolazi finalno provjeravanje.

PRIPREMANJE NASTAVNIKA ZA SAT Dobra organiziranost je temelj uspjenog sata. Imamo POSREDNO i NEPOSREDNO pripremanje za sat. POSREDNO pripremanje poinje planiranjem ili programiranjem, na poetku kolske godine. Osnovno polazite je definiranje cilja, zadaa koje elimo ostvariti i napokon sadraja uz pomo kojih emo to realizirati. Posredno pripremanje je temelj za neposredno pripremanje koje je zapravo pripremanje za sat. Svaki sat je dio za sebe, ali treba biti povezan s prolim i nadolazeim satovima Neposredno pripremanje se dijeli na: a) teorijsko pripremanje

b)metodiko pripremanje c) organizacijsko pripremanje TEORIJSKO PRIPREMANJE Na podruju naeg djelovanje uvijek se neto mijenja, razvojem znanosti, tehnike, tehnologije i novim dometima koji se postiu u podruju porta. Neka znanja zastarijevaju, a druge se gube pa ih treba s vremenom obnavljati i upotpunjavati. Nastavnik mora u potpunosti vladati nastavnom jedinicom te mora teorijski poznavati gradivo, sadraje, svaku vjebu, nain izvoenja i njihov utjecaj na organizam uenika.

METODIKO PRIPREMANJE ZA SAT Bez metodike pripreme ne moe se ni zamisliti nastavnikovo pripremanje. Jedan od osnovnih uvjeta je prvo analizirati prethodni sat da bi znali kako je to realizirano i treba li provesti korekciju na nadolazeem satu. Nakon toga treba definirati cilj-operativni-to elimo i moemo na satu postii. Zatim utvrditi zadae koje elimo postii: atropoloke, obrazovne i odgojne. Odreivanje sadraja A glavnog dijela sata,a na temelju toga i za ostale dijelove sata. Nakon toga odluiti se za metodike postupke, pa metodiko organizacijske oblike rada (frontalni, grupni, individualni), za metode rada (nastavne, vjebanja i uenja). Primjenu nastavnih sredstava(vizualna, auditivna, audiovizualna) i pomagala, nastavne tehnike, odrediti tip sata, trajanje pojednih dijelova sata, razmjetaj sprava, komunikacija. ORGANIZACIJSKO PRIPREMANJE ZA SAT O organizacijskoj pripremi ovisi trajanje sata i maksimalno trajanje, efektivno vrijeme vjebanja uenika. Sat treba poeti i zavriti na vrijeme, ne smije biti praznih hodova, snalaenja i ekanja na red, sprave trebaju biti pri ruci. Odrediti mjesto rada i vjebovni prostor. Pripremanja sprava i pomagala-kontrola ispravnosti te njihovo donoenje i odnoenje. To trebaju raditi uenici. Isto vrijedi i za nastavnu tehniku ipomagala, treba ih provjeriti. Tu spada i odijevanje nastavnika. OSOBNO PRIPREMANJE NASTAVNIKA ZA RAD Osobno pripremanje obuhvaa tjelesnu pripremu i psihiku prirpemu za rad.

Tjelesno pripremanje odnosi se na praktina znanja i nastavnikovu opu tjelesnu spremu. Treba znati moe li sam demonstrirati sve vjebe. Ako ne moe treba odrediti tko e to napraviti umjesto njega. Treba odravati dobru opu tjelesnu spremu. Psihika priprema da bi nastava prola u radnom ozraju nastavnik mora biti motiviran za rad, raspoloen, spreman za komunikaciju, da slua sugovornika i da spremno odgovara napitanja. DNEVNA PRIRPEMA ZA SAT tzk-A je zavrna faza pripremanja nastavnika za sat i obavezno ju se treba pisati. Sadri: u zaglavlju ima tehnike podatke koji obuhvaaju naziv kole, ime i prezime nastavnika, razred, nadnevak, vrijeme, sat, predvieno vrijeme u rasporedu, broj sata,mjesto rada, broj nastavne jeidnice, nastavni sadraji, teme. Nakon toga dolazi struktura i trajanje sata. Navode se sadraji koji e se ostvariti u kojem dijelu sata i njihovo trajanje. Nakon toga dolazi cilj-primarni, znai to elimo postii i kakve su mogunosti da to postignemo. Nakon toga slijede zadae- antropoloke, obrazovne i odgojne. Obrazovne izlaze iz konkretnih sadraja. Odgojni utjecaji nastaju kao plod ukupnih utjecaja na satu. Zadae moraju biti konkretne. Nakon toga dolaze nastavna sredstva i pomagala-naziv i koliina. Nakon toga slijede metode rada. Nakon toga dolaze metodiki organizacijski oblici rada imati na umu broj uenika, raspoloivi prostor, broj sprava ipomagala, interesi uenika, potrebe, optereenje i doziranje. Nakon toga slijedi tip sata. Na drugoj stranici pie se razrada sadraja, plan dvorane. Pie se detaljna razrada za svaki dio sata. I na kraju se radi plan dovorane za svaki pojedini dio sata.

PRAENJE, PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE

Praenje i provjeravanje treba biti sustavno, tijekom cijele kolske godine. Da bi bilo sustavno, realno i objektivno treba odrediti cilj provjeravanja-to se provjerava i kakvi su uinci provjeravanja. VRSTE PROVJERAVANJA: inicijalno, tekue, tranzitivno, finalno. a) INICIJALNO ILI PRETHODNO-radi utvrivanja aktualnog, odnosno postojeeg stanja subjekta. Provodi se na poetku kolske godine, a i isto tako inicijalno je svako provjeravanje kojim se utvruje trenutno stanje subjekta. Inicijalnim provjeravanjem treba obuhvatiti antropoloka obiljeja u sklopu kojih su antropometrijske znaajke, motorike sposobnosti, funkcionalne sposobnosti, motorika znanja, motorika postignua.

Treba ga biljeiti, antropoloka i motorika postignua se biljee rezultatom, a motorika znanja ocjenom. b) TEKUE PROVJERAVANJE provodi se u naelu na satovima obrade novog gradiva, odnosno uenja novog motorikog gibanja radi dobivanja povratne informacijen o stupnju savladanosti motorikog gibanja. Na kraju A dijela sata zabiljeiti sa + i tko je uspio npr. savladati kolut, a tko ne, ako je vie od pola razreda uspjelo to je dobro, ako nije onda treba neto raditi drugaije. Ima informativni karakter i slui nastavniku kao orijenatacija za daljnji uspjeniji rad u svladavanju motorikog gibanja. c) TRANZITIVNO ILI PERIODINO PROVJERAVANJE provodi se da bi se utvrdilo provodi li se program i u kojem stupnju, odnosno u kojem se opsegu ostvaruje u trenutku tog provjeravanja. Njime treba dobiti informacije o a) dinamici ostvarenja programskih zadaa za svakog uenika, B) je li dolo do kakvih promjena kod uenika, posebno kod dimenzija njegovog antropolokog sustava, c) kakva je razina njegovog motorikog znanja i postignua, kakvi su odgojni rezultati. Prema tim rezultatima treba skratiti progrma, dopuniti ili korigirati frekvencije i sl. Treba ga provoditi sustavno i biljeiti sa + i te ocjenom. d) FINALNO ILI ZAVRNO provodi se na kraju odreenog razdoblja, najee se poklapa s krajem kolske godine. Cilj je utvrditi u kojem je opsegu realiziran program i kakvi su njegovi uinci. Obavezno obuhvaa provjeravanje antropolokih obiljeja. Usporedba s inicijalnim provjeravanjem. Motorika znanja i postignua u naelu ne treba provjeravati. METODE PROVJERAVANJA Metode se trebaju provoditi planski, sukcesivno i struno da bi dale rezulate. VRSTE: a) METODA PROMATRANJA-promatranje se mora provoditi prema utvrenom kriteriju, normama i standardima. tono

Treba definirati cilj promatranja, utvrditi to e se promatrati, vrijeme promatranja i nain te izraditi ljestvicu vrijednosti uz pomo koje mogu biljeiti, analizirati, interpretirati rezultate dobivene promatranjem. b) METODA MJERENJA-uz pomo te metode mogu precizno i objektivno utvrditi indidivudalne znaajke, osobine, sposobnosti uenika, stanje i razina njihovih motorikih postignua. Podaci omoguuju uitelju uspjeniju izradu programa, praenje njegove realizacije te pouzdaniju kontrolu.

c) METODA ANKETE-PROVODI SE NAJEE RADI PROVJERAVANJA, ODNOSNO UTVRIVANJA STAVOVA I INTERESA UENIKA. Prije anketiranja uenike upoznati sa svhom ankete, treba biti jasna.

SADRAJI PRAENJA I OCJENJIVANJA Proces praenja i provjeravanja je optimalan ako obuhvati sva antropoloka obiljeja (antropometrijske znaajke, motorike, funkcionalne, kognitivne sposobnosti, osobine linosti), motorika znanja, motorika postignua, zdravstveno stanje uenika i uinke u odgoju. Ponekad ih je nemogue sve pratiti zbog nepostojanja sprava i instrumenata kojima se mjeri. Ukupno stanje uenika, osobine i linosti i socijalni status bi s uiteljem trebali pratiti pedagog i psiholog. Probem su i materijalni uvjeti rada. Praenjem i provjeravanjem treba obuhvatiti antropoloka obiljeja, motorika znanja, motorika postignua i odgojne uinke rada. ZDRAVSTVENO STANJE UENIKA Zdravstveno stanje uenika treba procijeniti zdravstvena sluba. Uitelj mora pratiti promjene u zdravstvenom stanju uenika. Pratiti zdrav. Stanje dijelom samostalno, a dijelom u suradnji sa strunjacima i roditeljima. ANTROPOLOKA OBILJEJA Antropolokim obiljejima smatraju se organizirani sustavi svih osobina, sposobnosti te motorikih informacija i njihovi odnosi (antropometrijske ili morfoloke znaajke, motorike, funkcionalne, kognitiven (spoznajne) sposobnosti, konativne osobine ili osobine linosti, te socijalni status uenika). Prvi uvjeta za praenje i ocjenjivanje antropolokih obiljeja je inicijalno provjeravanje. Njime se dobije uvid u stanje subjekta. DRUGI UVJET_Tranzitivnim provjeravanjem provjerava se stanje antropolokog statusa tijekom cijele godine i na temelju njega vidi se jel ima utjecana na antr. status i je li potrebna korekcija programa. Treba ga provoditi u pravilnim vremenskim razmacija da se antrop. znaajke uope mogu razviti i pokazati promjene. Trei uvjet za djelotovorno praenje i provjeravanje je zavrno provjeravanje. Te informacije slue za objektivnu procjenu stanja subjekta, procjenu njegovog napretka usporedbom s inicijalnim provjeravanjem i za planiranje idue kolske godine. ANTROPOMETRIJSKE ZNAAJKE-osobine odgovorne za dinamiku rasta i razvoja meu koje spada rast kostiju, miina masa, potkono masno tkivo. Praenje i provjeravanje antropometrijskih znaajki treba provjetiri putem 4 varijable: tjelesne visine, teine, opsega podlaktice i konog nabora nadlaktice.

MOTORIKE SPOSOBNOSTI:BRZINA, KOORDINACIJA, EKSPLOZIVNA SNAGA, REPETATIVNA SNAGA, STATIKA SNAGA, FLEKSIBILNOST. Testovi za provjeru motorikih spsobnosti su: brzina-taping rukom, eksplozivna snaga-skok u dalj s mjesta, koorinacija-poligon natrake, repetativna snagapodizanje trupa, fleksibilnost-pretklon raznono, statike snage-izdraj u visu zgibom. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI-sposobnost oslobaanja odreene energijesrano-krvoilni sustav i dini sustav. Provjerava se tranjem koje traje 3 minue. MOTORIKA ZNANJA-su stupanj usvojenosti pojednih motorikih struktura koje mogu biti na razliitim razinama. Stjeu se sikljuivo vjebanjem. Uenici trebaju stjecati motorika znanja na razini zakonitosti (da znaju zato treba vjebati i kakvi su uinci vjebanja), u svrhu njihova uvoenja u ostale organizacijske oblike rada, s gledita svakodnevnih potreba. PROVJERAVANJE SE OBAVLJA PUTEM TESTOVA MOTORIKIH ZNANJA. MOTORIKA POSTIGNUA: su sprega motorikih znanja i motorikih sposobnosti,a izraavaju se putem sposobnosti uenika da ih u konkretnoj aktivnosti povee i maksimalno iskoristi radi postizanja to boljeg rezultata. Provjeravanje motroikih postignua treba temeljiti na nastavnom programu za svaki razred posebno. Takoer se provjeravaju putem testova. ODGOJNI REZULATATI RADA: osnovni uvjet za odgojno djelovanje je organizirani rad, sustavno praenje i provjeravanje odgojnih rezultata u tijeku kolske godine i objektivno vrednovanje. Varijable za vrednovanje: aktivnost, sudjelovanje u izvananstavnim aktivnostima, steene zdravstveno-higijesnke navike, teorijska znanja.

ORGANIZACIJA PROVJERAVANJA Osobna priprema za provjeravanje, s uenicima glede prostora, materijalnih uvjeta rada, treba biti jasno to e se provjeravanje obuhvatitit, na koji nain to obaviti i kada. Uenike se treba upoznati s ciljem i nainom provjeravanja te tehnikom ispunjavanja i voenja evidencijske liste. Provodi se na sljedei nain: opie i demonstrira zadaa na svakom radnom mjestu, onda dolazi provjeravanje, uenici olovkom upisuju rezultate u liste, nakon mjerenja provjeriti upisane rezultate radi dobivanja povratnih informacija.

OCJENJIVANJE

Ocjenjivanje je postupak kojim se na ugovoreni nain izraava uspjeh uenika. U TZK-u se ocjenjivanjem prati i utvruje stupanj realizacije cilja programa i uinci programa. Ocjenjivanje treba biti objektivno, svestrano, pernamentno praenje, respekt individualnih znaajki. VANOST I ULOGA OCJENJIVANJA Ocjenjivanje: plansko, sustavno, svestrano i objektivno praenje i provjeravanje. Ocjenjivanje je zavrni ido provjeravanja. Pri ocjenjivanju imati na umu sve imbenike koji su izravno ili neizravno djelovali na proces vrednovanja te objektivne i subjektivne imbenike ocjenjivanja (stanje antropolokog statusa uenika..). ocjenjivanje e biti objektivnije ako se temelji na to vie objektivnih pokazatelja-zbroj podataka, rezultata. VRSTE OCJENJIVANJA 1. PRETHODNO OCJENJIVANJE-vezano je uz inicijalno provjeravanje, poetno, a provodi se radi dobivanja informacija o kvantiteti i kvaliteti motorikih znanja i motorikih postignua na poetku kolske godine. Ima informativni karakter i provodi se kad uitlj nema nikakve informacije o motorikim znanjima i postignuima uenika. 2. TEKUE OCJENJIVANJE-vezano je uz tekue provjeravanje, ima samo informativni karakter. Cilj je dobivanje ope informacije o savladanosti osnovne strukture kretanja, ponekad se treba i ocijeniti. Na taj se nain uenicima skree pozornost na pogreke ili da se istakne dobro u radu. Ponekad je dobro ukljuiti uenike da smao ocjenjuju. 3. PERIODINO OCJENJIVANJE-provodi se u tijeku koleske godine, kad su uenici savladali predvieno gradivo. Cilj je da informira uenike o rezultatima njihova rada,a nastavniku daje orijentaciju za daljnji rad. 4. ZAVRNO OCJENJIVANJE- ocjenjivanje na kraju polugodita, odnosno na kraju kolske godine

NAELA OCJENJIVANJA 1. INDIVIDUALNO-na temelju razlika u antropolokim karakteristikama, motorikim znanjima i postignuima, odgojnim rezultatima rada. 2. SVESTRANO-treba obuhvatiti sve zadae tjelesne i zdravstvene kulture. 3. SUSTAVNO-mora se provoditi planski i kontinuirano, organizirano i sustavno od poetka do kraja kolske godine. 4. RELANO-odraz stvarnog stanja, objektivno mjerilo vrijednosti i realan pokazatelj uenikovih spsobnosti, osobina, zananja, postignua i uloenog rada.

5. PRAVEDNO-ne smije se ocjenjivati prema ocjenama iz drugih predmeta, prema raspoloenju, na osnovi discipline, iskljuivo na temelju informacija, podataka i rezultata praenja i provjeravanja. 6. Javno.ocjena dostupna i poznata, javno izreena.

SADRAJI OCJENJIVANJA: treba obuhvatiti sve zadae TZK-a-antropoloke, obrazovne, odgojne. Treba obuhvatiti: zdravstveno stanje, antropoloka obiljeja (antropometrijske znaajke, motorike sposobnosti, funkcionalne sposobnosti, motorika znanja i postignua), odgojne uinke rada (aktivnost, sudjelovanje i izvananstavnim aktivnostima, steene zdravstveno-higijenske navike, teorijska znanja, moralna svojstva). NAIN OCJENJIVANJA-BROJANO ( od 1 do 5), OPISNO (opisna ocjena) i KOMBINIRANO (i opisno i brojano). BROJANO: Prednosti: jednostavnost, operativnost, prepoznatljivost, osjetljivost. Nedostaci: oskudna poruka brojane ocjene, ne zna se to se krije iza nje. OPISNO: Predosti: zahtjevnije, prepoznatljivije, vie pripremanja, motivira uenike, Nedostatak: nedoreenost.

TEHNIKA OCJENJIVANJA: zavrna ocjena mora se temeljiti na objektivnim pokazateljima, praenja, provjeravanja i ocjenjivanja.

OCJENJIVANJE UENIKA OTEENA ZDRAVLJA: Za svaki sluaj se pronalazi originalno rjeenje. Razlozi za osloboenje od ocjenjivanja: nemogunost sudjelovanja uenika u realizaciji programa, tekoe u praenju i provjeravanju njihova napretka, povremena odsutnost s nastave, potreba da rade po posebnom programu i da budu posebno ocjenjeni, moe li ocjenjivanje na temelju pracijalnog programa biti objektivno. Ocjenjivanje mora biti primjereno stupnju i karakteristikama njihova teenja i zdravlja.

ULOGA NASTAVNIKA U OCJENJIVANJU Ocjenjivanje se mora provoditi potujui naela i pravila, uvaavajui objektivne i subjektivne imbenike ocjenjivanja, odnositi s eprma ocjenjivanju kao ivom procesu. Uitelj fornulira, daje, zakljuuje ocjenu. Vano je da je uitelj struan-potpuno vlada strukom, mora biti subjektivni imbenik, a ne da prevladava njegov subjektivizam. Uitelj treba biti profesionalan i na taj nain e njegov subjektivizam biti manje prisutan. Mora ocjenjivanje provoditi koristei se svim elementima struke i znanosti. Uvjeti rada utjeu na postupke nastavnika-korisiti maksimalno to je dostupno i prilagoditi tome ocjenjivanje. Svakog uenika treba sagledati u cjelini.

UENIK-NASTAVNIK
Glavna zadaa je kako mlade pripremiti za ivot i osposobiti da ive s promjenama. UENIK KAO SUBJEKT O-O PROCESA Cilj kole treba biti utjecaj na atropoloki status uenika, na njihovu razinu znanja i postignua. Zdravlje ovjeka, harmonian razvoj, odravanje ljudskih sposobnosti i osobina, stvaranje znanja za ivot i rad ljudi i osobno zadovoljstvo su temeljne vrijednosti i ideal ovjeka. Zato samo onaj proces vjebanja, nastavni proces i odgojno-obrazovni proces kojem je cilj unapreenje ljudskog zdravlja, optimalan razvoj individualnih osobina i sposobnosti, stvaranje teorijskih i motorikih znanja vanih u svakodnevnom ivotu. Uenici su bolje motivirani ako su svjesni cilja TZK-a, da osjete nunost i vrijednost vjebe, cilj je da tjelesno vjebanje postane osobno vlasnitvo uenika i da ga koriste i u svojoj igri. Zato vjeba treba biti izazov. Uenik treba za vrijeme nastave uiti kao aktivan subjekt koj svjesno i aktivno sudjeluje u vlastitom odgajanju i obrazovanju te transformaciji svoj antropolokog statusa. Da bi uenik bio subjekt nastavu treba organizirati tako da se u to veoj mjeri priblii autentinim potrebama svakog uenika jer je uenje individualan in onoga tko ui.

Uiti ne podrazumijeva davati mu znanje ve se ono mora stjecati i usvojiti. Odgajati se moe samo u situaciji koja je sama po sebi odgojna. Individualne osobine i svojstva uenika moraju dolaziti do izraaja onda je to odgoj uenika u aktivnom procesu. A uitelj mu to sve treba osigurati.

LIK NASTAVNIKA TZK-a Uitelj treba voljeti svoje zvanje i rad s ljudima. Treba biti ovjek, human i spreman nositi se sa problemima. Prirodno ponaanje: srdaan, strpljiv, susretljiv, da je uenicima pri ruci, da voli rad, optimistian i vjeruje u uspjeh. Mora biti javni djelatnika. KOMUNIKATOR-dvosmjerna komunikacija-da uenici mogu postavljati pitanja, razumljiva, jezik razumljiv, koristi termine koji su uenicima poznati i dostupni, jasan, karatk i glasan, sreeno i argumentirano prenoenje informacija, osigurati prave odgovore, objanjenja, treba voditi brigu o ambijentu gdje se odvija komunikacija, da nema buke, treba voditi brigu o tjelesnom i mentalnom stanju uenika, motivacije i pripremljenosti. Uitelj se treba pobrinuti za komunikaciju koja e otvoriti prostor za dvosmjerno komuniciranje. Iako komuniciram pokretom bitna je i usmena komunikacija. STRUNJAK-dijagnostiar, prognostiar, programer, realizator. Da zna kako raditi, to raditi, koliko raditi, zato, stvaralaki rad, dostuponost informacija, kreativnost, originalnost, osjetljivost na probleme, poticati kreativno stvaralatvo, traiti nove metode rada, treba pratitit i prouavati to se dogaa u obrazovanju i drugim podrujim kineziologije, imati praktina znanja, poznaje i razumije ljude, stalno struno usavravanje. ODGOJITELJ-dri do sebe i potuje druge, toan i discipliniran, uredan, odmjeren, primjerene komunikacije, odluan, vrste volje, otvoren, drueljubiv, jasan i glasan ima primjeren autoritet-poiva na radu, tonosti, uloge jasne, potivanje, ugodno ozraje, meusobno uvaavanje, suradnja. Nastavnik treba biti dobro odgojen, poznavati one koje odgaja. JAVNI DJELATNIK-uz rad u koli, izvananstavnim i izvankolskim aktivnostima treba djelovati i u javnosti mjesta i iroj javnosti.

PROSTORI, OPREMA I SREDSTVA ZA RAD PROSTORI: A)otvoreni-igralite, atletska staza, skakalite, bacalite, slobodne zelene povine, polivalntna vjebalita, bazeni, poligoni.

Mogu biti: travnate, zrnate, plastine, tvrde (beton, asfalt) Vano je da omoguavaju nesmetan i siguran rad, potrebne zdravstvene i higijenske uvjete. Mogu se upotrijebiti i livade, plivalita, sanjkalita, klizalita.

B) zatvoreni-dvorane, bazeni, prostorije za vjebanje i adaptirani prostori.

OPREMA: 1. sprave-ugraeni ili pokretni elemnet pomou kojeg se ili na kojem se odvija tjelesna aktivnost. Sprave: strunjae, vedske ljestve, vedska klupa, niske grede, visoke grede, kozli, konj, vedski sanduk, odskona daska, konopac za penjanje, karika, rua, prea, odskona daska, stalak za skok u vis, spuve, niske prepone. 2. rekviziti-predmet potreban za vjebanje ili natjecanje. Rekviziti: lopte, punjene loptice, vijae, obrui, palice, medicinke, kugle, konopac za nadvlaenje, trake, motke, udaraljke, mete za gaanje, koturaljke, klizaljke, sanjke, skije itd... 3. pomono-tehnoloka oprema-toperica, metar, centimetarska traka, vidinomjer, vaga, kaliper, starter, stalci, zastavice, zvidaljka, raunalo, priruna apoteka. - Moraju odgovarat dobi uenikai znanju te se moraju upoznati s njigovom uporabom.

SREDSTVA: vizualna, auditivna, audiovizualna, tekstualna sredstva. Nijedno sredstvo ne moe zamijeniti demonstraciju. Primjenom nastavnih sredstava i tehnike nove motorike informacije i spoznaje pretvaraju se bre i potpunije u vlasnitvo uenika. Predoba o motorikoj zadai postaje temeljitija i proces uenja je djelotvorniji, proiruj spoznaju uenika, upuuje na bitno, zadovoljava naelo individualizacije. Kosite se kod teih gibanja, sloenijih. Poveavaju motivaciju. Mogui osvjeiti steena znanja., dobro raspoloenje i bolje emocionlano stanje uenika. VIZUALNA SREDSTVA: CRTEI, PLAKATI, FOTOGRAFIJE, KINOGRAM, SHEME, TABLICE, GRAFIKONI, HISTOGRAMI, DIJAPOZITIVI, DIJAFILMOVI, ELEMENTFILMOVI... AUDITIVNA SREDSTVA: radioemisije, gramofonske ploe, magnetofonske vrpce, kasete.

AUDIOVIZUALNA SREDSTVA: tv-EMISIJE, NASTAVNI FILMOVI, VIDEOKASETE, FILMOVI 16 MM. Tekstualna sredstva: grafofolije, radni listovi, prirunici, asopisi

TEHNIKA SREDTVA I POMAGALA 1. video pomagala (grafoskop, dijaskop, epidijaskop) 2. audio pomagala-kasetofon, magnetofon, gramofon, radioprijamnik 3. audi-video pomagala: videoprojektor, kinoprojektor, TV-prijamnik, 4. ureaji: pojaalo, mikrofon, megafon, raunalo. EVIDENCIJA O RADU: PRETHODNA, TEKUA, ZAVRNA. KOLSKA DOKUMENTACIJA: Opa: dnevnik rada, imenik i dnevna priprava. Specifina: pregled rada TZK-a, evidencijska lista ili osobni karton uenika