SAPONIFIKACIJA

-je proces hidrolize masti i ulja pri emu dobivamo sapun. Prilikom tog procesa, masti i ulja se raspadaju pri emu nastaje glicerin, te soli viih masnih kiselina, koje zapravo ine sapun.

Sapuni su najede smjese natrijevih ili kalijevih soli viih masnih kiselina.
U industriji se za proizvodnju sapuna obino koriste sloeniji i kontinuirani procesi, dok se za dobivanje manjih koliina sapuna jo uvijek koriste neke od tradicionalnih metoda, koje se mogu podijeliti na: 1) hladni proces prilikom kojeg se saponifikacija vri na sobnoj temperature, pri kojem glycerin ostaje u sapunu; 2) topli proces prilikom kojeg se saponifikacija vri pri povienoj temperaturi;

Saponifikacija kod hladnog postupka moe trajati i do nekoliko sedmica. Nakon tog perioda, sapun dobiva svoja konana svojstva. Rastvori sapuna u destilovanoj vodi (meka) i vodi iz vodovoda (tvrda) se razlikuju. Rastvorljivi su u destilovanoj vodi, odnosno u mekim vodama, i potpuno disosovani.

Prema hemijskom sastavu i upotrebi razlikuje se vie vrsta sapuna. Natrijev ili tvrdi sapun je natrijeva sol masnih kiselina. Dobiva se kuhanjem masti s natrijevom luinom (NaOH) ili sodom (Na2CO3), te se koristi za pranje u domadinstvu. Kalijev ili meki sapun je kalijeva sol masnih kiselina. Dobiva se kuhanjem masti s kalijevom luinom (KOH) i bez isoljavanja, a koristi se u tekstilnoj industriji za pranje vune.