Predloak za predavanje:

Elektromagnetske pojave

Benjamin Franklin (1706-1790): Guma natrljana krznom, staklo svilom. Svojstva elektrinog naboja: - Dvije vrste naboja u prirodi, istovrsni se odbijaju, raznovrsni privlae - Naboji su sauvani - Naboji su kvantizirani, javljaju se kao cijeli viekratnici osnovnog iznosa naboja, Q = N e. estica Naboj Masa

Podjela tvari tvari prema mogunosti vo enja elektrinog naboja: Vodii materijali u kojima se naboji slobodno gibaju Izolatori materiajli u kojima se naboji ne mogu gibati slobodno.

Poluvodii dodatkom odre ene koliine nekih atoma postaju vodii

Indukcija naboja a) metalna kugla:

Neutralna metalna kugla

Redistribucija naboja u prisustvu nabijenog gumenog tapa.

Uzemljenje: Zemlja je beskonano velik rezervoar koji prima naboje

Prekidom uzemljenja kugla ostaje nabijena.

b) izolator Nabijeni objekt inducira naboje na povrini izolatora.

Coulombov zakon

Coulomb (1736 1806)

ke = 8,9875 x 109 N m2/ C2 = 1 / 40 0 permitivnost vacuuma

Elektrino polje:

Elektrino polje u nekoj toki prostora je definirano kao sila na jedinini pozitivni probni naboj smjeten u toj toki prostora. [ E ] = N/C. Kaemo, takoer, da elektrino polje postoji u toki ako probni naboj osjea elektrinu silu.

Tipine vrijednosti elektrinih polja: Fluorescentna lampa Atmosfera Balon natrljan kosom Atmosfera (jaki oblaci) Fotokopirni aparat Munja Blizina elektrona u H atomu 10 N/C 100 1 000 10 000 100 000 > 3 000 000 5 x 1011

Jaka koncentracija naboja na metalnoj kugli stvara jako elektrino polje. Naboj onda curi kroz okolni plin oko kugle ionizirajui ga.

Silnice elektrinog polja:

Silnice tokastih naboja

Silnice dvaju tokastih naboja:

Kretanje naboja u homogenom elektrinom polju:

Elektrino polje dipola:

Elektrino polje kontinuirane distribucije naboja:

Gaussov zakon: (drugi nain raunanja el. polja)

Elektrini tok jednak je produktu iznosa el. polja i povrine, tj. jednak je broju silnica koje prolaze kroz povrinu. E je polje na toki povrine. Budui da isti tok prolazi kroz A i A:

Jer polje moe varirati du povrine, treba precizno sumirati tok.

Raunanje toka kroz zatvorenu povrinu

Ukupni tok kroz zatvorenu povrinu je

En je komponenta polja normalna na povrinu. Raun nije uvijek jednostavan.

Uzmimo naboj q u sreditu kugle. Promatrajmo tok kroz povrinu (sferu), polje okomito na povrinu.

E smo izvukli van integrala, jer je konstantan na povrini

Integral po sfernoj povrini je

Za sfernu povrinu ukupan tok je proporcionalan naboju unutar sfere.

To je ukupni tok kroz povrinu S1. Povrine S2 I S3 nisu sferine. Tok koji prolazi kroz S1 prolazi i kroz S2, pa kroz S3. Zakljuujemo da je tok kroz bilo koju povrinu koja okruuje tokasti naboj jednak q/0.

Silnice koje ulaze I naputaju povrinu pa je njihov doprinos ukupnom toku jednk 0.

Formalni izvod Gaussovog zakona, rauna se odmah za bilo koji oblik povrine: Povrinu A projiciramo na povrinu A kojoj stavimo centar kugle u naboj.

Gaussov zakon kae da je ukupni tok kroz neku povrinu jednak naboju unutar te povrine.

Zakon ukljuuje totalno el. polje, i od naboja unutar i van povrine.

Odre ivanje el. polja Gaussovim zakonom.

Simetrina distribucija naboja,

unutar kugle

Izvan kugle

r rastegnemo dokle nam treba, vrijedi iI za r > a.

Pr.: Elektrino polje unutar jednoliko nabijene sferne ljuske.

Elektrostatski potencijal:

Van der Graaf generator

Elektrostatska potencijalna energija:

rad potreban da se naboj dovede iz beskonanosti do toke polja, naboj Q u polju kojeg stvara Q1

Integral ne ovisi o putu, sila je konzervativna.

Potencijal : (def: potencijalna energija jedininog naboja)

[ V] = J/C

V = Ep/ q0

Za uniformni potencijal (ploasti kondenzator)

Pozitivni naboj u elektrinom polju

estica mase m u gravitacionom polju

Od A do B se smanjuje potencijalna energija.

Razlika potencijal = napon

VB VA = VB-VC, ali CB ravnina je ekvipotencijalna , a BA nije, jer tocka B ima manji potencijal od tocke A.

Zakljuak: sve toke ravnine okomite na uniformno el. polje su na istom el. potencijalu.

Primjer potencijala s raznim ekvipotencijalnim plohama.

Potencij tokastog naboja

Potencijal dipola

Ekvipotencijalne plohe:

a) Homogenog elektrinog polja b) Tokastog naboja c) Elektrinog dipola

Pr.: Xerox kopiranje

Elektrina struja:

Struja kao funkcija napona u a) Ohmskim materijalima b) Poluvodljivoj diodi (nelinearna ovisnost, samo u jednom smjeru idealno ide)

Magnetsko polje

Magnetsko polje moemo definirati u nekoj toki prostora promatrajui njegovo djelovanje na probni naboj q koji ima brzinu v

Sila je proporcionalna naboju i brzini Sila ovisi o smjeru i iznosu magnetskog polja

Sila je 0, kada naboj ide paralelno s poljem, a maksimalna kada ide okomito na polje Sila je okomita na vektor brzine I polja.

Pozitivan

naboj

Negativan naboj

Magnetsko polje na vodi kojim tee struja

Kretanje nabijene estice u homogenom magnetskom polju. Magnetska sila na esticu je uvijek prema centru krunice, mijenja samo smjer brzine, ne i njen iznos.

Kutna brzina, period ne ovise o linearnoj brzini niti radiusu orbite. se zove ciklotronska frekvencija.

magnetska boca

Van Allenovi prstenovi su graeni od nabijenih estica ulovljenih magnetskim poljem Zemlje.

Lorentzova sila: sila na naboj koji se kree u elektrinom I magnetskom polju

Ciklotron:

Faradayev zakon indukcije

eksperiment

Elektromotorna sila inducirana u strujnom krugu proporcionalna je vremenskoj promjeni magnetskog toka kroz krug, poznato kao Faradayev zakon indukcije:

magnetski tok

Kroz bilo koju zatvorenu krivulju magnetski tok je uvijek 0, nema magnetskih monopola.

AC generator

DC generator