I.

UVOD Institut odgovornosti za tetu pojavljuje se u gotovo svim granama prava, a teta kao takva moe biti u obliku imovinske tete i neimovinske tete. Pravna definicija tete bi bila da je ona povreda pravno priznatih interesa ili pak tetnom radnjom prouzroena povreda neijeg subjektivnog prava ili interesa. Dalje iz samog naziva instituta proizlazi da za naneenu tetu netko mora i odgovarati, to znai da postoji subjekt koji je duan tetu nadoknaditi kao i oteeni koji je ovlaten potraivati nadoknadu tete. U kontekstu naela odgovornosti za tetu na europskoj razini, govorimo o dravama kao subjektima koji su poinjenu tetu duni nadoknaditi pojedincima kojima je teta naneena, ta teta mora biti prouzroena pod tono odreenim uvjetima kako bi se ostvarilo pravo zahtjevati nadoknadu. Ovo naelo, kao i mnoga druga iz prava Europske unije proizalo je sudske prakse Europskog suda te e se u daljnoj razradi uglavnom pozivati i objanjavati pojedine sluajeve koji su relevantni za ovo naelo. Takoer je bitno napomenuti naelo izravnog uinka te naelo nadreenosti prava koje zajedno sa naelom odgovornosti za tetu ine vrste temelje za novi europski pravni poredak te podiu djelotvornost ukupnog europskog prava, to dovodi do toga da silne uredbe, direktive i odluke ne ostaju samo mrtvo slovo na papiru ve se uspjeno provode u praksi i implementiraju u nacionalna zakonodavstva. Ovim seminarskim radom e se u pokuati pokazati vanost naela odgovornosti drava lanica za tetu u kontekstu razvoja prava Europske Unije, ali takoer i razvoja cjelokupne pravne znanosti.

II. OSNOVNI POJMOVI VEZANI ZA NAELO ODGOVORNOSTI DRAVA LANICA ZA TETU Nakon uvodnih definicija koje openito govore o teti i tetnom djelovanju, potrebno je i definirati samo naelo u okviru Europskog prava, pojam drave koja je poinila tetu, sudionike u spornim pitanjima i prava odnosno zahtjeve koji iz njega proizlaze. Naelo odgovornosti drava lanica za tetu odreuje da je svaka drava lanica duna fizikim i pravnim osobama nadoknaditi tetu nastalu zbog neizvravanja svojih obaveza iz Ugovora1 Kada teta nastane zbog neprimjenjivanja prava Zajednice, pogrene primjene, neizvravanja obaveza i sl. drava lanica duna je nadoknaditi tetu te za nju nastaje obveza iz izvanugovorne odgovornosti za tetu koja nije tono odreena Ugovorom, nego proizlazi iz sudske prakse. Odgovornost drava lanica za tetu nastalu povredom prava Zajednice utemeljena je na pravu Zajednice, a ne na nacionalnim pravnim porecima drava lanica.2 Dalje je bitno razjasniti to se smatra pod pojmom drava u kontekstu ovog naela. Dakle, Europski sud je usvojio integralni koncept drave, tako da do odgovornosti drave mogu dovesti zakonodavne, izvrne i sudske vlasti u dravi. Jednako tako, odgovornost moe nastati zbog povrede na centralnoj ili decentraliziranoj razini3 to se tie strana u sporu, ovom sluaju oteeni mogu biti pravne ili fizike osobe ili skupine osoba koje na temelju povrede prava Zajednice mogu zahtjevati nadoknadu tete od drava lanica. Drugim rijeima, zahtjev za naknadu tete ovlatena je podnijeti svaka oteena fizika i pravna osoba tj. svaki graanin Unije, trgovako drutvo i druge privatnopravne osobe, pa ak i javnopravne osobe ako su oteene povredom prava Zajednice. Zahtjev za naknadu tete protiv odreene drave mogu s uspjehom podnijeti i dravljani i pravne osobe iz druge drave lanice. Pravo za naknadu tete ostvaruje se pred nacionalnim sudom drave lanice odgovorne za tetu, pri emu je za sva pravna pitanja koja nisu ureena pravom Unije i samo ako nisu ureena pravom Unije, mjerodavno nacionalno supstancijalno pravo (opseg i visina naknade, nain popravljanja tete, zastara zahtjeva za naknadu tete i dr.). to znai da je pravo
1

Josipovi, Tatjana Naela europskog prava u presudama Suda Europske zajednice, Zagreb, Narodne novine, 2005., Str. 74. 2 ibid. str 76. 3 apeta T. I Rodin S., Osnove prava Europske unije, Zagreb, Narodne Novine d.d., 2011., str. 85.

Zajednice vezano za naelo odgovornosti drava lanica za tetu primarno i nadreeno nacionalnim odredbama te su ga nacionalni sudovi duni primjenjivati u postupku radi naknade tete.

III. UVJETI ZA NASTANAK ODGOVORNOSTI ZA TETU Zavravajui sa osnovnim pojmovima, potrebno je i navesti i objasniti tri uvjeta bez kojih kumulativno odgovornost drava lanica za tetu ne moe nastupiti. Prvi uvjet je da svrha europske norme koju je drava povrijedila mora biti stvaranje prava za pojedinca, a iz norme mora biti jasno o kakvom se pravu radi. Ako naime, norma nije imala za cilj dodijeliti neko pravo pojedincu koji tui za naknadu tete, tada mu nije nastala teta povredom te norme. A ako pak , iz norme nije jasno u emu se trebalo sastojati subjektivno pravo pojedinca nije mogue utvrditi u emu se sastoji i kolika je teta.4 Mogu biti povrijeena subjektivna prava steena na temelju odredbi primarnog prava Zajednice koje imaju izravne uinke, ali i subjektivna prava koja proizlaze iz temeljnih ljudskih prava i sloboda priznatih nepisanim pravom Zajednice ija se zatita temelji na ope prihvaenim pravnim naelima. Prvi se uvjet takoer smatra kljunim uvjetom, budui da povezuje pravila o odgovornosti Zajednice za tetu s pravilima Ugovora o Europskoj zajednici o odgovornosti Zajednice za tetu koju uzrokuju njena tijela. Naime, prema odredbama ugovora odgovornost zajednice odreuje se u skladu s naelima zajednikim pravnim sustavima zemalja lanica. A ovaj uvjet oito predstavlja prihvaanje poznate teorije norme koja je naroito zastupljena u njemakom, i dijelom u engleskom civilnom pravu. Drugi uvjet je da povreda koju je poinila drava mora biti dovoljno ozbiljna, to ovisi o mjeri diskrecije koju je drava uivala prilikom donoenja odluke kojom je povrijedila europsko pravo. to je manja diskrecija to je vei izgled da je povreda dovoljno ozbiljna. Kad dravi europsko pravo ne ostavlja nikakvu diskreciju kako da postupi, tada je sama injenica suprotnog postupka dovoljno ozbiljna za nastanak odgovornosti.5 Inzistiranje na ozbiljnosti povrede da bi nastala odgovornost drave ima za svrhu omoguiti regulatornu aktivnost drave. Kada bi drava odgovarala za svaki izbor koji uini bilo bi joj vrlo oteano donositi odluke. Do povrede prava Zajednice moe doi zbog neprimjenjivanja neke odredbe Ugovora koja ima izravne uinke, nepotivanja prvenstva prava Zajednice, proputanja pravovremene i potpune implementacije direktive, neprovoenja obvezujuih odluka tijela Zajednice, uskrate pruanja zatite nekog prava, ogranienja u ostvarivanju prava i sl.

4 5

Ibid,str.88. Loc.cit.

Zadnji uvjet odnosi se na to da mora postojati izravna uzrona veza izmeu povrede i tete nastale pojedincu. Uzrona veza e postojati kad se po opem shvaanju moe uzeti da je nastala teta tipina posljedica povrede prava Zajednice tj. da teta ne bi nastala da nije bilo povrede prava Zajednice. Uzrona veza je koncept, koji je kao jedan od uvjeta za nastanak odgovornosti ureen na razini Zajednice, a ne na nacionalnim pravima. Stoga je Europski sud ovlaten definirati ga, a nacionalni su sudovi ti koji e u svakom konkretnom predmetu, ovisno o utvrenim injenicama, morati ustanoviti postoji li ili ne uzrona veza. Potrebna je izravna veza izmeu povrede i nastale tete da bi se uspostavila odgovornost drave u svim vrstama povreda prava Zajednice.6 Vano je jo napomenuti da se u europskom pravu poeo razvijati i novi jedinstevni koncept prema kome odgovaraju za tetu i institucije EU ili drava s obzirom na to tko je poinio povredu. Osnovni uvjeti tj. prethodno tri navedena osnovna uvjeta o kojima ovisi nastanak odgovornosti drave za tetu definirani su pravom Zajednice i ne ovise o nacionalnom pravu. Time, meutim, institut odgovornosti za tetu, a jo manje nain ostvarenja prava na naknadu sudskim putem, nisu u cijelosti definirani pravom Zajednice. Procesni uvjeti podnoenja tube za naknadu tete i voenja postupka kao i ostala materijalnopravna pitanja koja Sud nije spominjao preputeni su internim pravima drava lanica, u okviru granica koje pravo EU postavlja primjeni nacionalnog prava u sudskom postupku. Granice su odreene naelima ekvivalentnosti i djelotvornosti7

Id., Odgovornost drava za tetu u pravu Europske zajednice, Zagreb, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3-4/2003, str. 11. 7 Ibid. str. 18.

IV. POVIJESNI RAZVOJ NAELA ODGOVORNOSTI DRAVA LANICA ZA TETU Institut odgovornosti drava lanica Europske Unije za tetu zbog povrede subjektivnih pravnih ovlatenja priznatih normama komunitarnog prava nastao je i razvio se iskljuivo kao proizvod prakse ECJ-a. Naime, Ugovori o osnivanju Europske zajednice od prvog Rimskog ugovora, pa sve do takozvanog Amsterdamskog ugovora o osnivanju Europske Unije, iji je sastvani dio i Ugovor o osnivanju Europske zajendice, ne sadri posebne odredbe o ovoj vrsti odgovornosti drava lanica. Sve do Maastrichtskog teksta iz 1993. godine nisu postojali uinkoviti pravni mehanizmi koji bi osigurali da drave lanice potuju obveze preuzete Ugovorom. Sankcije koje su onda bile predviane su se svodile na postupak pregovarnja i usuglaavanja izmeu pojedine drave lanice koja je postupila protivno preuzetim obvezama i Vijea EZ-a, a tek ako taj postupak ne bi dao zadovoljavajue rezultate, predmet bi mogao biti iznesen pred ECJ ( European Court of Justice), ija se odluka sve do 1993. svodila samo na deklaraciju. Maastrichtiskim ugovorom iz 1993. godine situacija se utoliko promjenila to Ugovor sada sadri i odredbe o tome da drava lanica koja propusti izvravati obveze preuzete Ugovorom i uskladiti svoje pravo s odlukom ECJ-a koja joj namee takvu obvezu, moe, nakon provedenog postupka, biti osuena na plaanje novane kazne iju e visinu odredititi ECJ.8 Postojanje u pravu Zajednice naela prema kojem su drave pojedincima dune naknaditi tetu, ako se steknu odreeni uvjeti, Europski je sud potvrdio u predmetu Francovich presuenom 1991. godine. U konkretnom se sluaju radilo o nastanku odgovornosti drave za tetu nastalu zbog neprenoenja smjernice.9 Sud je zauzeo stav da postoji ope naelo temeljeno na Ugovoru, da je drava lanica odgovorna nadoknaditi pojedincima tetu uzrokovanu povredom prava Zajednice u pogledu koje postoji odgovornost drave lanice. On je takav stav temeljio na istom politikom argumentu kojim je opravdao naelo izravnog uinka: kada takvo pravilo ne bi postojalo, uinkovitost prava Unije bila bi onemoguena, a zatita prava pojedinaca oslabljena. Drugim rijeima, to naelo postoji jer je u interesu Zajednice da ono treba postojati.10 Tim sluajem osim to je potvrdio postojanje naela, odredio je uvjete koji su prethodno navedeni, a koji su potrebni za postojanje odgovornosti.
8

Petri, Silvija, Izvanugovorna odgovornost drave za tetu u pravu Europske zajednice, Rijeka, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol 29., br.1(2008), str. 629-630 9 apeta, Tamara, Odgovornost drava za tetu u pravu Europske zajednice, Zagreb, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3-4/2003, str. 11. 10 Hartley, T.C., Temelji prava Europske zajednice, Rijeka, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, 2004., 235236str

Daljne kriterije odgovornosti koje nije razradio u sluaju Francovich, odredio je u sluaju Brasserie du Pecheur. Ukratko, radilo se o tome, da je neka francuska pivovara iz Alzasa morala prilagoditi svoj proizvod za SR Njemaku. Zakljuak koji je proizaao iz presude je da ako neka drava lanica donese propise kojima, prema shvaanju Europskog suda, propise Zajednice tumai na nevaljani nain ( npr. kod implementacije smjernica),odluujue je da li je tumaenje u sebi sadravalo odreenu mjeru plauzabilnosti i da li se temeljilo na dobroj vjeri. Osnovna je svrha, dakle, odgovornosti drave, nadoknaditi pojedincu ono to je izgubio povredom svog prava, a ne kazniti dravu. Sudska praksa je dosad otklanjala odgovornost dravnih slubenika za nepravdu koju nanosi zakonodavac s naelnim argumentom da zakonodavac ( parlament) ne podlijee nikakvoj slubenikoj odgovornosti, jer nije poput slubenika instruiran od strane tree osobe. Tako su srodna naela koja vrijede za odgovornost drave lanice za zakondavne akte protivne pravu Zajednice, prihvaena u sudskoj praksi i za takve upravne akte.11 Danas je naelo odgovornosti za tetu drava lanica ope prihvaeno naelo prava Zajednice i smatra se jednim od fundamentalnih naela prava Zajednice.

V. UTJECAJ SUDSKE PRAKSE I SLUAJEVI

11

Herdegen, Matthias, Europsko pravo, Rijeka, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, 2003., 159-160str.

Kako bi prethodno obrazloeno i izneseno imalo puno vie smisla i bilo jasnije, u zadnjem e se dijelu navesti najvanije odluke suda koja su ve bile spominjane te e se detaljnije opisati tijek postupka, razlozi presuda i vanost kod naela odgovornosti drava lanica za tetu. Prvi sluaj i najbitniji je sluaj Francovich. Konkretno, radilo se o isplati plaa zaposlenicima iji je poslodavac pao pod steaj. To se trebalo postii ustanovljavanjemosiguravajuih institucija koje bi financirali poslodavci, ali koje bi morale biti nezavisne od njih, i koje njihovi vjerovnici ne bi mogli tuiti. Ta direktiva trebala je biti implementirana do 23. listopada 1983. to se i nakon uspjene tube od strane Komisije, naalost nije dogodilo. Stoga su, skupina zaposlenika, koji od svojih poslodavaca nisu mogli dobiti zaostatke plaa, tuili talijansku vladu zahtjevajui bilo iznos koji im je trebao biti isplaen prema direktivi ili naknadu tete zbog neimplementiranja.12 Gospodin Francovich, gospoa Bonifaci i jo 33 zaposlenika obratili su se odvojenim tubama nadlenim nacionalnim sudovima (Pretura di Vicenza i Pretura di Bassano del Grappa). Europski sud, kojem su oba nacionalna suda podnijela zahtjeve za tumaenje u prethodnom postupku za tumaenje prava EZ, spojio je ta dva predmeta. Sud je prvo zakljuio kako se temeljem relevantne smjernice ne moe zakljuiti tko je obvezan isplatiti zaposlenima garantiranu svotu. To je znailo da prvopostavljeni zahtjev pred nacionalnim sudovima da drava isplati garantiranu naknadu tuiteljima - nije mogao biti usvojen. Rjenikom prava Zajednice, relevantna odredba smjernice nije imala izravni uinak. Stoga se tuitelji nisu pred nacionalnim sudovima mogli izravno na nju pozivati kako bi ostvarili pravo na isplatu garantirane svote. Kako je alternativni tubeni zahtjev bio naknada tete, drugi se dio prethodnog pitanja dvaju nacionalnih sudova ticao postojanja odgovornosti drave za tetu i uvjeta nastanka takve odgovornosti. To je Europskom sudu omoguilo da, zakljui da je naelo prema kojem je drava odgovorna za tetu uzrokovanu pojedincima povredom prava Zajednice sadrano u sustavu prava EZ, kakav je uspostavljen Ugovorom o EZ.13 Predmet Francovich bio je, dakle, prilika za Sud da pone objanjavati naelo odgovornosti drava za tetu.14 Kao to je ve prije spominjano, naelo odgovornosti drava lanica za tetu izniklo je iz sudske prakse, to dovodi do toga, da za daljni razvoj tog naela bilo potrebno o odreeno opravdanje. Tako je Sud kao osnovnu motivaciju za daljnji razvoj naela naveo osiguranje djelotvornosti prava Zajednice. Dalje je izdvojen dio presude Suda
12 13

Hartley, T.C., op.cit., 235str Spojeni predmeti 6 i 9/90 Francovich and Bonifaci, (1991) ECR I-535 , paragraf 35 presude. 14 apeta, Tamara, Odgovornost drava za tetu u pravu Europske zajednice, Zagreb, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3-4/2003, str. 5

koji govori upravo o prije navedenom i to da bi puna djelotvornost pravila Zajednice bila umanjena i zatita prava koja ona stvaraju bila bi oslabljena ako pojedinci ne bi mogli ostvariti naknadu kada su njihova prava povrijeena povredom prava Zajednice za koje je odgovorna drava lanica.15 Drugi sluaj takoer od iznimne vanosti za daljnji razvoj naela odgovornosti drava lanica za tetu je Brasserie du Pecheur. Kako to je ve reeno, neka pivovara iz Alzasa morala je prilagoditi svoj proizvod za izvoz u SR Njemaku. Njihovo pivo od kraja 1981. godine vie nije odgovaralo uvjetima istoe piva uvedenima njemakim Zakonom o porezu na pivo ( naelo ogranienje doputene izlazne tvari hmelja, koritenje odreene vrste jemenog slada, kvasac i voda), pa se nije moglo prodavati na njemakom tritu. Sud je ve prije odluio, da je njemaki propis o istoi piva, odnosno propis o zabrani uvoza piva iz drugih drava lanica, iako je pivo proizvedeno na uobiajeni nain i nosi naziv pivo, te propis o zabrani uvoza piva s aditivima u suprotnosti sa slobodom prometa robe. Nakon to je francuska pivovara tuila SR Njemaku za naknadu tet zbog zakonodavne nepravde, a tu se pravnu osnovu u njemakoj sudskoj praksi oduvijek naelno otklanjalo. Europski sud je smatrao da je Njemaka svojim Zakonom o porezu na pivo povrijedila pravo Zajednice, tonije odredbu l. 28. UEZ, koja pojedincima pribavlja odreena prava o ijoj primjeni vode brigu nacionalni sudovi. Da se radi o ozbiljnoj povredi prava Zajednice od strane njemakog zakonodavca, smatrao je Europski sud, proizlazi iz toga to je donesena presuda o istoi piva, jer nije bila spojiva s ranijom sudskom praksnom Europskog suda.16 Iz saetka presude proizlazi da primjena naela da su drave lanice dune nadoknaditi gubitak i tetu nanesenu pojedincima povredama prava Zajednice za koje se drave mogu smatrati odgovornima, ne moe se odbaciti u sluajevima kada se povrede tiu izravno primjenjive odredbe prava Zajednice. Pravo pojedinaca da se pred nacionalnim sudovima oslone na odredbe koje imaju izravni uinak, samo je minimalno jamstvo te samo po sebi nije dovoljno kako bi osiguralo potpunu i cjelokupnu implementaciju prava Zajednice. To pravo, ija je svrha osigurati da odredbe prava Zajednice imaju prednost nad nacionalnim odredbama, ne moe, u svakom pojedinom sluaju, za pojedince osigurati korist koja proizlazi iz prava koja im dodijeljuje pravo Zajednice te, posebice,
15 16

Spojeni predmeti 6 i 9/90 Francovich and Bonifaci, (1991) ECR I-5357, paragrafi 33 i 34 presude Herdegen, Matthias, op.cit., 159.str

10

osigurati izbjegavanje trpljenja tete nastale kao rezultat povrede prava Zajednice koja se moe pripisati dravi lanici.17 Naredni relevanti sluaj koji e se navesti je sluaj Factortame. U predmetu Factortame, grupa poduzea tj. vlasnici ribarskih brodova trae naknadu tete koju su pretrpjeli zbog nemogunosti registracije u britanski registar brodova. Navedeno im je bilo onemogueno britanskim zakonom koji je, meutim, bio suprotan lanku 52 Ugovora o EZ (danas l. 43), to je potvreno u prethodnom postupku pred Europskim sudom. Ovaj sluaj je slian prethodnom sluaju Brasserie, te utvruje prethodno navedene injice vezane za kljuno naelo. Temeljno pitanje je takoer bilo da li odgovara drava za tetu koja nastane zbog propusta njezinih legislativnih tijela, kao i na pitanje da li odreuju uvjeti pod kojima drava odgovara po nacionalnom pravu, njenu odgovornost i u sluaju povrede normi komunitarnog prava18 Posljednji u nizu je predmet Brinkmann. Taj je predmet vaan i zato to je nakon njega postalo jasno da e odgovornost drave u konkretnom sluaju, pa ak i kada se radi o neprenoenju smjernice, biti mnogo tee uspostaviti nego to se to nakon ranijih presuda inilo. U tom se predmetu radilo o sljedeem: trgovako drutvo Brinkmann izvezlo je iz Njemake u Dansku duhan marke Westpoint koji su danske vlasti za potrebe oporezivanja klasificirale kao cigarete, dok je Brinkmann smatrao da su ga trebale klasificirati kao duhan za puenje u kojem bi sluaju podlijegao manjem porezu. Klasifikacija se temeljila na jednoj smjernici Vijea koju danske vlasti nisu prenijele u nacionalno pravo. Europski je sud potvrdio kako propust da se poduzmu mjere da bi se postigao rezultat predvien smjernicom sam po sebi predstavlja ozbiljnu povredu prava Zajednice, ali je smatrao da se zakonodavca u Danskoj u ovom sluaju ne moe drati odgovornim, jer ne postoji izravna uzrona veza izmeu njegova propusta i tete koju je pretrpio Brinkmann. Naime, danske su izvrne vlasti klasificirajui proizvod u pitanju izravno primijenile navedenu smjernicu, te je njihova pogrena klasifikacija bila neposredni uzrok tete nastale Brinkmannu. Razmatrajui jesu li izvrne vlasti poinile dovoljno ozbiljnu povredu prava Zajednice, Sud je zakljuio da nisu, jer su odredbe smjernice bile dovoljno neodreene da opravdaju njihovu pogreku. Usprkos
17

Spojeni predmeti C-46/93 i C-48/93 Brasserie du Pcheur SA protiv Federativne Republike Njemake i Kraljica protiv Dravnog tajnika za Promet, ex parte: Factortame Ltd i drugi, paragraf 10 18 Petri, Silvija, Izvanugovorna odgovornost drave za tetu u pravu Europske zajednice, Rijeka, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol 29., br.1(2008), str. 648-649str

11

tome, dakle, to je zakonodavac, zbog toga to nije uope imao diskreciju, poinio dovoljno ozbiljnu povredu prava Zajednice, drava nije bila odgovorna za tetu, jer su se u lanac uzronosti umijeale izvrne vlasti izravno primjenjujui normu Zajednice, a njihova se pogreka mogla opravdati zbog nedovoljno jasnog teksta smjernice. Presuda Suda u predmetu Brinkmann time je zapravo uvela iznimku od dobro utvrenog pravila po kojem propust u prenoenju smjernice (...) per se predstavlja ozbiljnu povredu prava Zajednice Odnosno, oslanjajui se na uzronu vezu, Sud je ublaio odgovornost drave, bez potrebe da promijeni stajalite da je propust u provoenju smjernice sam po sebi dovoljno ozbiljna povreda prava.19

VI. ZAKLJUAK
19

apeta, Tamara, Odgovornost drava za tetu u pravu Europske zajednice, Zagreb, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3-4/2003, 16. str

12

Navodei osnovne definicije vezane za naelo, uvjete, osnovne znaajke razvoja i na kraju sluajeve bitne za razvoj naela, smatram da je uspjeno pokazana sutina ovog naela i vano mjesto koje on zauzima u europskom poretku Uzimajui u obzir da je naelo odgovornosti drava lanica za tetu izniklo iz same sudske prakse, vrlo je znakovita zatitna funkcija Europskog suda, u jednakoj mjeri kao i nacionalnih sudova koji u tom pogledu djeluju takoer kao europski sudovi i uspjeno koordiniranje nacionalnog prava sa jedinstvenim europskim poretkom. Meni osobno je impresivan sustav u kojem se ti sudovi nadopunjuju, ali i istovremeno nadziru pa tako u sluaju da nacionalni sudovi ne implementiraju dovoljno dobro ili uope odreene direktive Europske Unije, postoji mehanizam tj. naelo odgovornosti drava lanica za tetu da to sprijei. Naelno i zakljuno, odgovornost bilo kojeg tijela Europske unije kao i bilo koje drave lanice je neizostavna, to samo opet potvruje vanost ovog instituta koji svoje mjesto nalazi i u samom konceptu pravne drave i vladavine prava koje je takoer i jedno od osnovnih ideja Europske Unije.

VII.

LITERATURA 13

apeta, Tamara, Odgovornost drava za tetu u pravu Europske zajednice, Zagreb, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3-4/2003

apeta T. I Rodin S., Osnove prava Europske unije, Zagreb, Narodne Novine d.d., 2011

Hartley, T.C., Temelji prava Europske zajednice, Rijeka, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, 2004

Herdegen, Matthias, Europsko pravo, Rijeka, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, 2003

Josipovi, Tatjana Naela europskog prava u presudama Suda Europske zajednice, Zagreb, Narodne novine, 2005

Petri, Silvija, Izvanugovorna odgovornost drave za tetu u pravu Europske zajednice, Rijeka, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol 29., br.1(2008)

14