INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU

SEMINARSKI RAD

TEMA: Finansijska analiza

PREDMET:POSLOVNE FINANSIJE

Predmetni profesor prof. dr. Jozo Sovi Asistent:Amna Brljak

STUDENT Mirnesa Gosi 75/09-

Sadraj: Uvod..........................................................................................................................3 Korinici analize finansijskih izvjea.....................................................................4 Analize putem pokazatelja temeljnja F. Izvijea.................................................5 Pokazatelji zaduenosti..........................................................................................6 Pokazatelji aktivnosti..............................................................................................7 Pokazatelji investiranja...........................................................................................8 Du pont analiza........................................................................................................9 Zakljuak................................................................................................................10 Literatura................................................................................................................11

Uvod: Jedan od preduvjeta za opstanak, rast i razvoj poduzea je da njegov menadment donosi ispravne odluke. Jedini nain za donoenje ispravnih odluka je postojanje kvalitetnih informacija. Autori u radu prikazuju neke od naina dobivanja potrebnih financijskih informacija koje osim menadera koriste i drugi subjekti koji sudjeluju u poslovnoj razmjeni. U radu su navedeni korisnici tih informacija, kao i mogui okviri za provoenje financijske analize. Kljune rijei: donoenje odluka, financijske informacije, korisnici financijske analize, financijska analiza.

RAZLOZI KORITENJA I MOGUI OKVIRI FINANCIJSKE ANALIZE Za donoenje racionalnih odluka koje su u skladu s ciljevima poduzea , financijskom menaderu potrebna su odreena financijska orua. Neka od tih orua predmet su ovog rada. Analizu financijskih izvjea rade kako poduzea, tako i vanjski dobavljai kapitala (vjerovnici, investitori) upravo radi gore navedenoga. Ovisno o tome koje se odluke trebaju donijeti i za koga se analiza provodi ( da li za vlasnika, menadera, investitora, dobavljaa) naglaava se znaenje pojedine analize. Financijska analiza ukljuuje uporabu razliitih financijskih izvjea koja su propisana zakonom, svako od tih izvjea daje odreene informacije o kapitalu, imovini, prihodima, novanim tokovima itd. Da bi se iz tih izvjea mogle donijeti korisne i kvalitetne informacije potrebno je odrediti okvir za njihovu analizu. Najee se analiza provoditi na nain da se koriste financijski odnosi ili indeksi koji povezuju dva financijska podatka. Na taj nain dobivaju se financijski pokazatelji koje moemo podijeliti u dvije skupine (s obzirom na vremensku dimenziju). Jedna skupina financijskih pokazatelja temelji se na podacima iz izvjetaja o dobiti i obuhvaa poslovanje poduzea unutar odreenog razdoblja (najee godine dana). Druga skupina odnosi se na tono odreeni trenutak koji se podudara s trenutkom sastavljanja bilance. Openito reeno dobro upravljanje razumijeva da su u poslovanju zadovoljena dva kriterija kriterij sigurnosti (likvidnost, financijska stabilnost i zaduenost) i kriterij uspjenosti tj. efikasnosti (profitabilnost). KORISNICI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEA Kao to je ve spomenuto u uvodnom dijelu korisnici analize financijskih izvjea su brojni, nju rade i koriste kako vlasnici poduzea, tako menaderi, investitori,vjerovnici. Razlika je u tome to ovisno o tome tko je radi ovisi i vrsta analize koja e se provoditi jer svima njima ne trebaju isti podaci. U grubim crtama mogu se razlikovati vanjski (dobavljai kapitala) i unutarnji (menadment) korisnici analize financijskih izvjea. Dobavljae ija su potraivanja kratkorona, pa ih u skladu s tim zanima da li je poduzee sposobno brzo platiti ta potraivanja prvenstveno zanima likvidnost poduzea. Dok su potraivanja imatelja obveznica dugorona pa njih zanima sposobnost poduzea da tokom novca podmiri dug tijekom duljeg vremenskog perioda, stoga njih zanima struktura kapitala poduzea, izvori sredstava i njegova upotreba, kao i profitabilnost poduzea. Investitori su prvenstveno zainteresirani za ostvarivanje zarade za posao u koji investiraju stoga njih zanima profitabilnost poduzea, ali i financijsko stanje poduzea. Menadment koristi analizu financijskih izvjea da bi mogao osigurati uspjeno financijsko stanje poduzea, da bi mogao vriti kontrolu poslovanja, odnosno da bi na taj nain mogao planirati budue poslovanje. Kako bi mogao planirati budue poslovanje menader mora precizno poznavati sadanje stanje u poduzeu, prednosti i slabosti, te mogunosti razvoja. Nadalje da bi u budunosti znao da li ide dobrim putem potrebno je vriti kontrolu, stoga je planiranje buduih radnji jedan od naina kontroliranja budue situacije. to se tie financijske analiza on je posebno zainteresiran za slijedee pokazatelje: -prinos naulaganje, - uinkovitost upravljanja imovinom, ali i za sve pokazatelje koji zanimaju vanjske dobavljae kapitala kako bi mogao kvalitetno pregovarati s njima. -VANJSKI KORISNICI -UNUTARNJI KORISNICI
4

-DOBAVLJAI INVESTITORI MENADMENT

TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEA Financijska analiza ukljuuje uporabu razliitih financijskih izvjea. Svrha tih izvjea je davanje financijskih informacija. Financijske informacije predstavljaju rezultat poslovanja tvrtke izraen u novcu. Kao izvor financijskih informacija mogu se koristiti: Financijska izvjea Publikacije analitiara vrijednosnica i izvjea brokerskih kua za poduzee i industriju Interna izvjea pripremljena za potrebe menadmenta Trini podaci Itd. Zakonom o raunovodstvu odreena su temeljna financijska izvjea, obveze sastavljanja, revidiranja i objavljivanja izvjea ovisno o veliini poduzea, te kriteriji za odreivanje veliine poduzea (mala, srednje velika i velika). Temeljna financijska izvjea uRH prema ZOR-u (Zakon o raunovodstvu) su: Bilanca Raun dobitka i gubitka Izvjee o novanom toku Biljeke uz financijska izvjea Izvjee o promjeni glavnice Bilanca stanja sumira imovinu, obveze i vlasniku glavnicu poduzea u odreenom vremenskom trenutku, obino na kraju godine ili tromjesjeja.Raun dobitka i gubitka prikazuje prihode i rashode poduzea tijekom odreenog vremenskog razdoblja, obino za jednu godinu ili tromjeseje. Izvjee o novanom toku prikazuje izvore pribavljanja kao i nain upotrebe novca. Dakle, izvjee o novanom toku prua podatke o primicima i izdacima novca kao i o njihovoj razlici, tj. istom novanom toku. Iz tog proizlazi da su osnovni elementi tog izvjetaja primici i izdaci novca. Biljeke predstavljaju detaljnu razradu i dopunu podataka iz bilance, rauna dobiti i gubitka i izvjea o novanom tijeku, kao i objavu raunovodstvenih politika.Izvjee o promjeni glavnice daje informacije vezane za glavnicu i nastale promjene.

ANALIZA PUTEM POKAZATELJA Da bi ocjenio financijsko stanje i uspjenost poduzea, financijski analitiar mora provjeriti razliite aspekte financijskog zdravlja poduzea. Instrument koji se vrlo esto koristi tijekom tih provjera jest financijski odnos ili indeks 7,8. Da bi financijska analiza imala smisla dobiveni podaci se trebaju usporediti sa odreenim veliinama, upravo za to slue financijski odnosi. Usporedba se moe vriti na nain da se usporeuje sadanji i proli, sadanji i budui odnos unutar poduzea, moe se usporediti sa drugim poduzeem unutar iste grane djelatnosti, moe prouavati oblik promjene pokazatelja itd.
5

Razlikuju se dvije vrste financijskih odnosa: I. Prvi odnos je odnos u bilanci stanja, jer se brojnik i nazivnik svakog stanja uzima iz bilance. II. Drugi odnos je odnos iz izvjea o dobiti, koji usporeuje jednu stavku izvjea o dobiti s drugom stavkom izvjea o dobiti. Temeljni financijski pokazatelji su: Pokazatelji likvidnosti Za pokazatelje likvidnosti naroito su zainteresirani menaderi poduzea kako bi u svakom trenutku bili sigurni da e moi udovoljiti dospjelim kratkoronim obvezama. Mogunost podmirenja obveza omoguuje poduzeu nesmetano poslovanje bez ikakvih zastoja u nabavi robe ili blokada na iro raunu. Za izraun pokazatelja likvidnosti dovoljni su podaci iz bilance. Najee koriteni pokazatelji su: pokazatelj trenutne likvidnosti pokazatelj tekue likvidnosti pokazatelj ubrzane likvidnosti pokazatelj financijske satbilnosti Pokazatelji zaduenosti su jo jedna grupa pokazatelja sigurnosti poslovanja. Najei pokazatelji zaduenosti su: Koeficijent zaduenosti Koeficijent vlastitog financiranja Koeficijent financiranja Odnos pokria kamata Faktor zaduenosti Stupanj pokria I Stupanj pokria II Pokazatelji zaduenosti objanjavaju financijsku strukturu i time mjere dugoroni rizik. izvora. Vee vrijednosti ovog pokazatelja predstavljaju i vei rizik u poslovanju, pa se za uobiajeni standardni odnos smatra da ukupne obveze ne bi smjele biti vee od 50% vrijednosti ukupne aktive. Pokazatelji vlastitog financiranja govore u kojem omjeru vlastito financiranje sudjeluje u poslovanju tvrtke. Pokazatelj je to bolji to je koeficijent vei od 0,50, jer onda to znai da se poduzee financira iz vlastitih izvora s vie od 50%. Koeficijent financiranja je takoer jedan od znaajnijih pokazatelja koji govori kolika je rizinost ulaganja u dotino poduzee. Odnos pokria kamata daje informaciju o tome koliko su trokovi kamata pokriveni s dobitkom prije oporezivanja. On slui kao orijentir za odluku o zaduivanju kod financijskih organizacija, tj. da li je poduzee uope u mogunosti podmiriti trokove kamata za kredit koji bi eventualno zatrailo. Faktor zaduenosti, pokazuje koliko bi godina trebalo uz postojee uvjete poslovanja i ostvarivanja dobiti da poduzee podmiri svoje ukupne obveze. Kontrolna mjera za ovaj

pokazatelj je 5 godina. To znai, ako poduzee moe podmiriti sve svoje obveze unutar 5 godina ono je solventno i nije prezadueno. STUPANJ POKRIA I Zlatno bankarsko pravilo. Ovo pravilo nalae ronu usklaenost dijelova aktive i pasive, odnosno zahtjeva financiranje dugotrajne imovine iz dugoronih izvora, bilo vlastitih (temeljni kapital, priuve i ostalo) ili tuih (bankarski krediti). Vrijednost ovog pokazatelja ne bi trebala prelaziti 1. to je vrijednost nia od 1 to je pokazatelj bolji. STUPANJ POKRIA II- Zlatno bilanno pravilo. Ovo pravilo nalae usklaenost s obzirom na vlasnitvo, a prema kojem dugotrajnu imovinu treba financirati iz vlastitog kapitala. Vrijednost ovog pokazatelja takoer bi trebala biti najvie 1. to je pokazatelj manji od 1 to je zaduenost poduzea manja, a likvidnost vea. Pokazatelji aktivnosti Pokazatelji aktivnosti znaajni su iz razloga to mogu ukazati na uzroke nezadovoljavajue profitabilnosti, te na mogunost njezinog poboljanja. Nizak stupanj aktivnosti dovodi do nezadovoljavajuih rezultata. Kad je poduzee neaktivno, udjel fiksnih trokova raste, to smanjuje dobitak. Pokazatelji aktivnosti ukazuju na to koja je razina aktivnosti potrebna da bi poduzee ostvarilo zadovoljavajue rezultate. Temeljni pokazatelji aktivnosti su: Prosjeno razdoblje naplate potraivanja (dani nenaplaenih potraivanja) Pokazatelj obrta zaliha Pokazatelj obrta dugotrajne imovine Pokazatelj obrta kratkotrajne imovine Pokazatelj obrta ukupne imovine Svi navedeni pokazatelji utvruju se na temelju podataka iz Bilance i Rauna dobiti i gubitka. Osim ukupnih pokazatelja takoer je mogue raunati i koeficijente obrtaja za pojedine vrste zaliha i za svakog pojedinog kupca. Vano je i s aspekta sigurnosti i s aspekta uspjenosti da je koeficijent obrtaja to vei broj, tj. da je vrijeme vezivanja ukupne i pojedinih vrsta imovine to krae.

Pokazatelji ekonominosti Pokazatelji ekonominosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Iz toga proizlazi da se ti pokazatelji raunaju na temelju podataka iz Rauna dobiti i gubitka. U pravilu pokazatelji bi trebali biti vei od jedan, odnosno, to su vei, to se vie prihoda ostvaruje na jedinicu rashoda. Temeljni pokazatelji ekonominosti su: Ekonominost ukupnog poslovanja Ekonominost poslovanja prodaje Ekonominost financiranja Ekonominost izvanrednih aktivnosti
7

Pokazatelji profitabilnosti Prema naelu profitabilnosti potrebno je ostvariti to vei financijski rezultat sa to manjim ulaganjima. Poduzee posluje rentabilno kada ostvaruje pozitivan financijski rezultat, odnosno viak prihoda nad rashodima, a nerentabilno kada ostvaruje gubitak u poslovanju. Cilj poslovne politike poduzea je dugorona maksimalizacija financijskog rezultata-neto dobitka. U konteksu pokazatelja profitabilnosti (profitability ratios) uobiajeno se razmatraju slijedei pokazatelji: mare profita (profit margin), rentabilnost ukupne imovine (rate of return on total assets ili return on investment ili return on capital used) i rentabilnost vlastitog kapitala (return on equity). Pokazatelji investiranja Pomou pokazatelja investiranja (investibilitiy ratios) mjeri se uspjenost ulaganja u dionice poduzea. Osim podataka iz financijskih izvjetaja, za izraunavanje tih pokazatelja potrebni su i podaci o dionicama, posebice o broju dionica i njihovoj trinoj vrijednosti. Pokazatelji investiranja su slijedei: Dobit po dionici (earnings per share EPS) i dividenda po dionici (dividends per share DPS) iskazuju se u novanim jedinicama, tj. pokazuju koliko se primjerice kuna ili dolara dobiti ili dividende ostvari po jednoj dionici. Odnos isplate dividendi (dividend payout ratio DPR) govori upravo o toj problematici, tj. obuhvaa odnos dividende po dionici i dobiti po dionici. Odnos cijene i dobiti po dionici(price earnings ratio P/E) pokazuje koliko je puta trina cijena dionice (price per share PPS) vea od dobiti po dionici (EPS). Ukupna rentabilnost dionice i dividendna rentabilnost dionice su najznaajniji pokazatelji investiranja.

Du Pont analiza Ovu analizu odnosa za ocjenjivanje uinkovitosti poduzea razvila je Du Pont Company 1919. godine. Du Pont analiza ima posebnu vanost za razumijevanje prinosa na ulaganje poduzea. Ona objanjava ono to ni mara neto dobiti, niti koeficijent obrtaja ukupne imovine sami za sebe ne mogu. Objanjava prinos na ulaganje ili sposobnost ostvarivanja zarade. Du Ponta analiza povezala je poveanje sposobnosti ostvarivanja zarade poduzea tako da e do njega doi bilo da se povea obrtaj imovine ili mara profita ili oboje. Druga mjera koju objanjava je prinos na glavnicu.Visok prinos na glavnicu odraava koritenje kvalitetnih investicija i dobro upravljanje trokovima, ali isto tako moe biti i rezultat previsokog financijskog rizika kod onih poduzea koja imaju stupanj zaduenosti iznad standarda djelatnosti.

Dva poduzea mogu imati isti Prinos na ulaganje, a da su im mara profita i koeficijenta obrtaja imovine razliiti (npr. Poduzee A ima maru profita=3, a koeficijent obrtaja imovine 10, dok poduzee B ima maru profita 10, a koeficijent obrtaja imovine 3.) Prinos na glavnicu (ROE) stavlja u odnos neto dobit nakon poreza (minus dividende ne prioritetne dionice, ako postoje) i glavnicu koju su dioniari uloili u poduzee tj. ROE=mara neto dobiti x koeficijent obrtaja ukupne imovine x multiplikator dionike glavnice (mjera financijske poluge ija visina ovisi o odnosu duga i glavnice). Odnosi financijske poluge (zaduenosti) pokazuju granicu do koje se poduzee moe financirati zaduivanjem. Odnosi pokria povezuju financijske obveze poduzea i njegovu sposobnost da ih podmiruje ili pokrije Odnosi likvidnosti mjere sposobnost poduzea da podmiri svoje kratkorone obveze. Odnosi profitabilnosti povezuju profite s prihodom od prodaje i investicijama ANALIZA TRENDA, POSTOTNIH UDJELA I INDEKSA Kao to je ve navedeno da bi se mogla napraviti kvalitetna analiza dobivenih pokazatelja potrebno ih je usporediti sa valjanim veliinama: sadanje podatke sa prolima, buduima, planiranima, sa podacima drugog poduzea iz iste grane djelatnosti, sa medijanom djelatnosti itd. Jer te veliine same za sebe ne znae nita, one se moraju analizirati na komparativnoj osnovi. Takva usporedba otkriva najznaajnije dokaze o ocjeni promjena i trendova u financijskom stanju i uspjenosti poduzea. Dodatne informacije mogu se dobiti analizom postotnih udjela i indeksa14. Analiza postotnih udjela financijskih izvjea vri se na nain da se sve stavke iz bilance stanja dijele ukupnom imovinom i sve stavke iz izvjea o dobiti sa ukupnim prihodima. Analiza indeksa vri se tako da se stavke bilance stanja i izvjea o dobiti izraze kao indeksi u odnosu na poetnu baznu godinu. Te se analize takoer koriste radi usporedbe poduzea. Analiza postotnog udjela i analiza indeksa, kao ocjena razina i trendova udjela u financijskom izvjeu, tijekom vremena pruaju analitiaru uvid u osnovno poboljanje ili pogoranje financijskog stanja i uspjenosti.Odnosi aktivnosti mjere koliko je poduzee efikasno u uporabi svoje imovine. ZAKLJUAK Financijska analiza ovisi o posebnim interesima analitiara, ona im daje potrebne informacije koje im koriste za donoenje poslovnih odluka. Ovisno o tome tko su korisnici financijskih informacija ovisit e i vrsta analize koja e se koristiti, stoga je vano da korisnici tih informacija imaju potrebna znanja vezana za analizu financijskih izvjea, odnosno da znaju koju analizu provesti, koje podatke gledati, sa ime ih usporediti. Samo kvalitetno napravljena analiza moe donijeti eljeni rezultat, meutim neozbiljno bi bilo tvrditi da je ona dovoljna za uspjeno poslovanje, ona je jedan od naina koji to omoguuju.

Literatura: 1.Google pretraiva 2.Mozilla Prretraiva 3. Poslovno upravljanje , prof. dr. Jozo Sovi

10