Ivan Pernar

Kako je nastao novac

Sva prava pridrana. Doputeno je reproducirati ili distribuirati svaki dio ove
knjige u bilo kojem obliku ili pohraniti u bazu podataka, uz navoenje izvora i
imena autora.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u
Zagrebu pod brojem 809893
ISBN 978-953-57234-0-0

Ivan Pernar

Kako je nastao novac

pria koju svatko moe i treba razumjeti

PREDGOVOR
Knjiga koja je pred Vama, napisana je iskljuivo iz jednog razloga. Njen
cilj je da na to jednostavniji i prosjenom itatelju razumljiv nain, objasni
sve aspekte, zamke i problematiku regulacije novca i financijskog sustava u
RH. Upravo zbog svoje jednostavnosti, jasnog stila i izraza, ova knjiga, pisana u formi dijaloga izmeu mnogih aktera koji se u njoj nalaze, predstavlja
izvrstan prirunik za sve one kojima nije jasno zbog ega se naa zemlja nalazi u tako dubokoj krizi, zato se jedni sve vie bogate, a oni drugi osiromauju te zato je dugorona perspektiva izrazito nepovoljna.
Meutim, najvea snaga ove knjige je to to autor na vrlo logian nain,
koristei se primjerima iz prakse, ali i matematikim dokazima raskrinkava
dobro osmiljeni piramidalni sustav prijevare graana kroz financijski sustav baziran iskljuivo na kreditu. Osim ukazivanja na problem, ova knjiga nudi i neto jo vanije - pogled na rjeenje problema do kojeg se dolo
zakljuivanjem utemeljenim na logikim i ekonomskim zakonitostima ali i
empirijskom iskustvu mnogih drava sline sudbine koje su uspjele izai iz
ralja ekonomske propasti.
Knjiga predstavlja prekretnicu u nainu razmiljanja njenog itatelja,
oslobaa ga od okova neizvjesnosti u pogledu budunosti i daje jasnu perspektivu. Izbor pred nama je zapravo jednostavan sloboda ili ropstvo, a
svatko mora izabrati za sebe kojim putem e krenuti.
Duan Cvetanovi

1. poglavlje

ekada davno bio je jedan otok na Mediteranu. Njegovi stanovnici bili su

sretni ljudi - bavili su se uzgojem vinove loze, maslina, ovaca i raznog povra. Neki
su uzgajali itarice, a neki su lovili ribu. Svatko od njih imao je vlastitu kuu. Poznavali su jedni druge, oni koji su bili najuspjeniji bili su potovani od strane zajednice. Mjetani su pomagali jedni drugima.
Vladalo je zajednitvo, ali ne sluajno. Od svojih predaka nauili su da e ivot
svima biti laki ako e jedni drugima izlaziti u susret. U biti, iako zajednicu ine
pojedinci, ona ipak funkcionira kao cjelina budui da svi na neki nain zavise jedni
o drugima. Nitko ne zna sve, svatko ima svoj zanat ili vjetinu koju odlino poznaje.
Kad tad netko zatreba uslugu ili znanje koje sam ne posjeduje.
Plodove svoga rada i truda seljani su razmjenjivali. Vinogradar je davao vino za
ovetinu, ribar je davao ribu za mljevene itarice (brano). Uostalom riba ide puno
bolje uz komad kruha. Zajednica je rasla, djeca su se enila i udavala, a blago se
umnaalo.
Od samo jednog zrna penice moe izrasti stabljika sa preko 100 zrna. Ovce bi
svake godine davale janjad, kue su se irile i poveavale. Ukupna koliina korisnog kapitala je rasla, a zajednica je bila sve bogatija. S druge strane, mrtav kapital
predstavljao je imovinu koja nije iskoritena. Padina po kojoj raste korov nema nikakvu vrijednost, ali ako se korov raskri i posade masline onda ta padina postaje
korisna.
Meutim kako je vrijeme prolazilo bilo je sve vie problema sa razmjenom. Ribaru nisu trebale tikvice, tesar nije trebao masline jer je u svome vrtu ve imao par
maslina, htio je samo kaplju dobrog vina. Da bi doli do proizvoda koji im je trebao
morali su se vie puta trampati i tako bi gubili vrijeme koje bi inae mogli provesti
u radu ili zajedno sa svojim obiteljima.
Uskoro se na njihovom otoku pojavila grupa otmjenih ljudi. Glavni meu njima
okupio je seljane i lokalnog starjeinu, potom im je rekao: Vidite kako bespotrebno
gubite vrijeme na beskonane razmjene, umjesto da odmah doete do onoga to
vam treba. Mislim da bi vam novac mogao olakati ivot. Ljudi su ga u udu pogledali i pitali to je novac? Novac je sredstvo razmjene, roba sa kojom se moe kupiti
7

svaka druga roba. S vaom robom ne moete kupiti to god elite, jer vlasnik robe
koju elite ne treba nuno robu koju vi elite prodati - odgovorio im je.
Ovaj ovjek dobro govori!, dobacio je jedan od seljana. Juer sam u procesu
trampe izgubio petinu vrijednosti od svoje robe, dobacio je drugi. Novac bi nam
uistinu olakao ivot, to traite za njega i kako bi on izgledao?, upitao je potom
starjeina. Novac bi bio u obliku papira i na njemu bi bio va ig, ali bi mi imali
vlast nad njegovom izradom, odgovorio je bankar.
A kako bi moji sumjetani doli do njega?, upitao je starjeina. Jednostavno
- odgovori bankar: Budui da je uloga novca razmjena robe, dobili bi novanu protuvrijednost za svoju robu. Tako bi ubudue mogli izravno mijenjati robu koju ele
prodati za robu koja im treba.
Zvui prejednostavno odgovorio je starjeina.
Postoji jedna mala napomena, rekao je bankar. Za svakih 100 novanih jedinica koje emo vam dati, nakon jedne godine morati ete nam vratiti 105.
Uskoro je nastao amor meu okupljenim ljudima. Ovaj ovjek je lud! Uloga
novca je razmjena robe, a ne stvaranje duga, rekao je jedan od seljana. Drugi je dobacio: To je samo papir u slubi razmjene, njegovo pokrie je u naoj robi, ti papiri
su sami po sebi bezvrijedni.
Jedan bogati mjetanin koji je upravo gradio kuu za svog drugog sina upitao
ih je: Kako moete traiti da vam vratimo vie nego ste nam posudili, to je nemogue! Ako cijela zajednica dobije 10.000 toga to vi zovete novcem. Kako emo vam
vratiti 10.500? Ovih 500 nije nikada niti dolo do nas! I ne samo to, s novcem koji bi
vam vratili mogli bi ste kupiti svu nau robu, a sami niste nita proizveli. Uz pomo
bezvrjednog papira mogli bi preuzeti sve to mi mukotrpno stvaramo. elite se bez
rada obogatiti na naoj muci!.
Starjeina se zacrvenio i rekao pred svima: Ova vaa ponuda ba i nije tako
dobra kako se inila!
Nastalo je komeanje i meu bankarima, glavni meu njima, pokuao je smiriti
tenziju rijeima: Dajte nam koju minutu da se meusobno dogovorimo, sigurno
emo pronai rjeenje koje bi bilo u obostranom interesu.
Odveo je svoje kolege na stranu i rekao im: Nije tako lako kako smo mislili, ovi
ljudi nisu budale, oni ele sredstvo razmjene, a ne dug. Onaj najbogatiji meu njima
najvie je problematian, razumije na koji nain se kapital kree i razmjenjuje ruke, kao
i nau nevjerojatnu prednost u njegovom stjecanju ukoliko bi se na model prihvatio.
Mislim da moramo pronai kompromis, uostalom bilo je naivno od nas za oekivati da
e ljudi prihvatiti ideju novca kao duga. Oni znaju da bi primarna uloga novca trebala
biti razmjena dobara i usluga, a ne stvaranje duga. Moramo razmiljati dugorono!
Kako to mislite?, upitao ga je mlai kolega. Vrlo jednostavno, odgovorio je.
Vi i ja znamo da e njihova zajednica sa vremenom stvarati nove vrijednosti koje e
trebati dobiti pokrie u novcu kako bi mogle biti razmijenjene. U poetku emo im
8

dati nepovratni novac koji e imati pokrie u njihovoj robi tzv. nekreditni novac
i oni e misliti da je uloga novca razmjena dobara i usluga. Meutim, jednom kada
nam daju vlast nad novcem vie ga neemo davati nekreditno ili uz malu proviziju
koja bi pokrivala troak njegove izrade, ve iskljuivo u obliku duga (kredita).
Uskoro e kamata koju emo obraunavati na novo-izdani novac nadmaiti
iznos poetnog novca. Npr. u poetku e u opticaju biti 10.000 novanih jedinica,
a dug mjetana prema nama 0. Meutim, kako e vrijeme prolaziti taj omjer e se
mijenjati, za par godina oni e nama biti duni vie novca nego ga uope postoji, a
mi emo uz pomo bezvrijednog papira preuzeti svu njihovu imovinu. Naravno,
oni nam ju nee dragovoljno dati u ruke, ali jednom kada dug viestruko premai
ukupnu koliinu novca, nee imati izbora.
Ti si genije! dobacio mu je drugi kolega - samo moramo biti strpljivi i pitanje
je trenutka kada emo imati svu njihovu imovinu. Tada emo imati i njihove ene,
bit emo gazde i svi e nam se klanjati.
Nadam se da nee shvatiti kako ih elimo prevesti edne preko vode, zato na
plan treba polagano provoditi. Kada bi im odmah ponudili veliki dug u zamjenu za
njihovu imovinu, rekli bi nam da smo ludi i da takvo to nee nikada prihvatiti. Uostalom tko bi prihvatio da bude nekome duan i da zauzvrat ostane bez imovine?
Odjedanput je zazvonila budilica i Gerhard Hornbacher lan uprave Nolksbanke se probudio, razmiljao je o snu kojeg je upravo sanjao. Njegov kolega Christian
Monti iz ZBZ banke jo uvijek je vrsto spavao na kauu do njega. Prole veeri bili
su na pijanki, alkohol je tekao u potocima, a usput su potroili i dvije kurve. Sada se
i on probudio, te u bradu promrmljao njihove ene su jeftine, a mi imamo mnogo
novaca. Gerhard je na to dodao: Jesi primijetio da kurve trae puno manje od onih
koje se navodno ne prodaju za novac. Vidim da si sklon filozofiji, odvratio mu je
Christian bolje razmiljaj o dananjem sastanku sa premijerom.
Za dva sata stigao je slubeni voza i odvezao ih u banske dvore. Tamo ih je ekao premijer, papiri su bili spremni, sjeli su za stol i Gerhard je zapoeo svoj govor:
Vidimo da niste u stanju vratiti prethodni kredit...
Christian ga je prekinuo: Zapravo ni jedan drugi prije njega, samo prebijate
stare kredite uzimanjem novih.
Gerhard je potom nastavio: Ako elite novi kredit, morate nam dati autoceste u
koncesiju i prodati 25% udjela u HEP-u. Takoer, primijetili smo da je javna uprava
nedovoljno efikasna, trebali bi dati 20.000 otkaza i smanjiti plae ostalima. Poveajte
PDV, vie nema odgaanja, bili smo strpljivi do izbora.
Premijer je odgovorio: to ako doe do nemira, narod bi se mogao pobuniti,
ovo bi mogla biti kap koja je prelila au...
Gerhard je uzvratio: Ne brinite oko toga, mediji su pod naom kontrolom, prikazati emo vau odluku kao hrabar in i nunost. Rei emo narodu da zaduujete
dravu i rasprodajete njenu imovinu kako bi njima bilo dobro zaduivati se mora.
9

Premijer je nervozno odgovorio Vi hoete rei da moram ljudima rei da zaduujem dravu i rasprodajem njenu imovinu kako bi im rezao plae i dizao poreze,
samo lud ovjek bi pristao na to.
Gerhard se uznemirio Ne bi rekao, mnogi su u to ve povjerovali, uostalom
recite im da se i u EU provodi ista politika, te da ako ele ui u EU vlada mora provoditi takvu politiku.
Premijer se opustio... Dobro, nadam se da nee biti nemira, jer e nakon ovih
reformi ljudi imati jo manje posla i novaca, ionako ve sada ne mogu vraati kredite.
Christian: Ne pokuavajte napraviti neku glupost jer znate da vas moemo zamijeniti sa istom lakoom sa kojom smo vas i postavili na mjesto premijera.
Premijer: Svjestan sam toga.
Bankari su pozdravili premijera i potom otili u jedan privatni klub. Na putu do
tamo, Christian je pitao: Gerharde, zar nije suludo da drava od nas posuuje kune
kada ima vlast nad stvaranjem novca i mogla bi kune uzimati izravno od HNB-a.
Takoer, kroz proraunski deficit mogla bi putati novi novac u opticaj kako bi njime
pokrila novo-stvorene vrijednosti.
Gerhard je odgovorio: Ne budi naivan, zar ne zna da je 1992. Maastrichtskim
ugovorom zabranjeno izravno financiranje dravnog prorauna od strane centralne
banke.
Izmjenom zakona o HNB-u iz 1994. statut HNB-a je usuglaen sa statutom Europskih sredinjih banaka i tim aktom je dravi zabranjeno da se financira izravno
od sredinje banke. Drava vie nema vlast nad novcem, ona je sada privatizirana i
u naim je rukama.
E da, zaboravio sam ti rei, prole veeri imao sam jedan udan san i zamisli
koja sluajnost! 1994. kada je uvedena kuna, prvi novac u opticaju nije bio dug. Drava je procijenila koliko vrijedi sav korisni kapital i rekla narodnoj banci da izda
novani ekvivalent tog kapitala 50 milijardi kuna. Kao to pogaa - tada je novca
(depozita) bilo vie od kredita. Ali uskoro se taj odnos promjenio, kamata je pojela
poetni iznos i sada imamo cijelu zemlju porobljenu dugom. Uskoro emo postati
kao bogovi, svi e nam se klanjati. Ve smo preuzeli veinu banaka i ostalog profitnog kapitala Plivu, HT i INA-u. Sada nam preostaje da preuzmemo prirodne
resurse, vode, ume i autoceste.
Male ljude bacili smo na koljena, njihova imovina prelazi u nae ruke, a oni i
dalje ne shvaaju da je sustav zamiljen tako da ih pretvori u robove neotplativog
duga i razvlasti od imovine, rekao je Gerhard, nasmijao se - te dodao:
Nemoj mi vie dosaivati sa takvim pitanjima, pripremi se za koktel party. Bit e
djevojaka kao u prii, zna da bi sve prodale duu vragu kako bi bile s bankarom.
Ne mora mi dvaput rei. Uostalom, bolje je to manje razgovarati o ovim stvarima. odvratio je Christian.
10

Uskoro su doli na odredite. Bio je to privatan bar, mjesto skriveno od radoznalih oiju. Unutra su se pila skupa vina i estoka pia. Luksuzno ureen doimao se
pomalo nestvarno, kao i njegovi gosti.
Na ulici su se mogli sresti razliiti ljudi, ali unutra su bila samo otmjena gospoda, te naminkane i dotjerane djevojke.
im su uli, uputili su se prema za njih ve rezerviranom mjestu i tamo zauzeli
svoju poziciju. Pogledom su odmjerili goste i Christian je zapazio jednu prekrasnu
brinetu. Nije loa rekao je, Mislim da treba napraviti prvi korak, dobacio je Gerhard. Prije nego je dovrio reenicu Christian je ve krenuo prema njoj:
to e popiti mlada dama?, upitao je. Djevojka se zacrvenila i rekla: ekam
prijateljicu, ali ako ve inzistirate, moe jednu Whisky colu? Dok su razgovarali
pojavila se i njena prijateljica Bok, ja sam Maja, rekla je i pruila ruku. Ja sam
Christian, imate li to protiv da nam se pridruite za stolom?, djevojke nije trebalo
dva put nagovarati.
Brzo su se zapriali i vrijeme je prolazilo. Pia su se toila, a konice su poputale. Kako se veer oduila Maja je prva odluila probiti led. Vidim da si imao naporan dan, eli li da te opustim?, pitala je Gerharda. To bi mi dobro dolo, mislim
da je vrijeme da krenemo, promrmljao je, uzeo Maju pod ruku, podmirio raun i
zaputio se prema izlazu.

11

2. poglavlje

isto to vrijeme u maloj opini Tovarnik u domu obitelji Pavi odvijala se

prava drama, struja im je bila iskljuena ve 2 mjeseca i par svijea je bio sve to je
davalo svjetlo u inae tamnoj noi.
Zato si uzeo kredit, ena je vikala na mua Kako sam drugaije mogao
posijati penicu? on ju je upitao. Trebao si tedjeti, vikala je ena. Ali kako u
tedjeti kad nemam od ega, da bi imao to za staviti u dep prvo moram uzeti
kredit, branio se mu.
Osim toga, zna i sama da je uvjet za dobivanje poticaja od drave bio ulazak u
porezni sustav. Da bi dobio poticaje na kraju etve, morao sam cijelu godinu plaati
doprinose. Od kuda sam to mogao kada novac od prodaje penice dolazi tek krajem
godine. Zaboravila si trokove mehanizacije, goriva, repromaterijala, mjesene reije
i sve ostale rashode koje imamo. A i cijena penice je nikakva. Sa onim to dobijemo
neemo moi vratiti ni glavnicu kredita, a kamo li kamate.
Nije me briga za tvoje isprike, kako drugi mogu, a ti ne moe? upitala ga je.
Ne mogu ni drugi, a i oni koji sada mogu, nee jo dugo izdrati. itao sam
juer u novinama da je svaki etvrti kredit kojeg je poljoprivrednicima davao HBOR
(Hrvatska banka za obnovu i razvoj) neotplativ i da su im zato blokirani rauni.
Banke e uskoro krenuti u ovrhu nad njihovom imovinom, ljudi e ostati bez iega!
Neke ovrhe ve su u tijeku, da stvar bude gora, oni su uzeli kredite po povlatenoj
kamati, pa ga svejedno ne mogu vraati, a kako emo tek mi kada smo ga uzeli po
trinim uvjetima - sa drhtajem u glasu je odgovorio.
ena je zaplakala, znala je to to znai za njihovu obitelj. Od sada na dalje nad
njihovom kuom i zemljom visjeti e ma duga koji e sa vremenom samo rasti, kamata e se obraunavati na kamatu i pitanje je trenutka kada e ovritelji pokucati
na vrata, a oni morati napustiti svoj dom. Zadnji put to su morali uiniti 1991, ve su
jednom prolazili kroz pakao. Tko tada nije uspio pobjei bio je likvidiran, 58 njihovih sumjetana nakon rata je pronaeno u masovnoj grobnici.
Kada su se vraali vjerovali su da ih nitko vie nee istjerati iz vlastite kue Zar
e se povijest ponoviti?!, tiho je zajecao. ena ga je zagrlila, dok su djeca spavala na
drugom kraju kue nesvjesna toga to se dogaa, uskoro su i oni utonuli u san.
12

Nazad u Zagrebu, bila je potpuno drugaija atmosfera, Gerhard je jutro doekao

u izglancanim cipelama i odijelu, te pourio na posao. Njegov ured bio je u Trnju
starom Zagrebakom kvartu. Dok je ispijao jutarnju kavu, tajnica je pokucala na
vrata. Trai vas direktorica iz sektora za obrtnike i male poduzetnike, Pustite ju
unutra, kratko je odbrusio.
Tako se u njegovom uredu pojavila Boena Kolari, skladna ena u ranim etrdesetima. Recite kolegice to vas mui?, nezainteresirano je upitao.
Imamo puno problema sa naplatom kredita, pogotovo poljoprivrednicima, odgovorila je. Jesmo li zatitili nae plasmane? brzo je replicirao. Jesmo, sva njihova
imovina je pod hipotekom, osim toga, kao to ste nam i ranije napomenuli svima smo
davali kredite sa promjenjivom kamatnom stopom. Kako jedni nisu u stanju vraati
kredite, tako drugima poveavamo kamate i djelomino pokrivamo gubitak.
Zato se onda uznemiravate?, upitao je. Pa zapravo, razmiljala sam o tim
ljudima, zasigurno im nije lako, odgovorila je. To nije va nego njihov problem,
neka budu produktivniji, neka vie rade i manje troe pa e moi vraati kredite,
odbrusio je.
Boena se povukla, pozdravila s kolegom i vratila u svoj ured. Dan je polagano
prolazio, Gerhard je analizirao brojeve, odnos aktive i pasive banke, tekuu likvidnost i druge parametre. Nije se puno uznemiravao. On i njegove kolege bankari
drali su vladu u aci, znali su da vlada ovisi o njihovom novcu. Paradoksalno,
taj novac tiskala je dravna institucija, odnosno narodna banka, ali ako je drava
htjela doi do vlastitog novca, mogla je to samo preko njih. Radno vrijeme brzo
je prolazilo i dok je Gerhard bio duboko u svojim mislima - zazvonio je mobitel.
Bio je to njegov prijatelj - bankar Fausto Rasegotti, pozvao ga je na veeru u Hotel
Esplanade.
Dogovorili su vrijeme i razmijenili par rijei. Razgovor je brzo zavrio. Mobitelom nikada dugo ne razgovaraju, dugo se razgovora jedino o nebitnim stvarima. O
bitnima se pak ne raspravlja preko mobitela.
Gerhard je opet utonuo u svoje misli i vrijeme do sastanka kao da je proletilo.
Zato je dan tako kratak, uzdahnuo je i pozvao slubenog vozaa. Sa par minuta
kanjenja stigao je pred hotel, te se uputio prema restoranu. Fausto ga je ve ekao.
Dobra veer dragi prijatelju! rekao je Gerhard prije nego se stigao rukovati, Fausto
je uzvratio dobrodolicu. Sjeli su se za stol i dugi razgovor je krenuo.
Poeli su razgovarati o financijskom sustavu i sve goroj kreditnoj krizi. To je
ozbiljan problem, sloila su se obojica, ali kako ga rijeiti. Obojica su znali manu
sustava za koju golema veina obinih smrtnika nikada nee saznati.
Naime, financijski sustav baziran iskljuivo na kreditu nuno dovodi do neotplativosti duga i teke kreditne krize zato jer novac za otplatu kamate nije uao u
opticaj skupa sa glavnicom kredita. Budui da taj novac nikada nije uao u opticaj,
on niti ne postoji pa ga sukladno tome nije mogue niti vratiti.
13

Svi bankari su toga svjesni, ali se o tome nikada ne raspravlja. Pa ipak, Fausto
se odvaio i retoriki priupitao Gerharda: Objasni mi molim te, kako e netko tko
uzme 500.000 kn kredita, vratiti 1.000.000 kn, kada novac za otplatu kamate ne postoji?
Postoji ako netko drugi ue u kredit i tako pusti novi novac u opticaj, tako novo
zadueni omoguava prethodno zaduenome otplatu njegove kamate, odgovorio
je Gerhard.
Bit u slikovit, bio je uporan Fausto ako voda u au ulazi iskljuivo kroz slavinu, da li je razumno oekivati da e nakon zatvaranja slavine biti mogue nazad u
vodovodni sustav vratiti vie vode nego je kroz njega prethodno puteno u au?
Zapravo nee, odgovorio je Gerhard, ali je mogue da netko drugi nakon prvog takoer pusti vodu iz slavine i napuni neku drugu au, te potom vodu iz druge
ae prelije u prvu i tako omogui da se iz prve u sustav vrati vie vode nego je u
nju kroz slavinu puteno.
Zanimljiva misao, ree Fausto meutim, kako e onda iz druge ae biti vraeno vie vode u sustav nego je bilo u nju puteno, imaj na umu da je sada u njoj i
manje vode nego je prvotno bilo, budui da se iz nje prelijevalo u prvu?
Bit e potrebno napuniti treu au kratko je odgovorio Gerhard.
Hoe rei da je to ostvarivo iskljuivo uz beskonano doljevanje vode u sve vee
ae kako bi se pokrivao prethodni gubitak? upitao je Fausto i dodao: To mi lii na
piramidalnu shemu, odnosno neodriv model koji obeava ljudima zaradu pod uvjetom da uvuku i druge u tu shemu. Jedini nain da se shema odri je da sve vei broj
ljudi u nju ulazi, a znamo da je to dugorono nemogue i da kad-tad dolazi do njenog
pucanja. Golema veina sudionika na kraju gubi, zato su i zabranjene zakonom.
Uostalom, gledao sam premijera neki dan na televiziji kako je govorio da se vie
ne moe ivjeti na dug i da bi svi trebali ivjeti u skladu sa svojim mogunostima.
Poimo od pretpostavke da je to istina, a financijski sustav se ne promjeni.
to bi se dogodilo kada bi graani, poduzea i drava prestali dizati kredite (ivjeti na dug)? Kako bi prethodni krediti mogli biti otplaeni? Kako vratiti vie novca
nego je posueno? Te na kraju, ak da nam daju sav novac koji imaju i dalje bi nam
ostali duni, rekao je Fausto i dodao:
Zar do pucanja kreditnog balona nije dolo upravo zato jer su ljudi prestali ivjeti na dug, odnosno prestali dizati kredite, ime je prestao dotok novca u opticaj,
odnosno, slikovito reeno, pipa se zatvorila, nove ae se nisu punile i sukladno
tome prethodno zadueni nisu vie mogli vratiti svoje dugove?
Zapazi jo neto, da su se ljudi, tvrtke i drava nastavili ubrzano zaduivati,
prethodno zadueni bi mogli otplaivati svoje kredite i sukladno tome ne bi dolo
do kreditne krize, masovnih blokada, ovrha i posljedinog kolapsa ekonomije!
Ti si svjestan toga da je u postojeem modelu jedino rjeenje za odgaanje kreditne krize beskonano zaduivanje, jer sustav sugerira da je jedini nain da se pret14

hodni dug otplati uzimanje novog duga. Meutim, time on postaje tehniki neotplativ, odnosno glavna zabluda je vjerovanje da se dug moe otplatiti uzimanjem
novog duga - oboje znamo da se on time samo poveava.
Zar ne bi trebalo promijeniti regulaciju novca i razdvojiti proces stvaranja od
procesa posuivanja novca. Zar ne bi drava opet trebala imati pravo na emisiju
novca koji ne bi bio optereen dugom, a ija bi uloga bila razmjena dobara i usluga,
to uostalom i je primarna uloga novca.
Gerhard je na to odgovorio: Ti zna da je cilj mjera tednje smanjiti priljev, a
samim time i koliinu raspoloivog novca u opticaju. Do sada je drava uzimanjem
kredita koje nije vraala i beskonanim zaduivanjem omoguavala prethodno zaduenim graanima otplatu svoga duga i tako spaavala njihovu imovinu (hipoteku) od ovrhe. Slino kao to je sugerirao i tvoj primjer sa vodom i aama.
Usprkos tome, mnogi svejedno nisu u stanju vraati kredite i ostali su bez svoje
imovine. Nakon mjera tednje iji je konani cilj da drava posluje bez deficita, koliina novca u opticaju e ovisiti iskljuivo o privatnim osobama i poduzeima.
Ako e oni ubrzano uzimati kredite, tj. napuhavati kreditni balon - u sustavu
e biti dovoljno novca. Ako nee koliina novca e se smanjivati, a balon e se
ispuhati, odnosno puknuti. U svakom sluaju, ljudi e ostati bez svoje imovine jer
je savreno jasno da kreditna ekspanzija privatnog sektora ne moe vjeno trajati.
Nuno e doi do potpunog kreditnog sloma i teke recesije.
udi me da si doveo u pitanje trenutnu regulaciju novca jer jako dobro zna da
je dunika doktrina neto to se ne smije dirati, neto kao dogma o tome nema
rasprave. Na nama je da titimo interese banke, naa je uloga da plasiramo to vie
kredita i prenesemo na banku to vie stvarne imovine i bogatstva zemlje.
Malo nas je koji shvaamo kako sustav funkcionira i svi redom imamo neku
financijsku korist od tog sustava. Bili bi ludi da pilimo granu na kojoj sjedimo i
pokrenemo raspravu o regulaciji novca. Kada bi to napravili sutra bi dobili otkaze i
izgubili sve privilegije koje sada imamo.
Sa druge strane, golema veina ljudi uope nije svjesna toga to se dogaa. U
kolama i fakultetima se ne ui o regulaciji novca, kao to se to pitanje ne spominje
niti u masovnim medijima - budui da mi posredno ili neposredno kontroliramo i
sustav obrazovanja i masovne medije.
Prije e se ljudi organizirati da zatite pet stabala nego da se izbore za promjenu monetarnog sustava. Samo zato jer se stabla ispile u sat vremena, a banke ljude
pljakaju godinama prije nego ih dotuku. A kada ih i dotuku, to shvaaju osobno, a
ne globalno. Uvijek misle da su uz vie sree mogli uspjeti.
Znao sam sve to govori, samo sam htio provjeriti da li imamo istu spoznaju,
uz smijeak je rekao Fausto i dodao: naruimo neto za jelo, umirem od gladi.Ja
takoer, rekao je Gerhard i mahnuo rukom konobaru.
Konobar se pribliio i upitao: to e gospoda za veeru?
15

Moe meni jedan tatarski biftek, upitao je Gerhard, Zamolite kuhara da mi

pripremi jednu nasmijeenu patku sa osmjehom je dodao Fausto.
Konobar je zapisao narudbe i zaputio se prema kuhinji.
Vidim da ima dobru liniju, u koju teretanu ide?, Fausto je prvi bocnuo
Sheraton, uzvratio je Gerhard. Meni je puno bolja ona u Westinu, odvratio je
Fausto.
Znam sve, imaju odlian bazen i arhitektonski je dobro zamiljena - uvijek putaju nekulaganu muziku, priznao je Gerhardte dodao: Ali nekako sam je se zasitio, znam ve sve ljude tamo, htio sam malu promjenu.
Promjene uvijek dobro dou, samo da nisu na gore, uz osmijeh je odvratio
Fausto i dodao ne znam jesam li ti se pohvalio, ali upoznao sam jednu ensku to
se izdaje za uspjenu poduzetnicu, mislim da ju i ti poznaje.
Nema puno takvih, nasmijao se Gerhard nisi valjda traio njenu robu?, upitao je.
Zato bi se inae iao sa njom upoznati?, upitao je Fausto.
Znam da ima najbolje manekenke, priznao je Gerhard.
To si uo ili govori iz prve ruke?, Fausto je bio uporan.
Pria se okolo, zna i sam, Gerhard se pokuao izvui.
Ajde, nemoj glumiti da ne bi htio malo ljubavi veeras, Fausto ga je pokuao
isprovocirati.
Uvijek sam za ljubav, meutim veeras sam malo kratak s lovom, branio se
Gerhard.
Ne brini za to, novac nije problem, rekao je Fausto dok je pogledom odmjeravao
pune tanjure koje je upravo nosio konobar. Zna da za nas nema krize, dodao je.
Gerhard se zadovoljno osmjehnuo i prionuo za jelo. Dosta smo priali, prijeimo sa rijei na djela, kroz zube je prozborio.
Dok su oni tako jeli, vani na klupicama iznad shopping centra Importanne vrijeme su kratili beskunici i skupljai boca. Gerhard i Fausto nisu ih primjeivali, imali
su dovoljno svojih briga. Kad su se najeli, Fausto je naruio dvije djevojke i otiao
rezervirati sobu.
Ubrzo su se zajedno uputili prema njoj i smjestili unutra. Za koju minutu, netko
je pokucao.
Mislim da su to one, rekao je Gerhard. Pusti ih unutra odvratio je Fausto.
Obojici se ubrzao srani ritam, ule su dvije djevojke i predstavile se, svaki je
odabrao svoju. Neete se raskomotiti, pomalo sarkastino je upitao Gerhard i pogledom pozvao Tanju u drugu sobu. Mirela je ostala sa Faustom.
to se dalje dogaalo moete samo nagaati.

16

3. poglavlje

a ipak, koji kilometar junije od njih atmosfera nije bila nimalo uzbuujua.
Bijesna ena svaala se sa muem koji je prije dva mjeseca dobio otkaz. I prije su
jedva vraali stambeni kredit u vicarskim francima, sada je to postala nemogua
misija. Svinjo jedna neodgovorna vikala je ena, kako si mogao ostati bez posla i
sve nas ostaviti na cjedilu.
Nisam ja kriv to je propala firma, branio se mu.
to nisi pronaao drugi posao?! i dalje je vikala.
Kako da ga pronaem, zna i sama da je radi kreditne krize propao cijeli graevinski sektor. 80.000 ljudi je ostalo bez posla. Mnoge moje kolege su u istoj situaciji.
Prestalo se s gradnjom, a i oni koji su izgradili stanove nemaju ih vie kome prodati,
branio se mu.
To nije moj problem, kratko je odgovorila ena.
Ne znam iji je onda, ja stvarno ne mogu vie nita uiniti, redovito idem na
burzu, ali posla jednostavno nema. inzistirao je.
Dosta mi je, ja ovo vie ne mogu i ne elim trpjeti. Sutra se selim svojim roditeljima, a ti se snalazi kako zna i umije. Uzimam djecu sa sobom! bila je odrjeita.
Tako je kreditna kriza unitila jo jednu obitelj. Sutranji dan za njih je znaio
neizvjesnost. Ali ne i za bankare, za njih je to bio radni dan kao i svaki drugi. Kako je
drutvo sve vie propadalo i postajalo siromanije, tako su oni ostvarivali sve veu
dobit. Neki su se usudili javno postaviti pitanje njihove uloge i ukazati na povezanost izmeu ta dva procesa, meutim bili bi brzo uutkani i izrugani.
Banke su se u javnosti esto trudile prikazati kao socijalno odgovorne i drutveno osjetljive institucije, a njihove propagandne parole uvijek su imale za cilj pridobivanje povjerenja. Mnogi ljudi nisu znali razlikovati propagandu od injenica
i stvarnosti. Na reklamama bi obitelji koje su ule u desetljeima duge kredite s
valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom bile prikazivane kao sretne
i nasmijeene, meutim u stvarnosti su bile daleko od toga.
Pa ipak, visoko pozicionirani dunosnici banke uvijek su imali razloga za sreu
i slavlje. Gerhard je takoer bio jedan od njih, a problemi koji su muili ostale smrtnike za njega su bili galaksijama udaljeni. Kao i svaki dan mirno je sjedio u svome
17

uredu i itao izvjetaje sa burze. U zadnje vrijeme bili su izrazito negativni, meutim on nije odavao znakove zabrinutosti.
Sada, kada je kreditna kriza izazvala slom trita kapitala bio je pravi trenutak
za kupnju dionica. Brokerima je zadavao naloge i sa osmjehom na licu pratio kretanja na burzi. Dionice nekih poduzea kao npr. INGRE izgubile su i do 99% od svoje
nekadanje vrijednosti. Sada je u bescjenje mogao kupovati kapital koji su drugi
desetljeima stvarali. Koje li sluajnosti, sada kada su cijene dionica na dnu i kada
nitko nije imao novaca - banke su ga imale u izobilju. Imamo puno sree!, znao bi
govoriti, pravei se da ne zna da su banke namjerno izazvale kreditnu krizu.
Gerhard je dobro znao i zato je dolo do Velike depresije (1929-1933), odnosno
zato su se ljudi tada bacali sa nebodera, a tisue ostajale bez iega? (bile pretvoreni
u beskunike i socijalne sluajeve)
Odgovor na to, naoko komplicirano pitanje u biti je jednostavan - da bi dolo do
sloma ekonomije bila su potrebna samo dva preduvjeta:
iskljuivo kreditni monetarni sustav (da novac u opticaj ulazi samo kao kredit)
nepostojanje dravnog deficita
Drava ne bi trebala troiti vie nego to zarauje, Gerhard bi esto znao govoriti u javnim nastupima. Zato je to tako bitno? Znao je tko ima vlast nad novcem
ako ga drava nema. Budui da je ta vlast sada bila u rukama privatnih banaka
i sam novac bio je privatiziran. Umjesto javnog dobra u slubi razmjene dobara i
usluga, novac je postao sredstvo za porobljavanje ljudi dugom i njihovo razvlatenje
od imovine.
Na koji nain? Pod pretpostavkom da drava nema deficit (proraunski manjak),
jedini nain da novi novac ue u opticaj jest da fizike ili pravne osobe (poduzea)
ulaze u dug. Meutim, to se dogaa ako banke prestanu davati kredite, a parola ne
moe se ivjeti na dug postane ope prihvaena?
prestaje priljev novog novca u opticaj
postojei novac u opticaju mora biti vraen bankama (budui da je prethodno
uao u opticaj u obliku kredita)
Upravo ta monetarna kontrakcija izazvala je Veliku depresiju. U samo tri i pol
depresijske godine ukupna novana masa bila je smanjena za 1/3. Novac je izlazio iz
opticaja, odnosno bio vraan nazad bankama koje su ga prethodno posudile.
Dogodila se apsurdna situacija, postojali su ljudi koji su htjeli raditi, postojale su
sirovine koje su mogle biti pretvorene u robu, postojala je i roba na policama trgovina, bilo je i potranje za njom, ali nije bilo novca s kojim bi se mogla kupiti. Samim
time, dolo je do pojave visoke nezaposlenosti i teke kreditne krize neotplativosti
duga. Budui da ljudi nisu bili u stanju vraati svoje dugove, ostali su bez imovine.
Dobro je da iskljuivo privatne banke, a ne drava imaju pravo nad putanjem
novca u opticaj, govorili su svi masovni mediji, te priznati politiari i ekonomski
strunjaci.
18

Meutim, jedan mladi ovjek je postavio par pitanja:

Zar time drava nije izgubila vlast nad novcem?
Zar takva regulacija novca ne stavlja dravu u podreeni poloaj u odnosu na
privatne banke?
Zar time nije otvoren velik prostor za manipulaciju?
ije interese zastupaju masovni mediji, te uvaeni politiari i ekonomski strunjaci?
Pa ipak, iako su ta pitanja bila od iznimne vanosti, a odgovori na njih oiti - bio
je uutkan i ismijan.
to ti zna kad nisi zavrio velike kole? Zar misli da emo vjerovati tebi, a ne
bankarima? Tko moe razumjeti financijski sustav bolje od njih?, ljudi su redom
govorili - jedan od prolaznika bio je najhrabriji. Doao je do tog mladia i pljunuo ga
u lice. Evo ti budalo kad se pravi pametan, usput je povikao.
Oito nije znao za sljedee rijei Thomasa Jeffersona (treeg predsjednika SAD-a):
Ako Ameriki narod ikada dozvoli privatnim bankama kontrolu nad putanjem novca (u opticaj), prvo inflacijom a potom deflacijom, banke i korporacije koje
e izrasti oko njih razvlastiti e ljude od njihove imovine, sve dok se njihova djeca ne
probude kao beskunici na kontinentu koji su njihovi roditelji osvojili.
Kao to smo ve rekli Gerhard je znao za sve te injenice, znao je kako sustav
funkcionira iznutra. Odrastao je u obitelji bankara, a kod kue se i kolovao. Veliku
panju njegovi su roditelji usmjeravali na dobro poznavanje naravi novca i zakonitosti vezanih uz njega. U dravne kole idu samo budale, otac mu je rekao jednom
prilikom kada ga je upitao zato ne ide u kolu kao i druga djeca.
Novac je najvanija stvar u ivotu, a u kolama se o njemu uope ne govori,
esto puta bi ponavljao.
Djeci se tamo ispire mozak, ui ih se glupostima - koliko ima resica u tankom
crijevu, kako izgleda ivani sustav beskraljenjaka i hrpi drugih nebitnih stvari.
Meutim ima neto jo i stranije od toga, ui ih se da ne razmiljaju svojom glavom
i da slijepo vjeruju autoritetima. Ako su uspjeni u tome ak im daju i dobre ocjene,
jednom prilikom ga je upozorio.
Otac ga je poticao na kritiko razmiljanje, a Gerhard mu je zauzvrat volio kontrirati: Ali u koli se ue i strani jezici! jednom je pobjedonosno uskliknuo. Sine,
koji jezik svi razumiju?, upitao ga je otac, Gerhard je razmiljao i razmiljao, zagledao se kroz prozor, vratio pogled ravno na oeve oi i rekao: Novac! Novac je jezik
koji svi razumiju!, otac ga je vrsto zagrlio.
Tada ga je upitao: Ako je novac tako bitan, misli li da je sluajno da se u koli
o njemu ne govori?
Gerhard se zamislio i rekao: Ne, sada shvaam tko ima stvarnu vlast u dravi
i zato je vlast nad novcem tako bitna. Politiari, novinari i profesori tvoje su marionete, oni rade i govore ono to im ti kae, otac ga je potom upitao: Kako moe
biti siguran u to?
19

Ako je regulacija novca oito pogrena, oni bi ju promijenili da mogu, odgovorio je Gerhard.
Kako zna da ne mogu?, odmah mu je replicirao otac.
Zapravo mogu, ali ne ele, budui da si ih ti postavio na ta mjesta, promovirao
ih kroz svoje medije i oblikovao javno miljenje u njihovu korist. Tebi duguju sav
svoj uspjeh i u konanici ako bi se okrenuli od tebe, ti bi ih za as smijenio, budui
da bi mogao lako okrenuti javno mnijenje protiv njih.
Golema veina ljudi ne shvaa vanost ispravne regulacije novca, te da se prava
i najvea korupcija odvija na vrhu sustava kod ulaska novca u opticaj, a ne kod
njegove raspodjele.
Politiari se izmjenjuju, a ti ostaje. Ako bi neki politiar iao protiv tebe na izborima, ne bi imao nikakve anse, budui da ljudi glasaju za one koji imaju puno novca
i medijskog prostora, a ne za one koji ele promijeniti monetarni sustav u korist
naroda. Uostalom, tko ima vie novca od tebe?, retoriki ga je upitao.
Otac je bio zadovoljan, njegov sin bio je spreman nastaviti obiteljski posao.
Pa ipak, Gerhard je nekad previe razmiljao svojom glavom. Jednom prilikom je
prijateljima iz ulice pokuao ukazati na manu sustava koju ga je otac nauio. Umjesto da mu se zahvale, prijatelji su ga prozvali budalom. Kada je to rekao ocu, on ga
je oamario i rekao mu: Jesam li ti rekao da o tome nikome ne govori, sjea li se
Gotheove izreke! - Nitko nije tako beznadno porobljen, kao oni kojilano vjeruju da
su slobodni, te dodao - Ti ljudi su budale i idioti, zato im pokuava pomoi? ak
i kada ih na sustav stisne i stavi pred zid, nee se protiv njega pobuniti.
Kako to?, upitao ga je Gerhard.
Velika veina ljudi mentalno je nesposobna razumjeti da je trenutni financijski
sustav neprijateljski nastrojen prema njihovim interesima kao i nau nevjerojatnu
prednost pri stjecanju kapitala koju nam taj isti sustav daje, otac mu je odgovorio.
A to je sa onima koji mogu?, opet je upitao Gerhard.
Ti nemaju vremena za razmiljanje, zauzeti su poslom i otplatom kredita, plaanjem reija, brigom oko djece itd. Mnogi od njih vraati e ga desetljeima cijeli
ivotni vijek.
Neki e pak shvatiti da ga ne mogu vratiti, ali umjesto da posumnjaju u sustav
traiti e pomo od istog onog tko ih je doveo u tu beznadnu situaciju od banke, a
ona nije tu da im pomogne.
Problem neotplativog duga e mnoge od njih i psihiki slomiti tako da e misliti
da je njihova situacija beznadna i da rjeenja nema. Dakako, kriviti e sebe za nastalu situaciju. Ni oni nam nisu problem.
S druge pak strane, oni koji nisu u kreditu uope niti ne razmiljaju o toj tematici
i ne shvaaju bit problema. Bave se svojim ivotima i ne razbijaju glavu sa apstraktnim stvarima, otac mu je objasnio.
Pa tko je onda problem?, Gerhard je opet upitao.
20

Netko tko ima intelekt i mo razmiljanja o apstraktnim stvarima, tko razmilja

u irinu, te ima kapitalistiki mentalitet, tj. shvaa prirodne zakonitosti u ekonomiji.
Takav pojedinac e prije ili kasnije poeti razmiljati o novanom toku i ako bude
imao talenta za prenoenje poruke koju je shvatio, moe ti zadati puno problema.
Zato je bitno da takvim pojedincima ponudi mjesto unutar sustava, u suprotnom
bi ga, budui da shvaaju da je sustav neprijateljski nastrojen prema njima mogli
izazvati, otac mu je odgovorio.
Gerhard se sa sjetom prisjetio svojih razgovora sa ocem i odluio je posjetiti
oblinji kafi, dosta mu je bilo samovanja u uredu.
Do kafia je vodilo prostrano predvorje. Zastao je, odluio se malo proetati. U
blizini je bio jedan park, dok je iao prema njemu priao mu je jedan mladi. Gospodine, oprostite, kao da imam osjeaj da bi sa vama trebao neto podijeliti.
Gerhard ga je zbunjeno pogledao i pitao, Na to cilja?
Mladi je uzvratio: Znam da e vam zvuati ludo, ali nema dugo vremena da
sam poeo itati Bibliju, u njoj sam pronaao Isusa kao svog osobnog Spasitelja.
Ne zanima me religija, odvratio je Gerhard Ali vjera i religija nisu isto, bio
je uporan mladi.
to time hoe rei?, pitao je Gerhard. Uloga vjere je da ovjek pronae put
Spasenja, a taj put je Isus Krist, dok je uloga religije manipulacija nad masama,
odvratio je mladi.
Zanimljiv si, ali me to svejedno ne zanima, prepustiti u te rasprave sveenicima, ipak su oni autoriteti u tom podruju, odgovorio je Gerhard.
Vjerujete li sveenicima?, bio je uporan mladi.
Gerhard se zamislio, sjetio se svoga oca i njegovih rijei, te dao kratak odgovor:
Ne.
Zato onda ne prouavate Bibliju?, opet ga je upitao.
Bog je mrtav, jednom kad ovjek umre, to je to. Ne vjerujem u uskrsnue i sline
prie, to su ludosti. odgovorio je.
Mladi nije htio dalje dosaivati: Ispriavam se, ionako nisam imao namjeru
razgovarati sa vama. Ne znam to mi je bilo, dovienja rekao je i pozdravio se s
Gerhardom.
Ovaj razgovor malo ga je zbunio, meutim mladi mu se svidio, doimao se iskrenim. Gerhard se potom vratio nazad u staklenu zgradu i uputio prema kafiu.
Za to vrijeme, u centru grada, nale su se Maja i njena prijateljica Tamara.
Kak ti je bilo s Christianom?, pitala ju je Maja.
On je tak fajn, galantan tip, rekla je Tamara i nasmijala se od uha do uha.
Jao, vidim da ima nove Paciotti cipele, koliko si dala za njih?, upitala ju je
Maja.
Dva puta, prasnula je u smijeh Tamara.
Kao da sam znala, rekla je Maja i dodala zato si uzela tako visoke pete?
21

Ako eli ivjeti na visokoj nozi, mora imati visoke pete, rekla je i pozvala ju
na kavicu u Lemon.
Blizu tog mjesta upravo su prolazili Franz Kocher i Paul Lennkh. Nije to bila
uobiajena etnja, obojica su bili lanovi uprave Reiff banke i raspravljali su o sve
veem broju stambenih kredita koje dunici nisu uspijevali vraati.
Mislim da bi trebali sazvati sastanak est najveihbanaka i pokrenuti to pitanje rekao je Franz.
Da pozovemo i ostale?, pitao je Paul
Ni sam ne znam, rekao je Franz.
Pozovi one u koje ima povjerenje, odvratio je Paul.
Dobra ideja, sloio se Franz i dodao Zna da sam uvijek u urbi, moram ii
sada pa se ujemo poslije.
Nema problema, rekao je Paul i tako se njihova kratka etnja zavrila, Paul se
vratio na posao, a Franz otiao obaviti neto u grad.
Gerhard se u meuvremenu vratio u svoj ured, a na vrata mu je upravo kucala
tajnica.
Kako ste efe?, upitala ga je.
Dobro, mlako je odgovorio.
Nije valjda da ste zabrinuti, rekla je i dola do njega.
Odmah sam bolje kad vas vidim, rekao je. Nekako ste mi privlani danas,
dodao je.
Ohhh, zacrvenila se i upitala: da zakljuam vrata?
Mislim da bi trebali, rekao je Gerhard.
Iako se nastavlja za nas radnja tu prestaje.

22

4. poglavlje

ok su oni bili u klinu, jedan je mladi etao Savskim nasipom zajedno sa

svojim cimerom. Za razliku od svojih kolega priali su o ekonomiji.
Duane, upitao ga je Ivan Jesi li razmiljao o onome to sam ti juer govorio.
Jesam, mislim da ovo to se dogaa nije sluajno. U pravu si kada kae da su
bankari znali to e se dogoditi. Tko god je shvatio kako sustav funkcionira, znao je
da e doi do kreditne krize im prestane kreditna ekspanzija.
Zamisli ironije, bankari tvrde da je do kreditne krize dolo zato jer su ljudi ulazili u kredite i ivjeli iznad svojih mogunosti, meutim sustav je baziran na dugu i
da se ljudi nisu zaduivali sustav bi se uruio jo i ranije.
Takoer, dug je jedini nain na koji novac ulazi u opticaj, zato banke stalno reklamiraju kredite i potiu ljude na zaduivanje jer bi u suprotnom dolo do nestaice
novca. Na taj nain stvaraju privid da je sustav baziran iskljuivo na kreditu dugorono odriv.
Zapazi jo jedan apsurd, budui da je sav novac u opticaju kredit i da e prije ili
kasnije morati biti vraen, beskonano zaduivanje je jedini nain na koji je mogue
odrati postojeu koliinu novca u opticaju. U suprotnom bi dolo do monetarne
kontrakcije, tj. kako bi se prethodno uzeti krediti vraali, a novi ne bi uzimali novana masa bi se poela smanjivati i tek bi tada nastao pravi kaos, rekao je Duan.
To bi znailo da ljudi ne ulaze u dug zato da bi imali vie novca, ve samo zato
da bi sprijeili monetarnu kontrakciju. Uostalom da nisu ulazili u kredite, ne bi imali od ega za ivjeti - jer ne bi imali novaca. Oni koji uspijevaju doi do novca bez da
se zaduuju, uspijevaju to samo zato jer je netko drugi dizao kredite umjesto njih,
zakljuio je Ivan.
Ali mnogi sa kojima priam kau da nisu u kreditu zato jer nisu troili vie
novca nego su imali, odnosno zato jer su ivjeli u skladu sa svojim mogunostima.
Takoer, smatraju da se ljudi koji imaju problema sa otplatom kredita nalaze u takvoj situaciji vlastitom krivnjom, Duan je ustvrdio.
Varaju se, rekao je Ivan i dodao to kau samo zato jer ne shvaaju ulogu proraunskog deficita. Zahvaljujui njemu, drava vraa drutvu vie novca nego je u
23

obliku poreza od njega uzela. Pokrivajui proraunski deficit zaduivanjem, drava

mnogima omoguava da dou do novca bez da se oni sami zaduuju, odnosno ona
se zaduuje umjesto njih.
Sada mi je jasno zato neki mogu preivjeti iz mjeseca u mjesec bez ulaska u
minus i kreditnih kartica. To je ako sam dobro shvatio prvenstveno zato jer drava
svake godine ubacuje u sustav novi novac u obliku proraunskog deficita. Taj novac
kroz proraunske rashode na neki nain dolazi do tih ljudi i oni zahvaljujui njemu
mogu izbjei ulazak u dug, zakljuio je Duan.
Upravo tako, prole godine proraunski deficit je iznosio 14 milijardi kuna, to je
14 sa 9 nula iza sebe. Zahvaljujui tom novcu, ljudi su spaeni od propasti, odnosno
mnogi nisu morali ulaziti u kredite ili su ih pak mogli vraati, nadovezao se Ivan.
Hoe rei da je na taj nain iskljuivo kreditni sustav uspio stvoriti privid da
je odriv?, upitao je Duan.
Tono, ljudi koji nisu u dugu ili pak uspijevaju vraati kredite, misle da je to
zato jer su pametni i snalaljivi, a ne zato jer drava u obliku deficita svake godine
ubacuje novi novac u sustav. Njihov osnovni problem je u tome to ne gledaju na
novac kao na dug, nego kao na sredstvo za razmjenu dobara i usluga.
Polaze od pretpostavke da e moi izbjei ulazak u dug, ukoliko nee troiti vie
novca nego ga imaju. Ne shvaaju da je u iskljuivo kreditnom sustavu svaki novac
dug, te da svaka vrsta egzistencije - makar troili i samo kunu dnevno, predstavlja
ivot iznad mogunosti, odnosno ivot na neiji dug.
Ne mogu razumjeti da novac nema pokrie u stvarnim vrijednostima tj. kapitalu, nego samo i iskljuivo u dugu, bez obzira na to koliko oni radili i stvarali novih
vrijednosti, odgovorio je Ivan.
To bi znailo da bi iskljuivo kreditni sustav mogao nastaviti funkcionirati jo
dugo prije nego li ljudi shvate da se radi o prijevari?, upitao je Duan.
Ne ba, drava nee jo dugo poslovati sa deficitom i tako spaavati ljude od
propasti, uzvratio mu je Ivan.
Kako to misli, zar planira smanjiti rashode i prestati poslovati s deficitom?, u
nevjerici ga je upitao Duan.
Upravo tako, rekao je Ivan i iz torbe izvadio Zakon o fiskalnoj odgovornosti.
Pogledaj datum kada je donesen - 23. studeni 2010., pogledaj to pie pod lankom 5., dodao je.
Duan je poeo itati Ukupni rashodi opeg prorauna izraeni udjelom u procijenjenom bruto domaem proizvodu godinje e se smanjivati za najmanje 1 postotni bod.
Smanjenje se provodi do trenutka kada e primarni fiskalni saldo opeg prorauna u nominalnom iznosu biti jednak nuli ili pozitivan.
Ali drava mora poslovati s deficitom, rekao je Duan, te dodao Ukoliko se taj
zakon bude provodio doi e do financijskog holokausta budui da privatni sektor
24

nee moi odravati postojeu koliinu novca u opticaju. Doi e do monetarne kontrakcije i teka kreditna kriza e postati jo gora. eka nas trajna recesija, gora nego
ranih 30ih - sve dok ne doe do promjene sustava.
Ivan se nadovezao: Najgore od svega je da ljudi ne shvaaju da je najavljeno
smanjenje deficita samo prvi korak prema provaliji. Proraun se ne planira smanjivati samo ove godine, nego i svake iza nje, sve dok drava ne bude poslovala bez
deficita. Ljudi nisu svjesni toga to ih eka.
U tom trenutku zazvonio mu je mobitel, bila je to Natalija.
Bok, di ste vi, dola sam do Savskog mosta, ali vas ne vidim, rekla je.
Sad emo doi, rekao je Ivan i tako su njih dvoje krenuli po nju.
Zgodna je enska, teta to je tak starija, dodao je. Duan se nasmijao i rekao
diskriminira po dobi. Nemoj tako, ve sam se jednom opekao sa starijom, pokuao se izvui Ivan.
Vidim ju, odjedanput je rekao Duan i mahnuo prema Nataliji. I ona je krenula
prema njima.
Bok deki nadam se da niste bili u nekoj ustroj raspravi, rekla je.
Zapravo jesmo, odgovorio je Ivan.
O emu se prialo?, upitala je.
O nunosti postojanja proraunskog deficita, brzo je odgovorio Duan.
Pa zar nije logino da drava ne bi trebala troiti vie novca nego to zarauje?
Kako proraunski deficit moe biti dobra stvar?, ponovno je upitala.
Duan je na trenutak skrenuo pogled na Ivana i rekao: teta to nisi bila tu dok
smo priali o tome.
Ivan je bio zamiljen, nije nita odgovarao. Zastao je i gledao u Savu, rijeka je
mirno tekla dok su ga Duan i Natalija promatrali. Nakon par sekundi rekao je:
Zna, ovo nije jednostavno pitanje, niti si ti prva koja ovo pita, ne znam koliko
e moi pohvatati sve to u ti rei, ali u ti svejedno pokuati objasniti gdje lei bit
problema.
Svatko od nas ima prihode i rashode. Ovisno o raunu dobiti i gubitaka (razlici
izmeu prihoda ili rashoda) nae poslovanje moe biti pozitivno ili negativno, odnosno moemo ostvariti dobit (profit) ili gubitak.
Drava kao servis takoer ima svoje trokove (proraunske rashode) i prihode
(od poreza). Razlika izmeu rashoda i prihoda zove se deficit prorauna. Naizgled
se ini loginim da drava ne bi smjela troiti vie novca nego ima na raspolaganju,
meutim ona to ipak mora.
Ipak se kree, upao mu je Duan u rije razbijajui monotoniju i usput aludirajui na izjavu Galilea Galileia.
Ivan je nastavio: Da bi jedan subjekt ostvario prihod, drugi nuno mora imati
rashod tj. troak.
Nije mi ba jasno, odmah ga je prekinula Natalija.
25

Pokuaj to ovako zamisliti, nastavio je Ivan postavi se u situaciju da ima

mobitel koji eli prodati i da za njega trai 500 kn. Ti ga stavlja u oglasnik i uspijeva pronai kupca. Nalazi s njim i on vadi 500 kn iz depa, potom novac i roba
zamjenjuju ruke. Ti sada ima 500 kn, a on tvoj mobitel. Shvaa li sada da bi ti mogla imati prihod, tj. dobiti 500 kn, da je on nuno morao imati rashod, tj. dati ti tih
istih 500 kn?
Sad je ve jasnije, zadovoljno je rekla Natalija.
Dakle, troak robe je zapravo iznos koji si ti traila za svoj mobitel, a na koji je
on pristao, rekao je Ivan, te dodao Sukladno tome, zbroj svih prihoda u zajednici
jednak je zbroju svih rashoda.
Opet sam se izgubila, rekla je Natalija.
Nije problem, imamo vremena, smireno je odvratio Ivan, te nastavio Zamisli
neki otok na kojem ivi 1000 ljudi koji jedni sa drugima posluju, te da je njihov ukupan prihod tijekom godine dana bio 10 milijuna kuna. Da bi oni mogli ostvariti te
prihode, koliki su morali biti rashodi te iste zajednice?
Pa valjda isto 10 milijuna kuna, odgovorila je Natalija, te dodala oitao je da
ukupan prihod mora biti jednak ukupnim rashodima.
Upravo se o tome radi, rekao je Ivan te dodao, zamisli sada da su svi oni bili
vrijedni ljudi koji su marljivo radili i stvarali nove vrijednosti, svatko od njih je tijekom te godine dana stvorio neku novu vrijednost i tako se ukupna koliina kapitala
na otoku poveala. Moe li to zamisliti?
Naravno da mogu, rekla je Natalija.
Ivan ju je potom upitao: Ako su svi marljivo radili i ako su stvorene nove vrijednosti, jesu li svi mogli ostvariti i dobit na kraju godine?
Natalija je razmiljala, znala je da Ivan neto pokuava s time rei, tada se pokuala vratiti na poetak razgovora i krenula povezivati... ako je prihod za jedan
subjekt ujedno i rashod za drugi, te ako je zbroj svih prihoda jednak zbroju svih
rashoda, tada je i... zbroj ukupne dobiti jednak zbroju ukupnih gubitaka! Drugim
rijeima, ako je netko na kraju godine ostvario dobit, netko drugi je morao ostvariti
gubitak. Viak novca u neijem depu, morao je znaiti manjak novca u depu nekog drugoga.
Natalija je konano odgovorila: Naravno da nisu! Dobit za jednog lana zajednice, nuno je gubitak za drugog!
Bravo, rekao je Ivan sada mi pokuaj rei to bi se dogodilo ako lokalna administracija na otoku ne bi poslovala sa deficitom tj. proraunskim manjkom.
Natalija je razmiljala Ako bi proraun lokalne administracije bio balansiran
tj. deficit prorauna ravan nuli, netko bi sa protokom vremena kumulirao dobit, a
netko drugi ili vie njih gubitak.
Budui da bi se dobit iz svake godine pribrajala dobiti iz prethodnih godina,
isto kao i gubici, dolo bi do toga da bi neki lanovi zajednice sa protokom vremena
26

imali sve vie novca, a drugi sve manje. Stvari su jasne - novac se moe zaraditisamo ako ga netko drugi gubi. Onaj koji kumulira novac moe ga posuivati, ali
ga dunik sve tee moe vratiti jer ga ima sve manje na tritu.Natalija je na kraju
rekla: Budui da je dobit za jednog, nuno gubitak za drugog lana zajednice, ovi
koji bi bili u gubitku sa vremenom bi ostali bez novca ili bi bili u dugu prema onima
koji ostvaruju dobit. Takoer, nije pravedno da oni koji ostvaruju novani gubitak sa
protokom vremena budu financijski uniteni iako vrijedno rade i daju sve od sebe
da uspiju. Nisu oni krivi to je narav novca takva.
Ivan ju je potom upitao: to bi se dogodilo ako bi lokalna administracija poslovala sa deficitom?
Natalija je opet upalila modane vijuge i krenula razmiljati... Ako jeproraun
lokalne uprave sa deficitom, tj. ako bi se mjetanima kroz proraun vraalo vie
novca nego je od njih uzeto, tada...
Tada postoji viak novca koji se dodaje u sustav i vea je vjerojatnost da e
biti manje subjekata sa gubitkom - subjekti koji godinama ostvaruju profit mogu
se namiriti preko deficita, a ne preko gubitka drugih subjekata. Sve sagledano u
ukupnom zbroju, rekla je Natalija i namignula, vidi kak sam ja pametna enska
nisam badava studirala pravo, dodala je.
Ivan se nasmijao i rekao, onda moramo iskoristiti tvoju pamet, evo jo jedno
pitanje za tebe.
Ako mjetani rade i stvaraju nove vrijednosti, na koji bi nain lokalna uprava
trebala financirati proraunski manjak odnosno deficit?
Natalija je opet razmiljala... budui da je uloga novca razmjena dobara i usluga,
rast ukupne koliine kapitala trebao bi pratiti i rast ukupne koliine novca. Novo
stvorene vrijednosti bi trebale dobiti pokrie u novo stvorenom novcu, a lokalna
uprava bi novo stvoreni novac trebala davati zajednici kroz deficit prorauna. Tu je
rjeenje, rekla je u sebi i nastavila razmiljati...
Ukoliko se ukupna koliina novca ne bi poveavala, tada nema niti uvjeta za
ostvarivanje globalnog novanog profita na otoku te je dobar dio njegovih stanovnika ni kriv ni duan osuen na bankrot i duniko ropstvo.
Takoer, ukoliko bi se novo stvorene vrijednosti pokrivale uzimanjem kredita, a
ne emisijom nezaduenog novca takoer se nita ne bi rijeilo. Upravo suprotno - to
bi stanovnici otoka vie radili, to bi bili sve vie u dugu.
Rad ih kao ni logorae u Auschwitzu ne bi mogao izbaviti iz ropstva. Naprotiv,
kao to sustav sugerira, to bi radom stvarali vie kapitala, to bi bili u sve veem
dugu, budui da bi sustav novo stvorene vrijednosti pokrivao novim zaduivanjem.
Bila bi ludost da moraju uzeti kredit za svaku novo-stvorenu vrijednost koju naprave, pomislila je.
Takoer, sve te kredite bi kad-tad trebali vratiti skupa sa kamatama, a kako bi to
napravili kada ve ni sada nemaju dovoljno novca.
27

Nakon kraeg razmiljanja, Natalija je duboko udahnula i potom u jednom dahu

rekla: Oito je da se koliina novca u zajednici sa vremenom mora poveavati i da
je uloga drave stvaranje, a potom i ubacivanje tog novog novca u opticaj. Drava to
radi kroz deficit prorauna!, potom je dodala: Sadanji financijski sustav je poput
pokera. Da bi jedni ostvarili profit, drugi moraju gubiti. Zbog toga firme propadaju.
Gubitaa se ne moe rijeiti, uvijek netko mora preuzeti tu ulogu da bi drugi bili u
plusu.
Ivan i Duan su ostali u udu, gledali su u Nataliju i nisu mogli vjerovati to su
upravo uli.
Ivan ju je potom upitao: Zna li zato Europsku uniju trese dunika kriza?
Oito neto ne valja s regulacijom novca, odgovorila je.
Upravo tako, rekao je Ivan, te dodao - ovo to si ti sada objasnila, da drava
kroz sredinju banku, koja je usput reeno dravna institucija i ima monopol nad
stvaranjem novca, stvara novi novac, te ga potom bez posredovanja privatnih banaka koristi za pokrivanje proraunskog deficita, zove se primarna emisija novca. Ona
je Maastrichtskim ugovorom zabranjena i zato sve drave lanice Europske unije
tonu u duniko ropstvo i neotplative dugove.
Kreditna kriza tamo e sa vremenom biti sve gora, zato svi ti birokrati kau da
nema izlaska iz krize na vidiku. Kako e ga i biti kada zagovaraju model koji vodi
u sigurnu propast. U njihovom modelu nemogue je izai iz duga, Sustav baziran
iskljuivo na kreditu je poput ivog blata, to se vie koprca i pokuava rijeiti problem prethodnog duga uzimanjem novog to dublje tone. Rjeenje je u primarnoj
emisiji novca, a ne u novom zaduivanju.
Dok je Ivan zavravao misao, Duanu je zazvonio mobitel. Bio je to Damir, apsolvent kineziolokog fakulteta.
Bok Damire, to ima? upitao ga je Duan.
Jo uvijek razmiljam o onome to mi je Ivan neki dan govorio, nikako da mi to
izae iz glave, odgovorio je.
Gdje si sad?, brzo ga je upitao Duan.
Na Cvjetnom u menzi, rekao je Damir.
Mi smo tu na Savskom nasipu, eemo uz obalu. Doi do nas, bit emo kod
Kockice.
Moe, dogovoreno!, rekao je Damir.
Natalija je jo uvijek mislima bila u prethodnom razgovoru:
Ako je pitanje ispravne regulacije novca tako vano, zato nitko o njemu ne
govori?, upitala je.
Ni meni nije jasno, zar ima ijedno pitanje koje se ovjeka vie tie?, zapitao se i
Duan, te nastavio Ono to je najvei apsurd jest da bi svi htjeli imati vie novca,
a nitko ne razmilja o tome kako on ulazi u opticaj.
28

Ivan je takoer slijegao ramenima Ni meni nije jasno kako ljudi mogu biti tako
nezainteresirani za tu temu, tim vie to su mnogi u financijskim problemima. Posla
nema, plae su male, a rate kredita i cijene u trgovinama svakog dana rastu.
Natalija se nadovezala: Ljudi u svakodnevnom ivotu vide da se krediti ne
mogu vraati, da nemaju dovoljno novca niti za najosnovnije potrebe i da se moraju
zaduivati kako bi mogli preivjeti iz mjeseca u mjesec, pa ipak nikada ne dovode u
pitanje nain na koji financijski sustav funkcionira.
Vjerojatno ne shvaaju da e situacija sa vremenom biti sve gora, budui da
imamo monetarni model kao i Argentina prije sloma, zakljuio je Ivan.
Kako to misli?!, okirano ga je upitala.
Onako kako sam rekao, smireno je odgovorio, te nastavio 1991. Argentina je
odluila vezati svoju valutu uz dolar u omjeru 1:1. Drugim rijeima, njihova sredinja banka prestala je pokrivati dravni deficit i posuivati novac poslovnim bankama - pretvorila se u mjenjanicu.
to to znai?, upitala ga je.
To znai da poslovne banke nisu vie mogle doi do pesosa posudbom od Argentinske sredinje banke, odgovorio je.
Pa kako su onda dolazile do novca?, bila je uporna.
Da bi im sredinja banka dala domau valutu tj. pesose, poslovne banke su se
morale vani zaduiti za dolare, Ivan joj je pokuao objasniti.
Moe li nekako jednostavnije?, upitala ga je.
Bit u slikovit. Pokuaj zamisliti da si ti poslovna banka u Argentini i da neki
poslovni ovjek iz Buenos Airesa treba 10.000 pesosa kredita, a ti tog novca nema.
Logino bi bilo da taj novac posudi od sredinje banke, meutim budui da ona ima
ulogu mjenjanice, ti odlazi na strano trite novca, tamo posuuje 10.000 dolara,
te potom sa tim novcem ode do sredinje banke u kojoj te dolare razmjeni u pesose. Sada ima kod sebe 10.000 pesosa i dovoljno novca da tom ovjeku da kredit,
odgovorio joj je Ivan.
Mislim da te sada razumijem, rekla je Natalija.
Na taj nain su fiksirali teaj svoje valute uz dolar i to kao to sam u poetku
rekao u omjeru 1:1, drugim rijeima, za 1 dolar mogao si dobiti 1 peso i obrnuto,
dodao je Ivan.
Zato je to odvelo Argentinu do financijskog sloma?, upitala ga je.
Vie je razloga, ali dva su osnovna nerealan teaj i teka kreditna kriza, odgovorio je Ivan.
to je to nerealan teaj?, Natalija ga je upitala.
Odlino pitanje, rekao je Ivan - Kada se avion srui, istraitelji trae uzrok
pada, a da bi to saznali moraju pronai crnu kutiju, ona krije tajnu.
Na isti nain kada se urui ekonomija neke zemlje, analitiari prouavaju njen
financijski sustav ne bi li otkrili uzrok pada.
29

Prouavajui to se dogodilo u Argentini doli su do zakljuka da je nerealno

jaka vrijednost njihove valute bila glavni uzrok raspada njihove realne tj. proizvodne ekonomije i visoke stope nezaposlenosti.
I dalje mi nije jasno to znai nerealan teaj, bila je uporna Natalija.
Vidim da ti opet treba slikovito objanjenje nasmijao se Ivan i rekao Dobit e ga.
Pokuaj zamisliti politiare koji puno kradu. Npr. na gradnji 3 km autoceste
ukradu milijardu kuna. Pokuaj zamisliti tu koliinu novca, trebao bi ti viliar da ju
prenese. Potom zamisli da tu ne staju, nego da nastave krasti gdje god i koliko god
stignu, milijune i milijarde. to bi se dogodilo sa proraunom?
Bio bi velik deficit, odnosno u dravnoj kasi bi bio znaajan manjak, odgovorila je Natalija.
Upravo tako, odgovorio je Ivan, te ju potom upitao to bi se dogodilo ako bi
se ta velika rupa financirala kunama iz sredinje banke?
Hm... zamislila se Natalija Poveala bi se koliina kuna u opticaju, budui
da bi novi novac bio puten u sustav.
Sada imam par pitanja za tebe, rekao je Ivan i nastavio Kako bi se to odrazilo
na teaj kune u odnosu na euro, na stopu inflacije i na koji nain bi se taj novac unutar drutva raspodijelio?
Natalija je utonula u svoje misli, te potom poela nizati odgovore:
Prvo. Kuna bi oslabila u odnosu na euro jer poveanje ukupne koliine kuna u
opticaju ne bi pratilo i proporcionalno poveanje ukupne koliine eura.
Drugo. Bila bi vea stopa inflacije, budui da bi se ukupna novana masa poveala za iznos ukradenog novca. Kako je taj iznos velik, cijene bi znaajno porasle.
Tree. Novac se ne bi ravnomjerno raspodijelio. Mala grupa ljudi koja puno krade bi imala nesrazmjerno vie novca u odnosu na ostale lanove zajednice.
Dobro zakljuuje, rekao je Ivan - pokuaj me sada pratiti.
Sama si dola do zakljuka da bi se vei deficit koji bi bio posljedica njihovog
lopovluka osjetio na stopi inflacije.
Tono, odgovorila je Natalija.
Meutim, rekla si i da se novac ne bi ravnomjerno raspodijelio. to bi to znailo
u praksi?, upitao ju je Ivan.
Pa u biti je jednostavno, rekla je Natalija i nastavila - Cijenu inflacije bi plaali
svi podjednako, ali ne bi svi imali i podjednako vie novca.
Npr. - koliina novca u opticaju bi se poveala za 20%, pa bi sukladno tome i
cijene porasle za otprilike 20%.
Meutim, golemoj veini plae bi porasle samo 5%. S druge strane, politiarima
koji kradu primanja bi se poveala 5000%, ali bi njima cijene porasle isto kao i drugima 20%.
Ponavljam, cijene rastu jednako za sve u skladu sa stopom inflacije, ali nemaju
svi podjednako vie novca. Oni koji kradu - imaju ga puno vie od ostalih.
30

Ljudi bi se pobunili jer bi shvatili da se krade iz dravnog prorauna. Bilo bi im

jasno da se novana masa poveava, a da oni nemaju proporcionalno vie novca.
Odlino povezuje, rekao je Ivan i nastavio - Upravo takva situacija dogodila
se u Argentini tijekom 80ih. Politiari su puno krali, plae nisu pratile rast cijena tj.
inflaciju i ljudi su se pobunili.
to napraviti, kako rijeiti nastalu situaciju, pitali su se politiari - meutim imali su mali problem... Nisu htjeli prestati krasti!
Traili su ovjeka, ovjeka koji e im omoguiti da nastave krasti, a da se to ne
osjeti na stopi inflacije. Uskoro su ga i pronali, zvao se Domingo Cavallo i bio je
guverner Argentinske centralne banke za vrijeme vojne diktature 1982.
1991. postavljen je za ministra financija i pred njim je bila na prvi pogled teka
zadaa - trebalo je stabilizirati teaj i suzbiti inflaciju.
Cavallo je to napravio u jednom potezu, meutim kao to pogaa, nije se obraunao sa kriminalom unutar dravnih institucija, nego naprotiv - napravio je jo
vei zloin. Pretvorio je Argentinsku centralnu banku u mjenjanicu!
Tom mjerom stavio je dravu u izravnu ovisnost o stranom novcu i de facto
pod monetarnu okupaciju. Njihova valuta bila je samo transakcijsko sredstvo, pokrie nije imala u emisiji novca od strane centralne banke, nego u vanjskom dugu.
Pitanje za tebe Natalija - da li je tom mjerom Cavallo stabilizirao teaj i suzbio
inflaciju?
Pa oito da je, kratko je odgovorila.
Meutim... da li je teaj jo uvijek bio realan?, upitao je Ivan.
Naravno da nije!, rekla je Natalija, te dodala - Teaj bi trebao odraavati odnose u vanjsko-trgovinskoj bilanci zemlje, a on ga je korigirao promjenom uloge
sredinje banke pretvorivi ju u mjenjanicu. Na umjetan nain je odravao valutu
nerealno jakom.
Upravo se o tome radi, rekao je Ivan, te potom upitao Duana Zna li objasniti to znai nerealan teaj?
Mogu pokuati, odgovorio je To je stanje kada drava odrava valutu nerealno jakom uz pomo vanjskog zaduivanja. Na taj nain ini uvozne proizvode
jeftinijima nego bi trebali biti, odnosno subvencionira uvoz.
Kako se to odrazilo na njihovu ekonomiju?, upitala je Natalija.
Nije pozitivno. 1991. stopa nezaposlenosti u Argentini bila je samo 6.1%, meutim uspostavom nerealnog teaja, odnosno vezivanjem njihove valute za dolar,
uvozna roba postala je jeftinija od domae. Umjesto da teaj bude klizan i da na taj
nain odraava stanje platne bilance sa inozemstvom postao je fiksan.
Mnogi ljudi ne znaju da je uloga realnog, odnosno kliznog teaja automatsko
poravnanje trgovinske bilance. Kada uvoz postane vei od izvoza, vea je potranja
za stranom valutom, to zauzvrat poveava njenu cijenu u odnosu na domau valutu.
To zauzvrat dovodi do porasta cijene uvozne robe. Na taj nain ini ju kupcima ma31

nje zanimljivom i smanjuje se uvoz odnosno korigira se vanjsko trgovinski deficit.

Ukoliko je teaj fiksan, taj automatski rebalans se ne dogaa.
Budui da bez realnog teaja nema niti realne ekonomije tj. proizvodnje u Argentini su poele propadati tvornice, a milijuni ljudi ostali su bez posla. Zamisli, da
bi se to dogodilo, nisu im trebali ni rat, ni tajkuni bio je dovoljan nerealan teaj!
Tako je Argentina iz normalne drave pretvorena u kasino ekonomiju, ovisnu o
stranom izvoru novca na slian nain kao i ovisnik o heroinu. Kao i kod nas, i tamo
je prvo propala proizvodnja, a tek onda trgovina. U poetku su ljudi kupovali uvoznu robu na kredit, a trgovina je cvjetala. Meutim, na kraju su ostali bez novca i u
dugu, nisu vie imali od ega za ivjeti poeli su kopati po smeu.
Nekad je to bila bogata zemlja puna prirodnih bogatstava, ali zahvaljujui pogrenoj regulaciji novca i korumpiranim politiarima pretvorena je u zemlju jada i
bijede.
Stanje je bilo sve gore, 2002. stopa nezaposlenosti je iznosila 25%, postotak stanovnitva koji je ivio ispod crte siromatva bio je nevjerojatnih 55%, a vanjski dug
iznosio je 120 milijardi dolara. Narod je bio nezadovoljan i smjenjivao je vlade na
slian nain kao i u Hrvatskoj, lijeva desna, lijeva desna. Meutim i lijeva i desna
provodile su istu politiku nerealnog teaja sa centralnom bankom kao mjenjanicom i istim rezultatom.
Domingo Cavallo do tada je dobio mnoge nagrade meunarodnih bankara i iz
fotelje ministra financija, preao je u fotelju ministra ekonomije. Pokuao je narodu
prodati klasinu MMF-ovu priu - da ive iznad mogunosti - na vanjski dug, te
davlada mora svima smanjiti plae i mirovine, te poveati poreze kako bi se mogla
nastaviti zaduivati, rekao je Ivan.
I na premijer poeo je govoriti istu stvar, gledala sam ga na televiziji, dodala
je Natalija.
Da, ali postoji bitna razlika izmeu nas i Argentinaca, rekao je Ivan, Oni su u
meuvremenu shvatili da je nerealan teaj, koji se odrava vanjskim zaduivanjem
dio problema, a ne rjeenja, te da proraunski deficit treba pokrivati primarnom
emisijom novca, a ne zaduivanjem. Paradoksalno, doli su do istog zakljuka kao i
bankari - da se ne moe ivjeti na dug.
Umjesto mjera tednje htjeli su da politiari prestanu krasti, te otpis vanjskog
duga. Zaredali su se prosvjedi na ulicama i u biti su to bile dvije kljune parole,
dodao je Ivan.
Zato su bili tako iskljuivi i nisu pristali na mjere tednje i novo zaduivanje?,
znatieljno ga je upitala Natalija.
Poeli su shvaati ono to na narod tek mora shvatiti. Da je tendencija takvog
modela NEGATIVNA, te da se dug ne moe vratiti uzimanjem novog duga. Kljuna
spoznaja bila je odbacivanje dunike doktrine i uvoenje primarne emisije novca,
odgovorio je.
32

Spomenuo si i da je jedan od uzroka financijskog sloma bila kreditna kriza, rekla

je Natalija i dodala Oito ni drava ni graani nisu mogli vraati svoje dugove.
Upravo tako, to je osnovni problem iskljuivo kreditnog sustava. Shvatili su da je u
takvom sustavu nemogue izai iz duga. Rjeenje kreditne krize pronali su u ponovnoj
uspostavimonetarnog suvereniteta, tj. vraanju vlasti nad novcem nazad dravi.
Bilo im je dosta brzo rastueg vanjskog duga, valutne klauzule na kredite, visokih
kamata i robovanja stranim bankama. Htjeli su monetarnu reformu - da inflacija pojede kredite, da drava opet uvede primarnu emisiju novca i da ih politiari prestanu
krasti. Naravno, politiari su tvrdili da je to nemogue, ali je narod ustrajao i na kraju
pobijedio. Drava je otpisala 2/3 vanjskog duga, inflacijom uetverostruila novanu
masu i tako razbila unutranju kreditnu krizu. Usput je dolo i do uspostave realnog
teaja, budui da novi novac u opticaju vie nije imao pokrie u vanjskom dugu.
Te mjere spasile su dravu i narod od propasti. Nakon godina ekonomske stagnacije, uslijedile su godine brzog gospodarskog rasta, do 2010. stopa nezaposlenosti spustila se na 7%, a stopa siromatva pala je na ispod 15%. Istodobno, drava i
narod slomili su okove dunikog ropstva i tako opet postali slobodni. Zahvaljujui
promjeni monetarne politike uspjeli su otvoriti milijune novih radnih mjesta.Zapazi jo neto, kupovna mo im je porasla im je inflacija pojela kredite, a drava
prestala ivjeti na dug. Jel to sve to te zanima Natalija?, upitao ju je Ivan.
Kako su meunarodne financijske institucije reagirale na otpis duga?, bila je
znatieljna.
Iskljuile su ih na 4 godine sa stranog trita novca, nisu se mogli vani zaduivati, meutim nisu ni trebali, imali su dovoljno svoga novca. Drugih penala nije
bilo, objasnio je Ivan.
Evo Damira, rekao je u tom trenutku Duan.
Dok se Damir pribliavao Natalija je poela polako razumijevati do tada skriveni svijet novca. Shvatila je ono to malo ljudi osim bankara zna da je pitanje regulacije novca izrazito bitno, a opet skriveno od oiju ire javnosti.
Damir je napokon stigao do njih.
Bok ekipo, sretan sam da vas vidim, rekao je i svima pruio ruku.
Evo i ti upao u na razgovor, sa smijekom je dodao Duan.
O emu se raspravlja?, upitao je Damir.
Priamo o novcu, rekla je Natalija.
Drago mi je da te vidim, rekao je Ivan i dodao svakog dana sve je vie ljudi
koji shvaaju kako financijski sustav funkcionira.
Damir se nasmijao i upitao ih Znate li gdje je nastao prvi papirnati novac?
Nisam nikad o tome razmiljala, rekla je Natalija.
Nisam ni ja, dodao je Ivan.
Te stvari se ne ue u koli, uzdahnuo je Duan i dodao toliko toga skrivaju
od nas.
33

Damir je nastavio Prvi koji su poeli koristiti papirnati novac bili su Kinezi.
Meutim tek u doba Kublaj Khana je on postao primarno sredstvo plaanja.
Zamislite to ga je motiviralo da pone tiskati novac. Dug! Morao je na neki nain isplatiti vojsku, a nije znao kako, tada je doao na ideju da obveze prema njima
podmiri papirnim novcem.
Drugim rijeima, budui da je uloga novca razmjena dobara i usluga novac je
imao pokrie u dobrima koja su ti ljudi stvarali i razmjenjivali. Na taj nain mogao je
isplatiti ljude bez da je poveavao poreze, to su ljudi vie radili i stvarali to je on bio
sretniji jer je mogao stvarati vie novca koji bi imao pokrie u stvarnim vrijednostima.
Njegov nain regulacije novca bio je toliko uspjean da je uskoro postao jedan od
najmonijih ljudi na svijetu. Njegovo kraljevstvo prostiralo se od Pacifika do Urala.
Jedna petina svjetskog stanovnitva bila je pod njegovom upravom. Umjesto da tlai
ljude velikim porezima, poticao ih je na to da rade i stvaraju to vie novih vrijednosti, za sve to bi oni napravili on bi izdao novanu protuvrijednost. Tim novcem
financirao je trokove dravne uprave.
Takoer, osvajanja Kublaj Khana i njegovih nasljednika najzaslunija su za ponovno stvaranje ujedinjene i vojno jake Kine.
Zapazite jo neto, primarna uloga tog novca nije bila stvaranje duga kao to je
to danas, nego razmjena dobara. Drava je imala vlast nad njegovim stvaranjem i
putanjem u opticaj. Impresivno zar ne?, dovrio je Damir svoje izlaganje.
Totalno, rekao je Duan.
Pa to je upravo ono to mi predlaemo, da novac ima pokrie u stvarnim vrijednostima, a ne u dugu. Odnosno, da se razdvoji proces stvaranja od procesa posuivanja novca. Na taj nain prvo bi nastajao novac, a tek potom kredit - ukoliko bi taj
novac netko naknadno posuivao. Danas prvo nastaje kredit i samim time dugovi
su neotplativi bez obzira koliko novca netko natiskao jer je sav novo stvoreni novac
takoer dug. to vie tiska novca da bi otplatio prethodne kredite, to si u sve veem
dugu, komentirao je Ivan.
Damir se nadovezao Bankari tvrde da se deficit ne bi trebao financirati primarnom emisijom novca zato jer bi to izazvalo veu inflaciju. Meutim, istina je suprotna upravo to beskonano zaduivanje stvara golemi inflatorni uinak.
Kako to misli, Natalija ga je upitala.
Jednostavno, odgovorio je Damir i dodao budui da drava uvijek ostvaruje
deficit i nikada ne moe vratiti prethodni dug, mora se beskonano zaduivati, meutim ne samo za financiranje deficita, nego i za otplatu prethodnog duga s kamatama. Taj ukamaeni dug na kraju je puno vei od stvarnog novca koji je bio potroen
na financiranje deficita.
Netko je analizirao dravni dug Kanade u posljednjih 140 godina i doao do
zakljuka da je samo 8% duga predstavljao novac koji je drava stvarno potroila u
obliku deficita, a 92% su bile kamate.
34

Kako je to mogue?, okirano je upitala Natalija.

Vrlo je jednostavan odgovor financiranje proraunskog deficita kreditom, odnosno beskonanim zaduivanjem matematiki je propala strategija.
Evo zato - kredit je sloeno ukamaivanje koje radi protiv tebe. Sloeno ukamaivanje toliko je mono jer kamata koju banka zaradi ovaj mjesec sama zarauje
kamatu idui mjesec. Mjesec nakon toga kamate zaraene u protekla dva mjeseca
opet zarauju kamatu. I tako u nedogled! Kamata zarauje kamatu i raste poput
snjene lopte!
Ako se radi o dugom vremenskom periodu, efekt sloene tj. kumulativne kamate je uistinu impresivan, bez obzira na koliinu poetnog novca, rekao je Damir i
upitao ju Vjeruje li da je Isus Krist uskrsnuo i da je jo uvijek iv?
Kakve to ima veze sa sloenim ukamaivanjem?, iznenaeno ga je upitala Natalija.
Vjeruje li?, ponovio je Damir.
Vjerujem, rekla je Natalija.
Onda e moi razumjeti ovaj slikoviti primjer, dodao je.
Pokuaj zamisliti da je tijekom cijelog svog skromnog ivota Isus uspio utedjeti samo 1 cent. Ne predstavlja velik iznos zar ne?
To ba i nije neka lova, zamiljeno je rekla Natalija.
Da li ti se 2% godinje kamate ini puno?, ponovno je upitao.
Ne, u svakoj banci moe se dobiti barem duplo vea kamata na tednju, odgovorila je.
Ok, to misli koliko bi on danas imao novaca, ako bi banka u kojoj je oroio
novac jo uvijek poslovala?
Ne znam, kratko je odgovorila.
Odgovor je okantan, nastavio je Damir 1580 trilijuna dolara. Napomene
radi, ukupni privatni i javi dug SAD-a iznosi samo 16 trilijuna dolara. Imaj na umu
da banke i korporacije ne misle umrijeti.
Sada mi je jasno to znai sloeno ukamaivanje, uzdahnula je.
E vidi rekao je Damir Jel sada shvaa koliko je opasno ako se drava zaduuje da bi pokrivala deficit?
Da, sada mi je jasno zato se deficit mora pokrivati primarnom emisijom novca, dodala je.
Natalija, opet ju je upitao, Od kuda privatnim bankama novac koji posuuju
dravi?
Budui da privatne banke nemaju vlast nad stvaranjem novog novca, jedini
nain da dou do njega je posudbom od sredinje banke budui da ga jedino ona
moe tiskati. Potom taj isti novac posuuju dravi, odgovorila je.
ija je centralna banka institucija?, upitao ju je.
Pa trebala bi biti dravna, odgovorila je.
35

Meutim, moe li drava posuditi ili dobiti nekreditno novac izravno od centralne banke?, nastavio je Damir.
Ne moe, barem ne u Europskoj uniji i SAD-u, budui da je tamo zabranjena
primarna emisija novca tj. izravno financiranje drave od strane centralne banke,
odgovorila je.
Potom se zamislila, okrenula nazad prema Damiru i upitala ga:
Hoe rei da privatne banke kamatare dravu novcem iz centralne banke?!
Upravo tako, rekao je Damir, te dodao koliina novca u opticaju se nepotrebno poveava za iznos kamate koja se obraunava na dravni dug, drava tu kamatu
otplauje novim zaduivanjem i tako banke zahvaljujui sloenom ukamaivanju
dolaze do sve vie i vie novca. Sa vremenom je drava pod sve veim i veim teretom duga. Tada banke poinju sa svojim klasinim parolama, ne moe se ivjeti na
dug, morate smanjivati plae, privatizirati dravnu imovinu itd.
Imaj na umu da stvarni cilj banaka nije naplata duga. Banke znaju da je dug neotplativ i da ga drava nikada nee moi vratiti. Svjesne su toga da e drava uvijek
imati deficit - odnosno da nee imati dovoljno novca ni za trenutne rashode, a kamo
li za otplatu prethodnog duga. Njihov stvarni cilj je preuzimanje dravne imovine,
odnosno preuzimanje stvarnih bogatstava neke zemlje.
Sada mi je sve jasno, rekla je Natalija, Hoe rei da uz pomo novca koji
je iskamataren od drave banke de facto preuzimaju potpunu kontrolu nad zemljom?
Da, rekao je Damir i dodao Dunika doktrina najvea je prijevara suvremenog svijeta, ukoliko se taj suludi koncept ne odbaci, svi emo propasti. Drava e poveavati poreze kako bi toboe mogla lake vraati dug koji zapravo ne moe vratiti,
a banke e uz pomo novca iskamatarenog od drave i umjetno izazvanih kreditnih
kriza preuzeti svu nau imovinu. Ostati emo bez iega. Ono to je najbizarnije od
svega je da iskljuivo kreditni sustav u poetku obeava ljudima ivot iznad mogunosti, meutim na kraju ih sputa na razinu robova. Korak po korak pretvara ih u
kmetove, a da oni toga nisu ni svjesni.
Mnogi niti ne znaju da je novac u njihovim novanicima neiji dug, a krediti
tehniki neotplativi. Ako sam dobro shvatila, sustav ih u poetku uvjerava da e im
dug omoguiti dobar ivot, meutim na kraju ive u bijedi, siromatvu i dunikom
ropstvu, dodala je Natalija.
Naalost je tako, sloio se Damir i napomenuo - Umjesto da promjene regulaciju novca, politiariproduljuju radni vijek nuan za odlazak u mirovinu, uvode
skupe kolarine, reu socijalna prava, uvode participaciju na zdravstvenu zatitu,diu poreze na sve i svata, privatiziraju javna poduzea, uvode se ak i posebni
porezi na banke, osnivaju fondovi spasa, banke se testiraju na krizne situacije, centralne banke otkupljuju dugove drava prema privatnim bankama itd. Meutim sve
te mjere bave se posljedicama, a ne uzrokom problema i samim time ne mogu rijeiti
36

trajnu kreditnu krizu koja trese cijelu Europsku uniju. ini se da politiari ne ele
vidjeti da je sustav u svojoj osnovi pogrean.
Damire, spomenuo si privatizaciju, Zato banke ele privatizirati javna poduzea poput voda, uma, autocesta i elektroprivrede kada ona ionako imaju ulogu
javnog dobra i nisu usmjerena stvaranju profita, upitala je Natalija.
Natalija, nasmijao se Damir - Nisu usmjerena profitu dok ih oni ne preuzmu.
Jednom kad se zavri proces privatizacije - poinje liberalizacija.
to je liberalizacija?, upitala ga je.
Jednom kada sa bankama povezane korporacije preuzmu javna poduzea tada
ona postaju profitna. Diu se cijene usluga i zapravo graani onda plaaju cijenu
njihovog preuzimanja. To se zove liberalizacija trita i dogaa se gdje god se taj
model usvoji, odgovorio je.
Ekipo, jeste za neki kola - teke su ove teme, odjednom se Duan ubacio u
razgovor.
Ni meni se vie ne da o tome, dodao je Ivan.
Ako se mene pita ja sam za, dodao je Damir.
Ni ja se ne bunim, nasmijala se Natalija.
Tako je fokus razgovora skrenut na zabavnije teme.

37

5. poglavlje

isto to vrijeme u Gerhardovom uredu je zazvonio telefon. Bio je to tajnik

udruge banaka.
Za sutra je dogovoren sastanak, rekao je.
Nema problema, doi u, Gerhard je odgovorio.
Nedugo nakon tog razgovora Gerhard je nazvao Christiana. Bio je pomalo nervozan, znao je da se neto ozbiljno sprema. Dogovorili su se za sastanak te veeri
restoran Hotela Dubrovnik.
U dogovoreno vrijeme obojica su se tamo pojavili. Odabrali su povueni stol i
razgovor je zapoeo.
Prati li to se dogaa?, Gerhard ga je upitao.
Poprilino, odgovorio je Christian.
Doi e do kaosa sa financijama, dodao je Gerhard.
Sve znam, mirno je rekao Christian, te dodao ljudi ne znaju to ih eka.
Zna li to je kvazi fiksni teaj? nastavio je Gerhard.
Onaj koji prividno fluktuira, odgovorio je Christan.
Zna li to je valutni odbor? potom ga je upitao.
To je monetarna vlast koja provodi politiku fiksnog ili kvazi fiksnog teaja, odgovorio je Christian, te dodao tema mog doktorata bila je Azijska financijska kriza.
Onda zna o emu govorim, rekao je Gerhard.
Pa prilino, osnovni problem je u tome to ljudi ne eli uiti na tuim pogrekama, nasmijao se Christian i dodao Ono to je Argentina napravila 1991. Tajland
je napravio 1984., vezali su svoju valutu baht za dolar po kvazi fiksnom teaju koji
je varirao od 24.91-25.59 bahta za jedan dolar. Na taj nain je njihova valuta postala
samo transakcijsko sredstvo - pokrie je imala u vanjskom dugu. Ono to je najzanimljivije je da ljudi zahvaljujui prividnoj fluktuaciji nisu shvaali da im je centralna
banka mjenjanica, a teaj nerealan - mislili su da imaju svoj novac.
Zahvaljujui visokim kamata njihov bankarski sustav bio je jedan od najprofitabilnijih na svijetu, krediti su se izdavali, novac se troio, a vanjski dug je rastao. Takoer, banke nisu ulagale novac u proizvodnju nego gotovo iskljuivo u potronju
skupe uvozne robe, te trite nekretnina i dionica.
38

Njihovi ljudi bili su naivni, vjerovali su da e gospodarski rast biti trajan, nisu
bili svjesni toga da e kreditna ekspanzija kad-tad prestati, te da ih eka monetarna
kontrakcija - nisu znali da je takav model dugorono neodriv. Politiari i bankari
su ih uvjeravali da je takav model najbolji za njih i da takvu politiku provode za
njihovo dobro - narod im je slijepo vjerovao.
Mala grupa ljudi koja je tvrdila da je takva monetarna politika pogrena i da
drava ne bi trebala subvencionirati uvoznu robu odravanjem nerealnog teaja bila
je ismijana od strane veine.
1995. poelo je stagniranje ekonomije, prvo se uruilo trite dionica njihova
vrijednost pala je 5-10 puta. Potom je poeo slom trita nekretnina budui da se
izgradilo previe kua i zgrada. Njihovi vlasnici nisu ih mogli prodati niti vratiti
kredite. Ubrzo je poela padati i potronja.
Tada je nastao kaos. Naime, u iskljuivo kreditnom sustavu u kojem je centralna
banka mjenjanica, uruavanje ekonomije poinje onog trenutka kada se ljudi prestanu zaduivati kako bi kupovali nekretnine, dionice, automobile i ostalu luksuznu
robu iz uvoza. Budui da je novac u opticaj ulazio iskljuivo kao kredit, a kreditna
ekspanzija bila gotova, prestao je i priljev novca.
Tada se postavilo i ono vjeno pitanje Kako vratiti vie novca nego je posueno? Koji je tvoj odgovor na to pitanje Gerhard?, upitao ga je konano Christian.
Tako da uzme novi kredit, odgovorio je Gerhard i nasmijao se.
Meutim, kao to sam i maloprije rekao, kreditna ekspanzija je prestala, ljudi
nisu vie dizali kredite i samim time prethodni se nisu vie mogli vraati. Izbila je
kreditna kriza, strani ulagai su postali nervozni i htjeli povui svoj novac, meutim
radi niske rezerve likvidnosti u bankama nije bilo dovoljno novca.
Budui da je velik dio depozita bio imaginaran, a teaj bahta nerealan nastala
je panika. Strani ulagai poeli su povlaiti novac iz zemlje, a sredinja banka pokuala je obraniti nerealan teaj.
Bezuspjeno - uzalud je potroila 28 milijardi dolara deviznih rezervi. Baht je
kolabirao, njegova vrijednost se prepolovila, drava je bila ekonomski unitena, a
novac isisan iz nje. Ostao im je samo golemi vanjski dug.
Panika se potom proirila i na ostala trita u regiji i tako je poela Azijska financijska kriza. rekao je Christian.
Sve zemlje koje su vodile politiku precijenjenog teaja prije ili kasnije su dovele
domae gospodarstvo do sloma nadovezao se Gerhard - Usput, zaboravio sam ti
rei da je sutra sastanak predstavnika uprava banaka, razgovarati emo o trenutnoj
kreditnoj krizi u zemlji, dodao je.
Da, znam za to biti e i na predstavnik, dodao je Christian i upitao Gerharda Jesi li uo da je broj blokiranih graana porastao sa 165 na 219 tisua?
Sve znam, odgovorio je Gerhard.
39

6. poglavlje

e iste veeri u zagrebakom naselju pansko, Ivan i njegov susjed Leo odluili su skratiti vrijeme razgovorom, meutim nisu ni slutili koliko imaju zajednikih
tema.
Leo je bio evaneoski kranin i gdje god je iao koristio je priliku da podjeli
svoje iskustvo obraenja s drugima. Ivan je sa druge strane imao drugaiji plan,
htio je Leu prenijeti poruku o korumpiranom monetarnom sustavu. Nije ni slutio u
kakvoj se situaciji Leo nalazi.
Malo po malo Leo je objasnio svoju obiteljsku situaciju. Roditelji su mu podigli
stambeni kredit od 150.000 CHF, meutim radi valutne klauzule i promjenjive kamatne stope morati e banci vratiti 2,5 puta vie novca nego su posudili. Koliko je
to franaka preraunato po teaju kune na dan uzimanja kredita?, upitao je Ivan.
375.000, hladno je odgovorio Leo.
Ne mogu vjerovati kakva pljaka, odgovorio je Ivan i upitao ga Kako uspijevate vraati kredit?
Nikako, odgovorio je.
Ivan mu je korak po korak objasnio zato dravu trese teka kreditna kriza. Leo
je bio okiran, Nisam znao da je novac dug i da je HNB mjenjanica, dodao je.
Kljune injenice se vjeto skrivaju od javnosti, rekao je Ivan, te ga upitao Da
li shvaa da je iskljuivo kreditni sustav piramidalna ema koja se poinje uruavati im prestane kreditna ekspanzija?
Sada da, odgovorio je Leo zamiljeno. Tada je zavladala tiina, Leo je upravo
shvatio da je trenutni financijski sustav prijevarasa ciljem da se ljude natovari neotplativim dugom i razvlasti od imovine.Kako je mogue da ljudi ne razmiljaju o
tako bitnoj stvari?, upitao ga je Ivan i tako prekinuo tiinu.
avao upravlja ljudima uz pomo lai, odgovorio je Leo i dodao On ih uvjerava da je loe dobro. Jednog dana kada se probude iz iluzije ljudi se pitaju kako
su mogli biti tako glupi i naivni. Meutim, da bi se la razotkrila prvo je potrebno
spoznati istinu, sve do tada ovjek robuje zabludi.
Da apsurd bude vei, to je istina jednostavnija to ju ljudi tee prihvaaju. Bez
promjene srca mnogi nikada nee stati na njenu stranu, preoholi su da bi priznali
kako su cijelo vrijeme bili u krivu.
40

Zanimljivo objanjenje, rekao je Ivan.

Moj skroman doprinos razumijevanju ovog problema, rekao je Leo uz smijeak i dodao mnogi ne znaju ovo o emu govori.
Kako e znati kada masovni mediji u potpunosti ignoriraju to pitanje, nadovezao se Ivan.
Ne bi rekao da je to sluajno, dodao je Leo.
Politiari nas uvjeravaju da je sustav ispravno postavljen i da nema potrebe za
promjenom, nastavio je Ivan.
Ispravno je postavljen za nekolicinu koja od njega ima korist. Za sve ostale onje
izvor bijede i siromatva, komentirao je Leo.
ao mi je ljudi koji pate, a ne znaju to se dogaa, rekao je Ivan i dodao nesvjesni su toga da se nalaze u ekonomskom ropstvu.
Prvi put ujem za taj izraz, moe li mi objasniti to to tono znai?, upitao ga
je Leo.
Nekad davno, u robovlasnitvu, rob je znao da je rob. Danas, u ekonomskom
ropstvu,ekonomski robovi nisu svjesni da su robovi. Pokuaj zamisliti mrava koji
hoda po lopti koju okree vjeti djeak. Mrav eli sii sa lopte ali ne uspijeva - nije
svjestan toga da je manipuliran. Po kemijskim tragovima shvaa da se vrti po istom
mjestu, ali mu nije jasno to se dogaa.
Kljuna stvar ekonomskog ropstva je prikrivanje stvarnog stanja. Naime, ljudima je teko prihvatiti da su neslobodni, ne shvaaju da se nalaze u zatvoru bez
zidova i reetaka.
Korumpirani politiari su progurali cijeli niz zakona kako bi se uspostavila ovisnost drave o vanjskom izvoru novca. Tu mislim na to da drava ne moe stvarati
novac, nego ga tehniki samo posuuje i obvezuje ga se vratiti u uveanom iznosu. I
ostali subjekti takoer mogu posuivati novac uz obvezu vraanja iznosa uveanog
za kamate. Paradoks u cijeloj situaciji je ve na poetku jasan, drutvo u cjelini ne
moe vratiti vie novca nego je posueno.
Bankari to znaju, ali veina ljudi poput tvojih roditelja ne. Kada se nau u situaciji da ne mogu vraati kredit, misle da je to njihovom krivnjom. To je zato jer obian
ovjek teko moe shvatiti da se njegova drava nalazi u ekonomskom ropstvu - ne
moe pohvatati sve novane transakcije meu subjektima da bi izvrio analizu. Njega mue egzistencijalni problemi i nema vremena za razmiljanje o takvim stvarima. On ak ni ne sumnja u potenost zakona drave.
Cilj ekonomskog porobljavana je iskonski. To je nadnacionalno i naddravno
vladanje i bogaenje. To se postie dugom. A kako dug raste, tako i uspjeh takve
vladavine moe poluiti sve vie rezultata. Tada se mogu postii ustupci koji se na
drugi nain ne bi lako mogli postii.
Obrana od ekonomskog porobljavanja je u znanju, neobrazovani ljudi su podloniji manipulaciji. Pod znanjem ne mislim na znanje koje se stjee unutar obra41

zovnih institucija koje kontrolira sustav, to znanje je bezvrijedno. Njegova uloga nije
shvaanje pravog problema, nego indoktrinacija studenata. Jednom kada studenti uspjeno zavre fakultet sustav je u potpunosti preuzeo kontrolu nad njihovim
umovima. Izvravati e svoje zadae poput programiranih robota i nee postavljati
suvina pitanja, odgovorio mu je Ivan.

42

7. poglavlje

svanuo je novi dan, Damir je jo uvijek bio na Trnju u svom stanu. Zazvonio je telefon, bila je to Natalija.
to se radi?, upitala je.
Nita posebno, imam slobodno prijepodne, odgovorio je Damir.
Ima neto to me kopka zadnjih par dana - Ivan esto govori da je HNB mjenjanica. To je izrazito ozbiljno pitanje i zanima me kako to da HNB nema ulogu
sredinje banke?, upitala ga je Natalija.
Stvari su u biti jednostavne, odgovorio je Damir i dodao Tajna se krije u
visini eskontne kamatne stope.
to je to?, upitala ga je Natalija.
Eskontna kamatna stopa je kamatna stopa po kojoj sredinja banka, u naem
sluaju HNB nudi poslovnim bankama novac na posudbu, odgovorio je Damir.
Znai da HNB ipak moe posuivati kune poslovnim bankama, zakljuila je
Natalija.
Samo u teoriji, nasmijao se Damir i dodao Kamata po kojoj HNB nudi bankama kune je izrazito visokih 7%. Samim time bankama je jeftinije vani posuivati
eure nego kune kod HNB-a.
Kolike su kamate drugih sredinjih banaka?, upitala je Natalija.
Europska centralna banka nudi eure uz 1% kamate, a Federalne rezerve amerika sredinja banka, nudi dolare uz 0.25% kamata, rekao je Damir.
Znai da HNB dri zemlju pod monetarnom okupacijom zahvaljujui visokoj
eskontnoj kamatnoj stopi, nastavila je Natalija.
Da, zato postoji valutna klauzula na kredite budui da se pokrie za njih nalazi
u vanjskom dugu, a ne u kunama iz HNB-a. Kuna je samo transakcijsko sredstvo,
bon za euro koji prikriva stvarno stanje i dri ljude u iluziji da naa drava ima vlastiti novac, dodao je.
Kako to da kuna onda oscilira, tj. da teaj kune nije fiksan?, upitala je Natalija.
Zato jer HNB provodi politiku kvazi fiksnog teaja posljedino se teaj kune
kree u rasponu od 7.1-7.5 kn za jedan euro. Meutim u stvarnosti mi nemamo sredinju banku, nego valutni odbor, slino Tajlandu prije financijskog kolapsa. Sa dru43

ge strane, Bosna i Hercegovina je prihvatila model koji je Argentinu odveo do sloma,

tj. fiksirali su teaj konvertibilne marke uz njemaku marku u omjeru 1:1. Danas,
budui da njemakih maraka vie nema, vezani su uz euro u omjeru 1 KM : 0.51129
eura, objasnio je Damir.
Koje su sve posljedice pretvaranja sredinje banke u mjenjanicu?, upitala je
potom Natalija.
Prva je nerealan teaj koji uvozne proizvode ini jeftinijima od domaih, zato
se na policama trgovina u pravilu nalaze strani proizvodi. Tko god se bavi ikakvom
proizvodnjom propada, posljedino imamo visoku stopu nezaposlenosti.Takva vrsta ekonomije u kojoj se ekonomska aktivnost svodi na trgovinu uvoznom robom
naziva se i kasino ekonomija.
Poljoprivrednici su tu najvie pogoeni, nije im jasno zato je uvozna hrana jeftinija od njihove. Moraju svoje proizvode prodavati u bescjenje, ostavljeni su na milost
i nemilost prekupaca i uvoznog lobija.
Sa druge strane, takav model doveo je i do brzo rastueg vanjskog duga koji
radi sloenog ukamaivanja raste stopom od 19% godinje - udvostruuje se svake
4 godine. 2002. vanjski dug RH iznosio je 15 milijardi dolara, 2006. 30, a 2010. - 60
mlrd USD.
Budui da je takav monetarni model odriv samo za vrijeme kreditne ekspanzije
zemlju trese i teka kreditna kriza. Udio loih kredita, odnosno onih koje banke ne
mogu naplatiti sve je vei, 2007. ih je bilo samo 10 milijardi kn ili 4.8% od ukupno
izdanih, a krajem 2011. oni su iznosili 35 milijardi kn ili 12.2%. Drugim rijeima,
gledano u apsolutnim brojevima i postotku njihov broj se utrostruio.
To se odrazilo i na broj blokiranih graana, krajem 2011. takvih je bilo 219.421.
Naalost, biti e ih jo i vie. Sustav uvjerava ljude da e se stanje popraviti i krenuti
na bolje, meutim nee njegova tendencija je negativna. Nelikvidnost trenutno
iznosi vie od 40 milijardi kuna, a u blokadi je 68.489 poduzea, rekao je Damir.
ini mi se da se smanjio broj blokiranih poduzea u odnosu na prije par mjeseci, komentirala je Natalija.
Da, ali to je radi ubrzanih steajeva i likvidacija, odnosno njihovog brisanja
iz registra. Vlada namjerava rijeiti problem nelikvidnosti masovnim likvidacijama
propalih poduzea, rekao je Damir.
Ali time se nee rijeiti uzrok nelikvidnosti, niti e oni kojima su ona duna
moi naplatiti svoja potraivanja, dodala je Natalija.
Cilj te mjere je prikrivanje stvarnog stanja, rei da se nelikvidnost smanjila i
tako stvoriti privid da je ekonomija krenula na bolje, a ne omoguiti vjerovnicima
naplatu svojih potraivanja, pokuao je objasniti Damir.
Ali to e se dogoditi sa desecima tisua ljudi koji su kod njih zaposlenih?,
upitala je Natalija.
Zavriti e na ulici, odgovorio je Damir.
44

ao mi je tih ljudi, meutim mene zanima kako vlada misli rijeiti problem blokiranih graana, ne misli valjda i njih likvidirati, upitala ga je s kiselim osmjehom
na licu.
Ne, njih e ekonomski unititi. Banke rade zabiljebe nad njihovim nekretninama i ukoliko blokirani ne budu u stanju podmiriti svoje obveze - njihova imovina e
zavriti na bubnju, rekao je Damir.
Jezivo. Jo me neto zanima, spomenuo si valutnu klauzulu, kada se ona poela
primjenjivati?, upitala ga je.
Valutna klauzula ne postoji od juer i njena je prvotna uloga bila zatita subjekata u vanjskoj trgovini. Npr. brodogradilite prodaje brod stranom naruitelju
i trai za njega 10 milijuna dolara, meutim slubena valuta u Hrvatskoj je kuna, a
ne dolar. Zato brodogradilite trai da mu se 10 milijuna dolara isplati u kunama po
teaju na dan isplate.
Drugim rijeima, iako je cijena dogovorena u stranoj valuti, isplata se vri u domaoj. Takva praksa ozakonjena je Zakonom o obveznim odnosima iz 1978., njega
je donijelo Savezno vijee Skuptine SFRJ kojim je tada predsjedavao budui Makedonski predsjednik Kiro Gligorov, odgovorio je Damir.
Meutim u doba Jugoslavije ljudi nisu imali kredite sa valutnom klauzulom!,
ljutito je rekla Natalija.
Naravno, valutna klauzula se odnosila samo na meunarodnu trgovinu. Sjea se da u iskljuivo kreditnom sustavu prvo nastaje kredit, a tek onda depozit?,
upitao ju je Damir.
Naravno, odgovorila je.
Pitanje za tebe, u emu su dinari u opticaju imali pokrie? U emisiji novca od
strane Narodne banke Jugoslavije ili u vanjskom dugu?, nastavio je Damir.
Narodna banka Jugoslavije nije bila mjenjanica, stvarala je i posuivala novac, odgovorila je Natalija.
Dakle, sredinja banka bi posudila domaim poslovnim bankama dinare, a one
bi ih dalje posuivale graanima i poduzeima. Budui da je pokrie za kredite bilo
u dinarima iz sredinje banke, a ne u vanjskom dugu valutna klauzula se nije mogla
obraunavati, rekao je Damir.
Razumijem to hoe rei, meutim bankari esto znaju rei da bi ukidanje
valutne klauzule znailo i ukidanje devizne tednje. Da se ne moe tediti u stranoj
valuti, a imati kredite u domaoj. Je li to istina?, upitala ga je.
Vjeruje li bankarima, upitao ju je Damir.
Vie ne, odgovorila je Natalija.
Vidi, rekao je Damir i nastavio neobrazovanim ljudima se moe lako manipulirati. Bankari su svjesni toga da ljudi ne znaju da je novac dug i da samim time
depoziti nastaju od kredita, a ne krediti od depozita.
45

Da bi banka dala kredit od kojeg e poslije nastati depozit, ona prvo mora negdje
nabaviti novac. Do tog poetnog novca moe doi iskljuivo posudbom i to na dva
naina. Prvi je od sredinje banke, a drugi je vanjskim zaduivanjem. Taj poetni novac naziva se i primarni novac, od njega tj. njegovom multiplikacijom e naknadno
nastati svi ostali krediti i depoziti.
Hoe li postojati valutna klauzula na kredite ili ne ovisi iskljuivo o tome gdje
se nalazi izvor tog primarnog novca - u emisiji domae valute od strane sredinje
banke ili u vanjskom dugu.
Ako banci ponestane novca za davanje kredita, moe ga jednostavno posuditi
od sredinje banke. Na taj nain svi krediti imaju pokrie u emisiji domae valute i
samim time besmisleno je na njih obraunavati valutnu klauzulu.
Ukoliko ti na neki nain doe do deviza i poeli ih staviti na devizni raun,
ti e to uvijek moi, ali banka nee taj novac koristiti za izdavanje kredita, jer bi u
suprotnom morala na njih obraunavati valutnu klauzulu. Samim time - kamata na
devizni depozit biti e zanemariva budui da e taj novac biti koriten za trgovinu
sa inozemstvom, a ne za kreditiranje domae ekonomije.
Dakle, da se vratim na tvoje pitanje s poetka. Da, mogue je imati deviznu
tednju, odnosno mogunost oroenja strane valute na svom deviznom raunu, a da
istodobno ne postoji valutna klauzula na kredite, tj. da oni budu iskljuivo u kunama - ali mora biti ispunjen jedan preduvjet.
Primarni izvor novca mora biti u kunama iz sredinje banke tj. HNB-a. Budui
da je HNB trenutno mjenjanica, primarni izvor novca, odnosno izvor svih danih
kredita nalazi se u vanjskom dugu pa je sukladno tome golema veina njih, pogotovo ako se radi o veim iznosima vezana valutnom klauzulom. To je ujedno i konani
odgovor na tvoje pitanje.
Imam jo samo jedno pitanje. Mnogi ljudi boje se da bi banke mogle poveati
kamatne stope ukoliko bi se ukinula valutna klauzula, ima li tu istine, upitala je
Natalija.
To je ludost, koja kao i prethodna teza nema veze sa zdravim razumom. Upravo
zato jer imamo valutnu klauzulu na kredite, imamo i visoke kamatne stope, odgovorio je Damir.
Zbunio si me, nisam znala da jedno ima veze sa drugim, rekla je Natalija.
Naravno da ima, to i je korijen problema, radi visoke eskontne stope imamo openito visoke kamatne stope, ali i sredinju banku koja funkcionira kao mjenjanica
i posljedino valutnu klauzulu na kredite.
Prema lanku 29. zakona o obveznim odnosima stopa zateznih kamata odreuje
se uveanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke za osam postotnih poena, au
ostalim odnosima za pet postotnih poena.
Drugim rijeima, eskontna stopa slui za izraun zakonske zatezne kamate,ali
i ostalih kamatnih stopa. Budui da je eskontna kamatna stopa trenutno 7%, naj46

via doputena zatezna kamata je 7+8% (15%), a u svim ostalim odnosima ona je
7+5%(12%).
Ukidanjem valutne klauzule, i sputanjem eskontne kamatne stope dolo bi do
pada najvie doputene kamatne stope, a samim time i ostalih kamatnih stopa. Primjera radi, kada bi eskontna stopa bila 2%, tada bi najvia doputena kamata na
kredite mogla biti samo 2+5, odnosno 7%.
Zahvaljujui visokoj eskontnoj kamatnoj stopi, Hrvatska trenutno ima nerealan
teaj, valutnu klauzulu na kredite i visoke kamatne stope. Oito je da je politika sredinje banke pogrena, da ne potie gospodarski rast i da vodi cijelu zemlju u teku
ekonomsku i drutvenu krizu, odgovorio je Damir.
Puno si mi rekao, trebati e mi jo dosta vremena da bi povezala sve te informacije, rekla je Natalija.
Rado bi ti dao kratke odgovore, ali sam htio da dubinski shvati ovu problematiku i donese zakljuke na temelju injenica. Jednom kada poznaje injenice, ima
istinu, jedino te ona moe zatititi od dezinformacija koje plasiraju banke i sa njima
povezani mediji, objasnio je Damir.

47

8. poglavlje

ok su Damir i Natalija razgovarali, u Hotelu Sheraton se odravao tajni

sastanak 6 najveih banaka i 5 manjih. Tema je bila trenutna kreditna kriza i budui
dogaaji vezani uz nju. Nazoni su bili predstavnici njihovih uprava. Atmosfera je
bila napeta, svi su znali to se dogaa i kako e se u situacija odvijati u budunosti.
Za razliku od njih, veina ljudi ne razmilja posebno o novcu, zadrava se na
njegovoj pojavnoj razini - bitno im je samo da ga imaju dovoljno. Ne uputaju se u
za njih nevidljive i nepoznate strane novca. Ne postavljaju pitanja odakle on dolazi,
kako se stvara, kako ponitava i koliko ga treba biti u opticaju.
Zato je potrebno rei par rijei o njemu - novac je posrednik u razmjeni roba i
usluga i opi ekvivalent kojim se izraava njihova cijena, univerzalna roba s kojim
se moe kupiti svaka druga roba, roba nad robama - jer nijedna druga roba nema
takva svojstva.
Trenutni monetarni sustav temelji se fiducijarnom standardu, odnosno fiat
novcu. Fiat je izvedenica od latinske rijei fiducia - povjerenje, drugim rijeima trenutni monetarni sustav poiva na vjerovanju ljudi da se novcem moe kupiti svaka
roba ili usluga.
Pa ipak, budui da je to samo komad papira koji nema pokrie u niemu i ija
vrijednost proizlazi iskljuivo iz povjerenja, mnogi su tijekom povijesti osporavali
njegovu vrijednost. Kako bi uvrstile njihovo povjerenje u novac mnoge drave su
odbijanje novca kao platenog sredstva proglasile kaznenim djelom.
Naplata kolarina ili zdravstvenih usluga takoer je pedagoka mjera koju vlada
provodi kako bi uvrstila povjerenje ljudi u novac. Danas mnogi na znanje i zdravlje
gledaju kao na robu koja ima svoju cijenu. Tko ima novaca moe studirati i lijeiti se,
a tko ne - ne moe. Ljudi na tritu rada takoer se ponekad prikazuju kao potrona
i zamjenjiva roba, neki ak i trguju ljudima. Od tuda dolazi i misao da se novcem
sve moe kupiti i da svatko ima svoju cijenu.
Nemoralni ljudi se u pravilu opravdavaju milju da su i ostali lanovi zajednice
potkupljivi i tako umiruju svoju savjest. Ono to je sigurno jest da bankari imaju
neogranieno mnogo novca i da iskljuivo idealisti, odnosno oni koji odbace novac
kao najviu vrijednost i smisao ljudskog postojanja mogu izazvati njihov sustav bu48

dui da nemaju na sebi naljepnicu sa cijenom. Meutim kako ne bi ulazili u moralne

rasprave, vratimo se nazad na sredinju temu - novac kao dug, odnosno duniku
doktrinu.
U poetku, za vrijeme robno - robne razmjene, krediti su se odobravali i vraali
u robi, poljoprivrednim proizvodima ili stoci.
Bili su otplativi zahvaljujui daru umnaanja, odnosno poveanju koliine robe
koja je bila produkt rada i prirodnih zakona. Jednostavan primjer za to je sijanje
zrna kukuruza, ukoliko ono rodi donjeti e urod od vie stotina zrna, ivotinje se
takoer mnoe.
Sukladno tome, vie rada je moglo stvoriti vie robe. Budui da su se kamate
takoer obraunavale u robi - dug se mogao vratiti, a rad osloboditi ljude od duga.
Meutim, unutar trenutnog financijskog sustava, bez obzira na to koliko vi radili i
stvarali novih vrijednosti, dug neete moi vratiti jer se novac u bilo kojem obliku
ne umnaa.
Prva i najvea zabluda vezana uz proces stvaranja novca proizlazi iz ljudske
spoznaje da novac ima ulogu razmjene dobara i usluga, pa sukladno tome pretpostavljaju da se poveanjem koliine dobara i usluga poveava i koliina novca u
opticaju. Njihova pretpostavka u biti poiva na zdravoj logici, meutim trenutni
financijski sustav okrenuo je lea zdravom razumu.
Bez obzira na to koliko vi radili i stvarali novih vrijednosti drava nee napraviti emisiju nezaduenog novca koji bi imao pokrie u stvarnim dobrima i sluio
njihovoj razmjeni. Naprotiv, novi novac u opticaj moe ui samo i iskljuivo kao dug,
sukladno tome, ukoliko eli dobiti novanu protuvrijednost za novo stvorene vrijednosti drutvo se mora zaduiti. to drutvo vie radi i stvara, to je vea i njegova
potreba za novim novcem - samim time dug raste. Zato su najbogatije zemlje svijeta,
gdje se najvie radi, ujedno i najvie dune.
Savreno je jasno da jedino promjena u regulaciji novca, a ne vie rada za manje
novca moe ljude izbaviti iz duga. Naalost, veina ljudi nesvjesna je te injenice,
prvenstveno zato jer ne shvaa da je u trenutnom sustavu primarna uloga novca
stvaranje duga, a ne razmjena dobara i usluga - umjesto da potie rast i razvoj, ograniava ga.
Meutim, okupljene bankare nisu zanimale apstraktne rasprave o naravi i ulozi
novca. Zanimalo ih je kako e se situacija na financijskom tritu dalje odvijati.
Fausto se prvi javio za rije: Dragi prijatelji, Republika Hrvatska nalazi se u
tekoj financijskoj situaciji. Ljudi nemaju novaca, stotine tisua graana ima blokirane raune, a svakim danom sve je vie onih koji shvaaju da kredite nije mogue
vratiti.
Erich Bauer se nadovezao: Nakon prestanka kreditne ekspanzije, udio loih
kredita poveao se 3 puta. Trenutno iznosi 12%, a do kraja ove godine porasti e na
17% - bitno je ubrzati ovrni proces.
49

Gerhard je potom izvijestio prisutne o nedavnom sastanku sa premijerom: Bili

smo na pregovorima, pristali su na smanjenje proraunskog deficita.
Idui se za rije javio Markus Kranebitter: Izvjesno je da e doi do monetarne
kontrakcije koja e sa sobom povui daljnji porast nezaposlenosti i nastavak ekonomske stagnacije. Ljudi e se nai u monetarnim karama, ne znam koliko emo
ih jo dugo moi drati u neznanju. Sve je vie onih koji iskazuju sumnju u tvrdnje
politiara da e ih otkazi, nova zaduenja, vei porezi i rasprodaja dravne imovine
odvesti na put gospodarskog rasta i oporavka. Neki ak iznose teze da se upravo
zahvaljujui tim mjerama drava i nalazi u ekonomskom ropstvu i siromatvu.
Erich Bauer se potom opet javio za rije i mirnim glasom spustio tenzije meu
okupljenima: Nemojte brinuti oko toga; uz pomo masovnih medija, obrazovnog
sustava i represivnog aparata imamo potpunu kontrolu nad ljudima. Na sustav ih
od malena ui refleksnoj poslunosti, tj. slijepom pokoravanju autoritetima, a svi
autoriteti su na naoj strani.
Sve dok se iroke mase bave posljedicama, a ne uzrokom problema, nema opasnosti za na sustav. Meutim, slaem se s vama, postoji opasnost da dio ljudi pone
razmiljati i o uzroku kreditne i s njom povezane ekonomske krize. U svakom sluaju, bitno je zaokupiti umove ljudi sa nebitnim stvarima.

50

9. poglavlje

ok su bankari raspravljali o trenutnoj financijskoj situaciji, Ivan i Marina

su etali gradom.
Nikada mi jedna stvar nee biti jasna, zagonetno je rekla Marina.
Koja to?, upitao ju je.
Kako je mogue da bankarski karteli i s njima povezani politiari ekonomski
unitavaju ljude, otimaju im imovinu, te ih dre u trajnom siromatvu i kreditnom
ropstvu, a da ljudi istodobno ne postavljaju pitanje ispravnosti trenutne regulacije
novca i otplativosti duga openito?, upitala ga je.
Njihov um nije slobodan, njihove misli nisu njihove, one su nametnute i oblikovane od strane masovnih medija koji manipuliraju njihovim potrebama i izborom.
Ljudi su nesvjesni toga da je novac dug, a jo manje toga da postoje ljudi koji se
protive dunikoj doktrini. Ne shvaaju da su dugovi tehniki neotplativi, a trenutni monetarni sustav prijevara.
Ueni su od malena da razmiljaju o novcu samo na pojavnoj razini i da ne razmiljaju o novanom toku, odgovorio je.
Hoe rei da ne razmiljaju o novcu na apstraktnoj razini?, upitala ga je potom Marina.
Upravo tako, veina misli da drava treba teiti to niim stopama inflacije,
odnosno restriktivnoj monetarnoj politici. Ne shvaaju da takva monetarna politika
odgovara jedino bankama, odgovorio je.
Ali zar stabilnost cijena ne bi trebala biti primarni cilj monetarne politike?,
znatieljno ga je upitala Marina.
Zapravo ne, primarni cilj monetarne politike trebao bi biti to vei gospodarski
rast i puna zaposlenost, a ne to nia stopa inflacije, odgovorio je Ivan i dodao Da bi razumjela utjecaj monetarne politike na ekonomiju nuno je shvatiti narav i prirodu novca. Novac je roba i za novac, kao i za svaku drugu robu vrijede
zakoni ponude i potranje. Vea ponuda - manja cijena, manja ponuda - vea cijena.
Cijena novca je kamata.
Ako sam te dobro shvatila, veu ponudu novca trebala bi pratiti i vea inflacija.
To bi znailo da to novac bre gubi na vrijednosti, to bi kamatne stope trebale biti
nie. Takvo to mi ne zvui logino, komentirala je Marina.
51

Da ako ne razumije da je novac roba, da se njime trguje i da za njega kao i za

svaku drugu robu vrijede zakoni ponude i potranje, pokuao je pojasniti Ivan.
Jo uvijek mi to ne ide u glavu, rekla je Marina i zaklimala glavom.
Mislim da ti trebam dati konkretan primjer. Prije par godina u Hrvatskoj je
bila velika ponuda novca, a kamate su bile niske. Ljudi su posljedino dizali kredite
i imali vie novca. Zato su tada stope inflacije bile vee nego sada - novana masa se
bre poveavala.
Sada, za razliku od tada, novana ponuda je manja, novca jednostavno nema
dovoljno. Kamate su visoke i ljudi posljedino izbjegavaju kredite. Sukladno tome
stopa inflacije je nia nego prije.
Da li sada moe shvatiti logiku kretanja kamatnih stopa, odnosno zato vea
ponuda novca, rezultira niim kamatama, a nestaica novca - veim kamatama?, na
kraju ju je upitao Ivan.
Mislim da sada razumijem, ako novca nema dovoljno, njegova cijena raste, ako
ga ima u izobilju - njegova cijena pada. Sukladno tome, kretanje kamatnih stopa je
obrnuto proporcionalno kretanju stope inflacije. Vea ponuda novca rezultira niim
kamatama, a one veom inflacijom. Sa druge strane, manja ponuda novca rezultira
viim kamatama, a one niom inflacijom, zakljuila je Marina.
Upravo tako! Napokon si dola do tog jednostavnog zakljuka, rekao je Ivan
uz smjeak.
Kako se zove monetarna politika koja tei niim kamatama i veoj stopi inflacije?, upitala je potom Marina.
Ekspanzivna monetarna politika ili politika ciljane inflacije, kratko je odgovorio Ivan.
To bi znailo da ako ja kupujem stan, da meni odgovara ekspanzivna monetarna politika jer e mi onda biti nia kamata, a inflacija e mi svake godine nagrizati
ratu kredita i realno e iznos rate svake godine biti sve manji?, upitala je.
Da, upravo iz tog razloga ekspanzivna monetarna politika rezultira porastom
investicija. Ljudi su skloniji ulaganju jer su investicije lake otplative. Porast ulaganja, vodi ka porastu zaposlenosti. Zato drave koje provode ekspanzivnu monetarnu politiku u pravilu imaju vie stope gospodarskog rasta od onih koje provode
restriktivnu. Vei gospodarski rast, vodi veem ivotnom standardu, a on boljem
ivotu openito, pojasnio je Ivan.
Zato Hrvatska onda provodi restriktivnu monetarnu politiku?, upitala ga je.
Dva su osnovna razloga. Prvi se krije u injenici da je statut HNB-a 1994. usklaen sa statutom europskih centralnih banaka, pa sada primarni cilj HNB-a vie nije
gospodarski rast, nego stabilnost cijena. Drugi je u tome to je HNB mjenjanica, pa
je ekspanzivnu monetarnu politiku tehniki nemogue provoditi.
Meutim, pravo je pitanje Zato EU zagovara restriktivnu monetarnu politiku?
Odgovor je pomalo bizaran - zato jer to odgovara bankama.
52

Naime, kapital banke je prvenstveno novac, a ne neka druga imovina - kafii,

tvornice, hoteli, stanovi, dionice ili robne zalihe. Tu lei korijen problema, naime
inflacija svake godine jede imovinu banke (novac) jer on svake godine gubi na vrijednosti za iznos inflacije (npr. 8%). Istodobno je i cijena kredita koje banke plasiraju
- nia. Sukladno tome, vie gube radi inflacije i manje zarauju na kamati. Banke
zbog toga nee bankrotirati, ali e njihovi vlasnici biti dosta nervozni jer im je jasno
da nemaju realno gledano velik profit. Kraljevima novca ne odgovara vea inflacija
i nia kamata, rekao je Ivan.
Koje su posljedice takve politike za Europsku uniju?, upitala ga je potom Marina.
Posljedice anti-inflacijske politike u kombinaciji sa mjerama tednje su ekonomska stagnacija i porast nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji.
Ono to politike elite u Hrvatskoj rade je klasina prijevara. Obeavaju biraima
efekte ekspanzivne monetarne politike - porast ulaganja, zapoljavanja, vei gospodarski rast i bolji ivotni standard, dok istodobno zagovaraju i provode restriktivnu
monetarnu politiku. Svjesne su toga da jedno iskljuuje drugo, te da je nemogue
istodobno teiti i gospodarskom rastu i niskim stopama inflacije, pogotovo u uvjetima nerealnog teaja. Meutim, golema veina ljudi nema pojma o monetarnoj politici pa je podlona manipulaciji, pokuao joj je objasniti Ivan.
Kolika bi trebala biti godinja stopa inflacije?, upitala ga je potom Marina.
Ne bi smjela prijei 9%, ukoliko prijee tada njen utjecaj na gospodarski rast
vie nije pozitivan, pokuao joj je objasniti Ivan.
Ali ako sam dobro zapamtila, ti si svojedobno rekao da inflacija mora pojesti
kredite, a dunici biti osloboeni iz ropstva. Kako to misli izvesti?, upitala ga je.
Jednostavno, uz pomo privremene hiperinflacije. Hrvatska mora ukinuti valutnu klauzulu i uetverostruiti novanu masu, tj. napraviti isto to i Argentina
2002., pojasnio je Ivan.
Ali to bi bila inflacija od 400%, zar ona ne bi bila loa za ekonomiju?, upitala je
Marina.
Ne, zato jer bi razbila kreditnu krizu koja je zajedno sa nerealnim teajem glavni uzrok raspada nae ekonomije. Jednom kada drava krene sa tampanjem novca,
samo je pitanje trenutka kada e ljudi biti osloboeni iz ralja duga. Drava prestaje
sa hiperinflacijom tek kada je dovoljno novca upumpano u sustav, a kreditna kriza
razbijena. Tada se moe poeti sa provoenjem ekspanzivne monetarne politike,
odnosno politike ciljane inflacije - do 9% godinje, objasnio je Ivan.
Jesi li siguran da bi drava mogla kontrolirati inflaciju?, potom ga je upitala.
Naravno, zato jer je ona umjetno izazvana od strane drave. Jednom kada drava prestane ubrzano poveavati novanu masu prestaje i sama hiperinflacija. Bitno
je samo psiholoki pripremiti ljude, objasniti im smisao vladine mjere i dati jasan
vremenski okvir koliko e to trajati. U svakom sluaju, ne bi trebalo dulje od 6 mjeseci, odgovorio je Ivan.
53

Bankarima se to sigurno ne bi svidjelo, dodala je uz smijeak Marina.

Oni koji su izazvali krizu, moraju snositi njen teret. Jasno je da su za krizu odgovorne banke, znale su da je trenutni monetarni sustav dugorono neodriv, a ipak
su ga zagovarale. Sada kada se on uruava ele uteg prebaciti na nas, neka ga same
nose, rekao je Ivan i nastavio Ako narod ne bude osloboen iz elinog zagrljaja banaka, svi emo biti uniteni. Ovo je pitanje opstanka, ili mi ili oni. Imaj na umu da je privremena hiperinflacija
najlaki i najbezbolniji nain za razbijanje kreditne krize. Ne treba nam nikakva nacionalizacija ili tome sline radikalne mjere kojima bi se zadiralo u vlasnika prava,
odnosno vlasniku strukturu banaka. Sve to je potrebno da budemo slobodni je
monetarna reforma.
Njen smisao je slamanje trajne veze izmeu dunika i kreditora koja predstavlja osnovu monetarnog sustava baziranog na dugu. Neki tvrde da bi tom mjerom
dunici bili stavljeni u privilegiran poloaj, meutim ta teza ne stoji. Trenutni monetarni sustav je sve samo ne pravedan, a monetarna reforma je jedini nain da se
ta nepravda ispravi.
Misli li da je monetarna reforma izvediva?, znatieljno ga je upitala Marina.
Itekako, ali ju politiari ne ele napraviti. Njihova tvrdnja da se nita ne moe
promijeniti samo je floskula kojom prikrivaju nedostatak volje. Naalost, sve politike opcije osim ivog zida u slubi su banaka i zagovaraju duniku doktrinu tj.
novac kao dug.
Monetarnoj reformi se protive ak i Lesarovi laburisti koji se izdaju za zatitnike
radnika. Laburisti ne vjeruju u to da drava ima pravo pustiti novac u opticaj. Tvrde
da je to ekskluzivno pravo privatnih banaka, te da je dug jedini nain na koji bi novac trebao ulaziti u opticaj, objasnio joj je Ivan.
okirana sam, mislila sam da su oni na strani dunika, radnika i openito siromanih ljudi, sa nelagodom je ustvrdila Marina.
Program koji zastupaju laburisti samo je spisak elja jer se u iskljuivo kreditnom sustavu prava radnika ne mogu sauvati ili poveati bez rasta duga, a jasno je
da se ne moe vjeno ivjeti na dug i da su njegove nune posljedice mjere tednje,
koje za rezultat imaju smanjenje radnikih prava za koja se oni navodno bore.
Paradoksalno, radi neotplativosti duga unutar iskljuivo kreditnog sustava i
posljedine kreditne krize radnici najvie i pate. Poduzea u kojima oni rade propadaju, a radnici dobivaju otkaze, smanjuju im se plae, moraju vie raditi za manje
novca i sve tee uspijevaju vraati kredite.
Kako je mogue zastupati interese sustava koji je protiv svakog ovjeka, pa tako
i radnika, a istovremeno tvrditi da ste na strani tih istih ljudi? Oito je da se radi o
licemjerju i manipulaciji osjeajima obespravljenih ljudi.
Dok njihovi glasai kopaju po kantama za smee i prebiru svaku kunu u novaniku, zastupnici laburista u saboru uivaju u svim privilegijama i to na njihov
54

raun. to je najgore od svega, ne ine nita da bi im olakali ivot, osim to im prodaju sindikalnu priu.
Naalost, ljudi ne shvaaju posljedice dunike doktrine, pa nasjedaju na demagogiju i propagandu tih kvazi ljeviara. Mentalno su nesposobni da shvate kako je
politika koju oni zagovaraju suprotna njihovim interesima, objasnio je Ivan.
Zato onda tvrde da se zalau za redistribuciju kapitala?, upitala ga je Marina.
Pa i zalau se, zapazi da je osnovna uloga iskljuivo kreditnog sustava upravo
redistribucija kapitala. Naime, siromani ljudi najee su u dugu, odnosno u kreditima i esto imaju minuse na tekuim raunima, sukladno tome teret neotplative
kamate najee udara upravo po njima. Na taj nain novac se uzima od siromanih
i daje bogatima. To je klasian primjer tzv. obrnute redistribucije, da tuga bude vea
njihovi glasai toga su potpuno nesvjesni, odgovorio je Ivan.
Ako nita drugo, barem su za ukidanje valutne klauzule, zar ta mjera ne bi pomogla dunicima?, upitala ga je potom Marina.
Ukoliko ju ne bi pratila inflacija - ne. Da bi shvatila bit problema mora povezati
vie stvari. Valutna klauzula na kredite u Hrvatskoj postoji zato jer je HNB mjenjanica, posljedica pretvaranja HNB-a u mjenjanicu je vezivanje kune uz euro,
odnosno jaka kuna i nerealan teaj.
Posljedica nerealnog teaja je raspad proizvodne ekonomije i uspostava tzv. kasino ekonomije u kojoj se gospodarska aktivnost veim dijelom svodi na trgovinu
uvoznom robom.
Budui da je 60-70% robe iroke potronje iz uvoza, uspostavom realnog teaja,
odnosno padom vrijednosti kune u odnosu na euro trenutno bi dolo i do pada kupovne moi za graane.
Smisao privremene hiperinflacije, odnosno devalvacije nakon ukidanja valutne
klauzule jest da kompenzira realan pad kupovne moi koji je nuna posljedica uspostave realnog teaja, pokuao joj je objasniti Ivan.
Nisam te ba najbolje razumjela, odgovorila je Marina.
Ivan se zamislio, te nastavio: Vidim da ti razumijevanje monetarne ekonomije
nije jaa strana, pa u ti uz pomo jednostavnog primjera pokuati pojasniti stvari.
Zamisli da ti je plaa 5000 kn, rata kredita 2000 kn i da je kuna precijenjena za 15%
u odnosu na euro. to bi se dogodilo uspostavom realnog teaja?
5000 kn je otprilike 650 eura, ako bi kuna oslabila 15% u odnosu na euro, tada
bi tih 5000 kn vrijedilo 550 eura, zakljuila je Marina.
Shvaa li sada to bi se dogodilo ako bi HNB prestala biti mjenjanica, a valutna klauzula bila ukinuta, nastavio je Ivan.
Pa da, plaa bi mi ostala i dalje 5000 kn, ali bi vrijedila manje. Uvozna roba bi automatski poskupila za 15%, a meni bi plaa ostala ista, kao i rata kredita, rekla je Marina, te dodala - I ostale cijene bi porasle, bila bi u jo goroj situaciji nego sam sada.
55

Ok, vidim da povezuje stvari. Sada pokuaj zamisliti to bi se dogodilo ako bi

nakon ukidanja valutne klauzule drava napravila etverostruku inflaciju, odnosno
devalvirala kunu, rekao je Ivan.
Kupovna mo bi pala kao i u prethodnom sluaju, samo bi mi sada umjesto
5000 kuna plaa bila 20.000 kn, ali bi radi uspostave realnog teaja s tim novcem
mogla kupiti manje nego prije sa 5000.
Plaa bi mi vrijedila 550 eura kao i u sluaju da nije bilo inflacije, odnosno moja
realna kupovna mo bi usprkos nominalnom poveanju plae pala za 15% radi uspostave realnog teaja. Pad kupovne moi je nemogue izbjei.
Jesi li sigurna?, upitao ju je Ivan.
Mislim da sam neto zaboravila, rekla je uz smijeak i nastavila, budui da je
valutna klauzula ukinuta prije nego je napravljena inflacija, rata kredita bi mi ostala
2000 kuna, a plaa bi porasla na 20.000. Do inflacije mi je na otplatu kredita odlazilo
40% plae, a nakon inflacije samo 10%.
To bi trebalo znaiti da bi mi realna kupovna mo nakon ukidanja valutne klauzule i inflacije trebala zapravo porasti.
Sada ti je jasno zato je monetarna reforma u interesu tebe kao dunika?, upitao ju je Ivan.
Savreno, definitivno sam postala pristaa te ideje, zakljuila je Marina.
Jel ti sada jasno zato je Lesarova ideja o ukidanju valutne klauzule i uspostave
realnog teaja bez posljedine inflacije promaena?, upitao ju je Ivan.
Naravno, radi uspostave realnog teaja izgubila bi kupovnu mo, a ne bi se
rijeila duga - Lesar eli napraviti budale od nas, rekla je Marina i dodala - Nije mi
jasno zato se izdaje za ljeviara, a radi za banke.
Vrlo je jednostavno, Lesar je lana opozicija - glumi da je na strani naroda, a
zapravo bi ljudima bilo jo gore kada bi se njegove ideje ostvarile.
U biti, cijela trenutna postava sabora je nita drugo nego lutkarska predstava.
Oni koji tamo sjede su marionete i dizai ruku, ne postupaju po savjesti, gurnuti
su od strane sustava i ne tite interese naroda koji ih je izabrao. Osnovno pitanje regulacije novca nitko od njih niti ne spominje. Svi se bave posljedicama problema
i bjee od rasprave o novcu kao vrag od tamjana. Znaju da je to sklizak teren i da bi
im karijere bile gotove ako bi pokrenuli to pitanje. Nemaju hrabrosti i znanja da se
suprotstave sustavu koji nas sve skupa tlai. Mislim da je pitanje trenutka kada e
ljudi napokon otvoriti oi i progledati, dodao je Ivan.
Misli li da je problem u kapitalizmu? Mnogi kau da bi drava trebala poveati poreze i imati veu kontrolu, upitala ga je Marina.
Misli li da porezi ve nisu preveliki ili da ve nema dovoljno kontrole i premalo slobode?, upitao ju je Ivan.
Razum mi govori da je trenutna situacija neodriva, odgovorila je.
56

Kako zamilja kapitalizam?, nastavio je Ivan.

Kao dravno ureenje u kojem uspjeni ostvaruju profit, a neuspjeni propadaju, rekla je.
Pokuaj zamisliti drutveno ureenje u kojem vlasnici banaka imaju iskljuivu
vlast nad novcem, a novac u opticaj ulazi samo kao dug. Budui da drutvo u cjelini ne moe vratiti vie novca nego je posueno, drava i graani se stalno moraju
zaduivati kod tih istih banaka i tako samo produuju svoju agoniju i poveavaju
ukupan dug. Pitanje je samo trenutka kada e postati kreditno nesposobni i ostati
bez imovine.
to misli, tko u takvom drutvenom ureenju uvijek profitira, a tko propada?
Ovisi li uspjeh pojedinca o njegovoj pameti, trudu ili radu ili pak primarno o njegovoj poziciju unutar sustava?, upitao ju je Ivan.
Oito je da su vlasnici banaka i politiari koji tite njihove interese oni koji uvijek profitiraju - mi svi ostali gubimo. Barem mi se tako ini kada pogledam ljude oko
sebe. to se tie rada, oito je da nema toga rada koji bi pomogao ljudima da izau iz
duga i pozitivno posluju unutar takvog sustava, odgovorila je.
Zanimljiva teza, to bi znailo da uspjenost ne ovisi o tome koliko je tko pametan, vrijedan ili radi. Moe netko biti najstrunija osoba u svom zanimanju, ali
ako nema vezu teko e doi do posla. Ako pak pokrene svoj vlastiti posao velika je
vjerojatnost da e propasti, sustav je zamiljen tako da veina uvijek gubi. S druge
strane, banke ostvaruju sve vee profite i to nema veze sa njihovom pameu, trudom ili radom jer zapravo ne rade nikakav stvaran posao osim to rukuju novcem.
Misli li da je takav sustav pravedan i da ima ikakve veze sa kapitalizmom?
Nemoj zaboraviti da je osnovna ideja kapitalizma zatita privatnog vlasnitva, stimuliranje gospodarskog rasta, te to vea ekonomska i osobna sloboda pojedinca,
rekao je Ivan.
Marina se zamislila: Mislim da si sam dao odgovor na to pitanje, sustav koji
nai politiari zagovaraju sa kapitalizmom nema veze, on ne samo da ne titi privatno vlasnitvo, on je zamiljen tako da razvlasti ljude od imovine. Franjo Tahi je
uzimao 10%, a banke uzimaju sve. Ovo je gore i od feudalizma, tada su ljudi barem
imali posla i to za pojesti. Danas vie nemaju ni to.
O ekonomskom rastu je besmisleno govoriti, kako je kreditna kriza sve gora,
tako cijelo drutvo sve dublje tone. Uspjeh poduzetnika ne ovisi o njihovim menaerskim vjetinama, ve o povezanosti sa vladinim dunosnicima.
ini mi se da novac iz prorauna odlazi bogatima i politiki povezanima, a ne
siromanima. Zapravo, to su porezi vei - to je siromanih sve vie i sve im je gore,
bojim se da... bojim se da...
Reci Marina, rekao je Ivan.
... da politiari i bankari rade zajedno sa ciljem da unite nau dravu i narod, te
nas razvlaste od imovine i pretvore u bijelo roblje, zavrila je svoju misao Marina.
57

Teza koju si izrekla jako je opasna. Misli li da bi ti masovni mediji poput Jutarnjeg lista, index.hr-a ili HRT-a dali da o tome javno govori?, upitao ju je Ivan.
Hahaha, zna i sam da ne bi, oito je da rade za sustav., zakljuila je Marina.
Jesi li ikada razmiljala o tome kako bi kapitalizam trebao funkcionirati?, upitao ju je potom Ivan.
Pretpostavljam da je potrebno napraviti neke sustavne promjene?, rekla je.
Promjene se moraju napraviti, inae emo svi biti uniteni. U svojoj osnovi,
financijski faizam odnosno oblik kapitalizma koji zagovaraju bankari i politika
oligarhija, okrutniji je prema ljudima od komunizma, zakljuio je Ivan.
Zar je mogue imati sustav koji je okrutniji od komunizma, upitala ga je Marina.
Itekako, odgovorio je Ivan i nastavio moju djedovinu su oteli komunisti, meutim, za razliku od komunista, financijski faisti ne rade redistribuciju kapitala od
bogatih ka siromanima, nego od siromanih bogatima. Pod bogatima ne mislim
na ljude poput mojih roditelja koji imaju vikendicu na moru ili graevinsko zemljite, nego na kraljeve novca. Vlasnike banka, koji imaju milijarde, odnosno vie novca nego to ga mi moemo zamisliti.
Oni su ujedno i vlasnici multinacionalnih korporacija koje ele privatizirati na
planet i prirodne resurse. ele da postanemo robovi bez ikakve imovine, da budemo
stranci u vlastitoj zemlji, a da bi uspjeli u tome koriste istu retoriku kao i komunisti.
Kako to misli?, opet ga je upitala.
Vrlo jednostavno, Karl Marx je u komunistikom manifestu napisao da se teorija komunizma moe svesti na jednu reenicu - ukidanje privatnog vlasnitva. Isto
to ele napraviti i bankari, samo to ele da oni, a ne drava postane vlasnik te iste
imovine. ele nas vratiti nazad u robovlasniko drutvo.
Paradoksalno, da bi u tome uspjeli koriste marksistiku retoriku. ele okrenuti
ljude jedne protiv drugih, ovjeka protiv svoga brata. Pokuavaju siromane okrenuti
protiv ostataka srednjeg sloja, zato zagovaraju uvoenje poreza na imovinu, pogotovo
na nekretnine. Vlada tvrdi da to radi kako bi pomogla siromanima, meutim zajedno sa porezom na imovinu, poveava se i porez na potronju, smanjuju se radnika
prava, poduzea se guraju u steaj, radnike se baca na ulicu, odnosno podjednako se
udara po onima koji imaju ikakvu imovinu i onima koji su ostali bez iega.
Cijela njihova pria svodi se na poticanje zavisti od strane sirotinje, prema onima koji to jo uvijek nisu postali. ele zavaditi male ljude meu sobom, kako bi
lake mogli nad njima vladati. To je ona stara - zavadi pa vladaj.
Za razliku od srednjeg sloja i sirotinje, bankari nikada nisu na udaru mjera tednje. Naalost, veina to ne shvaa, zahvaljujui neznanju i pasivnosti cijelo drutvo
klizi prema neofeudalizmu. Ono to je najstranije jest da mnogi koji brane bankare
kau da se ne bi trebalo udariti po njima jer su oni prejaki, a ne shvaaju da je nas
99%, a njih samo 1%. U konanici ako ne izvise bankari, izvisiti emo svi mi skupa,
58

ne shvaaju da je ovo pitanje ili, ili mi ili oni, te da njihova pohlepa ugroava nau
golu egzistenciju.
Ne mogu razumjeti da se uzrok nae bijede, beznaa i siromatva nalazi u kriminalno postavljenom financijskom sustavu i korumpiranim politiarima koji ga
tite. Poput ivotinje kojoj je slomljena volja, oni odbijaju izai iz kaveza iako su im
vrata irom otvorena. Ne ele biti slobodni, ele ostati robovi, zakljuio je Ivan.
Kako je mogue da toliki ljudi ele biti robovi, upitala ga je potom Marina.
Jednostavno, odrekli su se slobode radi privremene sigurnosti. Ameriki predsjednik Thomas Jefferson rekao je da oni koji to uine, ne zasluuju ni jedno ni drugo, te da e na kraju izgubiti oboje. Njegove rijei se svakog dana obistinjuju.
Sustav uvjerava ljude da e imati sigurnost ukoliko budu utjeli i trpjeli, tj. ako
se nee protiviti tom istom sustavu ili ukazivati na njegove mane. Dok se nepravda
dogaala drugima oni su utjeli, sada kada je doao njihov red nema vie nikoga da
stane na njihovu stranu. Budui da sami nikada ne bi rtvovali sebe za druge, ne
oekuju to niti od drugih, pa su se prepustili oaju i samosaaljenju.
Ljude tog mentaliteta najbolje je opisao Samuel Adams, jedan od utemeljitelja
SAD-a: Ako volite materijalne stvari i sigurnost sluganstva vie od slobode - otiite
od nas u miru. Ne trebamo vae savjete ili oruje. Prignite koljena i liite ruke koje
vas hrane. Neka vas lanci ne uljaju jako i neka vaa djeca zaborave da ste ikada bili
naa braa.
Patrick Henry, takoer jedan od utemeljitelja SAD-a, ovim je rijeima ukazao
na vrijednost slobode: Uzalud gospodo raspravljate o ovoj stvari. Viete mir, mir ali nema mira. Rat je upravo poeo! Oluja koja dolazi sa sjevera donosi nam zvuke
oruja! Naa braa su ve na bojnom polju! Zato ovdje mirno stojimo? to bi gospoda htjela? to bi rado imali? Da li je ivot tako drag ili mir tako sladak da ga treba
platiti lancima i ropstvom? Ne daj Boe! Ne znam kojim e putem drugi krenuti, ali
to se tie mene, dajte mi slobodu ili mi dajte smrt!
Ti ljudi znali su kolika je vrijednost slobode, bili su spremni dati i svoj ivot za
nju ako treba. A pogledaj nas, za to smo se mi odrekli slobode?, upitao ju je Ivan.
Ima pravo, sloila se Marina.
Zna li koji je nacionalni moto Grke?, potom ju je upitao.
Iskreno, nemam pojma, odgovorila je.
Eleftheria i thanatos, prevedeno - sloboda ili smrt. Taj moto nastao je za vrijeme
borbe protiv Turaka. Grci su tada bili spremni podnijeti sve rtve kako ne bi bili pod
stranim jarmom. Pogledaj ih gdje su sada, imaju marionetsku vladu koja je produena ruka MMF-a i Europske unije. Imaju ak i bankara za premijera koji provodi politiku nerealnog teaja zajedno sa restriktivnom fiskalnom i monetarnom politikom.
Te mjere onemoguile su svaku mogunost gospodarskog rasta, stvorile visoku
nezaposlenost i unitile njihovu ekonomiju. Umjesto da odbace euro i opet uvedu
drahmu, uspostave realan teaj i provode ekspanzivnu monetarnu politiku, odluili
su se za monetarni model slian Argentini prije sloma. Da stvar bude traginija,
59

politiari i bankari uvjeravaju ljude da mjere tednje provode za njihovo dobro,

rekao je Ivan.
Strano je to to se tamo dogaa, tunim glasom je rekla Marina.
1941. kada su Njemci umarirali u Atenu, na Akropoli su izvjesili nacistiku
zastavu. Apostolos Santas i Manolis Glezos tada su imali samo 19 godina, bili su
jedini koji su se usudili otii do Akropole i skinuti ju. Za taj in obojica su u odsutnosti osuena na smrt.
Danas je Grka pod monetarnom okupacijom i u ekonomskom ropstvu. Nisu
puno vie slobodni nego su bili 1941., imaju vladu ali ona je marionetska, zastupa
interese njemakih banaka, a ne vlastitog naroda.
Ako e ikada imati vremena proitaj knjigu Total resistance - Totalni otpor,
1958. ju je napisao Hans von Dach, asnik vicarske vojske. U njoj on govori o tome
kako ustrojiti pokret otpora u sluaju da vicarska bude okupirana od strane neprijateljske sile, nainu na koji e neprijatelj pokuati uiniti stanovnike, a djecu pogotovo poslunima i indoktrinirati ih sa propagandom. Na kraju on pie: Mi moramo
i hoemo pobijediti u ovoj borbi zato jer svaki vicarac i vicarka vjeruju u dubini
svoga srca, ak i ako se srame priznati ili govoriti o tome u onu staru, ali opet suvremenu izreku - smrt radije nego ropstvo, zavrio je svoju misao Ivan.
to se vie druim s tobom, sve vie cijenim slobodu i uviam koliko je ona dragocjena. Kada bi barem i drugi ljudi mogli znati sve ove stvari..., uzdahnula je Marina.
Znam to hoe rei, znanje je mo, ono je preduvjet za pokretanje otpora protiv sustava jer je inae svaka borba protiv vlasti besmislena, rekao je Ivan.
Kako to misli da je besmisleno boriti se protiv vlasti?, upitala ga je.
Zato jer i vlast i opozicija predstavljaju iste neformalne strukture moi. Potpuno je svejedno za koga glasa ukoliko ne glasa protiv sustava zato jer je politika
oligarhija nalik grkom mitolokom biu hidri, pokuao joj je objasniti Ivan.
Mislim da mi mora pojasniti o emu se radi, rekla je Marina.
Ivan je nastavio: To udovite je imalo zmijsko tijelo i mnogo zmijskih glava.
Heraklo se dugo borio s njim, ali na kraju je shvatio da je borba uzaludna. Svaki put
kada bi joj srpom odsjekao glavu iz novo nastale rane izrasle bi dvije nove glave.
Kako ju je dokrajio?, znatieljno ga je upitala Marina.
Pomogla mu je Atena, Grka boica lukavstva, mudrosti i inteligencije. Ona mu
je rekla da nije dovoljno samo odsjei glavu, ve da mora i spaliti novo nastalu ranu
kako iz njih ne bi izrasle nove glave. Na taj nain ju je pobijedio. Po istoj analogiji
funkcionira i politiki sustav, kada se rjei jednog korumpiranog politiara, tada
na njegovo mjesto doe dvoje novih koji nastavljaju s istom politikom kao i njihov
prethodnik. Zbog toga ljudi imaju osjeaj da se vrte u krug i da je svejedno za koga
glasaju jer se nita bitno nee promijeniti, pojasnio je Ivan.
Hoe rei da je prije bilo kakvih prosvjeda nuno rairiti spoznaju o osnovnom uzroku problema u kojem se nalazi nae drutvo?, upitala ga je.
60

Upravo tako, ljudi moraju znati protiv ega se bore, a to naalost nisu samo
korumpirani pojedinci ili stranke, ve kreditni sustav koji se nalazi u njihovoj pozadini i iji su oni samo glasnogovornici. Ukoliko se ne promjeni regulacija novca,
agonija u kojoj se nalazi nae drutvo e se nastaviti bez obzira na to tko doao na
vlast, zakljuio je Ivan.
Hoe rei da ak ni najpoteniji politiar ne bi mogao izbaviti dravu iz krize
unutar trenutnog monetarnog modela?, opet ga je upitala.
Naalost ne, da bi shvatila uzrok problema mora gledati na financijski sustav
iz ptije perspektive. Kada bi to napravila shvatila bi da smo duni bankama puno
vie novca nego ga u njima imamo u obliku depozita. Budui da je kamata na dug
uvijek puno vea od kamate na tednju tj. depozit, jasno je da unutar takvog modela
dug raste puno bre od novane mase.
Sukladno tome on je sve tee otplativ, a samim time je i kreditna kriza sve
gora. Radi se o zakonu velikih brojeva i sloenom ukamaivanju. Nema te porezne,
upravne ili pravosudne reforme koja nas moe izbaviti iz gliba ukoliko se ne napravi
monetarna reforma.
ak i da doe Isus kao premijer sa 12 apostola kao 12 ministara, ne bi mogao puno
toga napraviti. Jedino da kojim sluajem stvori milijarde kuna iz niega i razdjeli ih
potrebitima. Meutim, ak i za taj nadnaravan in prethodno bi bilo potrebno ukinuti
valutnu klauzulu kako bi se dunike zatitilo od eventualne promjene teaja.
Da ne spominjem da bi time prekrio lanak 274. stavak 1. kaznenog zakona kojim se kanjava krivotvorenje novca i to sa jednom do deset godina zatvora. Prema
drugom stavku tog istog lanka zakona, ak bi i oni koji su ga primili mogli zavriti
u zatvoru jer su znali da je taj novac krivotvoren. Na kraju krajeva, vjerojatno bi ga
uhitili i prije nego bi ga stigao razdijeliti siromasima, odgovorio joj je.
Shvaam to hoe rei i jako mi je zanimljiva ova tema, ali moram uiti za
faks, rekla je Marina i poljubila ga na rastanku.
Htio sam ti jo samo neto rei prije nego ode. Predsjednik se na kraju zakletve
kune na Boga, oito je da drava tim inom priznaje njegovo postojanje jer bi inae
taj dio zakletve bio besmislen. Pod pretpostavkom da je Bog svemogu, to bi znailo
da bi on mogao stvarati i novac, ali ga etvrti lanak Zakona o HNB-u u tome sprjeava. Drava bi ga za to ak i kaznila ako bi ga mogla izvesti na suenje kao to su
Isusa svojedobno. I to za dobro djelo, jer je siromasima htio dati novac.
Zapazi apsurda, da je Bog stvorio bilo koju drugu neivu stvar ili ivo bie koje
postoji na zemlji, nitko oko toga ne bi pravio problem. Stvaranje novca je jedino to
mu drava izriito zabranjuje, rekao je Ivan.
Zaboravio si samo jednu stvar, novac ne pada s neba, rekla je Marina uz smijeak i zagrlila ga.
To je zato jer Isus nije guverner, u ali je dodao Ivan i privio ju uz sebe.

61

10. poglavlje

e je bila predveer kada su se Ivan i Marina rastali. Dok je jo razmiljao o

prethodnom razgovoru, Ivanu je zazvonio mobitel - bio je to Duan.
Jesi li za pizzu?, upitao ga je.
DG?, vratio je pitanje Ivan.
Moe, za pola sata, doi e i Ivica, rekao je Duan.
Ivanu je to bila najdraa pizzeria, nalazila se blizu Doma sportova na zagrebakoj Trenjevci - tamo je i odrastao.
Uskoro su se svi troje nali i razgovor je krenuo. Mislim da je najvei problem
u obrazovnom sustavu, rekao je Duan i nastavio - Razum nas ui da je u pravu
ona osoba koja ima jae argumente. Sa druge strane, u koli nas ue da je autoritet
uvijek u pravu.
Ima pravo, ljudi slijepo vjeruju autoritetima, rekao je Ivan i dodao - Nekada
su vjerovali da je zemlja ravna ploa.
Suzbijanje kritikog razmiljanja i argumentirane rasprave, osnova je od koje
polazi sustav - javne rasprave po ovo pitanju jednostavno nema, nadovezao se Ivica.
Jeste li znali da je i gazda ovog lokala u problemima iako nema kredit?, upitao
ih je Ivan.
Ne, rekao je Duan.
Radi kreditne krize promet mu je pao 40%, a trokovi mu stalno rastu. Ljudi
jednostavno nemaju novaca, dodao je Ivan.
Da, to je ono najzanimljivije, ljudi ne shvaaju da u ovom sustavu svi gube bez
obzira na to bili oni u kreditima ili ne. Stolaru sam pokuao objasniti da valutna klauzula nije dobra za ljude, a on mi se na to samo nasmijao i rekao da nije u kreditu,
rekao je Ivica.
to si mu na to odgovorio?, upitao ga je Duan.
Pitao sam ga sljedee - ako meni svaki mjesec radi valutne klauzule banka uzima 1500 kn vie nego bi trebala, hou li ja imati novca da kupim njegovu stolariju.
Tada se prestao smijati, odgovorio je Ivica
Hoe rei da je shvatio zato mu opada promet, upitao ga je Ivan.
62

Da, ali samo djelomino, jo uvijek ne shvaa da je iskljuivo kreditni sustav

prijevara sam po sebi, odgovorio je Ivica.
Ivane, kako si uope shvatio cijelu ovu problematiku?, upitao ga je Duan.
U biti je jednostavno, vlade se mijenjaju, a problemi ostaju. Nita se ne rjeava,
a stanje je sve gore. Najtee je bilo shvatiti da su svi problemi meusobno povezani.
Valutna klauzula, visoke kamatne stope, nerealan teaj, raspad proizvodnje, visoka
nezaposlenost, velik vanjski dug, masovne blokade i ovrhe, rastua nelikvidnost
i steajevi, sve su to posljedice iskljuivo kreditnog sustava u kojem je centralna
banka mjenjanica. Veina ljudi to ne shvaa, budui da na svaki od tih problema
gledaju odvojeno, odgovorio je Ivan.
Imam pitanje jedno za tebe, rekao je potom Ivica i nastavio Moj prijatelj tvrdi
da nelikvidnost nema veze sa pogrenom monetarnom politikom, te da novca ima
dovoljno.
Pitanje je zapravo zato istodobno imamo veliku nelikvidnost i veliku tednju.Radi se o tome da imamo ekonomski model u kojem nema gospodarskog rasta.
U takvim uvjetima, u to god ti ulagao, ne moe ostvariti dobit. Odnosno, ak i da
ostvari neku dobit ona je manja od dobiti koju bi ostvario da si taj novac oroio u
nekoj banci.
Kada sam bio u pritvoru radi organizacije protuvladinih prosvjeda, djelio sam
eliju skupa s jednim bankarom, on mi je rekao da su imali klijenta koji je doslovce
donio 14 milijuna kuna u gotovini i oroio ih. Ako se uspio pogoditi za dobru kamatu, recimo 5%, njegova godinja zarada bi trebala biti 700.000 kn. To je velik novac,
a ne trai se od njega nikakav rad, niti se zarada na kamati oporezuje, odgovorio
mu je Ivan.
Duan se nadovezao: Kod restriktivne monetarne politike u kojoj je teaj nerealan, ima istodobno i raspad proizvodnje i raspad trita kapitala, nema gdje uloiti
novac - sve propada. Sa druge strane kamate su visoke, a inflacija niska - jedina vrsta
ulaganja koja se isplati u takvom monetarnom modelu je tednja.
Hoete rei da nelikvidnost nije posljedica nedostatka novca, nego pogrene
monetarne politike?, upitao ih je Ivica.
Imaj na umu da svaka tednja djeluje na ekonomiju tako da izbija raspoloiva
likvidna sredstva. Taj novac vie ne cirkulira, nema ga u slobodnom opticaju, jedini
nain na koji on opet moe ui u opticaj je da netko podigne kredit. Ali je jasno da
radi visokih kamata i poreza, te niskog gospodarskog rasta, ulaganja jednostavno
nisu isplativa, pa nema niti potranje za kreditima. Ljudi ih u pravilu diu iz oaja,
a ne zato da bi ulagali. Ukoliko drava provodi ekspanzivnu monetarnu politiku,
tada se radi niih kamata i veih stopa inflacije, tednja jednostavno ne isplati, jede
ju inflacija isto kao i kredite. Tada su ljudi motivirani da svoj novac ulau, da se on
okree, da kapital mijenja ruke. Budui da je u tom sluaju puno vie raspoloivog
novca i nelikvidnost je manja. Dakle, radi se o zaaranom krugu. Bez niih kamat63

nih stopa, nemogue je potaknuti ulaganja, odnosno priljev novca u ivu ekonomiju, a dok se to ne dogodi vladati e nestaica novca, koja sa sobom opet povlai
nelikvidnost, odgovorio je Ivan.
Pa kome takav sustav odgovara?, opet je upitao Ivica.
Samo kraljevima novca, odnosno nekolicini koja ostvaruje veliku dobit bez ikakvog rada. Imaj na umu da se 80% depozita nalazi u rukama samo 2% ljudi. Svi ostali gube ili ostvaruju zanemarivu dobit unutar takvog sustava, odgovorio je Duan.
Miradimo da bi dobili malo novca za svojrad, a oni ne rade nita i zarauju
golemi novac. Budui da na rad daje vrijednost njihovom novcu, oni zapravo ostvaruju dobit na naem radu dok nas istodobno guraju u sve vei dug, nadovezao se
Ivan.
Imam jo samo jedno pitanje, mnogi ljudi kau da je osnovni uzrok propasti
tvornica u kriminalu, a ne u nerealnom teaju, jesu li oni u pravu, upitao ih je
Ivica.
Kada si zadnji put uo da je propao neki kafi, hotel, duan ili neka druga
usluna djelatnost?, upitao ga je Ivan.
Rijetko kada, a i kada bi propao radi kriminala, ukoliko bi bilo posla netko
drugi bi ga opet otvorio i nastavio s radom, odgovorio je Ivica.
Zato?, upitao ga je Ivan.
Zato jer je isplativo, da zaradi!, rekao je Ivica
A zato onda tvornice nakon to propadnu radi kriminala nitko ne eli opet
pokrenuti?, upitao ga je Ivan.
Hoe rei da proizvodnja nije isplativa?, upitao ga je Ivica.
Ti mi odgovori, ako bi proizvodnja bila isplativa, zato bi hale zjapile prazne?,
upitao ga je Ivan.
Oito je nemogue baviti se proizvodnjom u uvjetima nerealnog teaja, uvozna
roba je uvijek jeftinija i nae tvornice su osuene na propast, sa ili bez kriminala,
zakljuio je Ivica.
to misli, kada tajkuni unite tvornicu i izvuku novac iz nje, gdje idu sa tom
lovom?, upitao je Duan Ivicu.
Pa valjda u banku, oroe taj novac da bi zaradili na kamati, odgovorio je Ivica.
Ako bi stopa inflacija bila vea od kamate na tednju, a proizvodnja isplativa, bi
li tajkuni to radili?, upitao ga je opet Duan.
Teko pitanje moram priznati, ako ih zanima iskljuivo ekonomska korist ili bi
nastavili s proizvodnjom ili bi nekom drugom prodali tu tvornicu. To bi im se vie
isplatilo nego da ju jednostavno unite, zakljuio je Ivica.
Ivan se nadovezao: U Argentini je 91 poeo raspad proizvodne ekonomije iako
nisu imali niti rat, niti privatizaciju. Uzrok raspada bio je primarno vezan uz pogrenu monetarnu politiku, njenom promjenom, proizvodnja je opet postala isplativa,
tvornice su opet proradile, a ugaena radna mjesta ponovno su se otvorila.
64

Najvie se naivciram kada vidim da ljudi ne mogu shvatiti da je teaj nerealan.

Nije im jasno da jenemogue u dravi gdje su svi gospodarski parametri negativni
imati stabilan teaj, dodao je Duan.

65

11. poglavlje

ok su oni razgovarali, na Domu sportova se okupljala kvartovska ekipa.

Ve je bilo 15-ak mladih tamo, neki od njih su puili cigarete. Nisu puno priali jer je
nedaleko od njih prolazila policijska patrola.
Njihov prijatelj Josip pao je prije tjedan dana sa travom. Bio je neoprezan, policija
ga je na ulici zaustavila i pronala kod njega 10 grama. Odveli su ga u policijsku postaju, dok su ga ispitivali deurni sudac je ispisivao nalog za pretres stana.
Uskoro su se uputili prema njegovoj zgradi, budui da su za pretres potrebni
svjedoci zamolili su predstavnika stanara da bude prisutan. U stanu su pronali jo
pola kg trave i zavrio je u pritvoru.
ao mi ga je, rekao je Marin.
I meni, ali sam si je kriv. Nije smio biti prijavljen na istoj adresi na kojoj je drao
travu. Gdje god da pao, znao je da e murja prvo krenuti prema adresi di je prijavljen, nadovezao se Petar.
Od kud je mogao znati da e pasti?, branio ga je Tino.
Mislio je da moe pobijediti sustav, dodao je Marin.
To svi misle, ali to je nemogue, rekla je Renata.
Od kud ti to zna?, upitao ju je Petar.
Jeste se ikada upitali zato ste bez posla i zato nemate love?, vratila mu je
pitanje Renata.
Joj, nemoj nam opet o tim sranjima iz ekonomije, brzo joj je odgovorio Petar.
Svi znate zato je Josip to radio, a pravite se glupi, branila se Renata.
Renata je u pravu, svi znate da mu je mama bila u blokadi i da nisu mogli vraati stambeni kredit, dodao je Marin.
Mlai buraz mu jo ide u kolu, nee mu biti lako kad se prouje po kvartu di
mu je stariji brat, nadovezao se Tino.
Proklete banke, umijeao se Silvio u razgovor.
Cijelo vrijeme vam pokuavam objasniti da nas banke unitavaju i da zato svi
patimo, rekla je potom Renata.
Zato ti banke tako idu na ivce?, upitao ju je Marin.
Zato jer mi svaku kunu moramo zaraditi, a one ih stvaraju iz niega, odgovorila mu je.
66

Kako to misli da banke stvaraju novac iz niega?, okirano ju je upitao Petar.

Juer kada sam ti priala o tome kako je novac dug, rekao si mi da priam gluposti i da su to nebitne stvari, odvratila mu je Renata.
Jesam, ali ovo me stvarno zanima, izvlaio se Petar.
Nedavno sam za to saznala itajui knjigu Monetarna politika od naeg profesora Ivana Lovrinovia. Ima sree pa ju jo uvijek imam kod sebe. Uglavnom, u
njoj on objanjava kako banke kroz proces multiplikacije stvaraju novac iz niega.
Zahvaljujui tom virtualnom novcu stvaraju realne dugove i tako kamatare nae
obitelji, odgovorila mu je.
To mi zvui pomalo nevjerojatno, moe li mi to jednostavnije objasniti?, upitao ju je Petar.
Zamisli da je Josip od prodaje marihuane zaradio 1000 kn i pohranio ih na svoj
raun u banci. Istodobno ti eli kupiti mobitel od Marina, mobitel kota 1000 kn, ali
ti taj novac nema. Zato odlazi u banku i zaduuje se za 1000 kn, koje potom uplauje na Marinov raun. Koliko je sada ukupno depozita u banci?, upitala ga je.
Budui da Josip nije dizao svoj novac s rauna, on i dalje ima 1000 kn u banci.
Istodobno i Marin ima 1000 kn na raunu, to je onih 1000 kn koje sam mu ja uplatio,
zar ne?, upitao ju je Petar.
Tono, sada i Josip i Marin imaju po 1000 kn na raunu, ali je stvarnog novca
samo 1000 kn. Onih drugih 1000 kn je multiplicirani novac, on postoji samo na kompjuterskom zaslonu, odgovorila mu je
Zato dolazi do multiplikacije?, upitao ju je Petar.
Zato jer se golema veina novca nalazi u obliku depozita, a ne gotovine. Gotov
novac je novac koji se nalazi izvan banaka, dakle u novanicima, kasama, arapama
i slino. Takvog novca je u Hrvatskoj manje od 7%, pokuala mu je objasniti.
Hoe rei da se 93% od ukupnog novca nalazi u obliku depozita u bankama?,
opet ju je upitao.
Da, ali je veina tog novca virtualna - ne postoji, rekla je Renata.
Kako je to mogue?, upitao ju je.
Zato jer imamo nisku stopu obvezne priuve, da bi se suzbila kreditna multiplikacija, odnosno kamatarenje ljudi uz pomo nepostojeeg novca, stopa obvezne
priuve trebala bi biti 50%. U tom sluaju banke nikada ne bi mogla posuditi vie
novca nego je u obliku stvarnog depozita kod njih pohranjeno, odgovorila mu je
Renata.
Moe li mi to slikovito objasniti jer te jedva pratim?, rekao je Petar.
Zamisli Josipa kako polae 1000 kn u banku, ako bi stopa obvezene priuve bila
50%, tada bi banka pola od poloenog novca morala dati sredinjoj banci na uvanje
i mogla bi u obliku kreditu dati samo 500 kn. Kada bi tih 500 kn kredita opet bilo
uplaeno na neiji raun, banka bi opet pola od tog iznosa morala dati sredinjoj
banci i ostalo bi joj samo 250 kn za davanje novog kredita.
67

Zapazite da banka svakim davanjem kredita stvara novi depozit, meutim pri
stopi obvezne priuve od 50% nikada ne moe izdati vie kredita nego je u nju prvotno poloeno novca, pokuala im je objasniti Renata.
to bi se dogodilo ako bi stopa obvezne priuve bila 10%?, upitao ju je Petar.
Profesor Lovrinovi upravo to navodi kao primjer, mislim da moram otii po tu
knjigu - vidimo se za 5 minuta, rekla je Renata i pourila kui.
Cijelo drutvo bilo je okirano, ako je ono to Renata govori istina, to bi znailo
da banke uistinu stvaraju novac iz zraka.
Renata se uskoro vratila, Evo knjige, rekla je i poela itati:
Suvremeni novac egzistira u dva pojavna oblika. To su gotov novac i depozitni
novac kojim se graani i poduzea svakodnevno koriste za obavljanje gotovinskih
i bezgotovinskih plaanja. Glavnina plaanja danas se odvija bezgotovinski, no ovdje valja naglasiti jednu vanu injenicu. Dok je novac prihvaen kao sredstvo plaanja u svim robno-novanim transakcijama, u pojedinim situacijama ne moemo
provesti plaanje depozitnim novcem. Na primjer, bankovnom karticom tekueg
rauna ili ekom ne moemo obaviti plaanje za kupovinu novina na kiosku, voa
na zelenoj trnici ili karte u gradskom javnom prijevozu. Budui da postoje situacije u kojima depozitni novac nije prihvaen kao sredstvo plaanja, depozitni novac
predstavlja novani surogat.
U skladu sa svojom povijesnom ulogom emisijske institucije, sredinje banke
emitiraju gotov novac, odnosno novanice i kovanice. Depozitni novac stvaraju poslovne banke.
Dok je kreacija gotovog novca vezana uz primarnu emisiju koju provodi sredinja banka, depozitni novac stvaraju poslovne banke u procesu sekundarne emisije
novca. Budui da banke svojom kreditnom aktivnou stvaraju depozitni novac, on
se jo naziva i kreditni novac.
To je ono to si mi pokuavala juer rei - novac kao dug, odnosno novac kao
kredit, zakljuio je Petar.
Da, pogledajte to pie dalje: Za razliku od veine financijskih institucija banke
ne samo da posreduju u prenoenju financijskih sredstava od tedia pozajmljivaima, nego kao monetarne institucije kreiraju i multipliciraju novac.
Iako se pojmovi depozitni novac i kreditni novac ponekad javljaju kao sinonimi,
sveukupni depozitni novac nije ujedno i kreditni novac, budui da dio depozitnog
novca nastaje pologom gotovine na tekue/iro raune.
Primjeujete li ovdje neloginost, on tvrdi da sav depozitni novac nije kreditni
novac, a savreno je jasno da je sav novac, pa tako i onaj depozitni - kredit, odnosno
da je nastao neijim ulaskom u dug.
Zamislite da ja uzmem 1000 kuna kredita, i nekome od vas dam taj novac na
ruke u zamjenu za neku robu ili uslugu. Ako bi vi taj novac odnijeli u banku, Lovrinovi bi rekao da to nije kreditni novac jer je nastao pologom gotovine na tekui
68

raun, iako je savreno jasno da sam ja prvo morala ui u kredit da bi netko od vas
mogao imati novac, zakljuila je Renata.
Misli li da on ne shvaa koncept novca kao duga ili se samo pravi da ne razumije?, upitao ju je Petar.
Prije bi rekla da se pravi da ne razumije, to je jasno iz njegove tvrdnje da banke
posreduju u prenoenju financijskih sredstava od tedia pozajmljivaima. Budui
da je novac dug, jasno je da depoziti nastaju od kredita, a ne krediti od depozita.
Drugim rijeima - banke posreduju u prenoenju sredstava od pozajmljivaa tediama, a ne obrnuto, rekla je Renata.
Kako na jednostavan nain to objasniti ljudima?, ukljuio se u raspravu Marin.
Ako je novac dug, to bi znailo da bez dunika ne bi bilo niti tedia budui
da ne bi postojao novac koji bi se mogao utediti. Ako novac ne bi bio dug i ako bi
krediti nastajali iz depozita, a ne obrnuto kao to mi tvrdimo, tada bi tedie mogle
postojati nezavisno od dunika. Meutim, jasno je da netko prvo mora ui u dug
kako bi se stvorio novac koji bi netko drugi naknadno mogao poloiti na svoj raun
u obliku tednje, rekla je Renata.
Ne mogu vjerovati da me ova tematika zanima, itaj nam dalje, dodao je Petar.
Renata je nastavila: Banke ne samo to kreiraju novac, nego provode i njegovu multiplikaciju. Naime, novokreirani depozitni novac u sljedeoj fazi kreditne
ekspanzije predstavlja stari depozit, koji slui kao izvor sredstava za odobravanje
novog kredita. U nastavku novoodobreni kredit dovodi do kreacije nove koliine
depozitnog novca itd. Cijeli proces multiplikacije teio bi u beskonanost kad ne bi
postojali imbenici koji ograniavaju kreditnu aktivnost banaka.
Kreditni potencijal banke predstavlja maksimalan iznos kredita koji banka moe
odobriti, nakon to je izdvojila i odrala zadovoljavajuu koliinu rezervi te zadovoljila sve propisane uvjete koje je odredila monetarna regulacija i supervizija.
To je upravo ono to ti govori! Ne mogu vjerovati da to sve pie u udbenicima, a da su ljudi toga nesvjesni, rekao je Petar.
Renata je nastavila itati: Multiplikacijom depozita i kredita bankarski sustav
moe emitirati daleko vie kredita i depozitnog novca nego to je iznos baze koju
predstavlja primarni novac sredinje banke i iznos stvarnih depozita - depozita
koji nisu nastali kreditnom aktivnou nego pologom gotovine.
Sada dolazi onaj dio o tome to bi bilo kada bi stopa obvezne priuve bila samo
10%. Na strani 115. nalazi se sljedei primjer:
Marko Horvat polae depozit po vienju kod Osjeke banke d.d. u iznosu
100.000 kn. Uz stopu obvezne rezerve 10% i rezervu likvidnosti od 10%, poveanje tednih depozita po vienju omoguuje odobravanje novih kredita u ukupnom
iznosu 80.000 kn.
69

U tablici je objanjeno kako se od poetnih 100.000 kn multiplikacijom depozita i

kredita u takvim uvjetima moe stvoriti nevjerojatnih 500.000 kn depozita i 400.000
kn kredita.

BANKA

Depozita po vienju

Osjeka

100,000 kn

banka d.d.

(tedni polog Marka Horvata)

Komercijalna
banka d.d.
tedna banka
Zadar d.d.
Zagrebaka
banka d.d.
UKUPNO

Obvezne rezerve

Viak likvidnosti

rezerve likvidnosti

= kredita
80,000 kn

20,000 kn

16,000 kn

poduzea Naa uma d.o.o.)

(kredit poduzeu
Alfa grupa d.o.o.)

64,000 kn
(uplata u korist iro rauna

Stilski namjetaj
d.o.o.)
64,000 kn

80,000 kn
(uplata u korist iro rauna

(kredit poduzeu

12,800 kn

Horizont d.o.o.)
51,200 kn

10,240 kn

500,000 kn

100,000 kn

51,200 kn
(novi kredit)
40,960 kn
(novi kredit)
400,000 kn

Moe li mi objasniti to je to rezerva likvidnost?, upitao ju je Petar.

To je udio depozita koji mora biti pokriven stvarnim novcem, u Hrvatskoj on
iznosi 12%. Ukoliko rezerva likvidnosti neke banke padne ispod 12%, HNB joj moe
oduzeti dozvolu za rad ili joj privremeno omoguiti koritenje obvezne priuve koja
kod nas iznosi 14%, odgovorila mu je.
Kolika je kod nas pokrivenost depozita stvarnim novcem, odnosno koliki je
udio imaginarnih depozita?, upitao ju je Petar.
Pokrivenost depozita stvarnim novcem moe se jednostavno izraunati, dovoljno je zbrojiti rezervu likvidnosti i stopu obvezne priuve, u naem sluaju to je
12 + 14%, odnosno minimalno 26%. Meutim prosjena rezerva likvidnosti u Hrvatskoj neto je via od minimalnih 12% i iznosi 17%, tako da je prosjena pokrivenost
depozita stvarnim novcem kod nas otprilike 31%. to bi znailo da je 69% depozita
imaginarno, odnosno ne postoji, objasnila mu je Renata.
to bi se dogodilo kada bi tedie odluile povui svoj novac?, upitao ju je
potom Petar.
Bankarski sustav bi se uruio, ali to je malo vjerojatno. Mora biti svjestan toga
da u Hrvatskoj 2% ljudi posjeduje 80% svih depozita. Golema veina naih sugraana je ili u dugu, ili se vrti oko nule ili ima zanemarivu koliinu depozitnog novca.
Drugim rijeima, nema to za podii iz banke.
70

Ovo je sustav koji odgovara samo nekolicini, odnosno zanemariv postotak ljudi
ima korist od njega, svi ostali imaju tetu. Da bi se sustav uruio potrebno bi bilo
motivirati ovih 2% da krenu po svoje depozite, ali to je malo vjerojatno jer nitko nee
rezati granu na kojoj sjedi, pojasnila je Renata.
Zato banke uope rade multiplikaciju?, upitao ju je Silvio.
To im se isplati zato jer je kamata na kredit uvijek 2 do 3 puta vea od kamate
na depozit, odgovorila mu je Renata.
Zato je multiplikacija novca loa za nas? upitao ju je Petar.
Dobit koju banke ostvare u ovoj shemi je stvarna, iako je kao i dug veim djelom stvorena uz pomo nepostojeeg - imaginarnog/multipliciranog novca. Budui
da se 92% banaka nalazi u stranom vlasnitvu, tako ostvarena dobit se pretvara u
eure i izvlai iz nae zemlje. Na taj nain dre nas u ekonomskom ropstvu.
Oito je da je nuno napraviti promjenu u monetarnom sustavu, odnosno podii
razinu obvezene priuve na 50% kako bi se bankama onemoguila kreditna multiplikacija. Tako bi se onemoguilo gomilanje duga i inflacija (rast cijena) uz pomo
nepostojeeg novca. Nije poteno da nai roditelji moraju krvavo raditi za svaku
kunu, a da ih banke stvaraju iz zraka. Novac koji banke stvaraju sekundarnom emisijom - depozitni novac u stvari je krivotvorina i izdan je bez pokria vrijednosti,
pokuala mu je objasniti Renata.
Hoe rei da poslovne banke krivotvore novac?, opet ju je upitao Petar.
Dobro jutro!Krivotvoreni ili falsificirani novac je novac u prometu koji je proizveden protuzakonito kako bi sliio pravom novcu, dovoljno blizu da bi mogao
dovesti do zbunjenosti i biti prihvaen kao pravinovac. Proizvodnja lanog novca
je oblikprevare. Razlika izmeu klasinog krivotvorenja i multiplikacije novca koju
rade banke je iskljuivo u tome to krivotvoritelji moraju uloiti puno vie truda,
materijalnih sredstava i vremena kako bi novac koji naprave bio to sliniji pravom.
S druge strane, u stvaranje depozitnog novca nije uloen nikakav trud, da stvar
bude apsurdnija - taj novac uope niti ne postoji.
Niti jedna od te dvije vrste lanog novca nema pokrie u stvarnom novcu kojeg
izdaje sredinja banka, rekla je Renata i dodala Onog trenutka kada bi tedie
otile u banku po svoj novac, shvatile bi da se radi o prijevari i da depozitni novac u
stvarnosti ne postoji.
Oprosti mi to skreem s teme, ali neto me zanima. Juer si nam govorila o
problemu novca kao duga i tome kako bi drava deficit trebala pokrivati izravno
kod sredinje banke bez zaduivanja. Jesu li dunika doktrina i multiplikacija novca na ikoji nain povezani?, upitao ju je Silvio.
To i je sr cijelog problema. Pokuajte zamisliti to bi se dogodilo ako bi deficit,
odnosno proraunski manjak bio 10% i ako bi se pokrivao izravnom emisijom novca
iz sredinje banke. Kako bi to utjecalo na stopu inflacije u sluaju da je stopa obvezne
71

priuve visokih 50% i da banke posljedino nisu u mogunosti raditi multiplikaciju

novca?, upitala ih je Renata.
Iskreno, nemam pojma odgovorio je Silvio.
Malo u vam pomoi, rekla je Renata i nastavila - Dravni proraun ove je
godine iznosio 120 milijardi kuna, a ukupno je novca u opticaju bilo 213 milijardi
kuna. Ako je proraunski deficit 10%, odnosno 12 milijardi kuna, to bi znailo da bi
se ukupna novana masa poveala za taj isti iznos. 213 plus 12 iznosi 225 milijardi
kuna, to je poveanje od 5.7%.
Dakle, deficit prorauna utjecao bi na stopu inflacije tako da bi ju poveao za
5.7%. Meutim, to bi se dogodilo ukoliko bi stopa obvezne priuve bila niska, a
banke posljedino bile u mogunosti multiplicirati novac?
Silvio se zamislio, znao je to Renata pokuava rei, tada je poeo povezivati
stvari - Ukoliko bibanke imale mogunost multiplikacije mogle bi simulirati viestruko vei priljev novca od stvarnog i inflacija bi bila puno vea od 5.7%. Novana
masa ne bi bila uveana samo za 12 milijardi kuna koliko iznosi deficit prorauna,
nego za tri puta vei iznos od kojeg bi 2/3 dakako bile imaginarne. Meutim, budui
da je depozitni novac prihvaen kao sredstvo plaanja, on bi utjecao na stopu inflacije kao da je pravi, iako u stvarnosti ne postoji.
Eto deki, vidite da moete razumjeti i da stvari nisu tako komplicirane kao to
se na prvi pogled ine. Sada vam je jasno zato je u Europskoj uniji dravama lanicama zabranjeno financiranje proraunskog deficita izravno iz sredinje banke bilo
kreditno ili nekreditno. Osnovni problem je u tome to bi emisija stvarnog novca iz
sredinje, tj. centralne banke u trenutnim uvjetima koji omoguavaju visoku stopu
multiplikacije rezultirala nesrazmjernim poveanjem novane mase i veim stopama inflacije od ciljane, pokuala im je objasniti Renata.
Hoe rei da privatne banke posuuju dravi multiplicirani novac, odnosno
da ju kamatare uz pomo zraka?, okirano ju je upitao Petar.
Da, taj novac je veim dijelom imaginaran, odnosno postoji samo na kompjuterskom zaslonu, odgovorila mu je Renata te dodala - Zapravo se radi o sukobu
oko toga kako novi novac ulazi u opticaj. Privatne banke tvrde da drava ne bi smjela imati pravo na putanje stvarnog novca u opticaj, dok bi one istovremeno trebale
imati pravo na stvaranje nepostojeeg novca, odnosno na sekundarnu emisiju koja
je posljedica beskonane multiplikacije kredita i depozita.
Ali zar drava nema monopol nad stvaranjem novca?, zaueno ju je upitao
Silvio.
Oito da nema, u modelu kojeg zagovaraju banke vlast nad novcem je privatizirana, a novac ulazi u opticaj iskljuivo kao dug prema tim istim privatnim bankama.
Naalost,neformalne strukture moi povezane sa bankarskim kartelima uspjele su
nametnuti svoj model, odnosno zabraniti dravi emisiju stvarnog novca sa ciljem
pokrivanja deficita, odgovorila mu je Renata.
72

Od tuda dolazi one smijene rasprave o kreditnom rejtingu, rekao je Silvio.

Pa da, pomalo je nevjerojatno to da privatne banke kamatare dravu novcem
iz njene vlastite sredinje banke, da stvar bude bizarnija - dobar dio novca kojeg joj
posuuju zapravo je krivotvorina bez ikakvog pokria, tj. uope ne postoji, nadovezao se Petar.
Razmislite i o ovome, rekla je Renata - skoro sve drave na svijetu su dune,
to znai da ne posuuju novac jedna drugoj ve se sve zaduuju kod privatnih
banaka. Ako bi drave imale vlast nad stvaranjem novca, ne bi imale problema sa
dugom, niti sa posljedinim mjerama tednje.
Ameriki predsjednik John Kennedy prije nego je ubijen odrao je svoj poznati
govor u kojem je rekao:Suprotstavljamo se diljem svijeta, vrstoj i okrutnoj zavjeri
koja se primarno oslanja na prikrivena sredstva kako bi proirila svoju zonu utjecaja. Na infiltraciju umjesto na invaziju, na subverzivno djelovanje umjesto na izbore,
na zastraivanje umjesto na slobodu izbora, na izazivanje pobuna iznutra umjesto
na vojno djelovanje izvana.
To je sustav koji pod svojom kontrolom ima velike ljudske i materijalne resurse,
iji je smisao stvaranje stegnutog vora, visoko uinkovite maine koja objedinjuje
vojne, diplomatske, obavjetajne, ekonomske, znanstvene i politike operacije.Njegovo djelovanje je prikriveno, a ne javno, a njegovi oponenti su uutkani, umjesto
pohvaljeni.
Petar nije mogao vjerovati svojim uima: Hoe rei da je John Kennedy vjerovao u teorije zavjere?
Ispriati u vam jednu priu, rekla je Renata i nastavila: Priaju dvije svinje...
Prva e: E ta ti misli zato nama na gazda ovako ugaa,.. Druga ree: Joj tebe, pa
da nam bude dobro... Prva e potom: A zato nas ovako dobro hrani??.. Druga: Pa
da bi bile zdrave i debele... Prva e na to: Zna ta? Ja mislim da on to sve radi da bi
nas na zimu ubio i pretvorio u kobasice... Druga na to kae: Ma daj, prestani sa tim
teorijama zavjera...
Shvaate li to vam hou rei? Ne radi se ni o kakvim teorijama, radi se o surovoj
stvarnosti, bankari nas u dogovoru sa politiarima ele ekonomski unititi i pretvoriti u robove.
Ako je ovo to ti govori istina, onda je Josip badava u zatvoru. Trebali bi na
neki nain osnovati banku, te potom kamatariti dravu sa njenim vlastitim novcem
iz centralne banke. Nema jednostavnijeg posla od toga, puno je unosnije od dilanja
i nema nikakvog rizika. Biti emo ugledni lanovi zajednice, policija e nas tititi
umjesto da nas proganja i svi e nam se diviti kako smo mudri i pametni, sa sarkazmom je rekao Petar.
Nemoj zbijati ale s tim, odvratio mu je Silvio.
Trebamo smisliti nain kako se oduprijeti tom sustavu i prenijeti poruku ostalima prije nego bude prekasno, rekla je Renata.
73

Ostatak drutva jo uvijek je bio pod okom zbog svega to su upravo uli. U
tom trenutku zazvonio joj je mobitel, bila je to njena mama.Kada e napokon poeti pripremati ispite, vikala je s telefona.
Veeras, odgovorila je i pozdravila se s ostatkom ekipe.

74

12. poglavlje

isto to vrijeme u panskom, Martin, student zagrebakog ekonomskog

fakulteta takoer je prouavao nain na koji funkcionira iskljuivo kreditni sustav.
Ta spoznaja prilino ga je okirala.
Sutradan, im se probudio odluio je nazvati Ivana, Ima li vremena za razgovor?, upitao ga je.
Uvijek, Ivan je odgovorio.
Doi kod mene za pola sata, nastavio je.
Vidimo se, odgovorio je Ivan.
Nije prolo puno vremena i zazvonio je portafon. Bio je to Ivan, Martin ga je
pustio u zgradu i ostavio otvorenima ulazna vrata od stana.
Uskoro su sjedili za stolom i pili aj.
Sada su mi jasne mnoge stvari koje sustav od nas skriva, rekao je Martin i
ponudio Ivana keksima.
Kako to da si mislio da e nas mjere tednje izvui iz krize?, upitao ga je Ivan.
Na faksu nas ue da emo smanjenjem trokova svi moi ostvariti dobit. Polaze
od pretpostavke da su prihodi fiksni i da ako u tim uvjetima smanjimo rashode da
emo ili smanjiti gubitak, ili poveati dobit.
Meutim, oito je da ako svi tedimo i manje troimo, da e svima pasti i prihodi
jer je moj troak neiji prihod. Ne ue nas nunosti postojanja proraunskog deficita,
niti uzrono-posljedinim vezama u ekonomiji, odgovorio je Martin.
Kako to da na fakultetu nema rasprave o regulaciji novca?, upitao ga je potom
Ivan.
Profesori polaze od pretpostavke da financijski sustav ispravno funkcionira i
da nema potrebe za promjenama. U tom kontekstu je kontinuirana potreba za efikasnou logina, meutim jasno je da tednja ne moe pokrenuti gospodarstvo jer
ako svi tedimo svima padaju prihodi u takvim uvjetima nema gospodarskog rasta. Stvari su u biti jednostavne, ali ih oni ne ele vidjeti, odgovorio mu je Martin.
Hoe rei da profesori ne smatraju da je trenutna regulacija novca u Hrvatskoj
pogrena, te da nuno vodi tekoj kreditnoj krizi i ekonomskoj stagnaciji?, opet ga
je upitao Ivan.
75

Tono to, nema percepcije da postoji problem, a ako problema nema nema se
o emu raspravljati. Paradoksalno, na fakultetu je glavni cilj maksimizacija profita, a
oito je da trenutni sustav proizvodi samo gubitke, odgovorio mu je Martin.
Kako to da vai profesori nisu u stanju to vidjeti?, bio je uporan Ivan.
Ne bave se ukupnim gospodarstvom, ve samo zaradom pojedinog poduzea.
Polaze od lane teze da ako svi radimo iskljuivo u svojem interesu da istovremeno maksimiziramo drutveno bogatstvo. Odnosno, da ako svatko radi iskljuivo u
svom interesu da e tako najbolje doprinijeti drutvu u cjelini.
Meutim, u stvarnosti, koncentrirajui se na parcijalne interese, ne uviamo temeljnu manu postojeeg monetarnog sustava koji nuno proizvodi sve vee gubitke
i dugove za sve nas.
Svojim uskim shvaanjem koncepta maksimizacije profita tzv. ekonomski strunjaci i autoriteti, zapravo potkopavaju stabilnost i uspjenost cjelokupnog gospodarstva, a samim time i svakog ovjeka budui da smo svi meusobno povezani i na
neki nain zavisimo jedni o drugima, pokuao je objasniti Martin.
Hoe rei da samo deklarativno stoje na strani profita?, upitao ga je Ivan.
Upravo se o tome radi, iako se izdaju za zagovornike maksimizacije profita,
svojim nainom razmiljanja u biti predstavljaju najveu prepreku ka ostvarenju tog
cilja, budui da unutar monetarnog modela kojeg oni zagovaraju veina poduzea
ostvaruje gubitke i dugove, a ne profit. Na kraju propadaju i poduzea, i njihovi
vlasnici, ali i zaposlenici.
Takvom politikom, koja odgovara jedino bankama, unitava se cijela ekonomija,
te stvara siromatvo i nezadovoljstvo ljudi koji krivnju za svoju teku ivotnu situaciju svaljuju na uvijek prisutnu tenju ka maksimizaciji dobiti koja je opravdana, ali
neostvariva unutar iskljuivo kreditnog sustava.
Odnosno, ostvariva je, ali iskljuivo uz stravine posljedice za drutvo u cjelini
jer da bi nekolicina ostvarila dobit, mnogi nuno moraju biti u gubitku odnosno u
dugu.
Naalost, veina ljudi ne shvaa nunost monetarne reforme, odnosno promjene u regulaciji novca koja bi teila stvaranju opeg novanog profita u zajednici ili
barem smanjenju gubitaka.
Umjesto toga misle da je rjeenje u poveanju poreza. Ne shvaajui da e ih
vlasnici kapitala u tom sluaju samo jo vie izrabljivati, budui da svako poveanje
poreza prati srazmjerno poveanje cijena koje istodobno ne prati porast plaa. Ljudi
to osjeaju na vlastitoj koi ali se uvjeravaju da je to za njihovo dobro.
Umjesto da im omogui normalan ivot, pravo na rad, zaradu i stvaranje novih
vrijednosti, sustav je ljude uvukao u klasni rat iz kojeg ne mogu izai kao pobjednici. Banke e ih na kraju pobijediti jer je trenutna regulacija novca zamiljena tako
da su banke uvijek vjerovnici, a mi uvijek dunici. To je trajan odnos iz kojeg se ne
moemo izvui bez monetarne reforme.
76

Nikakva porezna reforma ne moe rijeiti taj problem, ak i oporezivanje banaka ne bi nita rijeilo jer bi banke opet porezni teret prebacile na nas. Naalost,
mnogi to ne ele vidjeti i razumjeti, pokuao je objasniti Martin.
U potpunosti te razumijem i slaem se s tobom, meutim ima jo neto to me
zanima. Mnogi ljudi misle da su uprave poduzea odnosno menaeri, a ne iskljuivo kreditni sustav, glavni krivci za propast veine poduzea. Kako tim ljudima
objasniti problem?, upitao ga je Ivan.
Razmiljaju kao i nai profesori, kiselo se nasmijao Martin, te nastavio Udbenici nas ue da poduzea propadaju ponajvie zbog loeg menamenta koji nema
potrebne strune, emocionalne, spiritualne i socijalne kompetencije, meutim, iako
su svi ovi imbenici izrazito bitni ipak presudnu ulogu ima monetarni sustav i nain regulacije novca.
Postavlja se i pitanje treba li strunim kompetencijama menaera dodati i sposobnost predvianja monetarne kontrakcije, kreditne krize, kolapsa trita nekretnina i tome slinih pojava koje nisu posljedica pogrenih odluka menamenta na
razini nekog poduzea, ve pogrene regulacije novca na razini cijele drave.
Tim vie to ih na fakultetima ne ue nita o regulaciji novca. Ako studenti ne
shvaaju uzrono-posljedine veze izmeu iskljuivo kreditnog sustava i kreditne
krize, kako mogu predvidjeti otar pad poslovne aktivnosti koja rezultira puno manjim prihodima nego su planirani, to dovodi u pitanje solventnost poduzea i pokrivanje dospjelih obaveza.
Ponavljam, iako se na fakultetu stalno pria o novcu i zaradi, odnosno profitu,
studenti, budui menaeri potpuno su nesvjesni naina na koji funkcionira iskljuivo kreditni sustav.
Ne shvaaju da su u takvom sustavu kreditna kriza i posljedini pad gospodarske aktivnosti jednostavno neizbjeni. Time je u poslovanje uvedena velika nesigurnost, to znatno oteava planiranje, a samim time i donoenje optimalnih odluka.
Od menaera se oekuje da uvijek ostvaruju dobre rezultate, unato tome to monetarna vlast ija je jedna od temeljnih zadaa potpora gospodarskom rastu ini taj cilj
neostvarivim, zakljuio je Martin.
Odlino zapaanje, dodao je Ivan.
Ima jo neto to me izrazito zanima, a dosad nisam naiao na neku ozbiljniju
raspravu na tu temu, rekao je potom Martin.
to te tono zanima?, upitao ga je Ivan.
Vanjski dug, odgovorio je.
Da bi uope mogli razgovarati o tome mora imati uvid u dvije osnovne stvari ukupan iznos duga i brzinu kojom on raste. Na vanjski dug trenutno iznosi vie od
60 milijardi dolara i zadnjih godina raste stopom od 19% godinje.
Drugim rijeima, udvostruuje se svake 4 godine. 2002. je iznosio 15 milijardi
USD, 2006. 30 milijardi, a 2010. narastao je na 60 milijardi dolara, rekao je Ivan.
77

Pomalo nevjerojatno zvue te brojke, tim vie to mi taj novac nikada nismo
vidjeli, komentirao je Martin.
U pravu si, samo manji dio vanjskog duga predstavlja novac koji je uistinu potroen. Vei dio duga predstavlja kredite koji su uzeti radi otplate prethodno uzetih
kredita, drugim rijeima to je onaj poznati model otplate duga uzimanjem novog
duga, ostalo su kamate.
Takoer, da centralna banka nije mjenjanica, tj. da je teaj realan, problem vanjskog duga ne bi niti postojao ili bi bio puno manji, pokuao je objasniti Ivan.
Hoe rei da vanjski dug ovisi prvenstveno o monetarnoj politici?, upitao ga
je Martin.
Nego o emu drugom? Pogledaj primjer Slovenije, za vrijeme dok su bili suverena drava, tiskali su svoj vlastiti novac - tolar. Drava je provodila ekspanzivnu
fiskalnu i monetarnu politiku, a teaj je bio realan. Rezultat takve politike bile su
visoke stope gospodarskog rasta i puna zaposlenost, nije bilo kreditne krize niti je
itko raspravljao o kreditnom rejtingu.
Nakon to su uli u Europsku uniju, situacija se preokrenula - od nezaduene
zemlje su postali prezaduena. Gubitkom monetarnog suvereniteta i odbacivanjem
vlastite valute, pali su pod monetarnu okupaciju. Umjesto ekspanzivne, poeli su
provoditi restriktivnu fiskalnu i monetarnu politiku i sve to u uvjetima nerealnog
teaja, budui da teaj eura ne odraava realnu snagu slovenske ekonomije.
Sve to rezultiralo je ekonomskom stagnacijom, niskim stopama gospodarskog
rasta, trajnom kreditnom krizom i sve veom nezaposlenou. Trenutno se nalaze u
klijetima nerealnog teaja s jedne strane i nedostatka novca s druge.
Ovo ljeto priao sam s prijateljem iz Slovenije, rekao mi je da su nakon ulaska u
Europsku uniju sve cijene otile gore, i to drastino. Do uvoenja eura, Slovenija je
bila drava u kojoj je svatko mogao imati dobar posao, od plae se moglo ivjeti, pa i
utediti, a proizvodnja je cvjetala i stalno se neto novo razvijalo. Danas se od plae
vie ne moe preivjeti, jako puno ljudi je nezaposleno ili su pred otkazom, nikakvi
novi projekti se ne poinju, a firme stalno propadaju.
Prije su studenti mogli raditi uz studij i zaraditi dovoljno za samostalan ivot,
danas je to gotovo nemogue. Posebno se alio na mjere tednje, rekao je da drava
smanjuje socijalna davanja, mirovine i plae u javnom sektoru, te da dravni slubenici ive u strahu za svoj posao, odgovorio je Ivan.
to e se dogoditi s nama kada uemo u Europsku uniju?, upitao ga je potom
Martin.
Naa agonija se nastavlja, umjesto da uimo na primjeru Slovenije, te da napokon shvatimo vanost monetarnog suvereniteta, mi emo ga se u potpunosti odrei.
U pristupnom ugovoru sa EU stoji da emo se odrei kune i prihvatiti euro kao nau
slubenu valutu. To znai da korumpirana politika oligarhija namjerava nastaviti
78

sa zaduivanjem i rasprodajom nae zemlje. ele nas pretvoriti u beskunike i robove, rekao je Ivan.
Koja je alternativa takvoj politici?, opet je upitao Martin.
Postoji samo jedna alternativa, a to je samostalna i suverena drava. Najveu
opasnost za nju predstavlja tzv. lana opozicija poput laburista jer se izdaju za zatitnike obespravljenih, a zapravo ele da budemo dio Europske unije. Tvrde da su
protiv valutne klauzule, a znaju da e ulaskom u Europsku uniju valutna klauzula
postati nepotrebna jer emo ostati bez nae vlastite valute i biti pretvoreni u taoce
iskljuivo kreditnog sustava, odgovorio je Ivan.
Ali kako emo onda vratiti vanjski dug?, upitao ga je Martin.
Hoemo li ga moi vratiti ako uemo u EU?, uzvratio je protupitanjem Ivan.
Tamo gdje je novac dug - nema otplate duga, svjestan sam toga, odgovorio je
Martin.
Da li misli da su i meunarodni kreditori toga svjesni?, opet ga je upitao.
Pretpostavljam da jesu i da ne kamatare dravu za dobrobit njenih graana
ve sa ciljem da ju razvlaste od imovine, te preuzmu njene resurse, rekao je potom
Martin.
Imaj na umu da smo za otplatu vanjskog duga 2011. morali dati 1/3 od ukupnog
BDP-a, odnosno vie od 15 milijardi eura. To je golemi novac kojeg mi nemamo, pa
smo se morali dodatno zaduiti za taj isti iznos kako bi uspjeli vratili taj dug.
Na taj nain na ukupan dug se poveao, a novana masa nije uope porasla.
HNB o tome nerado govori, ali koliina novca u opticaju poela je padati. Razmisli
i o ovom podatku, 1996. graani su bankama bili duni samo 6.6 milijardi kuna,
a 2012. ak 128.7 milijardi odnosno ak 19.5 puta vie. Plae su u istom razdoblju
porasle samo 3 puta - mislim da shvaa kamo e nas trenutna politika dugorono
odvesti.
Zapazi jo jednu bitnu stvar, ako je naa drava ovisna o stranom novcu, a onaj
koji ima vlast nad novcem ima i vlast nad dravom, to znai da je vlada na Markovom trgu marionetska i da se njom upravlja iz vana. Zato i donosi odluke protivne
interesima nae drave i naroda.
Sve zemlje koje su se nale u statusu ogranienog suvereniteta sa vladama pod
utjecajem stranih sila vrtoglavom su brzinom postajale siromane i to na nain koji
iskljuuje nadu u pravednije i humanije socijalne odnose. Velika podjela na veinu
siromanih i manjinu bogatih nuna je posljedica takve politike.
Ukoliko se ona ne promjeni uskoro e sva javna i drutvena dobra, kao i prirodna bogatstva biti privatizirana i u rukama stranaca. Oni koji su do sada njima upravljali, initi e to u ovim izmijenjenim okolnostima kao slubenici stranih poduzea
u vlastitoj dravi, upozorio ga je Ivan.
Shvaam to hoe rei, ne pie nam se dobro ukoliko se politika beskonanog
zaduivanja nastavi. Meutim, ako sam te dobro shvatio, ti pokuava rei da mi
79

zapravo ne biramo izmeu otplate i neotplate vanjskog duga jer je taj dug ionako
neotplativ - ne moemo ga vratiti ak ni kada bi htjeli, nadovezao se Martin.
Upravo se o tome radi, stvarni izbor je izmeu nastavka i prestanka daljnjeg
zaduivanja, a ne otplate ili neotplate duga, pojasnio je Ivan te ga potom upitao:
eli li biti svoj na svome i ivjeti u slobodi ili robovati neotplativom dugu i biti
razvlaten od svoje imovine?
Izbor je u biti jednostavan, naravno da elim slobodu, ali me zanima koje su
posljedice te odluke, upitao ga je Martin.
Svaka zemlja koja je djelomino ili u potpunosti otpisala vanjski dug ili proglasila bankrot privremeno je izgubila mogunost kreditiranja od strane meunarodnih financijskih institucija kojima je bila duna. Osim pada kreditnog rejtinga i
kratkorone nemogunosti zaduivanja na meunarodnom tritu novca nije bilo
drugih posljedica, odgovorio je Ivan.
Po kojoj osnovi neka zemlja moe otpisati vanjski dug?, upitao ga je potom
Martin.
Prema meunarodnom pravu, drava ima pravo otpisati vanjski dug ukoliko
ga smatra nelegitimnim. Npr. da novac od zaduivanja nije potroen za dobrobit
naroda, ve korumpiranog reima. Meutim, Hrvatska ne mora ulaziti u pravne
rasprave oko legitimnosti duga, budui da je zrela za bankrot.
Treba samo proglasiti da nije u stanju vraati dugove bez daljnjeg zaduivanja
i da ne eli ugroavati svoje kreditore na nain da od njih uzima nove kredite koje
nee moi vraati.
Ukoliko to ne napravimo zavriti emo kao Grci koje je gubitak monetarnog
suvereniteta, odnosno prelazak sa drahme na euro doveo kao i Slovence u ovisnost
o stranom izvoru novca. Posljedino su stvorili velik dug, unitili svoju ekonomiju,
sav profitni kapital predali u ruke stranaca, a svoju dravu pretvorili u de facto koloniju meunarodnih financijskih institucija.
Kreditna kriza tamo, kao ni u ostatku Europske unije nee nikada prestati. Floskule politiara o tome kako treba rezati deficit budui da se ne moe ivjeti na dug
najobinija su ludost.
Oni znaju da je novac dug, ali valjda oekuju da e se privatni sektor zaduivati
umjesto drave i tako stvarati novac koji bi dravi omoguio financiranje rashoda.
Politiari koji zagovaraju duniku doktrinu u pravilu kreu s takvom retorikom u
trenutku kada rasprodaju svu dravnu imovinu, pa pod pritiskom kreditora teret
duga ele prebaciti na graane kako bi banke i njih razvlastile od imovine, odgovorio mu je Ivan.
Primijetio sam jo neto, ako smo 2011. godine za otplatu vanjskog duga morali
dati 15 milijardi eura, a jasno je da taj novac nismo imali, tj. da smo se morali dodatno
zaduiti kako bi ga vratili, kako to da meunarodni kreditori nisu ni rijei rekli protiv
toga to mi ne vraamo kredite ve stalno uzimamo nove, sve vee i tako godinama.
80

Sa druge strane, ako bi se 15 milijardi eura preraunalo u kune, to bi iznosilo 111

milijardi kuna. Zar nije nelogino da banke trae od drave smanjenje deficita za 5
milijardi kuna jer se navodno ne moe ivjeti na dug, dok istodobno smatraju normalnim da se drava zaduuje za viestruko vee iznose kako bi vraala prethodne
dugove. Tim vie to svi znamo da se dug ne moe vratiti uzimanjem novog duga i
da se na taj nain on samo poveava.
Ljudi misle da se mi zaduujemo kako bi troili. Meutim, u stvarnosti mi se
najvie zaduujemo kako bi vraali prethodno uzete kredite. Smanjenje dravne
potronje, otkazi i sve vei porezi izravna su posljedica politike beskonanog zaduivanja.
Ljudi to podsvjesno shvaaju, vide da ih je trenutna politika gurnula na prosjaki tap, ali ne shvaaju da izlaz iz trenutnog stanja nije u uzimanju novog duga tj.
nastavku politike koju zagovara cjelokupna politika elita, zakljuio je Martin.

81

13. poglavlje

ok su oni razgovarali, u Belom Manastiru na krajnjem istoku Hrvatske odvijala se unutranja borba u jednom mladiu. Koliko god to danas zvualo apsurdno,
u HDZ je uao zato jer mu se ta stranka inila najblia njegovom svjetonazoru.
Pa ipak, nije mu dugo trebalo kako bi shvatio da se ispod plata domoljublja kriju
kriminal, nepotizam i korupcija. Veina ljudi u takvoj situaciji ini kompromis sa
savjeu. Ne izlaze iz stranke radi osobnog interesa ili lanog uvjerenja da e neto
moi promijeniti.
Sjeam se primjera moje majke, uvijek mi je govorila da se klonim loeg drutva.
Bezuspjeno sam joj pokuavao objasniti da loe drutvo nema negativan utjecaj na
mene.
Kako bi me razuvjerila, jednom prilikom me upitala - to bi se dogodilo ako bi
zdravu jabuku stavio meu trule?
Zdrava bi uskoro postala trula, malo je vjerojatno da bi trule ozdravile, odgovorio sam joj. Na isti nain funkcioniraju i ljudi.Naalost, put izmeu te spoznaje i
njene praktine primjene esto je dug i trnovit.
I sam Marin se naao na njemu, savjest mu vie nije dala mira. S gorinom u srcu
napustio je HDZ, odluan u tome da se bori protiv nepravde koju je do juer pasivno
promatrao.
Bio je svjestan naina na koji funkcionira politiki sustav, ali je njime bio razoaran. inilo mu se da su sve stranke iste, te da meu njima nema razlike. Iako su imale razliita ideoloka opredjeljenja, uvijek su provodile istu ili vrlo slinu politiku.
Jednog dana sluajno je uo mladog ovjeka kako na televiziji govori o tome
kako je cjelokupna politika elita korumpirana, te da se lijevi i desni samo izmjenjuju na vlasti ne rjeavajui pritom gorue probleme graana.
Govorio je o dunikom ropstvu u kojem se nalazi na narod, prozivajui istodobno vladu da provodi politiku u korist nekolicine bankara, a na tetu goleme
veine graana. Sve to je on govorio imalo je smisla, pa ga je odluio dodati kao
prijatelja na facebooku.
Malo po malo, spoznao je veliku istinu o pogrenoj regulaciji novca kao glavnom
uzroku kreditne i ekonomske krize. Sustav je korumpiran od vrha prema dnu, za82

kljuio je. Shvatio je i da je nemogue obraunati se sa kriminalom i korupcijom sve

dok dravom vlada korumpirana financijska oligarhija.
Doao je i do zakljuka da HDZ nije demokranska ili domoljubna opcija, ve
naprotiv - izdajnika i marionetska budui da titi interese stranih banaka, umjesto
svog vlastitog naroda.Upravo ta spoznaja najvie ga je pogodila.
Za razliku od Marina, Alan je oduvijek bio lijevo orijentiran. Taj siromani student zagrebakog ekonomskog fakulteta jedva je spajao kraj s krajem.
elio je promjenu drutvenih i gospodarskih odnosa u korist rada i stvaranja.
Smetala ga je nepravda, a pogotovo injenica da nekolicina postaje sve bogatija, dok
ostatak drutva tone u sve veu bijedu.
Odluio se politiki aktivirati, a budui da se smatrao socijaldemokratom ulanio se u SDP. Svidio mu se njihov program, a pogotovo ideja socijaldemokracije kao
takva.
Korak po korak, uspinjao se ljestvicama partijske hijerarhije i dogurao do lana
Gradskog odbora SDP-a. Pobjeda njegove stranke na nedavnim izborima bila je lag
na tortu.
Ponosan na uspjeh svoje stranke, etao je gradom jedne veeri i odjedanput nije
mogao vjerovati svojim oima. Leo, jesi to ti?, povikao je.
Alane!, uzvratio je Leo.
Bio je to susret za pamenje. Stari prijatelji iz osnovne kole napokon su opet
stajali jedan uz drugog, mnogo su toga zajedno proli. Uputili su se prema oblinjem kafiu i razgovor je krenuo. Priali su o svemu i svaemu, a na kraju zapeli
na politici.
Vjerojatno ne zna, ali ve sam dulje vrijeme u SDP-u, rekao je Alan.
Kako to?, iznenaeno ga je upitao Leo.
SDP je za socijaldemokraciju, to je moje politiko opredjeljenje, odgovorio mu je.
Moe li rei neto vie o tome?, upitao ga je Leo.
Naravno, rekao je Alan te nastavio - Socijaldemokrati se zalau za zakonodavstvo kojemu je cilj putemporeznei socijalne politike to je mogue vie smanjiti
nejednakost meu graanima.
To je plemenit cilj, rekao je Leo te ga potom upitao A za kakvu monetarnu
politiku se zalaete?
Ne znam na to misli?, zbunjeno ga je upitao Alan.
Zar ne zna da je Hrvatska narodna banka mjenjanica?, opet ga je upitao
Leo.
Ne znam o emu govori, odgovorio mu je Alan.
Leo mu je potom sat vremena objanjavao problematiku iskljuivo kreditnog
sustava sa sredinjom bankom kao mjenjanicom. Alan je bio okiran, doslovce je
ostao bez rijei. Kako bi prekinuo neugodnu tiinu, Leo ga je zamolio da mu nastavi
priati o socijaldemokraciji.
83

Alan se pribrao te nastavo: Socijaldemokracija je idealni oblik predstavnike

demokracijekoji e rijeiti problemeliberalne demokracijeputem stvaranjadrave
blagostanja.
Misli li SDP stvoriti dravu blagostanja nastavkom provoenja HDZ-ove monetarne politike?, upitao ga je Leo.
Kolko ja znam, namjerava, odgovorio mu je.
Zar ne misli da je takva politika prepreka ka ostvarenju tog cilja?, uporan je
bio Leo.
Alan nije znao to bi odgovorio, pa je nastavio nizati propagande parole: Socijaldemokrati se zalau za slobodu radnika od eksploatacije od strane vlasnika sredstava za proizvodnju.
I ja se za to zalaem, meutim zanima me jedna druga stvar. Zar iskljuivo kreditni sustav ne vodi jo veoj eksploataciji kako radnika, tako i vlasnika sredstava za
proizvodnju?, upitao ga je Leo.
Umjesto da odgovori, Alan je opet nastavio s parolama: Socijaldemokrati se
zalau za ekonomsku jednakost i socijalnu pravdu.
O kakvoj ekonomskoj jednakosti i socijalnoj pravdi mi moemo priati ako vlasnici privatnih banaka imaju monopol nad novcem. U iskljuivo kreditnom sustavu,
ne samo da su dugovi neotplativi nego su i klasne razlike svakim danom sve vee.
Zar ne vidi da je taj sustav nepravedan i da nekolicinu koja ima vlast nad novcem
stavlja u izrazito povoljan poloaj, dok sve ostale pretvara u gubitnike i dunike?,
upitao ga je Leo.
Alan je konano odluio ukljuiti svoj mozak: Partija nas ui da je solidarnost sa
rtvama nepravde i nejednakosti temelj socijaldemokracije, ali mi nije jasno zato onda
zagovara nepravednu politiku. Postaviti u to pitanje na prvom iduem sastanku.
Uistinu, tako je i bilo. Alan je svojom iskrenou iznenadio prisutne na jednoj
stranakoj konvenciji:Svi vidimo da se razlika izmeu nekolicine bogatih i goleme
veine osiromaenih i obespravljenih graana svakim danom poveava. Dok narod
pada u sve vee siromatvo, banke i s njima povezne korporacije grabe sve vie novca i kapitala. Gdje je tome kraj i to partija namjerava poduzeti kako bi promijenila
trend?, upitao ih je.
Na njegovo pitanje odgovor je ponudio jedan visoko rangirani lan partije:
SDP ini sve kako bi promijenio trend. Smanjujemo deficit prorauna, poveavamo poreze i prodajemo dravnu imovinu strancima. Na taj nain stabiliziramo
javne financije i stvaramo preduvjete za budui gospodarski rast.
Meutim, Alan nije bio zadovoljan odgovorom pa mu je replicirao:
Nemogue je izai iz krize na takav nain. Vi znate da bi drava u kriznim
vremenima trebala voditi aktivnu fiskalnu politiku tj. poveati deficit i smanjiti poreze kako bi dolo do oporavka ekonomije, a usprkos tome radite suprotno. Zar ne
vidite da idemo iz recesije u recesiju, siromani i obespravljeni najvie pate zbog
84

takve politike. Takoer, umjesto da uvate prirodne resurse predajte ih strancima u

ruke, s tim da osnovni uzrok kreditne krize i neisplativosti proizvodnje uope niti
ne spominjete.
Visoko rangirani lan partije nije mu ostao duan: Pretpostavljam da dovodite
u pitanje monetarnu politiku, meutim svi znamo da je sredinja banka neovisna u
svome djelovanju, te sukladno tome nije na nama da postavljamo pitanja ili preispitujemo njezin rad.
Ali ako je oito da ta politika sustavno unitava nau ekonomiju, te izaziva trajnu kreditnu krizu, ne bi li ju ipak trebali preispitati, bio je uporan Alan.
Ljudi su si sami krivi to su ulazili u kredite, odgovorio je visoki partijski
funkcionar.
U tom trenutku, Alanu je pozlilo, shvatio je za koga radi vrh njegove stranke. Na
izlasku iz dvorane pristupio mu je predsjednik njegovog Gradskog odbora: Zato
se uope zamara tim pitanjem, ionako tu ne moe nita promijeniti. Partija e ti
dati sve - posao, gradski stan, politiku funkciju, bolju budunost. eli li stvarno
sve to dovesti u pitanje? Zar ne zna da o toj temi nema rasprave?
Ali zar mi ne bi trebali braniti interese naroda?, Alan ga je upitao.
Alane, Alane, jo si mlad i ima puno vremena kako bi shvatio kako funkcionira politiki sustav. Njegova uloga nije borba za pravednije drutvo ve zatita interesa financijske oligarhije. Kako bi taj cilj bio ostvaren potrebno je osnovati stranke sa
razliitim politikim predznacima i okrenuti ljude jedne protiv drugih, odgovorio
mu je stariji kolega.
Zar vi niste u SDP-u zato jer vjerujete u osnovna naela socijaldemokracije?,
upitao ga je Alan.
Ne budi naivan, to je samo pria za glasae. Zar ne vidi da se nai kandidati
natjeu oko toga tko e biti vei ljeviar na isti nain na koji se kandidati desnice natjeu oko toga tko e biti vei domoljub. Meutim, jasno je da provodimo istu politiku. Smisao podjele biraa na lijeve i desne nije njihova dobrobit, ve je to napravljeno
sa ciljem lake kontrole i manipulacije nad njima.
SDP i HDZ su lijeva i desna izma istog bankarskog sustava. Kada ljude zgazi
lijeva izma, tre desnoj, kada ih zgazi desna, tre lijevoj. Cijeli sustav je zamiljen
na nain da se mi periodiki izmjenjujemo na vlasti, to znai da je i gubitak izbora
dio dugorone pobjednike strategije. Na nau sreu, ljudi to ne shvaaju., objasnio
mu je stariji kolega.
Alanu je bila muka od svega, odluio je nazvati Lea:
Bok Leo, kako si shvatio sve one stvari koje si mi objanjavao o financijskom
sustavu?, upitao ga je.
Vrlo je jednostavno, u Hrvatskoj postoji samo jedna stranka koja se primarno bavi
pitanjem regulacije novca i njeno ime je ivi zid, odi na njihov web www.zivizid.hr
tamo ti sve pie, odgovorio mu je.
85

Nije prolo puno vremena i Alan je doao u kontakt sa lanovima ivog zida,
uskoro je imao priliku sudjelovati na jednom njihovom sastanku.
Kako se vi politiki svrstavate, upitao ih je.
Mi vjerujemo u slobodu i kao stranka nemamo ideoloko opredjeljenje. Na
osobnoj razini se prilino razlikujemo, ima nas i lijevih i desnih, meutim umjesto
da se borimo jedni protiv drugih, odluili smo se svi zajedno boriti protiv sustava
koji nas dri u ekonomskom ropstvu, odgovorio mu je Duan.
Hoe rei da izbjegavate omiljene teme za dnevno-politike rasprave?, opet
ga je upitao.
Da, zato jer smatramo da je besmisleno prepirati se oko imena ulica,krieva u
javnim ustanovama,zamrzavanja jajnih stanica, 2. svjetskog rata, nogometnih navijaa, prava homoseksualnih parova i mnogih drugih tema koje forsiraju masovni
mediji. Oni ne pokreu rasprave o tim temama zato jer im je do njih stalo ve samo
zato da bi skrenuli pozornost ljudi od mnogo vanijih stvari.
Ukoliko se ne napravi monetarna reforma, svi emo propasti, bez obzira na to
koje bili nacije, vjere, spola ili seksualnog opredjeljenja. Zato je irenje ove poruke,
dunost i obaveza svakog pojedinca koji shvaa i razumije bit problema u kojem se
nalazimo, pojasnio je Duan.
Ima li meu vama mjesta za ljeviara poput mene?, provokativno je upitao.
Ima mjesta za svakog ovjeka kojem je dosta financijskog faizma i eksploatacije koju provode banke i sa njima povezane korporacije, odgovorio mu je Ivan.
Od danas me moete smatrati svojim lanom, idemo zajedno do pobjede, rekao je Alan i svima im stisnuo ruku.
Njegovo oduevljenje bilo je potpuno, konano se naao u drutvu ljudi koje
povezuje vii cilj, a ne samo uska osobna korist. Zapazio je jo jednu stvar, lanovi te
stranke nisu gledali na druge ljude kao na svoje neprijatelje i konkurenciju. Naprotiv, smatrali su ih prijateljima koji su u istom problemu kao i oni.
Ovo je potpuno drugaije od koncepta klasne borbe koju zagovaraju komunisti, pomislio je.
U tom trenutku rije je uzeo Ivan:
Sjeam se kada sam jednom prilikom bio u Osijeku i sluajno naletio na ovrni
ured. Uao sam unutra s namjerom da razgovaram s njegovim vlasnikom. Iznenadilo me koliko je taj ovjek shvaao problematiku vezanu uz regulaciju novca. Dobro je znao nain na koji je posloen trenutni monetarni sustav i kamo to dugorono
vodi.
Potom sam ga upitao kako to da ljudi ne vide da je trenutni sustav postavljen
tako da ih uniti? Zapazite to mi je odgovorio.
Zato jer ne shvaaju da se ukupan broj blokiranih graana, pa tako i onih pod
ovrhom moe samo poveavati. To je izrazito vana spoznaja, bez nje je nemogue
shvatiti da se jedna osoba moe izvui iz blokade, samo ako druga u nju ue.
86

Shvaate li to vam pokuavam rei? Jedna osoba se moe izvui iz duga, samo
ako se druga zadui umjesto nje, budui da se ukupan iznos duga ne moe smanjiti.
To je kao u onoj igri Crni Petar, netko mora imati lou kartu, ne mogu se svi rijeiti
Crnog Petra, odnosno da bi ga se netko rijeio, netko drugi ga mora dobiti.
U trenutnom sustavu loa karta je blokada i kao to raste ukupan broj blokiranih
graana, tako raste i broj loih karata, moe se mijenjati samo njihova raspodjela.
Osnovni problem lei u injenici da su ljudi po naravi sebini i ne ele razmiljati o problemima drugih ljudi.
Jednom kada se nau u blokadi, razmiljaju o blokadi iskljuivo kao o svom
osobnom problemu, nije ih briga to je u blokadi i 220.000 drugih graana. Ne zanima ih niti kako e se svi oni izvui iz blokade, bitno im je samo da spase svoju
guzicu.
Meutim, iskljuivo kreditni sustav je nemilosrdan i ne moe ga se prevariti,
drugim rijeima drutvo u cjelini propada i ne moe se spasiti od unitenja.
Tu i tamo se netko izvue, ali mnogi drugi potonu umjesto njega, tj. preuzmu
njegovu ulogu gubitnika.
Postavlja se i jo jedno pitanje, ako je sustav nepoten, odnosno zamiljen tako
da ljude vodi u propast, kako je mogue uspjeti unutar njega?
Jedino ako se prilagodite sustavu, tj. ako ste i sami nepoteni. Gurajui druge u
propast vi spaavate sebe.
Hoe rei da trenutni sustav gura ljude u kriminal?, upitao ga je Alan.
Sustav ne kae otvoreno da se treba baviti kriminalom, ali svakim danom sve
vie ljudi shvaa da se od potenog rada ne moe ivjeti, odgovorio mu je Ivan.
Zato onda politiari toliko priaju o borbi protiv korupcije?, opet ga je upitao.
Vjerojatno ti je i samome jasno da se oni koji zagovaraju ovaj nakradan sustav
ne mogu boriti protiv korupcije zato jer su i sami korumpirani.
Razmisli o ovom primjeru, u srpnju 2008. cijena barela nafte na svjetskom tritu iznosila je 147 $, a do srpnja 2012. barel je pojeftinio na 86 $. Meutim, usprkos
padu cijene nafte, benzin je poskupio sa 9,75 kn/l 2008. na 10,08 kn/l 2012.
Kada politiare pitaju zato cijena benzina raste, oni kau da je to zato jer ne
mogu utjecati na cijenu nafte na svjetskom tritu. Oito je da lau, odnosno da
stranoj korporaciji koja je vlasnik INA-e dozvoljavaju samovoljno dizanje cijena i
pljaku naih graana.
Evo ti jo jedan zanimljiv primjer, Hrvatska proizvodi 80% plina koji joj treba,
meutim istovremeno pola od te proizvodnje, dakle 40% od naih ukupnih potreba
izvozimo Talijanima po etri puta nioj cijeni nego to ga uvozimo od Rusa.
Dakle, izvozimo ga po cijeni od 6 do 8 centa po kubiku dok istovremeno uvozimo nekvalitetni ruski plin po cijeni od gotovo 25 centi po kubiku.Graani ga pak
plaaju 40 centi po kubiku i najavljuju se nova poskupljenja.
87

Da ne duljim dalje, najvei kriminal odvija se uz suglasnost najvie razine vlasti.

Isto tako oito je da se smjenom vlasti taj kriminal ne zaustavlja.
Zato? Zato jer su i lijevi i desni marionete u rukama stranih banaka i korporacija. Zamjenom lutaka nije mogue postii stvarne promjene zato jer se manipulator
(osoba koja upravlja lutkama) ne mijenja.
Sve dok ljudi to ne shvate, nema izlaska iz krize. Marionetska vlast je itekako
svjesna te injenice, pa kako bi stvorila privid o tome kako se zalae za narod pria
o borbi protiv korupcije, meutim rtve te borbe uvijek su sitne ribe. Tu i tamo
nastrada koji politiar, ali nikada interesi manipulatora, objasnio mu je Ivan.
Odluio si se boriti protiv velikog sustava, komentirao je Alan.
Znam, svjestan sam toga. Velike stranke imaju desetke tisua lanova i svi oni
imaju neki osoban interes zbog kojeg se nalaze u tim strankama. Naalost, njihov
interes esto je suprotan interesu drutva u cjelini, rekao je Ivan.
Meusobna borba tih stranaka najobinija je farsa, dodao je potom Vilibor, te
nastavio njihov jedini cilj je osvajanje vlasti, a ne dobrobit drutva u cjelini.
Da apsurd bude vei, stranke su prvotno osnovane zato da bi narod mogao imati svoje predstavnike, meutim ti predstavnici uope ga ne predstavljaju.
Kako to misli?, upitao ga je Alan.
Parlament u kojem veinu ima jedna stranka ili koalicija vie stranaka, parlament je vladajue stranke ili koalicije. Oni koji u njemu imaju veinu, predstavljaju i
tite interese svojih stranaka, a ne naroda koji ih je izabrao.
Birai su zapravo na prijevaru uvedeni u politiki cirkus koji je izvana buan i
dinamian, ali gledano iz perspektive manipulatora u potpunosti beznaajan.
Naivni ljudi u tiini stoje u dugim redovima, kako bi svoje listie ubacili u glasake kutije na isti nain na koji se stari papir baca u za to predviene kontenjere.
Ni opozicija koja se bori protiv vladajuih zapravo ne predstavlja glas naroda ili
razuma, ve naprotiv samo oportunu grupu koja se eli doepati vlasti, odgovorio
mu je Vilibor.
Hoe rei da smo rtve manipulacije?, upitao ga je Alan.
Kako drugaije objasniti trenutno stanje u umovima ljudi?, retoriki ga je upitao Vilibor.
Ljudi su u potpunosti nesvjesni toga to se dogaa, umjeala se u razgovor
Maja.
Maja to zna iz prve ruke, s kiselim smjekom je rekao Ivan.
Naalost da, budui da radim u agenciji za prisilnu naplatu potraivanja, dodala je.
to onda radi meu nama?, provokativno ju je upitao Alan.
Ne bi bila ovdje da ne shvaam o emu govorite, smireno je odgovorila.
Mislim da je bitno da i ostali uju stvari koje si mi ispriala, rekao je potom
Ivan.
88

Zato sam i dola na ovaj sastanak, ali imajte na umu da su informacije koje u
vam rei poslovna tajna i ukoliko ete ih javno iznositi morate zatititi moj identitet,
dodala je.
To se podrazumijeva, uz smijeak je rekao Ivan.
to se mene tie, ja vas nikada nisam vidio, nadovezao se Alan.
Dakle, krenimo redom. Nai najvaniji klijenti su banke i sve se podreuje njima. Uvjeti su uvijek odreeni jednostrano i nema prostora za pregovaranje.
U zadnjih par godina obujam posla se upeterostruio i otvara se sve vie firmi
kojima je djelatnost naplata potraivanja.
Glavni razlog zato ljudi ne mogu vratiti dug je ostajanje bez posla, smanjenje
plae ili nemogunost vraanja kredita usljed poveanja rate kao posljedica valutne
klauzule.
Ljudi su oajni i nalaze se na rubu ivaca, nitko ne eli ostati duan banci. Kada
ih mi stisnemo esto se dogaa da nam kau kako e se zaduiti kod kamatara kako
bi vratili dug banci.
Budui da se svi razgovori snimaju, te da naa uloga nije da se suosjeamo ili
solidariziramo s ljudima ve da naplatimo dug, mi dunike niti ne pokuavamo
odvratiti od tog ina, rekla je Maja.
Kako izgleda takav razgovor?, upitao ju je Alan.
Imamo pismeni i usmeni nain opominjanja. Zovemo dunika i ukoliko nema novaca prijetimo mu ovrhom i utuenjem. Bez obzira platio on dug ili ne, on je odreeni
period kod nas u naplati. Nakon toga se vraa banci i kree se s ovrhom na imovinu.
Sada shvaam da su dugovi neotplativi, prije to nisam znala. Odluila sam raditi
ovaj posao, tj. biti dio sustava koji tlai ljude zato jer nemam drugog izbora. Tako je
to danas, ili tlai ili budi tlaen.
Svjesna sam toga da to to radim nije ispravno i ao mi je tih ljudi, jer svatko, ali
apsolutno svatko moe zavriti u takvoj situaciji, s nelagodom je odgovorila.
Odkud ti onda u ivom zidu?, upitao ju je Alan.
Politika me prije nije zanimala, znala sam da su sve stranke iste, koja god da
doe na vlast nita se ne mijenja, ista je pjesma, mjenjaju se samo svirci.
Danas znam da moram izai na izbore, ukoliko se sustav ne promjeni svi emo
nadrapati, svi od reda, bez obzira tko je tko, pitanje je samo vremena.
Na prvim izborima na kojima sam mogla glasati, glasala sam za SDP, Zeleni su
mi isto bili simpatini, ali danas znam da postoji samo jedna stranka koja eli rijeiti
problem cjelokupnog sustava koji je izokrenut. Ta stranka zove se ivi zid, uz narod,
vi ste jedina stvarna opozicija u ovoj dravi, zakljuila je Maja.
Jesi li ikada ljudima oko sebe pokuala ukazati na problem pogrene regulacije
novca?, upitao ju je Duan.
Jesam i to me najvie rastuuje, ljudi ne mogu shvatiti da problem neotplativog duga nije samo njihov osobni problem - da je cijeli sustav tako zamiljen. Ljudi
89

su zaokupljeni svojim poslom, pogotovo oni koji imaju obitelj. Nemaju vremena za
analizu financijskog sustava i promatranje novanog toka s vie razine.
Potpuno su nesvjesni onoga to se dogaa i okupirani su dnevnim poslovima.
Odlazak na posao, dolazak doma, kuanski poslovi, djeca, uz to razmiljaju kako e
sredstva raspodjeliti iz mjeseca u mjesec, kako platiti rate kredita, reije, kolovati
djecu, odgovorila je.
Budui da radi na ovrhama i vidi iz prve ruke kako sustav funkcionira i u kojem smjeru sve to ide, da li se usuuje davati ikakve prognoze, upitao ju je Ivan.
Ukoliko se sustav ne promjeni vidim jad i bijedu, nee ljudi imati gdje raditi
i s ime kupiti hranu. Ii e sve na gore, ljudi trpe, ali ne znam koliko e jo moi
izdrati.
Nadam se da e ljudi spoznati da su izmanipulirani i da jedino monetarna reforma moe dovesti do toga da svima bude bolje, da se pokrene gospodarstvo, da se
ljudi zaposle, da se stvaraju nove vrijednosti.
Paradoksalno, to je situacija gora, to se ljudi vie zaduuju, bankama je sve
bolje, a isto tako i svima onima koji su na njihovoj strani.
Svi se moramo trgnuti i probuditi snene robove, ne znam to drugo rei. Pasivnost nije izbor, oni ele da mi budemo pasivni i mislimo kako se nita ne moe
promijeniti.
Mislim da i ja imam neto za rei, rekla je potom Iva.
Nije valjda da i ti ima iskustva s ovrhama?, upitao ju je Alan.
Ne samo s ovrhama, hladno je odgovorila.
Sluamo, rekao je Duan.
2007. sam poela raditi u firmi koja se bavila marketingom putem novih tehnologija. Tada smo imali puno posla i poslovanje je bilo zadovoljavajue.
Tada je dola kreditna kriza i mnoge firme su nam poele kasniti s plaanjem, s
druge strane nestaica novca utjecala je i na samu prodaju naih usluga.
Najkritinija je bila 2009., promet se doslovno prepolovio. Sve do tada firma je
uspijevala na vrijeme podmirivati plae, poreze, doprinose, dobavljae i ostale tekue trokove.
Nakon drastinog smanjenja prometa prestali smo uplaivati doprinose i poeli
kasniti s plaanjem dobavljaima. Svake godine od kad je firma otila u minus tj.
overdraft, trebalo je na dan ili dva pokriti taj minus kako bi banka znala da je firma
likvidna i opet ga odobrila, rekla je Iva.
Misli dan ili dva u godini?, upitao ju je Ivan.
Da, mora barem na jedan ili dva radna dana godinje imati nulu ili plus na poslovnom raunu kako bi banka opet odobrila taj isti overdraft s kojim je firma poslovala.
Sve do 2009. smo to uspijevali, tada nas je porezna blokirala i jednom kada se to
dogodi, banka vie ne eli dozvoliti overdraft, ve iskljuivo kredit koji e se mjeseno otplaivati.
90

U tom trenutku prekoraenje je bilo 950.000 kn, bilo je oito da nismo likvidni.
Naalost, na poslodavac nije za pad prometa krivio kreditnu krizu, ve nas zaposlenike, pogotovo one u marketingu i prodaji. S druge strane, zaposlenici kojima se
nisu uplaivali doprinosi za stanje u firmi krivili su nesposobnog direktora, meutim stvarni uzrok sloma nadilazio je i direktora i nas zaposlenike.
Samo na otplatu duga bankama, mjeseno je odlazilo 35.000 kuna, a prihod je
pao na samo 70.000 kn. Tada sam pristupila direktoru i rekla mu da bi bilo potenije
viku zaposlenika dati poslovno uvjetovani otkaz i isplatiti im otpremnine dok jo
ima novca, nego nastaviti takvo poslovanje.
Umjesto da postane svjestan situacije on me optuio da irim negativnu energiju i da mi je aa na pola prazna, te me se odluio rijeiti.
Na MBA-u (Manangment Bussines Academy) ih ue pozitivnom razmiljanju,
nabrijavanju na timski rad i brifanju zaposlenika, da se sve moe postii ukoliko
se ljudi dovoljno trude. Takoer, govore im da radnik ne smije imati prazan hod,
te ukoliko nema posla da mu se mora izmisliti posao kako bi radnik cijelo vrijeme
bio u petoj brzini i imao osjeaj da nikada ne stigne zavriti ono to treba napraviti.
Navodno e radnik koji je pretrpan poslom, te pod stalnim pritiskom i stresom imati
bolji radni uinak.
To je klasina metoda, alternativna metoda je poticanje natjecateljskog duha
meu zaposlenicima. Zbog ljudske naravi ona se esto pretvara u zabijanje noeva
u lea i stvaranje loih meuljudskih odnosa. Sustav ih ui da e jedan zaposlenik
ostati zato jer je sposoban, a drugi dobiti otkaz jer je nesposoban, a istina je da u
trenutnom sustavu nema mjesta za sve.
Drugim rijeima, ne samo da sustav okree poslodavca protiv radnika i radnika
protiv poslodavca, ve i radnike jedne protiv drugih. Zbog zaokupljenosti golim opstankom i spremnosti ljudi da zadre posao pod svaku cijenu, nitko ne razmilja o
stvarnom uzroku nedostatka novca, propadanja poduzea i sve vee nezaposlenosti.
Umjesto da se okrenu protiv sustava koji ih sve zajedno tlai, te dri u siromatvu i dunikom ropstvu, ljudi se okreu jedni protiv drugih, rekla je Renata.
to se dalje dogaalo?, sav znatieljan je upitao Duan.
Budui da sam imala uvid u financije traila sam otkaz sa datumom za koji
sam znala da e biti novca za isplatu moje zadnje plae i otpremnine. est mjeseci
nakon mog odlaska firma je propala, a pola dotadanjih zaposlenika dobilo je otkaz.
Druga polovica zaposlila se u novootvorenoj firmi istog vlasnika, meutim ni ta
firma nije mogla pozitivno poslovati, pa je i ona na kraju propala.
Novi posao uspjela sam pronai u studenom 2010. u firmi koja je za razliku od
prethodne imala dovoljan promet. Vlasnica i direktorica je do kapitala za njeno
otvaranje dola udajom i rastavom od jednog poznatog tajkuna.
Ta biva eskort dama, preko noi je postala bogatija za 300.000 tadanjih DEM-a
(150.000 ), te se poela baviti uvozom ekskluzivnog namjetaja. Doslovce je iz opa91

naka prela u Pradu, a mi zaposlenici imali smo dobre plae s obzirom na hrvatski
prosjek.
Moram priznati da je imala smisla za biznis i bila dobra u sklapanju novih poslova. Iako bez formalnog obrazovanja bila je izrazito lukava i pametna ena.
Meutim, kako je kreditna kriza uzimala danak bilo je sve vie kupaca koji nisu
mogli plaati na vrijeme ili nisu uope plaali jer su bili u blokadi.
Prodaja se smanjila za 30%, a rashodi su pali zanemarivo jer su se dobavljai
plaali avansno, odnosno prije nego je ta ista roba bila naplaena od kupaca.
Valuta (rok) plaanja za dobavljae je bila od 8-30 dana od datuma isporuke, a
nai kupci bi imali rok plaanja od 30-90 dana.
To je rezultiralo niskom likvidnou i potrebom za ulaskom u minus ili kredit
kako bi dobavljai mogli biti plaeni na vrijeme.
S minusom od 2 milijuna kuna i 5 kredita u 3 razliite banke poslovanje je postalo izrazito optereeno otplatom dospjelog duga i pripadajuih kamata. Na otplatu
kredita mjeseno je odlazilo 350.000 kn.
Poslovanje vie nije bilo stabilno jer je puno trokova trebalo biti plaeno unaprijed, prije nego su ostvareni prihodi. U takvim uvjetima, budue ekonomiste se ui
da trebaju uzeti namjenski kredit, u ovom sluaju za isplatu dobavljaa.
Meutim, dugorono nije bilo mogue poslovati na takav nain. Ti kao poduzetnik oekuje zaradu na prodaji proizvoda koje si uzeo na kredit, ali esto se dogaa
da oni nee biti plaeni, ako i hoe, naplata e kasniti i tako stvarati potrebu za novim zaduivanjem.
Takav nain poslovanja nije bio odriv, krediti se nisu mogli vraati i od banke
se traio reprogram. Banka ga je dopustila u zamjenu za hipoteku nad imovinom
firme, ali i privatnom imovinom direktorice.
Ne shvaajui nain na koji monetarni sustav funkcionira direktorica je ne samo
prihvatila tu ponudu, ve bila i sretna to je uspijela dobiti reprogram. Budui da je
firma svakog mjeseca stvarala sve vee gubitke poslovanje je bilo ozbiljno narueno
to se najbolje vidjelo kroz kanjenje u isplati plaa.
Mnogi zaposlenici i sami su imali kredite ije rate radi kanjenja plaa nisu mogli plaati na vrijeme. To je rezultiralo penalima i blokadama njihovih rauna.
Budui da vie nema imovine koja bi mogla biti stavljena pod hipoteku ime bi
se krediti mogli opet reprogramirati u potpunosti je izvjesna sudbina tog poduzea
ukoliko se njena vlasnica opet bogato ne uda.
Bilanca tog poduzea ivi je dokaz da kasino ekonomija ne funkcionira. Iako
nerealan teaj u poetku unitava samo proizvodnju, iskljuivo kreditni sustav koji
nuno ide u paketu s njim na kraju unitava i sve ostale grane ekonomije, pogotovo
trgovinu.
Iskljuivo kreditni sustav ini da se cjelokupni protok roba i usluga odvija na
dug. Mi se zaduujemo kako bi nabavili robu, nai kupci se zaduuju kako bi mogli
92

prodati tu istu robu krajnjim potroaima, koji tu robu takoer kupuju kreditnim
karticama ili ulaskom u minus.
Od takvog sustava korist imaju iskljuivo banke koje e na kraju imati i novac i
imovinu, a mi emo ostati bez svega, natovareni dugom i razvlateni od imovine.
Budui da sam radila u raunovodstvu, vidjela sam to se dogaa i nisam vie
mogla izdrati psihiki pritisak cijele situacije. Kada se teret neotplativog duga prelomi na nekom poduzeu prvi na kojima se slama su ljudi u raunovodstvu i financijama.
Od njih se oekuje da stvore novac kojeg nema, a to direktoru nije mogue objasniti. Treba platiti pet stvari, a novca ima samo za dvije. U tom trenutku direktor od
mene trai da zovem kupce koji nam duguju te pokuam naplatiti nae potraivanje.
Kada vidi da nema pomaka misli da ja ne zovem kupce dovoljno uporno, pa moram
raditi dnevnik zvanja i tono pisati kraj svakog kupca kad e platiti i da li e uope
platiti.
Od 8 sati koliko sam radila, 2 sata sam zvala kupce iako sam unaprijed znala
njihov odgovor platit emo sljedei tjedan, mi ne odluujemo kada emo platiti
ve direktor pa vam ne moemo nita rei, u blokadi smo i slino. Nakon to bi
dva, tri puta nazvala istog kupca za isto dugovanje prestali bi se javljati na pozive s
mog broja.
Ni oni, kao ni mi, nemaju ime platiti svoje obveze, sustav je zamiljen da bude
nelikvidan, novca jednostavno nema. O kulturi neplaanja moglo bi se raspravljati
tek onda kada bi sustav bio likvidan, kada bi dugovi bili otplativi i kada bi bilo dovoljno novca u opticaju, a to oito nije sluaj.
Radi kaotinog stanja financija direktorica mi je stalno visila nad glavom ili me
zvala mobitelom kako bi provjerila stanje po raunima i zadavala naloge za podmirivanje obveza najvieg prioriteta, tj. onih ije bi nas neplaanje moglo odvesti u
blokadu.
Osim direktorice, pritisak na mene vrili su i ostali zaposlenici koji bi stalno pitali
kad e plaa i kukali da nemaju novaca za podmirenje osnovnih ivotnih potreba.
Neki su potpisali sa bankom da im se rata kredita odreenog dana u mjesecu skine
s rauna, a na raunu ne bi bilo novca. Ponekad bi s jednom plaom morali podmiriti
dvije rate kredita ili bi im bio blokiran raun radi ulaska u nedoputeni minus.
Oni koji su bili u najmu stana ne bi imali novca za platiti stanarinu, gazda bi ih
pritiskao. Jednom prilikom kad je plaa kasnila vie od 15 dana, kolega dostavlja je
doao u moj ured i pitao kad e vie plaa, djeca mi crtaju kifle po zidu, a isti dan
kolegica s terena mi se plakala na telefon da e joj banka ovrhom sjesti s cijelim iznosom kredita zato jer ve trei mjesec za redom kasni s otplatom rate.
Zbog stresa sam poela gubiti na teini, poela mi je ispadati kosa i nisam mogla spavati. Tada sam odluila da u dati otkaz, to sam dva tjedna kasnije i uinila
pismenim putem.
93

Moja direktorica je radila ono to bi radio svaki drugi poduzetnik u takvoj situaciji jer na drugi nain (bez ulaska dug) poslovanje nije niti mogue.
Kako ne bi imali dvojbe oko toga da li je za propast poduzea kriva moja direktorica ili iskljuivo kreditni sustav napomenuti u da je samo par godina ranije
dobila priznanje za poduzetnicu godine. To priznanje i danas visi na ulazu u firmu,
iako je samo pitanje trenutka kada e firma staviti klju u bravu, a njeni zaposlenici
ostati bez posla.
to se mene tie, ja ve godinu dana ne mogu nai posao iako tjedno aljem barem tri molbe. Budui da sam dala, a ne dobila otkaz nemam pravo na naknadu za
nezaposlene ime sam praktiki ostavljena bez ikakvih prihoda.
Kredite koje sam imala vie ne mogu vraati. Radi duga po Diners i Hypo revolving
kreditnim karticama, te minusa po tekuem raunu tjedno su me barem dva puta zvali
iz Dinersa i Hypo banke sa pitanjem kad u podmiriti svoje obveze. Odgovarala sam
im na isti nain kao i nekad u firmi sljedei tjedan, kad u imati novaca i slino.
Poduzee za prisilnu naplatu duga alje mi opomene, koje uredno naplauju.
Radi tih dugova morala sam promijeniti i broj mobitela zato jer su me konstantno
zvali sa istim pitanjima. Na taj nain nabijali su mi dodatan stres.
Sada nakon svih tih iskustava shvaam radi ega propadaju poduzea, a radnici
ostaju bez posla. Godinama promatram kako poslodavci misle da je rjeenje njihovih problema u smanjenju prava radnika ili vie rada za manje novca. Sa druge
strane radnici misle da ako bi direktori donosili pametnije odluke i ako bi oni imali
vea prava da bi im bilo bolje.
Trenutni sustav podjednako unitava i poslodavce i radnike. Da bi skrenuo pozornost s pravog problema okree ih jedne protiv drugih ili pokree rasprave o posljedicama, a ne uzroku problema.
Mnogi ljudi to ne shvaaju, misle da je rjeenje za kreditnu krizu u klasnoj borbi, radnikom samoupravljanju, promjeni drutveno politikog ureenja, poreznoj
reformi, veim pravima radnika i slino.
Pa ipak, izlaz iz kreditne krize mogu je samo i iskljuivo kroz monetarnu reformu, odnosno promjenu u regulaciji novca. Razlog zato masovni mediji daju toliko
pozornost ljeviarima i kvazi ljeviarima, nije u tome to im je stalo do radnika, ve
zato da bi skrenuli pozornost ljudi sa osnovnog problema i izazvali podjelu birakog
tijela na lijeve i desne.
Ni jedni ni drugi nemaju rjeenje, ve nude nastavak agonije. Njih ne zanima
sudbina ljudi pogoenih kreditnom krizom, ve njihova ideologija koju esto vuku
iz prolosti i koja nije ostvariva u budunosti. Ukidanje parlamentarne demokracije
i ponovna uspostava socijalistikog drutvenog ureenja je fikcija i utopija, to jednostavno nije realno.
Meutim, dok se ljudi prepiru oko toga treba li drutvo skrenuti u lijevo ili desno banke nas nastavljaju izrabljivati i problem se ne rjeava. Problem nije lijevi ili
94

desni, problem je vezan uz regulaciju novca i banke to dobro znaju. Tek kad i ljudi
to shvate problem moe biti rjeen.
ivi zid je jedina stranka koja odbacuje ideoloke podjele iz prolosti i ne okree
ljude jedne protiv drugih, ve govori o primarnom uzroku svih problema.
Dugi niz godina gledala sam posljedice pogrene regulacije novca bez da sam
shvaala njihov uzrok. Bila sam apolitina osoba koju nimalo nije zanimalo tko je na
vlasti, jer sam vidjela da nijedna vlast ne radi za dobrobit naroda i da to god da rade
nama je sve loije i loije. U jednom trenutku sam shvatila da ukoliko se politiki ne
angairam nemam pravo niti kukati i pljuvati po vlasti jer ne radim nita kako bi se
stanje promjenilo.
Ulanila sam se u Laburiste vjerujui da oni nude realno ostvariva rjeenja koja
e poboljati ivot obinih ljudi. Naalost, u razgovoru sa Ivanom shvatila sam da
sam bila u zabludi jer nisam razmiljala o konkretnim i realno izvedivim stvarima.
Shvatila sam da Laburisti jedno govore, drugo misle, a tree rade - licemjerni su.
Tvrde da su na strani naroda, radnika, obinih ljudi, a zagovaraju iskljuivo kreditni
sustav, tj. novac kao dug, a to je primarni izvor svih naih patnji i problema.
Lanci dunikog i ekonomskog ropstva ne mogu biti slomljeni sve dok se ne
promjeni regulacija novca. Mnogi koji glasaju za laburiste imaju dobre namjere, ali
nisu svjesni da stoje uz one koji tite ovaj robovlasniki sustav.
Kada sam prvi put ula istinu osjetila sam olakanje, sreu i bijes. Olakanje zato
jer cijelo vrijeme shvaam da neto nije u redu, da neto ne tima, da su banke te koje
lihvare i rade to hoe, a nije mi jasno na koji nain, odakle dolazi njihova mo i kako
je mogue da drava tolerira toliku samovolju.
Sreu jer sam shvatila da nisam luda, cijelo vrijeme me pilaju u mozak da ako
u raditi i davati sve od sebe da e mi biti dobro i da u imati kvalitetan ivot. Ja
sam davala sve od sebe i usprkos tome tonula sam sve dublje. Mnogi ljudi psihiki
puknu i obole od stresa koji je posljedica katastrofalne situacije. Moj kolega Dean
je radi stresa dobio dijabetes, kolegica Andrea koja je radila u financijama sarkom
dojke, a Katarina koja je takoer radila u financijama kroninu upalu mjehura jer od
stalne prenatrpanosti poslom nije imala vremena niti za otii na WC.
Jedna druga kolegica je traila i dobila bolovanje radi uvanja trudnoe jer se
bojala da e radi cjelokupne situacije u firmi dobiti spontani pobaaj. Rekla je ginekologu da ako joj ne da bolovanje da je na njegovoj dui ako ona pobaci.
Bijes me obuzeo kada sam shvatila da cijelo vrijeme od nas rade majmune i budale, znaju di je problem, a ne samo da ga ne ele rijeiti, nego ga i uspjeno skrivaju
od svih nas.
to se mene tie, neka slobodno na novanice dodaju jednu ili dvije nule samo
da se oslobodimo, da ova agonija prestane, da se ljudi i poduzea u kreditima spase.
Ovako se dalje ne moe ivjeti, najgora spoznaja je da e radi sloenog ukamaivanja
kreditna kriza, a sa njom i opa ekonomska situacija biti sve gora. Ljudi to ne vide,
95

misle da e biti bolje, iako je svakim danom sve gore.

itala sam par knjiga o samopomoi i pozitivnom razmiljanju koje kau da ako
razmilja pozitivno da e ti se i dogaati pozitivne stvari, ali na alost, to u ovim
okolnostima ne funkcionira.
Koliko god se mi trudili, nadali i mislili pozitivno, pozitivnih rezultata nema
jer sustav postavljen tako da bude negativan, da izazove kreditni slom i ekonomsku
krizu.
Politiari nam govore da moramo vie raditi, manje troiti i tediti, ali je oito da
nastavkom takve politike situacija moe biti samo gora. Posla nema, a uskoro neemo imati ni za hranu. Hrana je danas luksuz, kada idem u duan moram prevrtiti
svaku kunu u novaniku i dobro razmisliti koliko smijem potroiti danas, da ne bi
bila gladna sutra.
Obrazovni sustav u potpunosti je zakazao, a slika stvarnosti je izokrenuta. Djecu u kolama ue refleksnoj poslunosti, da ne preispituju autoritete, ve da im se
slijepo pokoravaju bez obzira na to to im zdrav razum govori.
Individualizam i razmiljanje izvan okvira ili odvojeno od kolektiva se sankcionira. Djeje glave pune se nebitnim stvarima kako ne bi ostalo prostora i vremena
za bitne.
Dokaz tome je injenica da je sam tok novca golemoj veini totalna apstrakcija
iako je to najbitnija konkretna stvar koja bi nas trebala zanimati u ivotu.
Bankari su toga itekako svjesni i ine sve kako bi to i dalje ostalo apstraktno.
Uvjeravaju ljude da je pitanje regulacije novca nebitna stvar, te da nema potrebe da
o tome razmiljaju - da brigu o novcu prepuste njima. Misle da smo preglupi da bi
shvatili di je problem i rjeenje. Iskreno se nadam da nisu u pravu i da e ljudi napokon otvoriti oi i ugledati jednostavnu istinu, rekla je Iva.
Vodimo bitku protiv vremena, dodao je Ivan.
Nakon kraeg meusobnog razgovora sastanak je zavrio i prisutni su se razili.

14. poglavlje

96

van i Duan krenuli su istim putem, uli su u tramvaj i zapazili da mnogi

putnici imaju zabrinute izraze lica, uz prozore su bili zataknuti oglasi za kredite.
Gledajui kroz prozor promatrali su kako je sve vie zatvorenih trgovina, meutim
svako malo ugledali su ured za otkup zlata ili kreditni ured.
Sa strane je stajao besplatan primjerak 24sata, Duan ga je uzeo i pokazao Ivanu.
Na naslovnici je pisalo: Banka plijeni imovinu Zbog ovrhe radnica Kamenskog se
bacila pred tramvaj, Duan je pronaao lanak i poeo itati Ila sam pred tramvaj,
nisam mogla vie. Voza je zakoio, ni tramvaj me nije htio pregaziti. Toliko oaja se
nakupilo u meni.
Cijeli sam ivot radila u vie smjena, ostajala due na poslu i subotama dolazila
ako treba. Kad je bilo hitno, nazivali su mene i kolegice doma da se vratimo na posao
skrojiti odijela za politiare i ljude na poloajima. Znate, naa odijela i radne uniforme nose i ljudi iz Zagrebake banke... kroz suze je priala radnica Kamenskog.
Banke misle ii do kraja, komentirao je Duan i nastavio listati novine. Pogled
mu se zaustavio na slici nadzorne kamere.
Naslov lanka je glasio: Grad Zagreb dao 22 milijuna kuna za postavljanje 225
nadzornih kamera, u lanku je pisalo: Sretan sam to e nekome mama i tata morati dii kredit da otplate tetu kada im sinek napravi grafit jer e onda bolje moi
odgojiti tog sineka zakljuio je gradonaelnik i simbolino pustio kamere u rad.
Kau da se kamere postavljaju radi nae sigurnosti, sa ironijom je dodao.
Jesi li itao 1984. od Orwella?, upitao ga je Ivan.
Nisam, odgovorio je Duan.
Ta knjiga napisana je 1949., Orwell u njoj opisuje totalitarnu dravu iz budunosti, dodao je Ivan.
Kako ta drava izgleda?, upitao ga je.
Orwell je napisao da e kamere za stalni nadzor (24/7), biti postavljane po svuda kako bi vlast mogla pratiti kamo ljudi idu i s kim se drue. Napisao je da e drava pratiti i nadzirati sredstva za komunikaciju, tj. prislukivati telefone. Tada nije
bilo mobitela i interneta, ali je jasno na to je Orwell mislio.
Totalitarna vlast koju on opisuje pod svojom kontrolom dri obrazovni sustav
i sve masovne medije, preko njih iri propagandu, odnosno lane informacije iji je
cilj navesti ljude na krive zakljuke. Zajedno sa propagandom ide i cenzura nad istinitim informacijama. One ne smiju procuriti u javnost jer bi mogle izazvati pobunu
97

ljudi protiv sustava koji ih dri u ropstvu.

To mi zvui poznato, komentirao je Duan.
Kada sam itao tu knjigu vidio sam mnoge poveznice izmeu drutva kojeg on
opisuje i drutva u kojem se mi danas nalazimo, previe je slinosti da bi se radilo o
pukoj sluajnosti, dodao je Ivan.
Vrijeme kao da leti, moram izai na ovoj stanici, rekao je potom Duan i zaputio se prema izlazu.
Dok se vozio tramvajem Ivan je opet utonuo u svoje misli, sutra je pred njim
bila zanimljiva debata. Njegov susjed Martin pozvao je u goste svoje kolege s ekonomskog faksa. Postoje li uope argumenti u prilog iskljuivo kreditnog sustava?,
upitao se.
Nije trebalo dugo ekati, doao je i trenutak obrauna, njegovi sugovornici bili
su naoruani svom moguom strunom literaturom. Od est prisutnih za stolom,
samo su Ivan i Martin bili protivnici iskljuivo kreditnog sustava.
Zato mislite da ste pametniji od naih profesora koji kau da stabilnost cijena
mora biti primarni cilj monetarne politike?, upitao ih je Filip.
Martin mu je iao objasniti negativne posljedice restriktivne monetarne politike,
ali ga je u tom trenutku prekinuo Ivan.
Nema potrebe da mu objanjava zato je za ekonomiju bolje da se provodi ekspanzivna monetarna politika. Ako usprkos svoj literaturi nije u stanju doi do tog
jednostavnog zakljuka nemoj misliti da e mu ti u tome pomoi, potom je nastavio - Mi se upravo iz tog razloga protivimo iskljuivo kreditnom sustavu.
Kako to mislite?, iznenaeno ga je upitao eljko.
Do porasta tj. nestabilnosti cijena i dolazi zbog konstatnog uzimanja kredita i
sve veeg optereenja privrede trokom kamata, odgovorio mu je Ivan.
Odakle vam ta tvrdnja?, upitao ga je Zoran.
Vidim da moramo ii polako, postaviti u vam par pitanja, a onda emo svi
zajedno pokuati doi do zakljuaka, rekao je Ivan te nastavio Da li se slaete sa
mnom da je u iskljuivo kreditnom sustavu novac dug?
Da, odgovorio je eljko.
Da li se promet roba i usluga vri uz pomo novca?, opet ih je upitao.
Da, uglas su rekli.
Da li onda moemo rei da se promet roba i usluga odvija na kredit, tj. da subjekti koji meusobno posluju moraju uzimati kredite kako bi mogli razmjenjivati
robe i usluge?, upitao ih je.
Da, opet su odgovorili.
Da li je novac za otplatu kamate uao u opticaj skupa sa glavnicom kredita,
potom ih je upitao.
Oito da nije, novac ulazi samo kao kredit, rekao je eljko.
Da li se troak kamata treba uraunati u konanu cijenu proizvoda i usluga?,
98

upitao ih je.
Naravno da treba, odgovorio je Zoran.
Da li zbog toga rastu cijene?, upitao ih je.
Rastu, odgovorila je Sandra.
Rastu li radi troka kamata ili radi poveanja novane mase?, upitao ih je potom Ivan.
Veim dijelom radi kamata, svima je jasno da ljudi imaju sve manje novca, a da
cijene u duanima usprkos tome rastu. Oito je da rast cijena nije uzrokovan time to
ljudi imaju vie novca na raspolaganju, odgovorila je Vesna.
Budui da je jasno da ukupan dug moe samo rasti, da li dolazi do sve breg
rasta cijena zbog sve veeg optereenja privrede dugom, opet ih je upitao.
ini se da dolazi, odgovorio je eljko.
Budui da je sav novac u opticaju dug i da kad-tad mora biti vraen, da li je
potrebno uzimati sve vee kredite samo da bi se odrala postojea koliina novca u
opticaju?
Da, odgovorila je Sandra.
Da li to znai da su ljudi u sve veem dugu, a da istovremeno nemaju vie novca ili imovine?, upitao ih je.
ini se da je tako, odgovorio je Zoran.
Da li su u zadnjih 10 godina cijene porasle 50-100%?, potom ih je upitao.
Jesu, poskupljenja su svakodnevna, rekla je Sandra.
Imam ovdje neke statistike podatke, rekao je potom Ivan - U razdoblju izmeu prosinca 2010. i prosinca 2011. cijena eera porasla je 30%, brana 25%, mesa 18%,
mlijeka 15%, a ulja 9%. Takoer, stalno rastu cijene vode, struje, benzina, plina kao i
svih ostalih energenata, sirovina i finalnih proizvoda.
Kako je mogue da HNB kae da je inflacija u istom tom razdoblju bila samo
2,6%, ako je oito da su cijene porasle puno vie od 2,6%, upitao ih je Ivan.
Kako si doao na ideju da osporava njihove slubene podatke?, zbunjeno ga
je upitala Vesna.
Zato jer im ne vjerujem, oito je da su okrenuli lea zdravom razumu. Neki
dan sam vidio naslov u novinama Inflacija mala, a poskupljenja velika, tada sam se
pitao tko je tu lud. Oni koji nas lau, ili mi koji njima vjerujemo, rekao je Ivan.
Mom tati je rata kredita skoila za 30% u zadnjih godinu dana, s nevjericom je
komentirao Zoran.
Jo jedno pitanje za vas, rekao je Ivan - Da li je vjerojatnije da e iskljuivo
kreditni sustav sa centralnom bankom kao mjenjanicom dugorono dovesti do stabilnosti cijena i niskih stopa inflacije ili do teke kreditne krize i uruavanja ekonomije?
Na fakultetu nas ue da e dovesti do stabilnosti cijena i niske inflacije, nitko
nam nije niti spomenuo da su krediti neotplativi i da takav sustav nuno mora do99

vesti do teke kreditne krize i kolapsa ekonomije, rekao je eljko.

Ja sam mislila da je na guverner najbolji na svijetu?!, komentirala je Sandra.
HNB ima tri glavne zadae, prva je odravanje stabilnosti cijena, druga je likvidnost plaanja u zemlji, a trea je likvidnost plaanja prema inozemstvu. Sada ja
vas pitam, da li HNB na elu sa najboljim guvernerom na svijetu izvrava ijednu
od tih zadaa?, retoriki ih je upitao Ivan.
Oito da ne! Cijene su sve samo ne stabilne, likvidnost plaanja u zemlji je nikakva, a vanjski dug raste eksponencionalno, odgovorio je Zoran.
Zato je onda dobio prizanje za najboljeg bankara na svijetu?, upitala je Sandra.
Zato jer uspjeno provodi politiku unitenja nae drave i porobljavanja naeg
naroda, isto kao i Domingo Cavallo u Argentini!, odgovorio joj je Ivan.
Mislim da nemamo o emu vie raspravljati, rekao je eljko.
Istina je tako jednostavna, dodao je Martin.
Zato je valjda i skrivaju od nas, zakljuila je Sandra.
Nakon dueg razgovora, gosti su otili, a Ivan i Martin ostali su sami.
Ni ja nisam znao za taj argument protiv iskljuivo kreditnog sustava, rekao je
Martin.
Stvari su u biti vrlo jednostavne. Klasina inflacija koja je posljedica poveanja
novane mase u iskljuivo kreditnom sustavu mogua je samo prilikom kreditne
ekspanzije. im ona prestane poinje stagflacija, odnosno stagnirajua inflacija kod
koje cijene nastavljaju rasti iako se ekonomija raspada, nezaposlenost poveava, a
plae padaju.
Naalost, iako struna literatura spominje taj pojam, svi autori brkaju uzroke i
posljedice. Za kreditnu krizu krive slom ekonomije, a ne obrnuto. Nitko se ne usuuje rei da je stagflacija posljedica pogrene regulacije novca i da su ekonomske
krize namjerno izazvane, rekao je Ivan.
Misli li da e sustav moi jo dugo manipulirati ljudima, upitao ga je Martin.
Manjina koja ukljui mozak brzo e shvatiti to se dogaa, ali veina koja vjeruje masovnim medijima teko e doi do razumnih zakljuaka. Iako su injenice koje
im iznosi jasne i nedvosmislene, oni e ih svejedno ignorirati, negirati ili govoriti
da se tu nita ne moe uiniti.
Da su one istinite i da se tu ipak mora neto uiniti shvatiti e tek onda kada
ostanu bez posla, kada im banka blokira raun ili kada im se zapljeni imovina. Tek
tada e otvoriti um za ono to im cijelo vrijeme pokuava rei. Sve do tog trenutka
vjerovati e propagandi, odnosno laima koje im serviraju masovni mediji. Naalost, mnogi prvo moraju lupiti glavom o zid da bi otvorili oi i pogledali ispred sebe,
to je ujedno i najvea tragedija u cijeloj ovoj situaciji, zavrio je svoju misao Ivan.

100

POGOVOR
Vei dio ove knjige opisuje stvarne ivotne situacije i stvarne ljude. Ovu knjigu
u obliku romana odluio sam napisati u trenutku kada sam shvatio da nema jednostavnijeg naina za prenoenje poruke slobode.
Posebnu zahvalu dugujem Larryu Hanninganu, Australcu koji je 1971. napisao
kapitalno djelo Hou zemlju +5% u kojem je objasnio neotplativost kamate u iskljuivo kreditnom sustavu.
Takoer, izrazito veliku zahvalu dugujem i Nostradurusu, anonimnom autoru
mnogih tekstova na temu regulacije novca i financijskog sustava u RH. Shvaanje
procesa multiplikacije novca i logiko objanjenje nunosti postojanja proraunskog
deficita zahvaljujem njemu.
Izbor pred nama u biti je jednostavan - sloboda ili ropstvo. Svatko mora izabrati
za sebe, krila ili lance.Ukoliko imate dodatnih pitanja ili nejasnoa, molim vas proitajte i knjigu Mehanika novca koja setemom nastavlja na ovu.

HIMNA SLOBODI
O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga vinji nam Bog je do,
uzroe istini od nae sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski ivoti
ne mogu bit plata tvoj istoj ljepoti!

Ukoliko se elite aktivno prikljuiti naoj stranci,

slobodno ispunite pristupnicu na:
www.zivizid.hr/pristupnica

101

102

Sadraj

1. poglavlje
Od sredstva za razmjenu do novca kao duga........................................................... 7

2. poglavlje
Neotplativost kamate u iskljuivo kreditnom sustavu p1.................................... 12

3. poglavlje

Neotplativost kamate u iskljuivo kreditnom sustavu p2.................................... 17
4. poglavlje

Nunost postojanja proraunskog deficita i primjer Argentine........................... 23
5. poglavlje

Posljedice politike kvazi fiksnog teaja na Tajlandu..............................................38
6. poglavlje

Ekonomsko ropstvo.................................................................................................... 40
7. poglavlje

Uloga HNB-a kao mjenjanice.................................................................................. 43
8. poglavlje

Fiat novac i monetarne kare.....................................................................................48

9. poglavlje
Ekspanzivna monetarna politika, monetarna reforma i sloboda........................... 51

10. poglavlje

Kreditna kriza i nerealan teaj u praksi................................................................... 63
11. poglavlje

Multiplikacija novca...................................................................................................66
12. poglavlje

Profit i vanjski dug...................................................................................................... 75
13. poglavlje

HDZ, SDP, korupcija, ovrhe i nelikvidnost............................................................. 82
14. poglavlje

Orwellovska drava i stagflacija............................................................................... 97

Pogovor....................................................................................................................... 101

103

KAKO JE NASTAO NOVAC

Izdava
Ivan Pernar
Zagreb, Pavlenski put 5G
telefon: 01/777-1107, 091/2425-452
e-mail: ivan.pernar@yandex.com
web: www.zivizid.hr
www.facebook.com/ivan.pernarc
Glavni i odgovorni urednik
Damir Trnai
Lektor
Vedran Manojlovi
Grafiki urednici
Stela Pere
Barbara Vlahovi
Tisak
Slobodni tisak
Naklada
1000 primjeraka
Zagreb, 2015.

ISBN 978-953-57234-0-0