Plan rada recitatorske sekcije za devetogodinje osnovno obrazovanje sa uputstvom za organizovanje takmienja

Odobren na sjednici Aktiva 30.8.2010.g.

Tijana Lukovi,prof.

Recitatorska sekcija
Jedna rije moe da ima mnogo znaenja, zavisno od cjeline misli u kojoj se nae, a takoe se moe i izgovoriti u nebrojenim nijansama. Koju emo joj boju dati pitanje je naeg umijea da vladamo jednom od najveih umjetnosti umjetnou govora. Recitovanje je oblik govorenja u kome rijei oblae svoje najsveanije ruho. Recitatorska sekcija moe u svom radu u velikoj mjeri da ue u tajne ove umjetnosti i da obezbijedi kreativno ispoljavanje i razvijanje mladih njihove mate, misli, osjeanja, volje i karaktera, i mnogih pozitivnih osobina. asovi recitovanja su prava svetkovina rijei, pa je tako i ansa za stvaralatvo uenika. Oni podstiu uenika na izraajno kazivanje i na intezivnije misli i emocije. U okviru rada sekcije, a pogotovu pripreme za razna takmienja, prvi, izuzetno vaan, korak je izbor recitacije, tj. poetskog teksta. Zajedno sa uenicima treba izabrati stihove koji su biseri nae i svjetske literature. Treba imati u vidu da, ako je, na primjer, pjesma koju smo izabrali pisana ekavicom, takav tekst nije potrebno ijekvizirati, osim ako postoji kvalitetan i autorizovan prepjev te pjesme. A na iri nikako ne smije da utie narjeje, ve ljepota i bogatstvo rijei. Drugi znaajan korak jeste uputiti uenike na odreena pravila dobrog recitovanja: kao uivjeti se u tekst, prirodno toplo i spontano ga kazivati i tako se ponaati, pravilno i jasno izgovarati glasove; obojiti i naglasiti rijei i stihove prema sadraju koji izraavaju; mijenjati jaine i brzine izgovora rijei i reenica u zavisnosti od znaenja; sluati i analizovati snimke dobrog recitovanja, a onda zajedniki prouiti pojedine stihove. asovi recitovanja najee su monotoni, a mogu biti vrlo zabavni. Za ovo je dovoljno podstai uenike da samostalno pripreme recitovanje izabranih stihova, da proue njihov sadraj i odrede nain interpretacije. Samostalno mogu odrediti i iri, odrediti dosjetljive uenike za najavljivae, muziku pratnju uz gitaru ili reprodukcju muzike i urka je gotova. Tu onda dolaze aplauzi, ale i vrlo uzbudljiva atmosfera slobodnog stvaranja i radovanja, dakle, doivljaj za sve prisutne. Uostalom, treba samo povjeriti uenicima da oni reiraju as i bie sigurno interesantno. Pohvale i nagrade raaju elju da se ponovi uspjeh, izazivaju oduevljenje i svijest o sopstvenoj vrijednosti, mada tu svaki iskusan nastavnik zna da treba voditi rauna da se ne dese kontra efekti, kao i u svakoj nastavi. Evo jednog provjerenog modela rada recitatorske sekcije, tj. plana i programa rada koji se, u principu, moe primijeniti u svim razredima devetogodinje osnovne kole, s tim to se izmjene vre samo u izboru recitacija prema uzrastu uenika.Treba jo dodati da nastavnici koji vode dramske sekcije u velikoj mjeri mogu iskoristiti ovaj tip programa, jer je praksa pokazala da se sa uenicima mogu postii odlini rezultati. SEPTEMBAR: 5 sastanaka 1. Formiranje sekcije U recitatorskoj sekciji ne treba da bude vie od desetak uenika. Uenike na prvom sastanku treba upoznati sa zadacima i ciljevima, izvriti izbor rukovodstva, predoiti plan rada za tekuu godinu, plan javnih nastupa, izbor nosilaca nekih aktivnosti i utvrditi naine praenja realizacije programa. 2. inioci izraajnog kazivanja, artikulacija Artikulacija je pravilno izgovaranje glasova. Nastavnik mora objasniti uenicima znaaj pravilnog izgovora glasova i rijei. Uenici esto ''gutaju'' glasove na kraju rijei ili ih ne izgovaraju u potpunosti, pa nastavnik takvu greku mora otklanjati sistematskim vjebama. Vjebe se sastoje u tome da svaki uenik ita ili govori tzv. zasiene tekstove, u kojima se ee pojavljuju pojedini glasovi kod kojih se moe pogrijeiti, kao: , , h, r, l, lj, d. Ti tekstovi mogu biti krae prie, reenice, brojalice, brzalice i sl. Svaki lan sekcije kazuje ove tekstove, a onda se daju korekcije u izgovoru. Potrebno je voditi rauna da djeca ne gutaju zadnje slogove u pjesmi. 3. inioci izraajnog kazivanja, dikcija Pravilno i lijepo izgovorene rijei i reenice zavise od teine umjetnikog teksta, od itaoevih govornih mogunosti i stepena savladanosti itanja. Lijepa dikcija zavisi od: jasnog izgovora rijei i reenica, naina naglaavanja (gramatiko naglaavanje-pravilno akcentovanje rijei, logiko naglaavanje naglaavanje smisla rijei u reenici, psiholoko naglaavanje - emocionalna obojenost, emotivno naglaavanje, emotivni akcenat) i boje rijei, tj. prilagoavanja boje glasa odreenoj situaciji ime se utie na raspoloenja slualaca. Na ovom asu obezbijediti sluanje primjera recitovanja poznatih glumaca. Izvriti analizu dikcije kroz konkretne primjere. 4. Akcenatske vjebe Gramatiko naglaavanje, tj pravilno akcentovanje rijei i reenica je od velikog znaaja, ali se esto zanemaruje, pogotovu u niim razredima kada se radi o ovoj sekciji. Ako je nastavnik izabrao knjievni poetski tekst za kazivanje, nikakav lokalni izgovor rijei nije apsolutno dozvoljen! Zato se ovom problemu mora posvetiti velika panja. Lokalni izgovor rijei, nesporno, moe biti oblikovni segment odreene knjievnikove zamisli, ali, on mora biti kompatibilan sa idejom teksta, stoga i reprodukcija takvog knjievnog materijala zahtijeva boju i ton te kompatibilnosti. Tada treba odstupiti od knjievne jezike norme i interpretaciju paljivo uskladiti sa namjerom i namjenom teksta. Poslije kraeg izlaganja o akcentima u naem knjievnom jeziku i tipinim odstupanjima u lokalnom govoru, koji bi trebalo da bude ilustrovan primjerima i grafikim prikazima, prelazi se na vjebe. lanovi sekcije pojedinano, u paru ili u grupi, biraju odlomak iz teksta, akcentuju ga, a onda ga, nakon pripreme, itaju, dok ih ostali prate, koriguju i procjenjuju. U ovu svrhu se moe koristiti i magnetofon, radi paljivijeg praenja i ilustrovanja.

5. Vjebe intonacije i vjebe inteziteta (jaine) glasa Intonacija je muzika strana govora, glasovno prilagoavanje govornoj situaciji. Intezitet je (jaina glasa) izraavanje i naglaavanje govornih situacija koje moraju biti motivisane i prirodne. U isticanju znaaja intonacije dobro je istai primjer vjebe kada svaki lan sekcije istu predloenu rije izgovori na razliite naine. Na primjer, izgovaraju je tako da izraze bol, njenost, srah, prezir, naredbu i sl. Dok jedan govori, drugi prate i procjenjuju. Kod vjebi inteziteta treba znati da previe jako ili previe tiho kazivanje djeluje neprirodno i zamara sluaoce, pa je neophodno da pri ovome jaina glasa bude najee srednja. Uz to, zavisno od sadraja, teksta, jainu glasa treba varirati, ali ne praviti velike, nagle i este promjene, to moe da djeluje izvjetaeno. Potrebno je sluanje tekstova zvune itanke, praenje, imitiranje, procjenjivanje intonacije i inteziteta. OKTOBAR: 4 sastanka 1.Vjebe tempa, ritma Tempo odreuje duinu trajanja itaoevog tona i brzinu itanja tj. izgovaranja. Tempo izgovaranja rijei diktira govorna situacija. U zavisnosti od situacije, bre i sporije izgovaranje teksta doprinosi ljepoti njegove reprodukcije. Jednolina brzina govorenja, recitovanja, zamara sluaoce, brzo postaje dosadno, te je zavisno od sadraja teksta, treba mijenjati. Ritam je naizmjenino mijenjanje govornih elemenata. Svakoj pjesmi odgovara razliit i tempo i ritam. Na ovom asu takoe treba obezbijediti sluanje primjera recitovanja poznatih glumaca i zajedniki analizovati sluani materijal. 2.Obrada jedne izabrane pjesme Dok uenici mure, nastavnik ita pjesmu. Prvi utisci, analiza slika, osjeanja, misli... Samostalno ili grupno utvrivanje (obiljeavanje) akcenata, tj. onih mjesta koje treba posebno naglasiti u recitovanju, onih koja se istiu ljepotom i snagom. Mjesta koja nijesu akcentovana treba uzdrano, tedljivije kazivati, kako bi se ostavila snaga za akcentovana mjesta i itavoj pjesmi obezbijedile razliite nijanse u boji i intezitetu. Pjesmu nije potrebno uiti napamet, posebno nije preporuljivo uiti je odmah napamet pa onda viti potrebne korekcije u izgovoru, jer e uenik stalno ponavljatii greke. Praksa je pokazala da treba uiti strofu po strofu, ako ne i stih po stih, jer ono to se od poetka naui pravilno trajno je. ak je preporuljivo, poslije predstavljanja pjesme prvi put, ueniku davati strofu vie na svakom sastanku! Time ete izbjei mukotrpnu korekciju ukorijenjenih greaka. 3. Pauze u recitovanju, ponavljanje i refreni Vano je znati da pauze u tekstu mogu biti: gramatike obiljeene znacima interpunkcije, - logike koje oznaavaju kraj recitovanja neke cjeline i psiholoko emocionalne, koje oznaavaju izraavanje raspoloenja. Prema tome, pauza ima viestruku ulogu: produava prethodne i uvodi u naredne misli i osjeanja, dajui im veu teinu, tj. znaaj, jer podstie radoznalost, iekivanje, napetost. Osim toga, pauza oznaava one podtekstove, one suptilne nijanse izraza, koji se samo nasluuju. Uz to, omoguava recitatoru predah i normalno disanje. Nepravilno upotrijebljena pauza moe da umori recitatora i razbije tekst. Zato se u analizi teksta mjestu i duini pauze posveuje najvea panja. Na izabranoj pjesmi se u individualnom radu omoguuje uenicima da samostalno tragaju za rjeenjima pauza, a onda se u frontalnom radu o tome raspravlja. Da bi se izbjegla monotonija podvlaenja rime, ponavljanja i refrena, koja pjesmi inae, pojaavaju znaenja, potrebno ih je obojiti razliitim nijansama u recitovanju. 4.Istraivanje oblika izraavanja pjesme Po zavretku obrade pjesme sa pomenutim iniocima izraajnog recitovanja, treba skrenuti panju na jo neke zadatke, ne manje vane. Treba imati u vidu da se pred sam poetak recitovanja stvara trenutak usredsreenosti. Tek kada se publika smiri, recitator malo zatvorenih oiju u utanju zamilja prvu sliku iz pjesme. Iza toga poinje recitovanje smireno i uzdrano, da bi u postepenoj gradaciji varirale boja i intezitet kazivanja. U trenucima najveeg poniranja, mogu se koristiti i suprotnosti u izrazu: osmijeh kroz suze, grevit mir u prostoru, pribrano zadovoljstvo u gorini i sl. 5.Vjebe vizuelnog kontakta, mimike i gestikulacije Vizuelnim kontaktom recitator provjerava kako ga sluaoci prate i time odrava uvjerljivost govornog izraavanja. Ne treba pogled skameniti na jednog sluaoca i time zanemariti ostale sluaoce kao da su manje vani, ali i u tome treba biti umjeren. Treba, takoe, voditi rauna o diskretnosti gestova i mimike. Oni moraju biti jednostavni, prirodni, i odmjereni, u skladu sa osjeanjima i postupcima koji se tumae, a ne neprimjereni tekstu i vjetaki. Pretjerano i teatralno gestikuliranje najee smeta, skree sluaocu panju sa recitovanja, pa je takvo recitovanje esto neozbiljno, a ponekad i smijeno. NOVEMBAR: 4 sastanka 1. Sluanje snimka radio drame (ili recitala) Uz uvodna objanjenja o sutini radio drame kao vrste i o temi o kojoj e se govoriti, utvruju se i zadaci za sluanje, kao: razvoj radnje, likovi, dijalozi, ideje, izraajnost u kazivanju, akcenti, pauze, muzika i dr. Nakon toga se vodi razgovor o zapaanjima. 2. Upoznavanje govorne umjetnosti iz istorije pozorita i drame O unaprijed najavljenoj temi i prema istraivakim zadacima lanova sekcije, daju se kraa uvodna izlaganja, a onda postavljaju pitanja i vodi rasprava. Veoma je vano da se izlaganja temelje na primjerima odlomaka iz kritikih tekstova i na drugom ilustrativnom materijalu. Na slian nain mogu se obraditi sledee teme: veliki pozorini glumci, najvei komediografi i dramatiari, pozorina tehnika, i td. Na ovom sastanku se vre pripreme za kviz takmienje sa istom temom: dogovara se o koncepciji takmienja, utvruju zadaci za pripremu. 3.Kviz takmienje iz istorije govorne umjetnosti lanovi sekcija po grupama, na osnovu unaprijed utvrenih zadataka, pripremaju pitanja i odgovore iz istorije pozorine umjetnosti kod nas i u svijetu. Naroitu panju posveuju izboru odgovarajuih vizuelnih i zvunih ilustracija za svoja izlaganja.

Na kviz takmienju, u prisustvu publike, gostiju, irija uenika i nekog strunog lica (glumca ili sl.), i uz druge zanimljive sadraje (muzika, recitovanje, i dr.) odvija se takmienje prijavljenih kandidata pojedinca ili grupe. 4.Gledanje pozorinog djela lanovi sekcije imaju zadatak da prate elemente izraajnog kazivanja: artikulaciju, dikciju, intonaciju, pauzu, mimiku, gestikulaciju i drugo (reiju, glumu, dekor, kostime, minku, svijetlo, muziku). 5.Razgovor o gledanom Nakon zajednikog gledanja pozorine predstave vodi se razgovor o utiscima i zapaanjima o predstavi kao cjelini i pojedinim elementima. DECEMBAR: 4 sastanka 1.Izbor i analiza sadraja i podjela zadataka za pripremu programa povodom Nove godine (npr. recital da bi se djeca opustila i privikla za nastupe). 2. Uvjebavanje sadraja iz programa za Novu godinu 3. Uvjebavanje sadraja iz programa za Novu godinu 4. Generalna proba pred nastup za Novu godinu FEBRUAR: 4 sastanka 1.Izbor i analiza i sadraja za nastup sekcije povodom Dana ena 2.Uvjebavanje sadraja za nastup sekcije povodom Dana ena 3.Generalna proba pred nastup povodom Dana ena Probu obaviti u saradnji sa horom i ostalim sekcijama, najbolje jedan dan prije priredbe, kako bi se obezbijedilo vrijeme za neke korekcije. 4. Podjela novih zadataka za takmienje Podjela jedne iste pjesme svim uenicima. Dati im zadatak da samostalno izvre analizu i utvrde ostale momente znaajne za izraajno recitovanje. Dati slobodu samostalne procjene i reije. Iznenadiete se ta sve djeca poslije svega mogu samostalno da urade. Napomenuti da e sledei sastanak biti takmienje. MART: 5 sastanaka 1.Takmienje Sprovesti takmienje izmeu uenika s ciljem podjele novih zadataka predvienih za razne nastupe (recital, pojedinane pjesme). Prema rang listi podijeliti nova zaduenja. Tako najuspjeliji takmiar dobija zadatak da spremi recitaciju za optinsko takmienje; Grupa recitatora e se spremati za kolsko i optinsko takmienje, a druga grupa za Dan dravnosti, Dan kole i druge prigodne proslave. Time su svi nagraeni na svoj nain. 2. Analiza sadraja za nastup povodom Dana kole Podjela uloga, recimo za recital. Akcentovanje znaajnih mjesta i utvrivanje drugih momenata od znaaja za izraajno recitovanje (uvjebavanje posebno intonacije i tempa, pauze, mimike i gestikulacije). 3.Generalna proba pred nastup za Dan kole Uklapanje sa horom i drugim sadrajima. 4.Priprema za takmienje u recitovanju (govorenju) Izbor sadraja, analiza sadraja, podjela uloga i dr. Odrediti uenike koji e obaviti razgovor sa sa dramskom sekcijom o obostranoj saradnji. Podjela zadataka oko organizovanja: pisanje plakata, deurstva, konferansa (tekst konferense sainie lanovi sekcije) i dr. Radi vee zanimljivosti programa pozvati u goste i lanove muzike sekcije, iji nastup takoe treba planirati. 5. Uvjebavanje sadraja planiranih za nastup na takmienju Obnoviti sve elemente dobrog kazivanja. APRIL: 4 sastanka 1.Uvjebavanje sadraja planiranih za nastup na takmienju Skrenuti panju na sugestivnost u recitovanju, za koju je naroito potrebno uivljavanje u tekst i prirodno, iskreno kazivanje. 2.kolsko takmienje u recitovanju (govorenju) Za ovu priliku dobro je pozvati u goste nekog od poznatih glumaca ili reisera iz mjesta. Osim toga, takmienje osveavati povremeno i drugim sadrajima muzika, drama, i dr. 3.Optinsko takmienje u recitovanju (govorenju) Za ovu priliku dobro je pozvati kao podrku i bodrenje sve lanove sekcije. Osim toga, potrebno je kritiki i samokritiki osvrnuti se na izlaganja svih uesnika u takmienju. I tako se ui. 4.Osvrt na postignute ili nepostignute rezultate na taklmienju MAJ: 4 sastanka 1.ajanka ajanka je susret sa lanovima sekcije prijateljske kole povodom Prvog maja. Uz aj, muziku i igru pripremiti nastup recitatora sa sadrajima iz godinjeg programa rada. U goste pozvati i lanove drugih sekcija iz kole (muzike, literarne, dramske). 2. Susret sa istaknutim glumcem priprema U saradnji sa dramskom sekcijom pripremiti posijelo (izbor iz programa, slobodni razgovor o razliitim problemima recitovanja i

glume...). 3.Izvjetaj za kolske novine Prezentovati rad sekcije i postignute rezultate. 4.Gostovanje na nekoj djeijoj emisiji Prezentovati rad sekcije i postignute rezultate. JUN: 1 sastanak 1. Razmatranje izvjetaja o radu sekcije Prijedlog za nagrade i pohvale najboljim recitatorima, istaknutim pojedincima i ostalim uenicima. Gostovanja u emisijama. Napomena: Svi asovi su DVOASOVI!

Rije, dvije i o organizovanju optinskih takmienja

Mnogi organizatori olako shvataju ovaj posao. Treba istai, da bi neko znao kako se organizuju takmienja recitatora, prije svega treba da poznaje samo recitovanje, odnosno lijepo kazivanje tekstova, a time i uslove koji su potrebni da bi recitator bio uspjean. Tu se takoe treba drati nekih pravila od kojih emo pomenuti najbitnije. Prvo, ne treba mijeati uzrasne grupe takmiara. Pored toga to se stvara velika guva, i samo takmienje traje dugo, tako se i recitatori umaraju, gube koncentraciju. Ponekada su sami organizatori krivi to djeca poslije dugog ekanja na red, ele samo da ve jednom zavre sa tim. Ako je mogue, najbolje je organizovati takmienja razliitim danima, a ako ne, onda u razliitim satnicama da ne bi dolo do podudaranja termina za nastup. Drugo, voditelji esto prave katastrofalne greke u cilju oputanja takmiara pred nastup, postavljajui kojekakva pitanja nevezana za recitovanje. Time samo dekoncentriu uesnika, zbunjuju ga, pa se esto desi da ponu recitovanje onako kako nijesu planirali i time pogube konce. Voditelj je duan da prije nastupa uzme podatke o recitatoru, i to: ime prezime, naziv kole iz koje dolazi, naziv recitacije i ime pisca, i, obavezno, ime i prezime mentora uenika (a koje najee izostane). Na samom takmienju voditelj predstavi uenika tim podacima i ustupa mu mjesto kao takmiaru. Za sva ostala pitanja ima vremena dok iri zasijeda. Tree, ne mala greka organizatora je u insistiranju recitovanja uz mikrofon, vjerovatno mislei da e se takmiari tako bolje uti! Veina djece nema iskustvo korienja mikrofona pa se esto stvara mikrofonija. Ni prethodne dvominutne probe pred mikrofonom ne garantuju dobro recitovanje. Pored toga, ni boja glasa, ni ostali elementi ne mogu se dobro istai kao slobodnim glasom. Tako esto neki povien ton u recitovanju izgleda na mikrofonu kao vrisak. Na kraju, dovoljno je da organizator obezbijedi mir u sali, a sale su dovoljno akustine (jer za to i slue), da sluaoci znaju kulturu ponaanja u sali, i mikrofon nije ni potreban. Pored toga, ve smo rekli, recitator ne treba da pone da recituje dok ne osjeti potpunu tiinu i skoncentrie se. Dalje, izbor irija je jako bitna stavka. I tu postoje pravila koja esto zanemarujemo, pa iri sastavljamo u zadnjem minutu. U iriju treba da budu eminentni profesori jezika i knjievnosti, sintaksiari, lingvisti, glumaki prvaci, pedagozi sa iskustvom u radu s djecom, odnosno, one osobe koje najbolje poznaju umjetniko govorenje, recitovanje, kao oblik reproduktivne umjetnosti, koji poznaju jezik, njegovu ljepotu i znaenja, i koji imaju znanja da procijene djeiji talenat i uzrasne i psiholoke mogunosti poniranja u tkivo teksta. Nerijetko se u praksi dogaa da u iriju sjede osobe nekompetentne za procjenu djeije darovitosti i postignua u lijepom kazivanju tekstova, to dezavuie djeiji trud i razvija nekritiki odnos prema ovoj vrsti pedagoko-umjetnikog rada s djecom. Tako smo katkad svjedoci paradoksa da u iriju sjede ljudi koji i sami loe poznaju sopstveni jezik, koji se bave poslovima po vokaciji nesrodnim sa umjetnou, ime se samo takmienje profanie, a time i ugled kole. Na sreu, nije uvijek tako, pa mladi pobjednici u recitovanju svoj dar i trud nastavljaju da nadograuju na pozorinim akademijama, u govornitvu i glumitu, u voditeljstvu, na fakultetima koji se bave temeljnim izuavanjem jezika i knjievnosti. Takmienje u recitovanju stoga ne smije biti paualno, ve ozbiljno procjenjivano, jer ono moe, i esto odreuje put kojim e se najtalentovaniji takmiari baviti. I na kraju, nekima i najvanija sama dodjela nagrada. Poeljno je uruiti nagrade odmah poslije zasijedanja irija, posebno poslije takmienja uzrasnih grupa. I ta uruiti!? Najljepi poklon za lijepu izgovorenu rije je lijepa pisana rije, knjiga, ali ne ona sa kojom organizator ve godinama ne zna ta e! Treba pokloniti stvarno popularnu i vrijednu napisanu rije. No i pored knjige potrebno je priznanje, tj. diploma i to ne jedna, ve dvije. Da, dvije. Jedna na ime uenika, a jedna na ime mentora, koji je, u stvari, i najzaslueniji za uspjeh uenika. Tu diplomu mentor daje koli kao svoj doprinos radu i razvoju njegove kole. Ta diploma se skenira i unosi u kolski ljetopis. Tako se biljei svaki znaajan momenat iz ivota kole, a takoe i odaje priznanje tom nastavniku i njegovim zaslugama. (Na alost, esto se deava da se mentori na takmienjima sami sklanjaju u stranu i prosto postaju nevidljivi i zaboravljeni od svih, osim od njihovih uenika koji ih uvijek trae pogledima da im dre paleve, uliju hrabrost.) A diplome katkad ne dobiju ni djeca, a kamoli mentori ili pak, dobiju neke smijene papire u reklamnoj boji na kome im zahvaljuju na ueu. Ima u nas primjera dobre prakse, i dovoljno ozbiljnosti s kojom se pristupa djeijem trudu i talentu, ali jo nam u tom smislu, nedostaje istote, a istoti i estitosti dunost nam je da nauimo mlade. Organizacija kolskih takmienja ove vrste esto su mjera stvari u naem kolstvu i mjera odgovornosti prema mladima.