Professional Documents
Culture Documents
-za vladavine kralja Petra Kreimira IV. bila su tri bana:hrvatski,dalmatinski i bosanski UPAN-upravitelj upe koji je na svom podruju vrio sve funkcije vlasti,a za vladavine jakih kraljeva odnosno,centralistike vladavine upani su bili puki izvritelji vladareve volje
DRUGO DOBA POLITIKO-TERITORIJALNI USTROJ SREDNJOFEUDALNE HRVATSKE OD XII.-XVI.ST. I Politiki ustroj srednjofeudalne Hrvatske
1102.-1526.g.-Hrvatska ula u sloenu dravu sa Ugarskom,kroz srednji feudalizam je dakle bila u personalnoj uniji.Posljednji Hrvatski kralj je poginuo u bici na Gvozdu 1097.g. u borbi protiv Maara5
godina kasnije predstavnici hrvatskih plemena su sklopili s kraljem Kolomanom Pactu Conventu,ime je Hrvatska izgubila samostalnost,ula u personalnu uniju s Ugarskom,priznajui dinastiju Arpadovia svojom dinastijom.Hrvatska i Ugarska nisu inile jedinstvenu dravu u unutarnjoj upravi;svako kraljevstvo ostalo je zasebna politika,teritorijalna i narodna jedinica,vanjske poslove vodio je kralj.Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo postojalo je vie od 400 godina,poetkom XV.st dolazi do slabljenja kraljevstva,provalaTuraka u BIH. VLADAR-na vrhu organizacije vlasti u Hrvatskoj stajao je zajedniki ugarsko-hrvatski kralj,ija je vlast bila ograniena plemstvom -Zlatna bula-Andrija II-kralj priznaje povlateni poloaj plemstva te pravo oruanog otpora protiv kralja,ako bi on krio njihova prava -stalna borba izmeu kralja i plemstva,sve do XVI.st-vlast kralja je slaba -u periodu srednjeg feudalizma Hrvatska je bila staleka monarhija s izrazitim feudalnim partikularizmom PALATIN-najvii dravni dunosnik u Ugarskoj,najvii sudac u ime kralja HERCEG-kralj Bela IV. oko 1260.g. proveo reformu,imenovao hercega,kojemu je prepustio vrhovne funkcije vlasti -najee kraljev sin ili najblii roak,vrio dunosti suverena,sazivao Sabor,imenovao banove,vodio vojsku u rat,kovao novac,potvrivao stare kraljevske privilegije -kralj je dodijelio hercegu dva bana:horvatsko-dalmatinskog i slavonskog(podjela na Kraljevinu Slavoniju i Kraljevinu Hrvatsku i Dalmacijuova podjela traje do XVI.st.) SABOR-najvie predstavniko tijelo -javlja se u XIII.st.(1273.g. u Zagrebu) -u srednjem feudalizmu je Sabor staleka skuptina itavog plemstva -vrhovni organ vlasti,koji uz kralja upravlja dravnim poslovima Hrvatske -saziva ga ban ili kralj,koji mu presjeda,potvruje njegove zakljuke -Sabor je staleka skuptina(plemii,vie sveenstvo)jaanjem slobodnih kraljevskih gradova,poinju u Sabor dolaziti njihovi predstavnici -od 1260.g. se posebno sastaju slavonski,a posebno hrvatsko-dalmatinski -po kraljevu nalogu Sabor su sazivali herceg i banovi -od 1442.g. slavonski sabor je poeo slati svoje zastupnike u ugarski sabor BAN-najvii izvrni organi koji su u srednjem feudalizmu vrili funkcije vladara,dok su u kasnofeudalnom razdoblju postepeno gubili svoje ovlasti i pretvarali se u kraljevskog namjesnika -u XII.st.-jedan ban,u XIII.st.-dva bana,nakon 1476.-samo jedan -na elu hrvatske vojske kao vrhovni zapovjednik,bio je najvii sudac trojednog kraljevstva,postavljan od kralja,odgovoran kralju i Saboru -svaki je ban na saboru imenovao po jednog banovca iz redova domaeg plemstva(ili viceban) -u XV. i prvoj polovici XVI.st.-banska ast uzdignuta na najviu razinu
UPANIJE I UPANI -nestajanje upa,njihovo spajanje u upanije,nastale vjerojatno u XIII.st. zbog vojnih potreba kao krupnije teritorijalne oblasti,vlast u njima je pripadala plemstvu sakupljenom u upanijskim skuptinama(organi centralne vlasti koji vri za svoje podruje zakonodavnu,upravnu i sudsku vlast) -veliki upani su stajali na elu upanija,dunosnici centralne dravne vlasti imenovani od strane kralja,predsjedavali i sazivali upanijske skuptine -oni su najvii upravno-administrativni organi vlasti u upaniji,odgovorni kralju i upanijskoj skuptini KRALJEVSKI SLOBODNI GRADOVI-lokalne autonomne administrativno-teritorijalne jedinice,ija se samouprava zasnivala na kraljevskim privilegijama -gradska skuptina-izborno ili predstavniko tijelo graana,vrhovni organ vlasti,prvo su u njega ulazili svi odrasli stanovnici u gradu,zatim plemstvo -gradsko zastupstvo-u ime skuptine preuzelo vrhovne funkcije vlasti,biraju ga graani,ubire porez,donosilo propise,brinulo se o radu,razvoju -magistrat-sastavljen iz redova ekonomski jaih graana,iz njihovih se redova bira sudac koji je biran,izbor iao na potvrdu kod kralja,vrio pravosudnu funkciju -kapetan-zapovijedao gradskom straom,brinuo o obrani grada
DRUGO DOBA POLITIKO-TERITORIJALNI USTROJ KASNOFEUDALNE HRV. OD XVI.-POL.XIX.ST. I Politiki ustroj kasnofeudalne Hrvatske
-1.sijenja 1527.g. Hrvatska je odabrala Habsburgovce za svoje vladare U tom razdoblju ivot Hrvatske je bio obiljeen sljedei injenicama: 1.Hrvatska ulazi u personalnu uniju u kojoj je bila sve do kasnog feudalizma,a kasnije u realnu uniju 2.u kasnom feudalizmu(za Habsburgovaca) razdijeljena na vojnu i civilnu Hrvatsku koje se razlikuju po politikom ureenju,ekonomiji,drutvenoj strukturi 3.odlukom Sabora u Cetingradu stupa u zajednicu s Austrijom(do 1918.g.) 4.1790.g.uavi u realnu zajednicu s ugarskom,na tu zajednicu prenosi sve dravne poslove(moe se govoriti o gubitku dravnosti) 5.razvijaju se elementi graanskog drutva Sukob vieg i nieg plemstva(pobjeda vieg plemstva),sukob izmeu slobodnih kraljevskih gradova i vieg plemstva(uvrivanje autonomije).Polako se olakava poloaj plemstva kroz urbarijalne regulacije;drava je oduzela feudalcu neposrednu politiku vlast nad podlonicima. VLADAR-smrt posljednjeg hrvatsko-ugarskog kralja Ljudevita II. u bitci na Mohakom polju 1526.g. hrvatsko plemstvo na saboru u Cetingradu(i manji dio Ugarskog plemstva) izabire austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburkog za kralja;no slavonsko i veina ugarskog plemstva izabire Ivana Zapolju to dovodi do graanskog rata i pobjede F.H.Hrvatska i Ugarska se prikljuuju Austriji te nastaje mona Habsburka monarhija koja e trajati 400 godina
SABOR-u kasnom feudalizmu u njega ulaze zastupnici gradova i upanija;od 1558.g. se dva sabora spajaju u jedan sabor Trojednog kraljevstvaza Hrvatsku su vrijedili samo oni zakljuci koji su na zajednikom ugarsko-hrvatskom saboru prihvaeni i od strane hrvatskih zastupnika -XV. i XVI.st.-ostaci ostataka;Hrvatska krajina izdvojena u posebnu vlast -Hrvatski sabor je vodio itavu upravu Hrvatske,uz to se bavio vojnim pitanjima,obranom zemlje i do cara Josipa II.,raspravljao o porezu za zajednike i nacionalne potrebe,zakljuci Sabora su se podnosili kralju na potvrdu -zakonodavnu i izvrnu vlast su zajedno imali ban i kralj do 1767.g. -banska konferencija-sazivala se u sluaju nemogunosti saziva sabora,a ine ju ban,njegov zamjenik zagrebaki biskup i jo est duhovnih i svjetovnih velikaa(samo je imala upravnu vlast,potrajala do 1701.g.) -u razdoblju o 1790.-1848.g. Hrvatski se sabor sastajao samo uoi zajednikog sa jednim politikim zadatkom da izabere zastupnike za obje kue i da im da naputke za nastup na saboru u Pounu
HRVATSKI STALEI -prelati-duhovni stale;visoko sveenstvo-zauzimali su prvo mjesto do kralja,svi oni imaju i pravo glasa u hrvatskom i ugarskom saboru -velmoi-velikai-1.velikai po asti:a)kraljevi zastavnici b)veliki upani 2.velikai po naslovu -plemii-1.plemii veleposjednici(prostrani posjedi) 2.plemii jednoselci(jedno selite,nisu imali kmetove) -slobodni kraljevski gradovi-svaki grad zastupan kao jedan velika -puk-najbrojniji i najnii stale,podmiruje dae prema crkvi,dravi,kralju BAN-na elu uprave,sudstva i vojske,sve do potkraj XVIII.st.podreen samo kralju,1567.g. oduzeto pravo da samostalno saziva Sabor(od tada po nalogu kralja) -banovac(podban)-nii plemi -banski namjesnik-prvi uveli Habsburgovci-ista vlast kao i u bana samo to mu je dunost bila privremena HRVATSKO KRALJEVSKO VIJEE-1767.g. osnovala Marija Terezija za politiko-ekonomske i vojnike poslove Hrvatske sa sjeditem u Varadinu,kasnije u Zagrebu,na elu ban(1779.g. ukinuto,a njegovi poslovi prenijeti ugarskom namjesnikom vijeu);na elu ugarskog namjesnikog vijea-nadvojvoda
UPANIJE-administrativno-teritorijalne jedinice kojima upravljaju upanijske skuptine i od vladara imenovani veliki upani kao najvii organi izvrne vlasti,od svaka upanija podijeljena na okruja,oni na kotare,na elu okruja veliki suci,a na elu kotara mali suci VELIKI UPAN-upravljao administrativnim,sudskim i vojnim poslovima upanija,postavljao ih je kralj, sazivao je upanijske skuptine OKRUJA-reformom Josipa II. iz 1785.g. Hrvatska i Ugarska su bile podijeljene na 10 okruja,a svako se sastojalo od nekoliko upanija-tada ukinuta veliko upanska vlast KNEIJE-upravne jedinice kojima je na elu stajao nasljedni knez ili upan iz velikakih obitelji SLOBODNI KRALJEVSKI GRADOVI-na elu grada starjeina ili sudac,gradsko vijee vodilo gradsku upravu(birani lanovi) -senat-upravni organ iji su lanovi birani doivotno(suca je i dalje birala gradska opina,ali sada iz redova senatora) PRIVILEGIRANI DISTRIKTI-izuzeti od upanijske sudbenosti,imali su vlastitu administraciju te su koristili vlastite organe uprave i sudstva
TREE DOBA POLITIKO-TERITORIJALNI USTROJ HRVATSKE 1848.-1860. I Politiki ustroj graanske Hrvatske
VLADAR-1848.g.-Ferdinand abdicirao,na prijestolje sjeo Franjo josip I.(imenovao je Jelaia gubernatoromnamjesnikom Rijeke i Dalmacije i carskim namjesnikom Vojne krajine -proglasom oktroiranog ustava 1849.g. kralj je potvrdio povratak Rijeke,Primorja i Meimurja Hrvatskoj, obeao saziv novog sabora,ali zbog Bachovog apsolutizma to se nije ostvarilo do 1861.g. USTAV-oktroirani ustav 4.3.1849.g.-obnova carskog sustava(Austrijsko carstvo je ustavna nasljedna monarhija koja se sastoji od krunovina koje su meusobno neovisne,ali ine jednu cjelinu) -priznaje narodima ravnopravnost i pravo na vlastiti jezik i narodnost;Hrvatska je priznata kao zasebna drava,ali nije bila sjedinjena;Hrvatski sabor je izgubio zakonodavnu vlast,hrv.jezik slubeni ZAJEDNIKI SABOR-1848.g. ukinuti kmetski odnosi(birako pravo-svi graani s navrenih 20 godina koji imaju dohodak ili imetak UGARSKO MINISTARSTVO-osam ministarstava,kralj u Ugarskoj vie nee moi donositi odluke bez supotpisa maarskog ministarstva VELIKA SKUPTINA-25.oujka 1848.g. Ljudevit Gaj i Ivan Kukuljevi sazvali u Zagrebu veliku skuptinu na kojoj su priopeni zahtjevi naroda koje e deputacija iznijeti kralju -u zahtijevanjima naroda traeno je-sjedinjenje svih hrvatskih zemalja;vladu odgovornu Saboru i neovisnu od Ugarske vlade;stalni zastupniki,a ne staleki sabor i jednako izborno pravo;financijska neovisnost od
Ugarske;osnivanje narodne vojske;uvoenje hrv.jezika kao slubenog i nastavnog;ukinue kmetstva i stalekog poretka;jednakost svih ljudi pred zakonom i u poreznim obvezama;slobodu tiska,udruivanja, vjeroispovijesti,govora i odgoja;osnivanje narodne banke i sloboda trgovine -bio je to narodni,politiki,duhovni i gospodarski program,njime se za Hrvatsku traila samostalnost u sklopu Monarhije i ugarsko-hrvatske zajednice i omoguavao prijelaz iz feudalizma u moderno doba -imenovanje Jelaia za bana,ujedinjenje hrvatskih zemalja,osnivanje hrvatske vlade neovisne od ugarske,da se sazove hrvatski zastupniki sabor i ukinu posljednji ostaci kmetstva i staletva BAN-Josip Jelai-podmaral,general u civilnoj i vojnoj Hrvatskoj -otvorenim pismom 25.travnja Jelai je ukinuo kmetstvo HRVATSKI SABOR 1848.-na prostoru Hrvatske graanski sabor se pojavljuje sredinom 19.st. -Hrvati pod vodstvom Jelaia u rujnu 1848g. zaratili protiv Maara i pridonijeli njihovom vojnom i politikom slomusljedea dva desetljea raskinute su sve dravnopravne sveze Hrvatske i Ugarske IZBORNI ZAKON-posljednji staleki sabor je odran 1847.g. na kojem je donesen jedan od najznaajnijih zakona-hrvatski jezik slubeni u Hrvatskoj -1848.g.-stvaranje reprezentativnog graanskog parlamenta s elementima predstavnikog sustava IZBORNO PRAVO-virilisti su ostali velikai,crkveni i upravni dostojanstvenici -izborno pravo imali su inovnici,intelektualci,graani s nepokretnom imovinom i glavari sela(prelati i velmoi zadrali svoja mjesta u saboru,a pravo plemia da izaberu zastupnike protegao se na itav puk) VRSTE ZASTUPNIKA-192 zastupnikaupanijski zastupnici(po broju kotara u upaniji),krajiki zastupnici, slobodni distrikti,zastupnici crkava i akademije -Ureenje odnosa sa Austrijom-Hrvatski sabor traio njezino preureenje na federativnim naelima uz prikljuenje Hrvatskoj Dalmacije,Rijeke,Vojne krajine(Franjo Josip samo utvrdio poseban odnos Hrvatske naspram Ugarske) IZVRNA VLAST-prvu hrvatsku vladu osnovala je Marija Terezija 1767.g.(trajala do 1779.g.) -ukinutaovlasti prenijete na Ugarsku vladu u Budimpeti(Ugarsko namjesniko vijee)Hrvatski zahtjev kralju za osnutak Banskog vijea. BANSKO VIJEE-uspostavljeno 1848.g. pod predsjedavanjem bana Jelaia-Zemaljska vlada -pozvani predstavnici svih stalea-prva samostalna graanska vlada Hrvatske sa 5 odjela(unutarnja uprava; pravosue;prosvjeta;vojni poslovi;odnosi s ugarskom i austrijskom vladom;financije) -na elu svakog odjela-naelnik -sve do jeseni 1849.g. Bansko vijee je samostalno upravljalo poslovima Hrvatskeukinuto 26.veljae 1850.g -u lipnju 1850.g. Hrvatske je dobila novu politiku upravu sa banom na elu-BANSKA VLADA(sline ovlasti kao i bansko vijee) CESARSKO-KRALJEVO NAMJESNITVO-u vrijeme Bachov apsolutizma 30.travnja 1854.g. Banska vlada se pretvara u CKN,a podreeno je sredinjoj bekoj vladi -ovlatenje namjesnitva-unutarnji poslovi,opinska autonomija,bogotovlje,nastava,obrt i trgovina,financije, graevinarstvo,mirovine -namjesnik-obavljao poslove koje mu je povjerio kralj ili savezni ministar
-namjesnitvo djelovalo od 29.05.1854.-04.04.1861.Kraljevsko namjesniko vijee Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije(do 1869.)
DVORSKI DIKASTERIJ I KANCELARIJA(1861.-1869.)-savezna vlada u kojem je kralj postavio hrvatskoslavonski odsjek(koji je kasnije pretvoren u dikasterij)dikasterij je obavljao sve vanije poslove koji se odnose na Hrvatsku i Slavoniju i predlagao ih u Beu(vladi) -3.veljae 1862. kralj je dikasterij pretvorio u hrvatsko-slavonsku kancelariju na elu s kancelarom Ivanom Mauraniem(tri odjela:pravosue,nastava i unutarnji poslovi) VELJAKI PATENT-26.02.1861.-ministar Schwerling elio ojaati centralizam -u Beu ostaje sredinja vlada(ministarstvo),parlament(Carevinsko vijee)kao zajedniko predstavniko tijelo za cijelu monarhiju sastavljeno od dva doma(kue);Gornji dom(Gornja kua)-biskup,nadvojvode, lanovi izabrani od cara;Donji dom(Zastupnika kua)-zemlje biraju svoje zastupnike SABOR 1861-sabor 120 biranih zastupnika i neodreeni broj virilista ZASTUPNICI-upanijski(Zagrebaka,Virovitika,Varadinaka,Srijemska,Krievaka,Poeka,Rijeka), zastupnici slobodnih distrikta(slobodni kraljevski gradovi,kraljevska trgovita,slobodne opine);zastupnici crkve i akademije;krajiki zastupnici BIRAKO PRAVO-svi punoljetni stanovnici(24 godine) sa stalnim prebivalitem ili nekretninom u nekom distriktu -zastupnik Sabora-24 godine,pismen,katolike ili pravoslavne vjere IZBORNI ZAPISNIK-zastupnike za Sabor biraju upanije,slobodni kraljevski gradovi,hrvatsko-slavonska krajina,vlastela ODLIKE SABORA-veina hrvatskih zastupnika okupljena u Narodnoj stranci zagovarajui federalizam uz bliu vezu sa Ugarkom radi zatite od bekog apsolutizma,traei sjedinjenje Vojne krajine i Dalmacije s Hrvatskom -Unionistika stranka,Narodna stranka,Stranka prava,Samostalna narodna stranka -lanak 42.-sankcionirao kralj-od 1848.g. jedina veza Hrvatske i Ugarske je kralj,mogua realna unija s Ugarskom ako prizna prekid dravnopravnog odnoaja,nezavisnost i teritorijalnu cjelovitost,poslovi kolstva, uprave,vjerska i sudbena pitanja ostala bi u nadlenosti Hrvatske -to je bio temeljni propis o poloaju Hrvatske u Monarhiji KRALJEVSKO NAMJESNIKO VIJEE(1861.-1869.)-podvrgnuto Hrvatsko-slavonskoj dvorskoj kancelariji u Beu(na elu Vijea do 1867.g. okevi,a nakon njega banski namjesnik L.Rauch) -funkcija izvrne vlasti u Hrvatskoj do 1869.g. -izbori 1865.g.-koalicija Narodnjaka i Unionista 2/3 glasova -na mjesto kancelara u Beu Milan (Emil)Kuevi
AUSTRO-UGARSKA NAGODBA-1867.g. dolo je do preureenja dotad jedinstvene Habsburke monarhije u dvije drave:Austriju i Ugarsku -svaka od njih ima svoju vladu i parlament te je potpuno samostalna u rjeavanju svojih unutarnjih poslova -zajedniki poslovi:vojska s mornaricom,vanjska politika i dio financija -car bez parlamenta navijeta rat i sklapa mir,upravlja vojskom USTAV-zakon kojim se ureuje odnos vlade prema graanima i izvrenje dravne vlasti(pragmatika sankcija garantirala je kui Habsburgovaca pravo na prijestolje,monarhija je ustavna) -obje monarhijske polovine zdruene su zajednikim vladarom i zajednikim poslovima(realna unija),ali svaka polovina ima svoj konstitucionalno-monarhistiki ustavcijela monarhija ureena dualistiki KRALJ-vladar nije nikome odgovoran(ovlaten sazivati,odgaati i raspustiti parlamente i to prije isteka mandata,ali je obavezan u roku od 3 mjeseca sazvati nove) -zakonodavna vlast-vladar dogovorno s parlamentom(na snagu stupaju samo oni zakoni koje donose sabori,a sankcionira kralj) -upravna vlast-pripada smo vladaru,vri je po odgovornim ministarstvima i njima potvrenim oblastima -izvrna vlast-kalj je vrhovna glava izvrne vlast(kralj je vri preko ugarskog ministra-predsjednika i hrvatskog bana,da bi kraljeva zapovijed imala pravnu valjanost mora je potpisati ban ili ministar) -bana imenuje po prijedlogu ministra predsjednika,a ministra predsjednika na prijedlog saveznog ministra, kralj ih i otputa -na podruju Hrvatske i Slavonije vrijedili su zakoni koje su donosili slijedei parlamenti:Carevinski vijee, Delegacije austro-ugarske,Sabor trojedne kraljevine Dalmacije,Hrvatske i Slavonije,Hrvatsko-Ugarski sabor PARLAMENTI-AUSTRIJSKE ZEMLJE -Carevinsko vijee-sastoji se od gospodske-velikake i zastupnike kuevrhovno zakonodavno tijelo u kojem su se donosili zakoni za sve zemlje i kraljevine koje su pripadale austrijskoj polovini monarhije -Zemaljski sabori-zastupaju posebne interese zemalja(17sabora) PARLAMENTI-UGARSKE KRUNE -Ugarski(ugarsko-hrvatsko)dravni sabor-zakonodavni organ koji je osim krune imao rjeavati zajednike zakone ugarskog dijela monarhije -sastajao se svake godine u budimpeti(dvodomni-velikaka i zastupnika kua) -velikaka kua-lanstvo se stjecalo naslijeem,poloajem u crkvenoj ili svjetovnoj hijerarhijijedan dio imenovao vladar -zastupnika kua-na 5 godina mandat-453 lanova -kurijalni vetum-pravo hrvatskih zastupnika da stave veto na svaki onaj zakonski prijedlog koji bi po njihovom miljenju mogao biti tetan za hrvatske interese(nagodbom ukinute) -zakoni koji su prihvaeni u oba doma su morali biti napisani na oba jezika i proslijeeni kralju na potvrdu -DELEGACIJE-zakonodavno tijelo za zajednike poslove,u koje austrijsko Carevinsko vijee i Ugarski (Ugarsko-hrvatski) sabor biraju svako po 60 lanova na jednu godinu
-car,odnosno,kralj saziva svake godine obje delegacije i to izmjenice,jedan put u Beu,drugi put u Budimpeti (on je otvarao rad delegacija nastupnim govorom kojeg je sastavila vlada te u njemu govori o unutarnjem i vanjskom poloaju zemlje) -svaka delegacija bira predsjednitvo i svoj poslovnik -da se izglasa neki zakon,a njega trebaju glasati obje delegacije i treba ga potvrditi kralj SAVEZNA VLADA(Zajedniko ministarstvo monarhije)-za obavljanje zajednikih poslova postoji u Beu zajedniko ministarstvo,koje se sastoji od tri lana ili tri zajednika ministarstva(za svoj rad odgovaraju posebno svakoj delegaciji) -Ministarstvo carsko-kraljevske kue i vanjskih poslovasvi poslovi koji se tiu dravnopravnog poloaja vladajue kue,te poslovi koji se tiu Habsburke monarhije i drugih drava(na elu ministar) -Vojno ministarstvo-vojna obaveza-openita(od 20-42 godine)tri godine aktivne slube,sedam godina u priuvi i 10 godina u narodnom ustanku -Ministarstvo financija-vodi poslove zajednikih financija i upravu zajednikog dravnog duga(podreena i sredinja dravna blagajna) AUSTRIJSKA VLADA-MINISTARSTVO-sedam ministarstava u Beu,a postoji i ministarstvo za Galiciju (ministri odgovorni carevinskom vijeu)-bogotovje i nastava,pravosue,financije,ratarstvo,trgovina,obrana, unutarnji poslovi UGARSKA VLADA-MINISTARSTVO-devet ministarstava u Beu,odgovorna dravnom saboru(unutarnji poslovi&redarstvo,bogotovje i nastava,pravosue,financije,ratarstvo,obrana)
4.poglavar vrhovne vlasti-ban(postavlja ga car na prijedlog predsjednika maarske vlade) 5.slubeni jezik-hrvatski,posebna zastava 6.Dalmacija ostala pod Austrijom,Rijeka spojena s Ugarskom 7.Hrvatska liena financijske samostalnosti RIJEKI PROVIZORIJ-Hrvatska je traila Rijeku,a Maari su zahtijevali da ona bude slobodan grad(oni su tekst nagodbe podnijeli Franju Josipu na odobrenje,tako da su preko hrvatske izjave da u toj toki nije postignut sporazum nalijepili hrvatski prijevod svoje verzije) REVIZIJA NAGODBE 1873.-borbu protiv nagodbe otpoela je narodna stranka;1871.g. Rauchov pad,pobjeda opozicije na izborima -45%prihoda za lokalne potrebe,55% na zajednike poslove,Sabor se mora sazivati tri mjeseca poslije njegova rasputanja,Vojna krajina razvojaena USTROJ-poslovi Hrvatske se dijele na dvije vrste: 1.zajedniki poslovi 2.autonomni poslovi(ban je bio osoba od povjerenja ugarskog ministra predsjednika);zakonodavni organi vlasti:kralj i Sabor SABOR-nakon sklapanja nagodbe Hrvatski sabor je bio pozvan da poalje svoje predstavnike na sveano krunjenje Franje Josipa krunom sv.Stjepana u Peti(on je to odbioBe 25.svibnja 1867.g. rasputa Hrvatski sabor) -27.lipnja za banskog namjesnika postavljen barun Levin Rauch -ureenje Sabora-na snazi ostao Khuenov izborni red(ve 22 godine)-ograniio birako pravo na 2% stan.) NADLENOST SABORA-zakonodavna vlast(donoenje zakona);unutarnji poslovi;sudstvo;bogotovlje; nastava;budet;poslovnik;pravo izravnog obraanja kruni;izbor 40 hrvatskih zastupnika u Zastupniku kuu Zajednikog sabora u Budimpeti -Saboru je predsjedavao predsjednik ili potpredsjednici Sabora -11 odbora,a svaki odbor se sastojao od 11 lanova IZBORI 1867.-od 19.studenoga-23.prosincapobjeda Unionistike stranke;sabor se sastao poetkom 1868., no oporba ga naputa,a unionisti su izabrali i poslali deputaciju u Petu zbog dogovora oko Nagodbe -izborni red 1870.-upanije su podijeljene na kotare(svaki kotar bira po jednog zastupnika) IZBORI 1871.-Rauchovom saboru od 1868. istekao trogodinji mandat,novi ban Koloman Bedekovi raspisao izborepotpuni poraz unionista -Rijeka uspostavljena kao provizorij(morala slati svoje zastupnike u oba sabora-Hrvatski i Ugarski) -pobjeda Narodne stranke koja je u svom manifestu naglasila da ne priznaje pravovaljanost nagodbe jer je sklopljena bez sudjelovanja naeg naroda -19.sijenja 1872. Ivan Maurani-predsjednik Sabora(ban Bedekovi proitao kraljev reskript kojim se Sabor rasputa zbog manifesta) -za namjesnika banske asti postavljen Antun Vukanovi(stari ilirac) -izbori u gradovima i povlatenim trgovitima-birati su mogli graani koji bi zadovoljili slijedea tri cenzusa: cenzus stanovanja,porezni cenzus,cenzus inteligencije(lijenici,sveenici,inovnici)
-izborni red 1883.-protegnut na novopripojeno krajiko podruje(to je uveo Ladislav Pejaevi) IZBORI 1881.-glasanje i dalje javno-pobjeda Narodne stranke(zatim Neodvisna narodna stranka,Stranka prava,Srpska samostalna stranka) -izbori u bivoj krajini 1883.-35 zastupnika-pobjeda reimske stranke IZBORI 1884.-Stranka prava,Neodvisna narodna stranka(Obzorai),Izvanstranaki oporbenjaci,Narodna (reimska stranka),Srpski klub(prikljuio se Khuenovoj Narodnoj stranci) IZBORI 1887.-Narodna-reimska stranka(vladinovci)-68 od 88 mandata -oporba(pravai,neodvinjaci,radikali)-20 mandata -izborni red 1888.-Khuenov izborni cenzus-na snazi 22 godinebirako pravo 2%stanovnitva;pet parlamentarnih izbora (1883.-1903.)-90 zastupnika IZBORNA REFORMA I IZBORI 1910.-te godine Hrvatsko-srpska koalicija imala veinu u Saboru- traila proirenje izbornog prava(reforma bana Nikole Tomaia)bez obzira na porez imali su pravo glasa svi inovnici i oni punoljetni graani koji su poloili maturu -javno glasovanje,a razdioba izbornih kotara kao i u Khuenovo doba -pobjeda Hrvatsko-srpske koalicije(HPSS-5.mjesto)
UPANIJE-ostale su slobodni municipiji kojih je bilo sedam (Varadinska,Zagrebaka,Virovitika, Bjelovarska,Srijemska,krievaka,Rijeka.Poeka,a 1871.g. i Bjelovarska) -skuptina-2/3 biranih zastupnika i 1/3 iz redova najjaih poreznika -upravni odbor-birala ga je skuptina iz svojih redovaupravna funkcija;sastajao se jednom mjeseno i predsjedao mu je upan -magistrat-veliki upan na eluvie inovnitvo u upaniji;bio je izvri organ za sve upanijske poslove KOTARI-morali su imati najmanje 16000 stanovnika,osim u iznimnim sluajevima gdje su to zahtijevale osobite potrebe(51,a kasnije 59) GRADOVI-1870.-8 gradova(Zagreb,Karlovac,Varadin,Krievci,Koprivnica,Bakar,Osijek,Poega (kasnije Bjelovar i Ivani grad) OPINE-pravna zadruga sastavljena od kua jednog ili vie sela,koja ima svoje zastupstvo i poglavarstvo -naravni poslovi(tiu se same opine);preneseni(poslovi dobiveni od viih vlasti i onih koje proizlaze iz zakona)
TERITORIJALNI USTROJ 1874.-1886. UPANIJE-na elu veliki upan kojeg imenuje kralj na prijedlog bana,on presjeda i saziva Skuptinu (upanijska skuptina se odravala samo jednom godinje,u oujku) PODUPANIJE-od 59 kotara nastalo 20 podupanija -podupanijske skuptine-sjede izabrani zastupnici 2/3&veleporeznici 1/3 -skuptinu saziva i njome presjeda veliki upan ili podupan(zasjeda dva puta u godini) GRADOVI-posebna oblast ili municipiji -gradsko zastupstvo-ovisi o broju stanovnika -gradonaelnik-predsjednik gradskog zastupstva koje ga bira iz svojih redova na 4 godine -gradsko poglavarstvo-organ upravena elu gradski naelnik(u poglavarstvu su vii inovnici gradske uprave) -12 gradova(Zagreb,Karlovac,Sisak,Krievci,Koprivnica,Vardin,Senj,Bakar,BjelovarmIvani-grad, Poega i Osijek) -opine-gradske i upravne TERITORIJALNI USTROJ 1886.-1918.-posljednja reforma i politiko-teritorijalni preustroj Hrvatske koji e potrajati do kraja monarhije(sa manjim preinakama) UPANIJE-najvii organ vlasti za upaniju je veliki upan kojeg imenuje kralj -upanijska skuptina-prema broju stanovnika;direktno su u skuptinu ulazili veleporeznici&vii upanijski inovnici -upravni odbor-13 lanova(predsjednik odbora-veliki upan)odbor je izvravao odredbe zemaljske vlade i vodio brigu o njihovoj provedbi -gradovi-imali upravne odbore(na elu-veliki upan)
-1895.g.-gradovi regulirani kao samoupravne oblastiizdvojena etiri grada(Zagreb,Varadin,Osijek, Zemun)-neposredno potpadali pod upanijske oblasti -upanijski magistrat-izvrna vlast(skup svih viih upanijskih inovnika na elu sa velikim upanom) -inovnike je imenovao ban na prijedlog velikog upana -kotar-na elu kotarski predstojnik(potvrivala ga kruna i vlada)-izvrni organ opine,a magistrat jee vrio samo upravne funkcije -opine-1836.g. prvi put formirane(opinom je rukovodio opinski odbor)