Seminarski rad iz predmeta: Informatika

Naslov rada:

Mobilni ured

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

SADRAJ 1. Uvod 3 2. Mobilni ured 4 3. Prednosti i nedostaci mobilnog ureda.............................. 5 4. 3G tehnologija..6 4.1. to je 3G ? 6 4.2. Kako funkcionira 3G mrea ? ..6 4.3. Mobilni internet6 4.4. WCDMA.. 7 5. WAP tehnologija. 7 5.1. Nastanak WAP tehnologije.. 7 5.2. O WAP tehnologiji... 7 5.3. Korisnost WAP tehnologije. 8 6. Ureaji. 9 6.1. 3G ureaji. 9 6.2. WAP mobilni ureaji10 6.3. PDA ureaji.. 10 6.4. Prijenosna raunala13 7. Zakljuak..........................................................................................................14 8. Literatura...........................................................................................................15

1. UVOD
Pojava modernih naina prijenosa podataka omoguuje sve veu mobilnost korisnika. Sadanja predvianja strunjaka govore kako e komunikacija elektronikom potom (e-mail) te aplikacijama za upravljanje osobnim informacijama (PIM - Personal Information Management) u svim svojim oblicima u skoroj budunosti postati vodei naini mobilne komunikacije. To ne znai da e usluge kratkih poruka (SMS - Short Message Services) i intranet komunikacijska rjeenja nestati s trita, ali svakako znai da se komunikacijski promet nee nastaviti poveavati jednakom dinamikom kakvom se poveavao do sada. Dananji mobilni telefonski ureaji znaajno se razlikuju po funkcijama i mogunostima od osnovnih modela koji su se pojavili zajedno sa irenjem GSM (Global System for Mobile Communications) mree. Mobilni telefoni danas su u pravilu viefunkcionalni i idealno su sredstvo za primjenu razliitih novih tehnologija. Jedno od traenih korisnikih rjeenja jest mobilni ured, odnosno, pristup dijelu korporativnih resursa s mobilnog telefona. Naime, mnogo osoba razliitih poslovnih profila danas ima potrebu pregledavati elektroniku potu nakon radnog vremena, pregledavati sadraj privitaka te ele pristup do ostalih mogunosti koje nudi korporativni e-mail preglednik, kao to su kalendar ili popis kontakata. injenica jest da danas poslovni ljudi moraju ili ele ostati u kontaktu s poduzeem i kada su izvan ureda. kada se nalazimo izvan ureda, a dinamika radnoga procesa iziskuje da zaponemo ili dovrimo posao, vano nam je da imamo pristup do korporativnih informacija i resursa, bez obzira na vrijeme i mjesto na kojemu se nalazimo. Zbog toga je vano da na raspolaganju imamo ureaj koji e omoguiti takvu komunikaciju brzo, jednostavno i uz to veu trokovnu uinkovitost.

2. MOBILNI URED
O mobilnom uredu govorimo onda kada svaki zaposlenik moe, putem bilo kojeg ureaja pristupiti posluitelju poduzea. Ureaji koji omoguuju pristup u baze podataka uz mogunost njihova pregleda ili izmjene su: mobilni Wap telefoni, PDA ureaji, notebook raunala, 3G ureaji Svatko tko se koristi mobilnim uredom, bez obzira gdje se trenutano nalazi, moe:

komunicirati e-mailom, imati uvid u organizaciju zadataka i sastanaka te pronai sve kontakte i adrese prema potrebi, istog trenutka biti ukljuen u poslovne procese i projekte prenositi podatke izmeu dislociranih ureaja i servera (aplikacija)

Mobilno uredsko poslovanje temelji se na mobilnom komuniciranju koje zahtjeva pokrivenost radiofrekvencijskim pojasom. S obzirom na to da e u odreenim sluajevima postojati nepokrivenost radijskim signalom, telekomunikacijska poduzea razvijaju koncept info-stanica. koje eomoguavati brz pristup Internetu u podruju svojega djelovanja. Nove generacije mobilnih ureaja koje su tek odnedavno postale dostupne irem krugu korisnika omoguuju operacije za koje su bila neophodna prijenosna raunala. Takvi ureaji posjeduju relativno velike ekrane i veinu mogunosti dananjih raunala. Kreiranje dokumenata, pokretanje prezentacije, ve je dulje vrijeme mogue i na mobitelima. Pri uporabi prijenosnih ureaja u uredskom poslovanju, fizika lokacija ureda prestaje biti vana za odvijanje poslovanja. Bitno je da osoba, koja izvrava i obrauje poslovni proces, u svakom trenutku sa svakog mjesta ima mogunost pristupa poslovnim podacima te da bazu podataka moe nadopunjavati i mijenjati izravno s mjesta nastanka poslovne promjene. Mobilni ureaji omoguuju bre i efikasnije pruanje podrke korisnicima na terenu. Svi podaci vezani uz korisnika kojeg obilazimo nalaze se uz djelatnika na mobilnom ureaju, te su dostupni trenutno, bez potrebe da korisnik zove centralni ured i trai potrebne podatke, to dovodi do efikasnijeg pruanja podrke korisnicima . Koritenje mobilnih ureaja ih ureaja, koji su znatno jeftiniji od prijenosnih raunala, moe znaajno unaprijediti poslovne procese unutar kompanija, ubrzati razmjenu informacija, kontakata, obveza, zadataka.

Slika 1: Razvoj komunikacija kroz povijest (Revija Ericsson Nikola Tesla, 2006) Na Slici 1. prikazan je razvoj komunikacija kroz povijest. Primjeujemo da smo u poetku pa sve do poetka devedesetih godina prolog stoljea komunicirali koristei iskljuivo fiksne telefonske resurse, a potom su se sve vie poela koristiti mobilna komunikacijska rjeenja.

3. PREDNOSTI I NEDOSTACI MOBILNOG UREDA

U odnosu na stolna raunala,mobilni ureaji imaju jo uvijek znatno slabije mogunosti. Neki od nedostataka mobilnih ureaja su: nedovoljno pristupana korisnika suelja manja veliina i rezolucija zaslona veliki utroak energije manje memorije za pokretanje i pohranu programa i podataka visoka cijena pristupa mobilnim mreama male brzine prijenosa podataka Iako su vidljivo slabiji to se performansi tie, mobilni ureaji imaju i svoje prednosti nad stolnim raunalima,a najvanija karakteristika takvih ureaja jest da su prijenosni,to omoguava veu dostupnost..Ostale dobre strane mobilnih ureaja su: smanjenje vremena koje je potrebno za obavljanje odreenog posla bolja informiranost o poslovnom procesu

dostupnost informacija u svakom trenutku

4. 3G TEHNOLOGIJA
4.1. to je 3G ? Uskoro e mobilna tehnologija utjecati na na ivot na razliite naine, postajui sastavnim dijelom nae svakodnevnice - od plaanja rauna ili rezerviranja kino karata do mobilne multimedije i komunikacije izmeu raunala (machine-to-machine communications). 3G e biti katalizator za cijeli niz novih poslovnih mogunosti i usluga, omoguujui nam pristup s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme. Oslobodit e nas ogranienja nametnutih kabelima, fiksnim utinicama, sporim vezama, neprimjerenim nainom obrauna... 3G omoguuje beini (radio) pristup velikim brzinama i usluge temeljene na Internet protokolu (IP) integrirajui ih u jedinstveno, telekomunikacijsko okruje. Korak prema IP je presudan. IP se temelji na paketnom prijenosu, to jednostavno znai da korisnici mogu imati stalnu vezu ("on line"), a plaati samo stvarnu koliinu primljenih ili odaslanih informacija. IP protokol prua niz pogodnosti te ini pristup mnogo brim: uitavanje datoteka se obavlja u svega nekoliko sekundi, a na korporacijsku mreu se moete prikljuiti samo jednim pritiskom mia. 3G uvodi irokopojasne radio komunikacije s brzinama pristupa do 2Mbit/s, dok dananji sustavi 2. generacije (GSM) omoguuju brzine do 9,6 kbit/s. U usporedbi s dananjim mobilnim mreama, 3G e znatno poveati kapacitet mree te omoguiti podravanje vie korisnika, a uz to ponuditi daleko bogatiji spektar usluga.

4.2. Kako funkcionira 3G mrea ? 3G objedinjuje dvije mone snage: irokopojasne radiokomunikacije i usluge temeljene na IP-u. Wideband Code Division Multiple Access (WCDMA) je nain irokopojasnog viestrukog radio pristupa, koji omoguuje mnogo vee brzine prijenosa podataka od onih koje nam pruaju danas primjenjivani naini radioprijenosa: do 2Mbit/s uz vrlo efikasno koritenje radio-spektra. Da bi 3G postao naom svakodnevicom, istraivai su radili na brojnim podrujima. To ukljuuje brojna istraivanja i otkria u radijskom dijelu irokopojasnih viestrukih kodnih pristupa kao i u komutacijskom dijelu, posebice onom dijelu koji je povezan s IP tehnologijom. Vao je naglasiti i veliku ulogu prateih tehnologija kao to su WAP i Bluethooth.

4.3. Mobilni Internet 3G i usluge mobilnog Interneta su meusobno povezane. Usluge mobilnog Interneta postaju mnogo savrenije primjenom 3G tehnologije, jer su brzine korisnikih podataka mnogo vee i biti e mogue istodobno koristiti vie razliitih usluga. Mobilni Internet znai mnogo vie od samog 6

pristupa Internetu dok smo u pokretu. On predstavlja potpuno nov nain komuniciranja, s pristupom personaliziranim uslugama bilo gdje i bilo kada. To znai da npr. na poslovni kalendar, lista vaih najvanijih brojeva, adresa ili internet adresa uvijek putuje s nama.

4.4. WCDMA WCDMA (Wideband Code Division Multiple Access) je irokopojasni viestruki dostup s kodnom razdiobom predstavlja radio tehniku koja omoguuje puno vee brzine prijenosa podataka u radijskom suelju, do 2Mbit/s, nego to je to sluaj danas, 9,6 kbit/s. Ova tehnika takoer omoguuje puno bolju iskoristivost radijskog spektra to poveava kapacitet. Kao rezultat toga u 3G, a uz pomo WCDMA bit e mogue paralelno koritenje nekoliko govornih, video i podatkovnih usluga u isto vrijeme. WCDMA u potpunom je suglasju s IMT-2000 i standardizirano je zrano suelje u 2GHz spektralnom podruju, poznatije kao UMTS ( Universal Mobile Telecommunication System ) Jedinstveni Mobilni Telekomunikacijski Sustav. Ericsson je predvodnik u razvoju WCDMA, Ericsson je prva kompanija koja je WCDMA tehnologiju prenijela iz laboratorija i testirala u stvarnoj okolini primjenjujui stvarne multimedijske aplikacije.U Ericssonu WCDMA ima i dodatno znaenje We Can Deliver More Advantages, to u prijevodu znai: Mi vam moemo pruiti vie prednosti

5. WAP TEHNOLOGIJA

5.1. Nastanak WAP tehnologije WAP je nastao 1997. godine na poticaj velikih proizvoaa mobilnih telefona Nokie, Ericssona i Motorole te softverske kue Unwired Planet (u meuvremenu promijenila ime u Phone.com), a kasnije im se pridruio i Siemens. Svi su oni imali neku svoju ideju o nainu beinog prijenosa podataka, no bilo je potrebno stvoriti jedan standardan protokol kojeg e svi prihvatiti. Tako je nastao WAP forum kojem se kasnije pridruio i Microsoft, a danas tvori udruenje od preko 250 svjetskih poduzea koja dalje razvijaju WAP protokol.

5.2. O WAP tehnologiji WAP poiva na WML-u (Wireless Markup Language). WML je jedan sa HTML-om usko povezani kompjuterski jezik koji je sa WMLscript-om (zasniva se na JavaScript-u) optimiziran za beini prijenos podataka. Prijenos podataka se zasniva na WTP standardu (Wireles Transport Protocol). WML "prevodi" klasine internet stranice u format koji mobilni telefon moe prepoznati

i prikazati na zaslonu. WML kod toga nije orijentiran na stranice (kao HTML) nego komada dokumente na Decks (to u prijevodu zai pil; od pil karata) i Cards (karta). Deck je neto kao jedna stranica u HTML-u (u HTML-u jedna stranica predstavlja jedan dokument), a Card je ono sto stane i sto vidite na zaslonu vaeg mobilnog telefona. Deck se sastoji od jedne ili vie karti. Mobilni telefon skine cijeli "deck" sa interneta, dok vi na zaslonu pregledavate kartu po kartu ili ve prema elji. Direktan pristup internet stranici, koja je ureena za WAP pregledavanje nije mogu bez WAP Gateway-a. WAP Gateway prima signal mobilnog telefona (npr. zahtjev za jednim linkom), prebacuje ga u WML i brine se za odziv stranice. Tada se primljeni podaci sa te stranice komprimiraju i alju na mobilni telefon. Meutim postoje i tzv. WAP serveri na kojima su ve pripremljene gotove WAP stranice. Kod WAP-a se, za razliku od HTTP-a sa eljene stranice alju samo isti podaci (bez hrpe nepotrebnih kontrolnih podataka), koji se jo dodatno komprimirano zapakiravaju tako da samo minimalna koliina podataka krene na put, a koja u pravilu iznosi samo nekoliko postotaka jedne HTML stranice. Naravno postoji i ogranienje to se tie veliine jedne takve stranice. Npr. Nokia 7110 moe primiti stranicu ija je veliina maksimalno 1397 bita. Kao i na internetu i preko WAP-a je mogue pregledavati slike (naravno samo u crno bijeloj boji), ali se kod toga, WAP slui posebnim grafikim formatom - WBMP (Wireless Bitmap). Do sada je naalost jako , jako malo grafikih programa koji uope i mogu proizvesti WBMP.

5.3. Korisnost WAP tehnologije WAP je i moe biti koristan za sve koji ga upotrebljavaju. Pomou WAP-a i mobilnog telefona mogue je npr. rezervirati avionske karte, primati i slati E-mail (sa bilo kojeg mjesta) i biti obavijeten o aktualnoj vrijednosti dionica na burzi. Zahvaljujui njemu moemo obavljati svoje bankovne poslove (provjera stanja, transakcije, trajni nalozi, naruivanje ekova, plaanje rauna) udobno iz fotelje kod kue. Moemo doznati korisne informacije kao to su vremenska prognoza, stanje u prometu, i sl. WAP moe takoer biti koristan i u korisnikoj podrci, gdje npr. serviser moe lako i brzo poslati upit o problemu korisnika, te dobiti povratnu informaciju. On je potreban i vanjskim suradnicima poduzea, koji mogu u svakom trenutku provjeriti stanje na skladitu i dobiti aktualni cjenik. WAP nije samo pogodan za korisnike mobilnih telefona. On je vrlo prikladan i za vlasnike Laptopa, Palmtopa i slinih malih raunala, koji na putovanju mogu vrlo brzo dobiti traenu informaciju. Jer zato ekati da nam se izlista cijela stranica sa svim slikama i animacijama, kad moemo dobiti potrebnu informaciju velikom brzinom sa nekih WAP stranica. WAPosim to je kompatibilan sa svim standardima mobilne komunikacije kao to su GSM 900, 1800 i 1900, CDMA, TDMA, UMTS, GPRS, Wideband i dr. , kompatibilan je i sa operativnim sistemima PalmOS, EPOC, Windows CE, OS/9 i JavaOS. No da bismo mogli pregledavati .vml stranice sa tih raunala potreban nam je jedan od WAP simulatora. Trenutno su dostupni simulatori Ericssona, Nokie i softverske kue Unvired Planet. Pomou njih ako nemamo wap mobilni telefon moemo bez problema pregledavati te stranice. Osim sa ovim simulatorima,WAP stranice moemo pregledavati i WAP browserima. Onima koji esto putuju bilo iz poslovnih razloga ili samo kao turisti, WAP moe biti uvelike od koristi. Sa WAP sposobnim mobilnim ureajem moete ma gdje se nalazili doznati razliite korisne 8

informacije. Praktiki se moe puno toga, za to smo do sada morali biti vezani za neko mjesto da bi to saznali, a nerijetko su informacije stizale i prekasno.

6. UREAJI
Ureaji koji se koriste u mobilnom poslovanju su: 3G ureaji WAP mobilni ureaji PDA ureaji Prijenosno raunalo

6.1. 3G ureaji U Hrvatskoj T-Mobile omoguuje jednostavno slanje i primanje informacija te pristup internetu ili uredskoj mrei. Ako mobilni ureaj podrava UMTS (3G), moemo ga koristiti za prijenos podataka u svim mreama pokrivenim UMTS signalom. Dostupnost UMTS signala moemo vidjeti na samome mobilnom aparatu ako se pojavljuje oznaka 3G ili neka druga oznaka karakteristina za aparat, onda smo u podruju pokrivenosti UMTS signalom. Bitno je napomenuti da je prijenos podataka putem UMTS-a do 5 puta bri nego putem GPRS-a.

Tablica 1. Cijene prijenosa podataka u inozemstvu

Zona

1A

Data promet: 6,00 6,00 6,00 6,00 6,00 Cjene za data promet su u kunama po 100 kB prometa, PDV ukljuen. Obraunska jedinica je 100kb.

Primjeri 3G ureaja

: Slika 2: Nokia 6500 Slika 3: Sony Ericsson w660i

6.2. WAP mobilni ureaji WAP mobilni ureaji su telefoni koji podravaju WAP protokol. Prvi takav je Nokia 7110. Nakon ovoga mobilni telefoni vie ne slue samo za telefoniranje nego i za druge oblike komunikacije i pronalaenje informacija.

10

Primjer WAP mobilnog ureaja

Slika 4 : Sony Ericsson k750

6.3. PDA ureaji PDA dolazi od kratice Personal Digital Assistant. To je ureaj veliine dovoljne da stane u dlan ruke pa mu je i stoga naziv runo raunalo. Jedna od namjena mu je da slui korisniku za govornu komunikaciju, a glavna zadaa mu je da sadri PIM ( Person Information Manager ) aplikacije i podatke ( adresar, kalendar...) korisnika. PDA ureaji su ve dugi niz godina u uporabi tako da danas omoguuju mnogo vie osim PIM funkcija. Mogu se koristiti za pristup Internetu preko web posluitelja i za pregled e-maila. Takoer se po elji korisnika moe ugraditi GPS (Global Positioning System) navigacijski sustav. Mnogi ureaji imaju i integriranu digitalnu kameru. Vrste PDA ureaja su: 1 Pocket PC 2 Palm OS 3 Symbian 4 Linux 5 Smartphone Neke od karakteristika PDA ureaja su da imaju touch screen LCD ekran u boji koji reagira na stylus (igla) i na dodir prstom. Uz pomo njih se moe kretati kroz imenike i podimenike. Stylus slui za navigaciju i za unos informacija koristei rukopisno prepoznavanje (handwriting recognition HWR). Neki od novijih ureaja imaju i ugraenu tipkovnicu koja postaje sve popularnija i slui lakem unosu podataka. 11

Za razliku od stolnih raunala ne sadre tvrdi disk (hard disk) za pohranu podataka jer su sporiji, vei i zahtjevaju vie snage. Stoga imaju ROM (Read-Only Memory) i RAM (Random Access Memory) memoriju. Osim podataka tu su smjeteni i svi instalirani programi. ROM memorija nije izbrisiva, ak ni prilikom resetiranja ureaja i ona je mjesto gdje je smjeten operacijski sustav i glavni programi koji dolaze s ureajem prilikom kupnje. Ako se eli dodatno nadograditi ureaj drugim programima, oni e biti smjeteni u RAM memoriji, ali neki proizvoai doputaju i pohranu u ROM memoriju. Sadre CPU (Central Processor Unit) ili procesor brzine 200 do 624 MHz. PDA ureaji prisutni su od sredine 1990.-tih godina. Prvi popularni bili su Apple Newton i originalni Palm Pilot. Apple je 1998. g. prestao proizvoditi svoj Newton, tako da je veinu trita preuzeo Palm i dalje nastavio razvijati Pilot. Kako mu je popularnost rasla na tritu, Microsoft je odluio preuzeti dio trita tako da je predstavio svoj prvi Windows CE PDA koji je bio dostupan u mini-laptop dizajnu nazvan PalmSize PDA. Poeo se prodavati u Americi 1997. g., ali izrazito slabo s obzirom da je imao puno kompliciraniji operativni sustav u odnosu na Palm OS. Godine 1998. i 1999. na trite su izali Windows CE PDA, ali u puno manjem i kompaktnijem dizajnu te su postigli veu popularnost iako je Palm i dalje zauzimao veinu trita. Godine 2000. Microsoft je izdao novi operacijski sustav: Pocket PC. Promijenili su ime u PPC kako bi se rijeili negativne asocijacije koju su imali korsnici Windows CE-a. Imao je izrazito bolje suelje i pruao je vee mogunosti u pronalaenju raznih informacija. Nakon toga je Microsoftu krenulo na tritu iako su im cijene ureaja bile vee u odnosu na Palm. Pocket PC 2002 je izaao na trite 2002. g. i donio je mnoga poboljanja u korisnikom suelju te moan hardware koji je bio pogodan za igre. Nakon predstavljanja tih ureaja Pocket PC je uveo neke ozbiljne preinake na trite PDA ureaja na kojem je jo uvijek dominirao Palm. Iako su im cijene vee, PPC ipak pruaju mnogo vie mogunosti.

Primjeri PDA ureaja

12

Slika 5: hp iPAQ

Slika 6: Acer PDA

13

6.4. Prijenosno raunalo ( Notebook ) Notebook je malo prijenosno raunalo koje obino tei oko tri kilograma u zavisnosti od njegove veliine, materijala kao i drugih faktora. Notebook se obino napaja pomou baterije ili vanjskog AC/DC adaptera koji takoer istovremeno puni bateriju. Mogu imati iste mogunosti kao i stolna PC raunala, ali zbog utede na veliini obino su manje moni dok im je pri tome cijena ista. Veina hardverskih dijelova za prijenosna raunala i stolne raunala je ista, samo to je hardver za notebook dosta manji i predvien za prijenos kao i za manju potronju energije, odnosno baterije. Uz ponekad smanjenu integriranu tipkovnicu esto se nalazi i touchpad (poznat i kao trackpad) iako je mogue spojiti vanjsku tipkovnicu i mi. Neki od najpoznatijih proizvoaa su: Acer Apple Fujitsu Siemens HP Compaq Dell Lenovo Toshiba Sharp Samsung Benq Primjer prijenosnog raunala

Slika 7: IBM notebook 7. ZAKLJUAK Poslovni ljudi moraju biti u kontaktu s poduzeem i kada su izvan ureda, a dinamika radnoga procesa iziskuje da zaponu ili zavre posao. Vano nam je da imamo pristup do informacija i resursa, bez obzira na vrijeme i mjesto na kojemu se nalazimo. Zbog toga je vano da na raspolaganju imamo ureaj koji e omoguiti takvu komunikaciju brzo, jednostavno i uz to veu trokovnu uinkovitost. Upravo to nam omoguava razvoj tehnologije Danas poslovnim ljudima nije vana lokacija da bi posao obavili brzo i uinkovito. Sve smo manje vezani za samo jedno mjesto, a usluge i informacije su nam potrebne u svakom trenutku. U dananjem dinaminom poslovnom okruenju, brza odluka u kljunom trenutku od presudne je vanosti. Zato je vano da svoj ured moemo preseliti u bilo koji svijeta, uz komfornu mobilnost u radu, sigurnost prenesenih podataka i visoku uinkovitost.

15

8. LITERATURA 1. eri, V., Varga, M., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004. 2. Polojac, Ivan: 3G ureaji, www.telfon.net/telefoni/klase_mobitela.php ,13.4.2008 3. Poljak, Tomislav: Ericsson Mobile Organizer - ured na zaslonu mobilnog telefona, www.ericsson.com/hr/etk/revija/Br_1_2006/emo.pdf, 12. 4. 2008. 4.Zadravec, Dominik: WAP - novi standard u mobilnim komunikacijama, www.infomob.com/clanci/wap-mobilni-internet.html , 13.4.2008. 5. http://www.ericsson.com/hr/etk/revija/Br_1_2006/ , 14.4.2008. 6. http://www.mobil.hr ,14.4.2008. 7. http://witm.sourceforge.net ,14.4.2008. 8. http://www.telfon.net , 14.4.2008. 9. http://pcchip.hr , 14.4.2008. 10. http://www.mtmobileoffice.com/ , 14.4.2008. 11. http://www.elektromagic.ba , 14.4.2008.

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

16