You are on page 1of 15

PRVO DOBA POLITIKO-TERITORIJALNI USTROJ RANOFEUDALNE HRVATSKE OD IX.-XII.ST.

I Politiki ustroj ranofeudalne Hrvatske


U ranom srednjem vijeku Hrvatska je bila samostalna kneevina,a potom kraljevina.Kranstvo je primila za vladavine kneza Vieslava(800.g.),,meunarodno priznanje od rimskog pape za vladavine kneza Branimira,a za vladavine kneza Tomislava proglaeno je hrvatsko kraljevstvo koje je trajalo od 925.-1102.g. Organi vlasti u ranofeudalnoj hrvatskoj:vladar,narodna skuptina,dvorsko vijee,organi regionalne vlasti(ban i upan). VLADAR-do poetka 10st. na hrvatskom prijestolju bio je knez(dux),a zatim kralj(rex)kada se Tomislav okrunio za kralja. -glavni nositelj civilne vlasti,vrhovni vojni zapovjednik i vrhovni sudac -prijestolje-nasljedno(primogenitura-nasljednik prvoroeni sin,seniorat-braa vladara prvo nasljeivala prijestolje) -kada se na prijestolje elio popeti neki lan vladajue dinastije,trebao je traiti privolu predstavnika hrvatskih plemena,a kada bi dinastiki rod bio prekinut,onda je narod sebi po volji birao vladara -oblik vladavine-nasljedna monarhija s povremenim izbornim elementima -in krunjenja-crkveni akt,kralj stjee naslov velianstvo;ezlo(simbol sudake vlasti);ma(simbol kraljeve dunosti da kazni zloin) -hrvatski vladari nisu imali stalne prijestolnice -hrvatski vladari su bili i najvii veleposjednici(posjed terre regales) NARODNA SKUPTINA-u rodovskom-plemenskom ureenju bila je vrhovni organ vlasti,ali jaanjem uloge vladara slabi njezina uloga -jaanjem uloge vladara slabila je uloga skuptine,te su one sazivane radi krunjenja i imale su vie politikomanifestacijski karakter -drugo miljenje:kralj je po potrebi sazivao narodnu skuptinu ili shod,na koji bi dolazio itav narod,kako svjetovni i duhovni poglavari,tako i graani i seljacikruni se kralj,postavljaju upravitelji pojedinih podruja,odreuje dravni proraun i donose zakoninajvia zakonodavna i upravna vlast u dravi SABOR-po nekima je organ dravne vlasti,uglavnom crkveni,na njima je bio prisutan kralj i dvorsko vijee,ponekad se odluivalo o ureenju crkve i drave DVORSKO ILI DRAVNO VIJEE-skup dravnih dostojanstvenika,koji su zajedno sa kraljem odluivali o dravnim poslovima -dvorsko vijee je zapravo imali konzultativni karakter jer je kralj drao svu upravnu,sudbenu i vojniku vlast pa je sam odluivao o najvanijim dravnim pitanjima -lanovi vijea:ban,upan,dvorski asnici,biskupi i nadbiskup splitski BAN-pored kralja bio je najistaknutiji dravni dunosnik,u poetku su se birali da bi ih kasnije imenovao kralj

-za vladavine kralja Petra Kreimira IV. bila su tri bana:hrvatski,dalmatinski i bosanski UPAN-upravitelj upe koji je na svom podruju vrio sve funkcije vlasti,a za vladavine jakih kraljeva odnosno,centralistike vladavine upani su bili puki izvritelji vladareve volje

II Teritorijalni ustroj ranofeudalne Hrvatske


Hrvatska je bila ureena centralistiki,s naglaenom regionalnom autonomijom,u teritorijalnom smislu podijeljena na dva dijela:upe&primorski gradovi.Drava je uglavnom nastala na prostoru nekadanje rimske Panonije i Dalmacije. UPE-administrativno-teritorijalne oblasti,u kojima je rodovsko-plemenski princip zamijenjen teritorijalnopolitikim,svaka upanija se dijelila na nekoliko manjih upa,a svaka upa je imala svoj grad koji je bio sredite uprave i obrane upe. -na elu upe je bio upan kao vrhovni upravitelj i prvi sudac. GRADOVI-dvije vrste:gradovi-tvrave(u morskom zaleu,u okviru drave) primorski gradovi(uz more,razliito ureenje od onih u unutranjosti) -organi vlasti u primorskim gradovima:gradska skuptina,gradsko vijee,priori,suci -gradske skuptine-sastojale se od cjelokupnog odraslog mukog stanovnitva predvoenog sveenstvom -od XI.st se sastaju samo da verificiraju ve prethodno donesene odluke -gradsko vijee-u poetku se biralo iz redova svih graana,da bi u njemu kasnije sjedili samo gradski plemii (patriciji) im navre odreeni broj godina -vijee je postalo vrhovni organ vlasti u gradu -prior-najvii izvrni organ u gradu,sva upravna i sudbena vlast,vrhovni predstavnik grada -on je u ime grada razgovarao sa banom,kraljem -njegova funkcija je bila izborna,izbori su se odravali povremeno,ali nije bilo utvreno vrijeme trajanje mandata -on je bio izabran od gradskih plemia,a onda je potvren od vladara -suci-po gradovima ih je bilo vie,imali su naroit ugled,biralo ih je gradsko vijee,a njihov broj je bio razliit od grada do grada -sudovima je u pravilu presjedao prior -veliki primorski gradovi bili su posebne-administrativno-teritorijalne jedinice koje su imale svoju samoupravu,odnosno,tijela uprave:gradsku skuptinu i gradsko vijee

DRUGO DOBA POLITIKO-TERITORIJALNI USTROJ SREDNJOFEUDALNE HRVATSKE OD XII.-XVI.ST. I Politiki ustroj srednjofeudalne Hrvatske
1102.-1526.g.-Hrvatska ula u sloenu dravu sa Ugarskom,kroz srednji feudalizam je dakle bila u personalnoj uniji.Posljednji Hrvatski kralj je poginuo u bici na Gvozdu 1097.g. u borbi protiv Maara5

godina kasnije predstavnici hrvatskih plemena su sklopili s kraljem Kolomanom Pactu Conventu,ime je Hrvatska izgubila samostalnost,ula u personalnu uniju s Ugarskom,priznajui dinastiju Arpadovia svojom dinastijom.Hrvatska i Ugarska nisu inile jedinstvenu dravu u unutarnjoj upravi;svako kraljevstvo ostalo je zasebna politika,teritorijalna i narodna jedinica,vanjske poslove vodio je kralj.Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo postojalo je vie od 400 godina,poetkom XV.st dolazi do slabljenja kraljevstva,provalaTuraka u BIH. VLADAR-na vrhu organizacije vlasti u Hrvatskoj stajao je zajedniki ugarsko-hrvatski kralj,ija je vlast bila ograniena plemstvom -Zlatna bula-Andrija II-kralj priznaje povlateni poloaj plemstva te pravo oruanog otpora protiv kralja,ako bi on krio njihova prava -stalna borba izmeu kralja i plemstva,sve do XVI.st-vlast kralja je slaba -u periodu srednjeg feudalizma Hrvatska je bila staleka monarhija s izrazitim feudalnim partikularizmom PALATIN-najvii dravni dunosnik u Ugarskoj,najvii sudac u ime kralja HERCEG-kralj Bela IV. oko 1260.g. proveo reformu,imenovao hercega,kojemu je prepustio vrhovne funkcije vlasti -najee kraljev sin ili najblii roak,vrio dunosti suverena,sazivao Sabor,imenovao banove,vodio vojsku u rat,kovao novac,potvrivao stare kraljevske privilegije -kralj je dodijelio hercegu dva bana:horvatsko-dalmatinskog i slavonskog(podjela na Kraljevinu Slavoniju i Kraljevinu Hrvatsku i Dalmacijuova podjela traje do XVI.st.) SABOR-najvie predstavniko tijelo -javlja se u XIII.st.(1273.g. u Zagrebu) -u srednjem feudalizmu je Sabor staleka skuptina itavog plemstva -vrhovni organ vlasti,koji uz kralja upravlja dravnim poslovima Hrvatske -saziva ga ban ili kralj,koji mu presjeda,potvruje njegove zakljuke -Sabor je staleka skuptina(plemii,vie sveenstvo)jaanjem slobodnih kraljevskih gradova,poinju u Sabor dolaziti njihovi predstavnici -od 1260.g. se posebno sastaju slavonski,a posebno hrvatsko-dalmatinski -po kraljevu nalogu Sabor su sazivali herceg i banovi -od 1442.g. slavonski sabor je poeo slati svoje zastupnike u ugarski sabor BAN-najvii izvrni organi koji su u srednjem feudalizmu vrili funkcije vladara,dok su u kasnofeudalnom razdoblju postepeno gubili svoje ovlasti i pretvarali se u kraljevskog namjesnika -u XII.st.-jedan ban,u XIII.st.-dva bana,nakon 1476.-samo jedan -na elu hrvatske vojske kao vrhovni zapovjednik,bio je najvii sudac trojednog kraljevstva,postavljan od kralja,odgovoran kralju i Saboru -svaki je ban na saboru imenovao po jednog banovca iz redova domaeg plemstva(ili viceban) -u XV. i prvoj polovici XVI.st.-banska ast uzdignuta na najviu razinu

II Teritorijalni ustroj srednjofeudalne Hrvatske

UPANIJE I UPANI -nestajanje upa,njihovo spajanje u upanije,nastale vjerojatno u XIII.st. zbog vojnih potreba kao krupnije teritorijalne oblasti,vlast u njima je pripadala plemstvu sakupljenom u upanijskim skuptinama(organi centralne vlasti koji vri za svoje podruje zakonodavnu,upravnu i sudsku vlast) -veliki upani su stajali na elu upanija,dunosnici centralne dravne vlasti imenovani od strane kralja,predsjedavali i sazivali upanijske skuptine -oni su najvii upravno-administrativni organi vlasti u upaniji,odgovorni kralju i upanijskoj skuptini KRALJEVSKI SLOBODNI GRADOVI-lokalne autonomne administrativno-teritorijalne jedinice,ija se samouprava zasnivala na kraljevskim privilegijama -gradska skuptina-izborno ili predstavniko tijelo graana,vrhovni organ vlasti,prvo su u njega ulazili svi odrasli stanovnici u gradu,zatim plemstvo -gradsko zastupstvo-u ime skuptine preuzelo vrhovne funkcije vlasti,biraju ga graani,ubire porez,donosilo propise,brinulo se o radu,razvoju -magistrat-sastavljen iz redova ekonomski jaih graana,iz njihovih se redova bira sudac koji je biran,izbor iao na potvrdu kod kralja,vrio pravosudnu funkciju -kapetan-zapovijedao gradskom straom,brinuo o obrani grada

DRUGO DOBA POLITIKO-TERITORIJALNI USTROJ KASNOFEUDALNE HRV. OD XVI.-POL.XIX.ST. I Politiki ustroj kasnofeudalne Hrvatske
-1.sijenja 1527.g. Hrvatska je odabrala Habsburgovce za svoje vladare U tom razdoblju ivot Hrvatske je bio obiljeen sljedei injenicama: 1.Hrvatska ulazi u personalnu uniju u kojoj je bila sve do kasnog feudalizma,a kasnije u realnu uniju 2.u kasnom feudalizmu(za Habsburgovaca) razdijeljena na vojnu i civilnu Hrvatsku koje se razlikuju po politikom ureenju,ekonomiji,drutvenoj strukturi 3.odlukom Sabora u Cetingradu stupa u zajednicu s Austrijom(do 1918.g.) 4.1790.g.uavi u realnu zajednicu s ugarskom,na tu zajednicu prenosi sve dravne poslove(moe se govoriti o gubitku dravnosti) 5.razvijaju se elementi graanskog drutva Sukob vieg i nieg plemstva(pobjeda vieg plemstva),sukob izmeu slobodnih kraljevskih gradova i vieg plemstva(uvrivanje autonomije).Polako se olakava poloaj plemstva kroz urbarijalne regulacije;drava je oduzela feudalcu neposrednu politiku vlast nad podlonicima. VLADAR-smrt posljednjeg hrvatsko-ugarskog kralja Ljudevita II. u bitci na Mohakom polju 1526.g. hrvatsko plemstvo na saboru u Cetingradu(i manji dio Ugarskog plemstva) izabire austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburkog za kralja;no slavonsko i veina ugarskog plemstva izabire Ivana Zapolju to dovodi do graanskog rata i pobjede F.H.Hrvatska i Ugarska se prikljuuju Austriji te nastaje mona Habsburka monarhija koja e trajati 400 godina

SABOR-u kasnom feudalizmu u njega ulaze zastupnici gradova i upanija;od 1558.g. se dva sabora spajaju u jedan sabor Trojednog kraljevstvaza Hrvatsku su vrijedili samo oni zakljuci koji su na zajednikom ugarsko-hrvatskom saboru prihvaeni i od strane hrvatskih zastupnika -XV. i XVI.st.-ostaci ostataka;Hrvatska krajina izdvojena u posebnu vlast -Hrvatski sabor je vodio itavu upravu Hrvatske,uz to se bavio vojnim pitanjima,obranom zemlje i do cara Josipa II.,raspravljao o porezu za zajednike i nacionalne potrebe,zakljuci Sabora su se podnosili kralju na potvrdu -zakonodavnu i izvrnu vlast su zajedno imali ban i kralj do 1767.g. -banska konferencija-sazivala se u sluaju nemogunosti saziva sabora,a ine ju ban,njegov zamjenik zagrebaki biskup i jo est duhovnih i svjetovnih velikaa(samo je imala upravnu vlast,potrajala do 1701.g.) -u razdoblju o 1790.-1848.g. Hrvatski se sabor sastajao samo uoi zajednikog sa jednim politikim zadatkom da izabere zastupnike za obje kue i da im da naputke za nastup na saboru u Pounu

HRVATSKI STALEI -prelati-duhovni stale;visoko sveenstvo-zauzimali su prvo mjesto do kralja,svi oni imaju i pravo glasa u hrvatskom i ugarskom saboru -velmoi-velikai-1.velikai po asti:a)kraljevi zastavnici b)veliki upani 2.velikai po naslovu -plemii-1.plemii veleposjednici(prostrani posjedi) 2.plemii jednoselci(jedno selite,nisu imali kmetove) -slobodni kraljevski gradovi-svaki grad zastupan kao jedan velika -puk-najbrojniji i najnii stale,podmiruje dae prema crkvi,dravi,kralju BAN-na elu uprave,sudstva i vojske,sve do potkraj XVIII.st.podreen samo kralju,1567.g. oduzeto pravo da samostalno saziva Sabor(od tada po nalogu kralja) -banovac(podban)-nii plemi -banski namjesnik-prvi uveli Habsburgovci-ista vlast kao i u bana samo to mu je dunost bila privremena HRVATSKO KRALJEVSKO VIJEE-1767.g. osnovala Marija Terezija za politiko-ekonomske i vojnike poslove Hrvatske sa sjeditem u Varadinu,kasnije u Zagrebu,na elu ban(1779.g. ukinuto,a njegovi poslovi prenijeti ugarskom namjesnikom vijeu);na elu ugarskog namjesnikog vijea-nadvojvoda

II Teritorijalni ustroj kasnofeudalne Hrvatske


Ostaci ostataka-ostale samo Zagrebaka,Krievaka i Varadinska upanija.U drugoj polovini XVII.st. otpoela akcija za povratak izgubljenih krajeva.1809.g. Napoleon osnovao Ilirske provincije sa sjeditem u Ljubljani(nakon sloma Napoleona Austrija pripaja Ilirske provincije).

UPANIJE-administrativno-teritorijalne jedinice kojima upravljaju upanijske skuptine i od vladara imenovani veliki upani kao najvii organi izvrne vlasti,od svaka upanija podijeljena na okruja,oni na kotare,na elu okruja veliki suci,a na elu kotara mali suci VELIKI UPAN-upravljao administrativnim,sudskim i vojnim poslovima upanija,postavljao ih je kralj, sazivao je upanijske skuptine OKRUJA-reformom Josipa II. iz 1785.g. Hrvatska i Ugarska su bile podijeljene na 10 okruja,a svako se sastojalo od nekoliko upanija-tada ukinuta veliko upanska vlast KNEIJE-upravne jedinice kojima je na elu stajao nasljedni knez ili upan iz velikakih obitelji SLOBODNI KRALJEVSKI GRADOVI-na elu grada starjeina ili sudac,gradsko vijee vodilo gradsku upravu(birani lanovi) -senat-upravni organ iji su lanovi birani doivotno(suca je i dalje birala gradska opina,ali sada iz redova senatora) PRIVILEGIRANI DISTRIKTI-izuzeti od upanijske sudbenosti,imali su vlastitu administraciju te su koristili vlastite organe uprave i sudstva

TREE DOBA POLITIKO-TERITORIJALNI USTROJ HRVATSKE 1848.-1860. I Politiki ustroj graanske Hrvatske
VLADAR-1848.g.-Ferdinand abdicirao,na prijestolje sjeo Franjo josip I.(imenovao je Jelaia gubernatoromnamjesnikom Rijeke i Dalmacije i carskim namjesnikom Vojne krajine -proglasom oktroiranog ustava 1849.g. kralj je potvrdio povratak Rijeke,Primorja i Meimurja Hrvatskoj, obeao saziv novog sabora,ali zbog Bachovog apsolutizma to se nije ostvarilo do 1861.g. USTAV-oktroirani ustav 4.3.1849.g.-obnova carskog sustava(Austrijsko carstvo je ustavna nasljedna monarhija koja se sastoji od krunovina koje su meusobno neovisne,ali ine jednu cjelinu) -priznaje narodima ravnopravnost i pravo na vlastiti jezik i narodnost;Hrvatska je priznata kao zasebna drava,ali nije bila sjedinjena;Hrvatski sabor je izgubio zakonodavnu vlast,hrv.jezik slubeni ZAJEDNIKI SABOR-1848.g. ukinuti kmetski odnosi(birako pravo-svi graani s navrenih 20 godina koji imaju dohodak ili imetak UGARSKO MINISTARSTVO-osam ministarstava,kralj u Ugarskoj vie nee moi donositi odluke bez supotpisa maarskog ministarstva VELIKA SKUPTINA-25.oujka 1848.g. Ljudevit Gaj i Ivan Kukuljevi sazvali u Zagrebu veliku skuptinu na kojoj su priopeni zahtjevi naroda koje e deputacija iznijeti kralju -u zahtijevanjima naroda traeno je-sjedinjenje svih hrvatskih zemalja;vladu odgovornu Saboru i neovisnu od Ugarske vlade;stalni zastupniki,a ne staleki sabor i jednako izborno pravo;financijska neovisnost od

Ugarske;osnivanje narodne vojske;uvoenje hrv.jezika kao slubenog i nastavnog;ukinue kmetstva i stalekog poretka;jednakost svih ljudi pred zakonom i u poreznim obvezama;slobodu tiska,udruivanja, vjeroispovijesti,govora i odgoja;osnivanje narodne banke i sloboda trgovine -bio je to narodni,politiki,duhovni i gospodarski program,njime se za Hrvatsku traila samostalnost u sklopu Monarhije i ugarsko-hrvatske zajednice i omoguavao prijelaz iz feudalizma u moderno doba -imenovanje Jelaia za bana,ujedinjenje hrvatskih zemalja,osnivanje hrvatske vlade neovisne od ugarske,da se sazove hrvatski zastupniki sabor i ukinu posljednji ostaci kmetstva i staletva BAN-Josip Jelai-podmaral,general u civilnoj i vojnoj Hrvatskoj -otvorenim pismom 25.travnja Jelai je ukinuo kmetstvo HRVATSKI SABOR 1848.-na prostoru Hrvatske graanski sabor se pojavljuje sredinom 19.st. -Hrvati pod vodstvom Jelaia u rujnu 1848g. zaratili protiv Maara i pridonijeli njihovom vojnom i politikom slomusljedea dva desetljea raskinute su sve dravnopravne sveze Hrvatske i Ugarske IZBORNI ZAKON-posljednji staleki sabor je odran 1847.g. na kojem je donesen jedan od najznaajnijih zakona-hrvatski jezik slubeni u Hrvatskoj -1848.g.-stvaranje reprezentativnog graanskog parlamenta s elementima predstavnikog sustava IZBORNO PRAVO-virilisti su ostali velikai,crkveni i upravni dostojanstvenici -izborno pravo imali su inovnici,intelektualci,graani s nepokretnom imovinom i glavari sela(prelati i velmoi zadrali svoja mjesta u saboru,a pravo plemia da izaberu zastupnike protegao se na itav puk) VRSTE ZASTUPNIKA-192 zastupnikaupanijski zastupnici(po broju kotara u upaniji),krajiki zastupnici, slobodni distrikti,zastupnici crkava i akademije -Ureenje odnosa sa Austrijom-Hrvatski sabor traio njezino preureenje na federativnim naelima uz prikljuenje Hrvatskoj Dalmacije,Rijeke,Vojne krajine(Franjo Josip samo utvrdio poseban odnos Hrvatske naspram Ugarske) IZVRNA VLAST-prvu hrvatsku vladu osnovala je Marija Terezija 1767.g.(trajala do 1779.g.) -ukinutaovlasti prenijete na Ugarsku vladu u Budimpeti(Ugarsko namjesniko vijee)Hrvatski zahtjev kralju za osnutak Banskog vijea. BANSKO VIJEE-uspostavljeno 1848.g. pod predsjedavanjem bana Jelaia-Zemaljska vlada -pozvani predstavnici svih stalea-prva samostalna graanska vlada Hrvatske sa 5 odjela(unutarnja uprava; pravosue;prosvjeta;vojni poslovi;odnosi s ugarskom i austrijskom vladom;financije) -na elu svakog odjela-naelnik -sve do jeseni 1849.g. Bansko vijee je samostalno upravljalo poslovima Hrvatskeukinuto 26.veljae 1850.g -u lipnju 1850.g. Hrvatske je dobila novu politiku upravu sa banom na elu-BANSKA VLADA(sline ovlasti kao i bansko vijee) CESARSKO-KRALJEVO NAMJESNITVO-u vrijeme Bachov apsolutizma 30.travnja 1854.g. Banska vlada se pretvara u CKN,a podreeno je sredinjoj bekoj vladi -ovlatenje namjesnitva-unutarnji poslovi,opinska autonomija,bogotovlje,nastava,obrt i trgovina,financije, graevinarstvo,mirovine -namjesnik-obavljao poslove koje mu je povjerio kralj ili savezni ministar

-namjesnitvo djelovalo od 29.05.1854.-04.04.1861.Kraljevsko namjesniko vijee Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije(do 1869.)

II Teritorijalni ustroj Hrvatske 1848.-1861.


-Meimurje 1861.g.odlukom Franje josipa dodijeljeno Maarima,a Rijeka 1868. nakon nagodbe ostala nerijeeni provizorij UPANIJE-1848.-1850. upanijeokrujakotariopine i suije -okruja-sudske i upravne funkcije,a kotari prvenstveno sudske -1850.-1854.-Hrvatska podijeljena u est upanija i dvadeset kotara ili podupanija KOTARI(podupanije)-najvie upravne jedinice na elu s podupanom OPINE-1836.g. se prvi puta pojavljuju,na elu opine ili suije-sudac -1851.g.-dobila opinski odbor(birali birai na temelju poreznog cenzusa) GRADOVI-organi gradske uprave:gradski sudac ili gradonaelnik,gradsko zastupstvo i magistrat UPANIJE ILI OKRUJA-Silvestarski patent od 31.12.1851. izvan snage stavio oktroirani ustav te uveo strogo centraliziranu i jedinstvenu dravu kojom je trebao vladati apsolutistiki monarh(Bachov apsolutizam) -sva zakonodavna vlast u rukama monarha,izvrna vlast je funkcionirala preko centralne vlade u Beu,koja je postala podreena i odgovorna samo vladaru -Kraljevina Hrvatska i Slavonija inile su jedinstveno upravno podruje(iz njega iskljuena hrvatskoslavonska vojna krajina koja je imala vlastitu organizaciju koja je spadala u domenu Vrhovnog vojnog zapovjednitva u Beu) -Hrvatska je bila podijeljena na 5 okruja(upanija) koje su bile sastavljene od 44 kotara i glavni grad Zagreb (Zagrebaka,Varadinska,Rijeka,Poeka,Osjeka);nadlenosti-vojska,graditeljstvo,porezi,trgovina,obrt KOTARI-na elu kotarski predstojnici -kotarski uredi su se dijelili na dvije vrste:politiki i politiko-sudbene

III Politiki ustroj Hrvatske 1861.-1868.


BAN-ban tuinac Ivan Coronini(1859.-1860.),zamjenjuje ga Josip okevi(1860.-1867.)-ponovno hrvatski jezik slubeni LISTOPADSKA DIPLOMA-20.10.1960.-kralj je Hrvatskoj i Ugarskoj vratio ustav kojim su odreene dvije vrste organa:savezni i zemaljski -savezni organi:car,dravna vlada,Dravno vijee(Reichrat)-100 zastupnika -zajedniki poslovi-vojska,vanjski poslovi i financije -runo pismo-car uputio banu okeviu-povratio ustavnost u Hrvatskoj i zahtijevao da Hrvatski sabor raspravi pitanje ureenja odnosa sa Ugarskom BANSKA KONFERENCIJA-u vremenu izmeu dva saborska zasjedanja se organizira kao neka vrsta predsjednitva Sabora(6 lanova)1701.g.ukinuto

DVORSKI DIKASTERIJ I KANCELARIJA(1861.-1869.)-savezna vlada u kojem je kralj postavio hrvatskoslavonski odsjek(koji je kasnije pretvoren u dikasterij)dikasterij je obavljao sve vanije poslove koji se odnose na Hrvatsku i Slavoniju i predlagao ih u Beu(vladi) -3.veljae 1862. kralj je dikasterij pretvorio u hrvatsko-slavonsku kancelariju na elu s kancelarom Ivanom Mauraniem(tri odjela:pravosue,nastava i unutarnji poslovi) VELJAKI PATENT-26.02.1861.-ministar Schwerling elio ojaati centralizam -u Beu ostaje sredinja vlada(ministarstvo),parlament(Carevinsko vijee)kao zajedniko predstavniko tijelo za cijelu monarhiju sastavljeno od dva doma(kue);Gornji dom(Gornja kua)-biskup,nadvojvode, lanovi izabrani od cara;Donji dom(Zastupnika kua)-zemlje biraju svoje zastupnike SABOR 1861-sabor 120 biranih zastupnika i neodreeni broj virilista ZASTUPNICI-upanijski(Zagrebaka,Virovitika,Varadinaka,Srijemska,Krievaka,Poeka,Rijeka), zastupnici slobodnih distrikta(slobodni kraljevski gradovi,kraljevska trgovita,slobodne opine);zastupnici crkve i akademije;krajiki zastupnici BIRAKO PRAVO-svi punoljetni stanovnici(24 godine) sa stalnim prebivalitem ili nekretninom u nekom distriktu -zastupnik Sabora-24 godine,pismen,katolike ili pravoslavne vjere IZBORNI ZAPISNIK-zastupnike za Sabor biraju upanije,slobodni kraljevski gradovi,hrvatsko-slavonska krajina,vlastela ODLIKE SABORA-veina hrvatskih zastupnika okupljena u Narodnoj stranci zagovarajui federalizam uz bliu vezu sa Ugarkom radi zatite od bekog apsolutizma,traei sjedinjenje Vojne krajine i Dalmacije s Hrvatskom -Unionistika stranka,Narodna stranka,Stranka prava,Samostalna narodna stranka -lanak 42.-sankcionirao kralj-od 1848.g. jedina veza Hrvatske i Ugarske je kralj,mogua realna unija s Ugarskom ako prizna prekid dravnopravnog odnoaja,nezavisnost i teritorijalnu cjelovitost,poslovi kolstva, uprave,vjerska i sudbena pitanja ostala bi u nadlenosti Hrvatske -to je bio temeljni propis o poloaju Hrvatske u Monarhiji KRALJEVSKO NAMJESNIKO VIJEE(1861.-1869.)-podvrgnuto Hrvatsko-slavonskoj dvorskoj kancelariji u Beu(na elu Vijea do 1867.g. okevi,a nakon njega banski namjesnik L.Rauch) -funkcija izvrne vlasti u Hrvatskoj do 1869.g. -izbori 1865.g.-koalicija Narodnjaka i Unionista 2/3 glasova -na mjesto kancelara u Beu Milan (Emil)Kuevi

ETVRTO DOBA POLITIKO-TERITORIJALNI USTROJ HRVATSKE U AUSTRO-UGARSKOJ A Politiko-teritorijalni ustroj Austro-Ugarske

AUSTRO-UGARSKA NAGODBA-1867.g. dolo je do preureenja dotad jedinstvene Habsburke monarhije u dvije drave:Austriju i Ugarsku -svaka od njih ima svoju vladu i parlament te je potpuno samostalna u rjeavanju svojih unutarnjih poslova -zajedniki poslovi:vojska s mornaricom,vanjska politika i dio financija -car bez parlamenta navijeta rat i sklapa mir,upravlja vojskom USTAV-zakon kojim se ureuje odnos vlade prema graanima i izvrenje dravne vlasti(pragmatika sankcija garantirala je kui Habsburgovaca pravo na prijestolje,monarhija je ustavna) -obje monarhijske polovine zdruene su zajednikim vladarom i zajednikim poslovima(realna unija),ali svaka polovina ima svoj konstitucionalno-monarhistiki ustavcijela monarhija ureena dualistiki KRALJ-vladar nije nikome odgovoran(ovlaten sazivati,odgaati i raspustiti parlamente i to prije isteka mandata,ali je obavezan u roku od 3 mjeseca sazvati nove) -zakonodavna vlast-vladar dogovorno s parlamentom(na snagu stupaju samo oni zakoni koje donose sabori,a sankcionira kralj) -upravna vlast-pripada smo vladaru,vri je po odgovornim ministarstvima i njima potvrenim oblastima -izvrna vlast-kalj je vrhovna glava izvrne vlast(kralj je vri preko ugarskog ministra-predsjednika i hrvatskog bana,da bi kraljeva zapovijed imala pravnu valjanost mora je potpisati ban ili ministar) -bana imenuje po prijedlogu ministra predsjednika,a ministra predsjednika na prijedlog saveznog ministra, kralj ih i otputa -na podruju Hrvatske i Slavonije vrijedili su zakoni koje su donosili slijedei parlamenti:Carevinski vijee, Delegacije austro-ugarske,Sabor trojedne kraljevine Dalmacije,Hrvatske i Slavonije,Hrvatsko-Ugarski sabor PARLAMENTI-AUSTRIJSKE ZEMLJE -Carevinsko vijee-sastoji se od gospodske-velikake i zastupnike kuevrhovno zakonodavno tijelo u kojem su se donosili zakoni za sve zemlje i kraljevine koje su pripadale austrijskoj polovini monarhije -Zemaljski sabori-zastupaju posebne interese zemalja(17sabora) PARLAMENTI-UGARSKE KRUNE -Ugarski(ugarsko-hrvatsko)dravni sabor-zakonodavni organ koji je osim krune imao rjeavati zajednike zakone ugarskog dijela monarhije -sastajao se svake godine u budimpeti(dvodomni-velikaka i zastupnika kua) -velikaka kua-lanstvo se stjecalo naslijeem,poloajem u crkvenoj ili svjetovnoj hijerarhijijedan dio imenovao vladar -zastupnika kua-na 5 godina mandat-453 lanova -kurijalni vetum-pravo hrvatskih zastupnika da stave veto na svaki onaj zakonski prijedlog koji bi po njihovom miljenju mogao biti tetan za hrvatske interese(nagodbom ukinute) -zakoni koji su prihvaeni u oba doma su morali biti napisani na oba jezika i proslijeeni kralju na potvrdu -DELEGACIJE-zakonodavno tijelo za zajednike poslove,u koje austrijsko Carevinsko vijee i Ugarski (Ugarsko-hrvatski) sabor biraju svako po 60 lanova na jednu godinu

-car,odnosno,kralj saziva svake godine obje delegacije i to izmjenice,jedan put u Beu,drugi put u Budimpeti (on je otvarao rad delegacija nastupnim govorom kojeg je sastavila vlada te u njemu govori o unutarnjem i vanjskom poloaju zemlje) -svaka delegacija bira predsjednitvo i svoj poslovnik -da se izglasa neki zakon,a njega trebaju glasati obje delegacije i treba ga potvrditi kralj SAVEZNA VLADA(Zajedniko ministarstvo monarhije)-za obavljanje zajednikih poslova postoji u Beu zajedniko ministarstvo,koje se sastoji od tri lana ili tri zajednika ministarstva(za svoj rad odgovaraju posebno svakoj delegaciji) -Ministarstvo carsko-kraljevske kue i vanjskih poslovasvi poslovi koji se tiu dravnopravnog poloaja vladajue kue,te poslovi koji se tiu Habsburke monarhije i drugih drava(na elu ministar) -Vojno ministarstvo-vojna obaveza-openita(od 20-42 godine)tri godine aktivne slube,sedam godina u priuvi i 10 godina u narodnom ustanku -Ministarstvo financija-vodi poslove zajednikih financija i upravu zajednikog dravnog duga(podreena i sredinja dravna blagajna) AUSTRIJSKA VLADA-MINISTARSTVO-sedam ministarstava u Beu,a postoji i ministarstvo za Galiciju (ministri odgovorni carevinskom vijeu)-bogotovje i nastava,pravosue,financije,ratarstvo,trgovina,obrana, unutarnji poslovi UGARSKA VLADA-MINISTARSTVO-devet ministarstava u Beu,odgovorna dravnom saboru(unutarnji poslovi&redarstvo,bogotovje i nastava,pravosue,financije,ratarstvo,obrana)

B Politiko-teritorijalni ustroj Hrvatske 1868.-1918. I Politiki ustroj nagodbene Hrvatske


U vrijeme sklapanja Austro-ugarske nagodbe u Hrvatskoj je na vlasti bila Narodna stranka.Nagodba je sklopljena bez sudjelovanja hrvatskih predstavnika,pa je Sabor nije htio priznati zbog ega je rasputen. Maarska vlada je na vlast u Hrvatskoj dovela za banskog namjesnika maarona Levina Raucha-doveo u Sabor maaronsku veinu e je od nje izabrana delegacija za pregovore s delegacijom maarskog sabora.Na vlast je dola Unionistika stranka koja je bila spremna vezati Hrvatsku bez ikakvih uvjeta.Rauch je proveo nasilne izbore-unionisti pobijedili.Oni su izabrali deputaciju od 12 lanova. -Hrvatska je sauvala svoju posebnost,narodni jezik i sabor(birala je 40 zastupnika u zajedniki sabor koji su mogli govoriti na hrvatskom jeziku) -financijska nagodba se obnavlja svakih 10 godina -nagodbom se priznaje Hrvatskoj: 1.autonomija u unutarnjim poslovima,pitanju bogotovlja i nastave,te pravosua(svi ostali poslovi zajedniki) 2.Hrvati-poseban politiki narod u Ugarskoj s posebnim teritorijem;priznata teritorijalna cjelovitost (izuzetak Meimurje i Rijeka) 3.Hrvatska ima svoj sabor

4.poglavar vrhovne vlasti-ban(postavlja ga car na prijedlog predsjednika maarske vlade) 5.slubeni jezik-hrvatski,posebna zastava 6.Dalmacija ostala pod Austrijom,Rijeka spojena s Ugarskom 7.Hrvatska liena financijske samostalnosti RIJEKI PROVIZORIJ-Hrvatska je traila Rijeku,a Maari su zahtijevali da ona bude slobodan grad(oni su tekst nagodbe podnijeli Franju Josipu na odobrenje,tako da su preko hrvatske izjave da u toj toki nije postignut sporazum nalijepili hrvatski prijevod svoje verzije) REVIZIJA NAGODBE 1873.-borbu protiv nagodbe otpoela je narodna stranka;1871.g. Rauchov pad,pobjeda opozicije na izborima -45%prihoda za lokalne potrebe,55% na zajednike poslove,Sabor se mora sazivati tri mjeseca poslije njegova rasputanja,Vojna krajina razvojaena USTROJ-poslovi Hrvatske se dijele na dvije vrste: 1.zajedniki poslovi 2.autonomni poslovi(ban je bio osoba od povjerenja ugarskog ministra predsjednika);zakonodavni organi vlasti:kralj i Sabor SABOR-nakon sklapanja nagodbe Hrvatski sabor je bio pozvan da poalje svoje predstavnike na sveano krunjenje Franje Josipa krunom sv.Stjepana u Peti(on je to odbioBe 25.svibnja 1867.g. rasputa Hrvatski sabor) -27.lipnja za banskog namjesnika postavljen barun Levin Rauch -ureenje Sabora-na snazi ostao Khuenov izborni red(ve 22 godine)-ograniio birako pravo na 2% stan.) NADLENOST SABORA-zakonodavna vlast(donoenje zakona);unutarnji poslovi;sudstvo;bogotovlje; nastava;budet;poslovnik;pravo izravnog obraanja kruni;izbor 40 hrvatskih zastupnika u Zastupniku kuu Zajednikog sabora u Budimpeti -Saboru je predsjedavao predsjednik ili potpredsjednici Sabora -11 odbora,a svaki odbor se sastojao od 11 lanova IZBORI 1867.-od 19.studenoga-23.prosincapobjeda Unionistike stranke;sabor se sastao poetkom 1868., no oporba ga naputa,a unionisti su izabrali i poslali deputaciju u Petu zbog dogovora oko Nagodbe -izborni red 1870.-upanije su podijeljene na kotare(svaki kotar bira po jednog zastupnika) IZBORI 1871.-Rauchovom saboru od 1868. istekao trogodinji mandat,novi ban Koloman Bedekovi raspisao izborepotpuni poraz unionista -Rijeka uspostavljena kao provizorij(morala slati svoje zastupnike u oba sabora-Hrvatski i Ugarski) -pobjeda Narodne stranke koja je u svom manifestu naglasila da ne priznaje pravovaljanost nagodbe jer je sklopljena bez sudjelovanja naeg naroda -19.sijenja 1872. Ivan Maurani-predsjednik Sabora(ban Bedekovi proitao kraljev reskript kojim se Sabor rasputa zbog manifesta) -za namjesnika banske asti postavljen Antun Vukanovi(stari ilirac) -izbori u gradovima i povlatenim trgovitima-birati su mogli graani koji bi zadovoljili slijedea tri cenzusa: cenzus stanovanja,porezni cenzus,cenzus inteligencije(lijenici,sveenici,inovnici)

-izborni red 1883.-protegnut na novopripojeno krajiko podruje(to je uveo Ladislav Pejaevi) IZBORI 1881.-glasanje i dalje javno-pobjeda Narodne stranke(zatim Neodvisna narodna stranka,Stranka prava,Srpska samostalna stranka) -izbori u bivoj krajini 1883.-35 zastupnika-pobjeda reimske stranke IZBORI 1884.-Stranka prava,Neodvisna narodna stranka(Obzorai),Izvanstranaki oporbenjaci,Narodna (reimska stranka),Srpski klub(prikljuio se Khuenovoj Narodnoj stranci) IZBORI 1887.-Narodna-reimska stranka(vladinovci)-68 od 88 mandata -oporba(pravai,neodvinjaci,radikali)-20 mandata -izborni red 1888.-Khuenov izborni cenzus-na snazi 22 godinebirako pravo 2%stanovnitva;pet parlamentarnih izbora (1883.-1903.)-90 zastupnika IZBORNA REFORMA I IZBORI 1910.-te godine Hrvatsko-srpska koalicija imala veinu u Saboru- traila proirenje izbornog prava(reforma bana Nikole Tomaia)bez obzira na porez imali su pravo glasa svi inovnici i oni punoljetni graani koji su poloili maturu -javno glasovanje,a razdioba izbornih kotara kao i u Khuenovo doba -pobjeda Hrvatsko-srpske koalicije(HPSS-5.mjesto)

Izvrna vlast u nagodbenoj Hrvatskoj


BAN-ban stoji na elu vlade,odgovoran Saboru,imenuje ga kralj na prijedlog Ugarskog ministra predsjednika HRVATSKA VLADA-vlada se dijelila na tri odjela 1.Odjel za unutarnje poslove i Zemaljski proraun(plus zdravstvo,rudarstvo) 2.Odjel za bogotovlje i nastavu(odnosi s vjerskim zajednicama,pitanja prosvjete i kulture) 3.Odjel za pravosue(uprava i vrhovni nadzor nad svim sudovima) 4.Odjel za narodno gospodstvo(osnovan 27.oujka 1914.)-poslovi privrede -vlada je imala i urede vlade kao pomona tijela PREDSJEDNITVO VLADE-nadzor nad upanijama i gradovima;nadzor nad tiskom;imenovanjima osoblja i upana;poslovi oko podjeljivanja naslova i odlija i imenovanja crkvenih velikodostojnika UREDI VLADE-pomona tijela(Predsjedniki ured,zemaljska blagajna,raunarsku ured,zemaljsku arhiv,Statistiki ured,zemaljsko-oruniko zapovjednitvo) HRVATSKO MINISTARSTVO-1869.g.-funkcija-da bude veza izmeu Hrvatske zemaljske vlade i kraljana elu hrvatski ministar bez lisnice

II Teritorijalni ustroj nagodbene Hrvatske


TERITORIJALNI USTROJ 1868.-1874.-zadrana podjela na upanije,kotare,gradove,opine(ukinuta okruja)

UPANIJE-ostale su slobodni municipiji kojih je bilo sedam (Varadinska,Zagrebaka,Virovitika, Bjelovarska,Srijemska,krievaka,Rijeka.Poeka,a 1871.g. i Bjelovarska) -skuptina-2/3 biranih zastupnika i 1/3 iz redova najjaih poreznika -upravni odbor-birala ga je skuptina iz svojih redovaupravna funkcija;sastajao se jednom mjeseno i predsjedao mu je upan -magistrat-veliki upan na eluvie inovnitvo u upaniji;bio je izvri organ za sve upanijske poslove KOTARI-morali su imati najmanje 16000 stanovnika,osim u iznimnim sluajevima gdje su to zahtijevale osobite potrebe(51,a kasnije 59) GRADOVI-1870.-8 gradova(Zagreb,Karlovac,Varadin,Krievci,Koprivnica,Bakar,Osijek,Poega (kasnije Bjelovar i Ivani grad) OPINE-pravna zadruga sastavljena od kua jednog ili vie sela,koja ima svoje zastupstvo i poglavarstvo -naravni poslovi(tiu se same opine);preneseni(poslovi dobiveni od viih vlasti i onih koje proizlaze iz zakona)

TERITORIJALNI USTROJ 1874.-1886. UPANIJE-na elu veliki upan kojeg imenuje kralj na prijedlog bana,on presjeda i saziva Skuptinu (upanijska skuptina se odravala samo jednom godinje,u oujku) PODUPANIJE-od 59 kotara nastalo 20 podupanija -podupanijske skuptine-sjede izabrani zastupnici 2/3&veleporeznici 1/3 -skuptinu saziva i njome presjeda veliki upan ili podupan(zasjeda dva puta u godini) GRADOVI-posebna oblast ili municipiji -gradsko zastupstvo-ovisi o broju stanovnika -gradonaelnik-predsjednik gradskog zastupstva koje ga bira iz svojih redova na 4 godine -gradsko poglavarstvo-organ upravena elu gradski naelnik(u poglavarstvu su vii inovnici gradske uprave) -12 gradova(Zagreb,Karlovac,Sisak,Krievci,Koprivnica,Vardin,Senj,Bakar,BjelovarmIvani-grad, Poega i Osijek) -opine-gradske i upravne TERITORIJALNI USTROJ 1886.-1918.-posljednja reforma i politiko-teritorijalni preustroj Hrvatske koji e potrajati do kraja monarhije(sa manjim preinakama) UPANIJE-najvii organ vlasti za upaniju je veliki upan kojeg imenuje kralj -upanijska skuptina-prema broju stanovnika;direktno su u skuptinu ulazili veleporeznici&vii upanijski inovnici -upravni odbor-13 lanova(predsjednik odbora-veliki upan)odbor je izvravao odredbe zemaljske vlade i vodio brigu o njihovoj provedbi -gradovi-imali upravne odbore(na elu-veliki upan)

-1895.g.-gradovi regulirani kao samoupravne oblastiizdvojena etiri grada(Zagreb,Varadin,Osijek, Zemun)-neposredno potpadali pod upanijske oblasti -upanijski magistrat-izvrna vlast(skup svih viih upanijskih inovnika na elu sa velikim upanom) -inovnike je imenovao ban na prijedlog velikog upana -kotar-na elu kotarski predstojnik(potvrivala ga kruna i vlada)-izvrni organ opine,a magistrat jee vrio samo upravne funkcije -opine-1836.g. prvi put formirane(opinom je rukovodio opinski odbor)

You might also like