corry

www.crostuff.net

AYAAN HIRSI ALI

DJEVICA U KAVEZU
"Ovo je neizmjerno vana knjiga, strastvena, provokativna i neophodna. Trebali bije proitali svi, jer govori istinu - neuljepanu, neugodnu istinu." - SALMAN RUSHDIE

corry

www.crostuff.net

Sadraj:

Predgovor: Proboj kroz islamsku zavjesu..........................................3 1. Zauzmite se za svoja prava! ene u islamu.................................9 2. Zato se ne moemo kritiki osvrnuti na sebe?............................13 3. Kavez za djevice...........................................................................18 4. Dajte nam naega Voltairea..........................................................28 5. to je polo naopako? Moderni sukob kultura.............................32 6. Kratka osobna povijest moje emancipacije....................................45 7. Biti politiarka nije moj ideal..........................................................52 8. Bin Ladenova nona mora - Razgovor s Irshad Manji...................57 9. Sloboda zahtijeva neprestani oprez................................................60 10. ivoti etiriju ena.........................................................................64 11. Kako se uinkovitije nositi s kunim nasiljem..............................71 12. Genitalno sakaenje ne smije se tolerirati....................................74 13. Deset savjeta muslimankama koje ele napustiti dom................80 14. Pokornost, prvi dio........................................................................87 15. Potreba za samorefleksijom u islamu...........................................92 16. Portret junakinje u mladosti..........................................................99 17. Poziv na jasno razmiljanje.........................................................104

corry

www.crostuff.net

Predgovor Proboj kroz islamsku zavjesu

Potaknut napadima na Sjedinjene Drave 11. rujna 2001., Zapad je uputio poziv muslimanima irom svijeta da razmisle o svojoj vjeri i kulturi. Ameriki predsjednik George W. Bush, britanski premijer Tony Blair i brojni drugi lideri na Zapadu zatraili su od muslimanskih organizacija u svojim zemljama da se distanciraju od islama kakvog su propovijedali devetnaestorica terorista. Taj je zahtjev izazvao negodovanje muslimana koji su smatrali neumjesnim da ih se dri odgovornima za zloinako ponaanje devetnaest mladia. A ipak, injenica da su ljudi koji su izvrili napade 11. rujna bili muslimani, i injenica da su i prije tog datuma muslimani u mnogim dijelovima svijeta ve gajili osjeaje izrazitog nezadovoljstva osobito prema Sjedinjenim Dravama, navele su me da istraim moe li se korijen zla ipak nai u religiji u ijem sam krilu odrasla: jesu li agresija i mrnja inherentne samom islamu? Roditelji su me odgojili da budem muslimanka - dobra muslimanka. Islam je upravljao ivotima nae obitelji i svim naim odnosima do najmanjih pojedinosti. On je bio naa ideologija, nae politiko uvjerenje, na moralni kriterij, na zakon i na identitet. Bili smo u prvom redu muslimani, a tek onda Somalci. Uili su nas da rije muslimani, znai ljudi koji se podinjavaju Alahovoj volji zapisanoj u Kuranu i hadisu, zbirci izreka pripisanih proroku Muhamedu. Uili su me da nas islam odjeljuje od ostatka svijeta, svijeta nemuslimana. Mi muslimani izabrani smo od Boga. Oni, drugi, kafiri, nevjernici, opasni su po drutvo, neisti, poganski, neobrezani, nemoralni, beskrupulozni, a iznad svega opsceni; oni nemaju potovanja prema eni; njihove su djevojke i ene kurve, a mnogi su od njih homoseksualci; mukarci i ene imaju spolne odnose izvan braka. Nevjernici su prokleti i Bog im je namijenio najuasnije muke na onome svijetu. Kada smo bile male, sestra i ja znale bismo iznijeti kakvu primjedbu o estitim ljudima koji nisu muslimani, no majka i baka bi nas uvijek upozorile: Ne, to nisu dobri ljudi. Iako znaju za Kuran i Poslanika i Alaha, ne uviaju da je biti musliman jedino dostojno za asnu osobu. Slijepi su. Da su tako estiti i dobri, postali bi muslimani i tada bi ih Alah zatitio od zla. Ali to ovisi o njima. Ako postanu muslimani, ii e u raj. Postoje i krani i idovi koji odgajaju djecu u uvjerenju da su pripadnici Bojeg naroda, no meu muslimanima osjeaj da im je Bog podario jedinstveno spasenje jo je naglaeniji. Prije dvanaestak godina, u dobi od dvadeset dvije godine, dola sam u Zapadnu Europu bjeei od dogovorenog braka. Ubrzo sam shvatila da su Bog i Njegova istina tamo humanizirani. Za muslimane, ivot na zemlji samo je prijelazna etapa to prethodi drugome ivotu; no, ondje su ljudi posveivali brigu i svojim smrtnikim ivotima. tovie, ini se da pakao tamo vie ne postoji, i da je Bog jedan bog ljubavi a ne okrutni vladar koji nam

corry

www.crostuff.net

dodjeljuje kazne. Poela sam kritinije gledati na svoju religiju i otkrila tri vana elementa islama kojih dotad nisam bila posve svjesna. Prvi je to da je odnos muslimana prema Bogu odnos straha. U muslimana pojam Boga je apsolutan. Na Bog zahtijeva potpuno podinjavanje. On nagrauje ako se pomnjivo slijede Njegova pravila. On kanjava ako se Njegova pravila prekre, kako na Zemlji (bolestima i prirodnim katastrofama) tako na onome svijetu (paklenom vatrom). Drugi je to da islam poznaje samo jedan izvor morala: proroka Muhameda. Muhamed je nepogreiv. Gotovo bi se moglo povjerovati da je on sam bog, kad Kuran ne bi izriito tvrdio da je Muhamed ljudsko bie; ali on je vrhovno, savreno ljudsko bie. Mi ga moramo nasljedovati. Ono to pie u Kuranu su Boje rijei to ih je uo Muhamed. Tisue zbirki hadisa - izvjetaja o onome to je Muhamed rekao i uinio, i o savjetima koje je dao, zapisanih u debelim knjigama - podrobno nam govore o tome kako je musliman trebao ivjeti u sedmom stoljeu. Poboni muslimani u tim knjigama svakodnevno trae odgovore za ivot u dvadesetom stoljeu. Trei element sastoji se u tome da u islamu uvelike prevladava seksualni moral izveden iz plemenskih arapskih vrednota to potjeu iz doba kada je Prorok primio naredbe od Alaha, kultura u kojoj su ene bile vlasnitvo svojih oeva, brae, ujaka, djedova ili skrbnika. Bit ene svodi se na njezin himen. Njen veo funkcionira kao trajni podsjetnik vanjskome svijetu na tu sputavajuu moralnost koja muslimanske mukarce pretvara u vlasnike ena i nalae im da odvrate svoje majke, sestre, tetke, snahe, sestrine, neakinje i supruge od seksualnog kontakta. Ne mislimo samo na spolni in. Uvredljivo je ako ena usmjeri pogled prema mukarcu, u prolazu sluajno dotakne njegovu ruku ili se s njime rukuje. Mukarev ugled i ast u potpunosti ovise o dolinom, poslunom ponaanju enskih lanova njegove obitelji. Ta tri elementa uvelike objanjavaju zato muslimanske nacije zaostaju za Zapadom, a u zadnje vrijeme i za Azijom. Da bi se probilo kroz mentalne reetke tog trojstva to sputava veinu muslimana, mora se zapoeti s kritikim samoispitivanjem. No svaki musliman koji se usudi postaviti kritika pitanja o islamu odmah se igoe kao otpadnik. Muslimanu koji se zalae za istraivanje drugih izvora morala, osim onih proroka Muhameda, prijeti se smru, a ena koja izie iz kaveza za djevice proglaava se kurvom. Kroz osobno iskustvo, nakon mnotva proitanih knjiga i razgovora s razliitim ljudima, postupno sam dola do uvida da je postojanje Alaha, anela, zloduha i zagrobnog ivota unajmanjem upitno. Pod pretpostavkom da Alah postoji, mi ne bismo trebali prihvatiti Njegovu rije kao apsolutnu istinu, ve je podvrgnuti kritikom preispitivanju. Jednom sam napisala neto o svojim vjerskim dvojbama u nadi da u zapodjenuti raspravu. No u tome su me odmah sprijeili gorljivi muslimani, mukarci i ene koji su htjeli da me se izopi. Utvrdili su dapae da zasluujem umrijeti jer sam se drznula dovesti u pitanje bezuvjetnu istinu Alahovog svijeta. Izveli su me pred sud kako bi me sprijeili da kritiziram vjeru u kojoj sam roena, postavljam pitanja o propisima i bogovima to nam ih je nametnuo Alahov Poslanik. Jedan je islamski fundamentalist ubio Thea van Gogha, nizozemskog sineasta koji mi je pomogao da snimim Pokornost, film o odnosu izmeu pojedinca - u prvom redu enskog pojedinca - i Boga. On je i meni zaprijetio smru, a njegovu su se prijetnju obavezali izvriti i drugi.

corry

www.crostuff.net

Poput svih misaonih ljudi, volim crpiti iz drugih izvora mudrosti, morala i imaginacije osim vjerskih tekstova - iz drugih knjiga osim Kurana i izvjea o Proroku - i htjela bih da i drugi muslimani crpe iz njih. To to Spinoza, Voltaire, John Stuart Mili, Kant ili Bertrand Russell nisu bili muslimani i nemaju pandane u islamskom svijetu ne bi trebao biti razlog za muslimane da se klone dotinih i drugih zapadnih filozofa. A ipak, jo i danas, itanje djela zapadnih mislilaca smatra se izrazom nepotovanja prema Proroku i Alahovoj poruci. Rije je o ozbiljnoj zabludi. Zato bi bilo zabranjeno zadrali sve ono dobro na to nas je Muhamed potaknuo (kao to je savjet da se bude milosrdan prema ubogima i siroadi) i u isto vrijeme obogaivati ivot i svjetonazor idejama drugih moralnih filozofa? Na kraju krajeva, injenica da braa Wright nisu bili muslimani ne spreava muslimane da putuju zrakom. Usvajajui tehnika postignua Zapada ali ne i njegovu odvanost za nezavisno miljenje, mi prolongiramo mentalnu stagnaciju u islamskoj kulturi, predajui je iz narataja u narataj. Glavno objanjenje za mentalnu i materijalnu zaostalost nas muslimana po svoj prilici treba potraiti u seksualnom moralu kojim nas se kljuka od roenja. Htjela bih pozvati sve osobe koje su poput mene odgojene u islamu da usporede i stave u opreku J. S. Millov esej O podreenosti ena (1869) s onim to je prorok Muhamed rekao o enama. Obojicu je oito zanimala uloga ena, no izmeu Milla i Muhameda postoji golema razlika. Na primjer, Mili je smatrao svoju ljubljenu enu intelektualno ravnopravnom sebi; Muhamed je bio mnogoenac i pisao je da mukarci imaju vlast nad enama jer je Bog stvorio jedne nadmonim drugima. Mili, primjer trijeznog rasuivanja o spornim pitanjima, tvrdio je da je, ako je dobra za mukarce, sloboda dobra i za ene, to je stav koji se danas smatra nepobitnim u veem dijelu modernoga svijeta. No, bilo kakvo preispitivanje islamskoga trojstva od strane muslimana smatra se inom potpune izdaje vjere i njezinog Poslanika. Vjerniku je iznimno teko pokuati postaviti bilo kakvo pitanje u vezi s tim trojstvom. Njemu usto teko pada i kad uje da ga drugi muslimani dovode u pitanje. Snani osjeaji privrenosti muslimana njegovoj vjeri i njegova osuda ljudi koji preispituju trojstvo nuno fasciniraju autsajdere, ukljuujui i mene, osobito kad su izraeni u velikim razmjerima od strane cjelokupnih zajednica ili ak nacija, kao to se dogodilo u Egiptu, Iranu i Indoneziji. Sjetimo se primjerice ubojstva Thea van Gogha na ulicama Amsterdama, zapadnog grada u zapadnoj demokraciji, prouzroenog koritenjem prava na slobodu govora i kritikog pogleda na islam u Pokornosti, prvi dio, filmu koji smo snimili zajedno. Iako vam je moda poznato da mi je i samoj upueno mnogo prijetnji smru zbog tog filma, ono to moda ne znate jest da je, kad sam prvi put progovorila o nemoralnim obiajima proroka Muhameda, protiv mene uloeno vie od sto pedeset pritubi nizozemskoj policiji i vladi. etiri veleposlanika posjetila su voe moje stranke - saudijski, sudanski, pakistanski i malezijski - s notom kojoj je bio pridodan popis dvadeset jedne zemlje lanice Islamske konferencije (ukljuujui Tursku) koje su podrale dopis. Glavni prigovor tog dopisa sastojao se u tome da sam uvrijedila Proroka i duboko povrijedila osjeaje vie od jednog bilijuna muslimana. Uslijedile su prijetnje smru - meni osobno kao i voi moje stranke kad je tu optubu odbio uzeti za ozbiljno i izbaciti me iz parlamenta. Sjetimo se takoer reakcije na izbor za Miss svijeta u Nigeriji 2002. Vjerski ekstremisti prosvjedovali su protiv odravanja natjecanja i estoko se razbjesnjeli kad je jedan kranski

corry

www.crostuff.net

novinar u nezavisnim novinama na kritiko pitanje: Kako bi prorok Muhamed reagirao na to nedolino izlaganje enske ljepote i enskih tijela?, odgovorio da bi si, da je danas iv, moda izabrao novu enu meu natjecateljicama. To se doivjelo kao teka uvreda nanesena Proroku. Tijekom prosvjeda to su uslijedili, prosvjednici su zapalili uredsku zgradu dotinih novina; dvjesto je ljudi bilo ubijeno a najmanje petsto ranjeno. Sjetimo se i reakcija to ih je izazvala pria u Newsweeku iz svibnja 2005., temeljena na jednom FBI-evom izvjetaju iz 2002. o tome kako je u zatvoru u zaljevu Guantanamo, gdje su pakistanski vojnici koje se sumnjiilo da su pripadnici talibana zatoeni nakon uhienja u Afganistanu, jedan vojnik bacio u zahod primjerak Kurana. Izbili su estoki prosvjedi u Pakistanu i Afganistanu, koji su trajali nekoliko dana i odnijeli najmanje esnaest ivota. Sjetimo se jo i situacije u Danskoj nastale kad je jedan autor Muhamedove biografije na koricama svoje knjige poelio imati prikaz Proroka. Svi umjetnici kojima se obratio odbili su njegov prijedlog, zbog straha od muslimanske odmazde, odnosno straha za vlastiti ivot. Doznavi za autorov problem, dnevni list Jyllands-Posten zatraio je od nekoliko karikaturista da nacrtaju Proroka kako bi se provjerilo je li sloboda izraavanja u Danskoj ograniena uslijed prijetnji islamskih terorista. Dvanaest karikaturista je prihvatilo ponudu, a list je objavio njihove crtee u rujnu 2005. Muslimanske su organizacije odmah zatraile od lista da se javno ispria, to je njihov glavni urednik odbio uiniti, tvrdei da se demokracija slui svim sredstvima izraavanja, ukljuujui satiru, te da prikazi nisu imali za cilj uvrijediti Poslanika ni muslimane. Bilo kako bilo, 3 000 od 187 000 danskih muslimana prosvjedovalo je protiv lista, koji je morao unajmiti ljude iz osiguranja zbog prijetnji smru. Jedanaest inozemnih veleposlanika posjetilo je redakciju lista kako bi uloili albu. Nekoliko mjeseci kasnije, u sijenju 2006., muslimanske su zemlje poele bojkotirati danske proizvode. Dansko gospodarstvo izgubilo je oko 90 milijuna eura u oko tjedan dana; kompanije su bile prisiljene otpustiti na stotine radnika. U veljai, novine u drugim europskim zemljama objavile su crtee u znak potpore Danskoj i slobodi tiska. Islamski ekstremisti napali su i zapalili dansko veleposlanstvo u Beirutu; jedna je osoba poginula. Napadnuta su i druga europska veleposlanstva u islamskim zemljama. Jednog je kranskog sveenika ubio turski ekstremist s povikom Bog je velik. S izbijanjem prosvjeda irom svijeta nasilje se povealo i broj mrtvih je porastao. Nekolicinu umjerenih muslimana koji su pozivali na suzdrljivost u islamskim zemljama njihove su vlade uutkale, ak i strpale u zatvor. No, u isto vrijeme, europske su vlade ozbiljno razmatrale mogunost da ogranie slobodu tiska u pisanju o islamu; nekoliko je urednika dobilo otkaz zbog objavljivanja karikatura. Tragedija mnogih muslimana sastoji se u tome da se njihova nesposobnost za kritiku vjerske dogme u njihovim zemljama porijekla nastavlja u Europi. Zapanjuje me injenica da muslimane vie vrijeaju nekakve karikature nego kad se zaziva Alah i klie Bog je velik kako bi se ubijalo. Zato muslimani ne pomahnitaju od bijesa kad se ljude koji odlaze pomoi Iraanima kidnapira, mui i obezglavljuje u ime islama? Politikim karikaturama koje ukazuju na probleme u jednoj ekstremistikoj religiji slui se za navoenje ljudi na nasilje umjesto na razmiljanje i raspravu. Sloboda izraavanja za muslimane je jednosmjerna ulica; muslimani smiju kritizirati Zapad, no Zapad ne smije kritizirati islamske obiaje.

corry

www.crostuff.net

Shvaam da musliman moe osjeati dunost da prekori svakog tko pokua dovesti u pitanje bezuvjetnost Boje rijei ili nekog tko smatra druge izvore moralnosti jednakovrijednim ili ak nadmonim onima proroka Muhameda. Povijest pokazuje da je za mnoge ljude jedan tako golem mentalni prijelaz kao to je spremnost na preispitivanje vlastitih vjerovanja uvijek veoma spor proces, koji izaziva otpor i moe biti uzrokom krvoprolia. Upravo u taj kontekst smjetam ubojstvo Thea Van Gogha, prijetnje smru i pravne korake poduzete protiv mene te silovito odbijanje i osudu mene kao osobe, odnosno kao krivovjerke i bogohulnice. Sjetimo se da se protestantska reformacija utvrdila tek nakon vie desetljea ne samo protesta (odatle joj ime), nego i krvoprolia i sveopih nemira. I letimian pogled u islamsku povijest pokazuje da se kritike glasove u samome islamu gotovo uvijek ili guilo ili protjerivalo. Nalazim se u dobrom drutvu: Salman Rushdie, Irshad Manji, Taslima Nasreen, Muhammad Abu Zaid - svima su njima prijetili njihovi istovjernici a sada se nalaze pod zatitom nemuslimana. Bilo kako bilo, mi koji smo odgojeni u islamu moramo smoi hrabrosti i probiti taj zid emocionalnog otpora ili ga preskoiti, sve dok broj kritiara ne poraste dovoljno da bi se uspostavila uinkovita protutea uanenoj opoziciji. To ne moemo uiniti bez pomoi liberalnog Zapada, ijim interesima reforma islama itekako slui. No ponad svega, mi si muslimani moramo uzajamno pomagati. Optimistina sam prema toj reformi. Svoj optimizam temeljim na pozitivnim znakovima, kao to su lokalni izbori u Saudijskoj Arabiji (iako su ene bile iskljuene iz tih izbora, barem su se odrali), uspjeni izbori u Iraku i Afganistanu (gdje je sekularna vlada preuzela vlast od talibana), demonstracije protiv terora Islamske stranke to su ih organizirali novinari i sveuilini profesori u Maroku te obeavajui sporazumi izmeu Sharona i Abbasa o budunosti Izraela i Palestine. Abbas je umjereniji od pokojnog Arafata i ini se da djeluje u interesu Palestinaca, a preputanje zemlje na samoupravljanje Palestincima od strane Izraela je velik korak naprijed, naruen jedino izborom Hamasa za vladajuu stranku. Jo jedan pokazatelj napretka je prihvaanje od strane Pakistana izraelske pomoi rtvama stranog potresa u listopadu 2008. Uviam, dakako, da su se ti pomaci poeli dogaati tek nedavno. Optimistina sam i u naelu bih bila sklona oekivati pomo pri reformi islama od sekularnih liberala, zapadnjaka koji se tradicionalno opiru nametanju vjerskih uvjerenja i obiaja. U odreenim zemljama lijevo orijentirani sekularni liberali stimulirali su moje kritiko miljenje, kao i ono drugih muslimana. No isti ti liberali u zapadnoj politici imaju udnu navadu da se okrivljuju za sve nevolje svijeta, gledajui na ostatak svijeta kao na rtvu. Oni smatraju da rtve treba aliti, pa trpaju u isti ko sve saaljenja vrijedne i ugnjetavane narode, poput muslimanskih, i smatraju ih dobronamjernim ljudima koje treba uvaiti i poduprijeti te im na taj nain pomoi da svladaju svoje potekoe. Zagovornici multikulturalistikog evanelja odbijaju kritizirati ljude koje smatraju rtvama. Neki zapadni kritiari osuuju politike odluke Sjedinjenih Drava ali ne kritiziraju islamski svijet, upravo kao to se, u prvoj polovici dvadesetog stoljea, zapadni apologeti socijalizma nisu usuivali kritizirati sovjetske radne logore. Isto tako, neki zapadni intelektualci kritiziraju Izrael ali ne i Palestinu jer Izrael pripada Zapadu, koji smatraju osude vrijednim, dok im je ao Palestinaca i islamskog svijeta uope, budui da on nije moan poput Zapada. Kritiki su nastrojeni

corry

www.crostuff.net

prema bijeloj veini u zapadnim zemljama ali ne i prema islamskim manjinama. Kritika islamskoga svijeta, Palestinaca ili islamskih manjina smatra se islamofobijom i ksenofobijom. Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je to pogreno. Uzdravanje od kritike i zanemarivanje razlika su rasizam u istom obliku. A ipak, ti kulturalni eksperti ne uviaju da briljivo izbjegavajui kritizirati nezapadne zemlje zatvaraju ljude koji predstavljaju te kulture u njihovu zaostalost. Ti strunjaci moda imaju najbolje namjere, no kao to dobro znamo, put u pakao poploan je dobrim namjerama. Moja se kritika islamske religije nekima ini neumoljivom, uvredljivom i tetnom. Ali stav kulturalnih eksperata je zapravo neumoljiviji, uvredljiviji i tetniji. Oni se osjeaju nadmonim i ne gledaju na muslimane kao na ravnopravne sugovornike, ve kao na druge koje treba zatititi. I smatraju da kritiku islama treba izbjegavati jer se boje da muslimani znaju odgovoriti na nju samo bijesom i nasiljem. Ti kulturalni eksperti nas upravo ostavljaju na cjedilu, nas muslimane koji smo pristali pokazati osjeaj za javnu odgovornost i otvoreno izraavamo svoje miljenje. Odazvavi se pozivu na samorefleksiju i ukljuivi se u javnu debatu koju je na Zapadu otvorio 11. rujan, izloila sam se nemaloj opasnosti. A to kau kulturalni eksperti? Trebala si to rei na drugaiji nain. No, od smrti Thea van Gogha uvjerenija sam nego ikad prije da to moram rei upravo na svoj nain i sluei se svojom kritikom.

corry

www.crostuff.net

Prvo poglavlje Zauzmite se za svoja prava!

ene u islamu

Roena sam u Somaliji 1969. i odgojena u islamskoj obitelji. Moj otac, Hirsi Magan, poznati je opozicijski voa koji se usprotivio diktaturi Mohameda Siada Barrea. Godine 1976. bio je prisiljen napustiti Somaliju. Ostatak obitelji poao je za njim. Preko Saudijske Arabije i Etiopije, prispjeli smo u Keniju. Kad mi je bilo dvadeset dvije godine otac je dogovorio moju udaju za jednog dalekog roaka, oevog neaka. Da sam se udala, sada bih ivjela u izolaciji kao kuanica i majka. No odbila sam se pojaviti na vjenanju, koje se trebalo odrati u Kanadi, a nedugo potom pobjegla sam u Nizozemsku. Tamo sam zatraila azil, i dobila ga, nauila sam nizozemski i radila kao tuma na raznim mjestima - ukljuujui klinike za pobaaj i enske izbjeglike centre - te zavrila studij politikih znanosti. Otad je prolo deset godina. U Nizozemskoj mi je omoguen studij i rad. A ovdje mogu i slobodno izrei to mislim. Preko novina, asopisa, televizije i radija kritizirala sam islam i islamsku zajednicu. Moji komentari pobuuju estoke reakcije. Zbog svog nastojanja da ukaem na patnje muslimanskih ena u Nizozemskoj i Zapadnoj Europi postala sam parlamentarna zastupnica, prvo Laburistike a onda, poevi od listopada 2002., Liberalne stranke. Moja promjena stranke takoer je pobudila estoke reakcije. U Sjedinjenim Dravama to bi odgovaralo prelasku iz Demokratske u Republikansku stranku, lako su neki lanovi moje bive stranke moj prelazak doivjeli kao izdaju, za mene je on bio isto praktina stvar. Smatram naime da u Liberalnoj stranci dobivam veu podrku za svoju misiju pomoi muslimanskim enama. esto me pitaju zato sam tako nesmiljeno kritiki nastrojena prema islamu i poloaju ena u islamu. Optuuju me da svojim miljenjima i komentarima omalovaavam tu religiju. Navodno prikazujem sve muslimanske mukarce kao glupe i nasilne neotesance koji ugnjetavaju svoje ene. Nadalje, okrivljuju me i da nehotice idem na ruku populistima i rasistima, koji e zloupotrijebiti moje izjave kako bi vrili represiju nad muslimanima. A ipak se i dalje osjeam pozvanom govoriti protiv naina na koji se postupa prema enama u muslimanskoj zajednici. Postoje etiri razloga za to. Nadam se da u pridonijeti okonanju poniavajueg odnosa prema muslimanskim enama i djevojkama sluei se svojim iskustvom i poznavanjem muslimanske religije. Strastveno vjerujem u univerzalna ljudska prava. Kao lana upravnog odbora Amnesty Internationala zabrinjava me injenica da je velika veina muslimanki jo uvijek sputana

corry

www.crostuff.net

doktrinom o djevianstvu, koja zahtijeva da ena ue u brak ista kao suza: iskustvo ljubavi i seksualnosti prije braka je apsolutni tabu. Taj se tabu ne odnosi na mukarce. Uostalom, mukarci i ene nipoto nemaju ista prava ni prilike u svojim muslimanskim kulturama. Mnogim se enama jednostavno ne prua nikakva prilika da urede svoj ivot na imalo neovisniji nain. Ne prezirem islam. Posve sam svjesna plemenitih vrijednosti to ih ta religija promie, poput milosra, gostoljubivosti i samilosti prema slabima i siromanima. No, kad je rije o enama, situacija je posve drugaija. U ime islama, ene se podvrgavaju okrutnim i zastraujuim postupcima, ukljuujui genitalno sakaenje i odreknue, koje je uobiajeno meu muslimanima i sastoji se u emocionalnom i financijskom iskljuenju ene iz obitelji zbog i najmanjeg znaka nedolinog ponaanja. Dakako, nisu svi muslimanski mukarci bezobzirni ili nasilni prema enama. Poznajem bezbroj muslimana koji se s potovanjem odnose prema svojim majkama, sestrama i suprugama. Uostalom, mukarci u islamu nisu nimalo manje rtve kulture djevianstva od ena, mada su to na neizravan nain. Kao posljedica te represivne kulture, djeake i mladie ne odgajaju zdrave, normalne i obrazovane majke. To, zauzvrat, same mukarce dovodi u nepovoljan poloaj kad je rije o potrazi za obrazovanjem, zaposlenjem i drutvenim razvitkom. Zbog prevelikog naglaska na muevnosti u muslimanskom odgoju te fizike i mentalne separacije spolova, mukarci gotovo da i nemaju prilike razviti komunikacijske vjetine nune za harmonian obiteljski ivot. Stoga nije udno da se mnogo muslimanskih ena u Nizozemskoj ali da njihovi muevi rijetko razgovaraju s njima. Muslimanski brak, koji obitelj unaprijed dogovara za ker dok je ona jo djevojica, mukarcu namee goleme odgovornosti koje on nije sam izabrao - on gotovo da i ne zna za druge djevojke. Ta oekivanja nerijetko rezultiraju nedostatkom samorazumijevanja i razumijevanja ena. Osjeaji bijesa i nemoi uestali su meu muslimanskim mukarcima. K tome, ako ste kao mukarac odgojeni u uvjerenju da je sasvim u redu udariti enu, samo je mali korak do upotrebe sile. Dananja utoita za ene u Nizozemskoj imaju velik priljev ena to bjee od nasilnih mueva. Otvorena su i odvojena utoita za muslimanske djevojke koje bjee iz roditeljskih domova. Ironina je injenica da u obranu represije nad enama esto staju druge ene. Evo kako Fatma Katirci, turska imama (vjernica koja predvodi zajednike molitve ena - u sluajevima kad im je to omogueno) u Amsterdamu, komentira stih iz Kurana koji mukarce ovlauje da tuku svoje ene: Do toga ne smije doi zbog beznaajnog sukoba, na primjer oko jela koje e se iznijeti na stol te veeri. Mora se raditi o ozbiljnoj stvari, kao to je pitanje asti ili nevjera. Ako ena svojim ponaanjem narui ugled obitelji...Pa i sami znate, s nekim je enama dovoljno ozbiljnije popriati da bi ih se urazumilo; druge e bolje razmisliti o svojim postupcima ako se razdvoje kreveti, a neke su zaista neurotine. Za potonje, blaga pljuska moe biti posljednje sredstvo kojim e ih se navesti da uvide svoju greku. Da se razumijemo: ja sam protiv toga. Batine su poniavajue. Ali ako stvarno nema druge solucije, mora im se pribjei.

10

corry

www.crostuff.net

Ova tvrdnja pokazuje da se i obrazovanim enama esto teko osloboditi ideja koje su im usaivane od djetinjstva. U tradicionalno orijentiranim muslimanskim zajednicama, nerijetko su upravo majke one koje dre keri u pokornosti i svekrve koje snahama ine ivot nepodnoljivim. Strine i tetke unedogled ogovaraju jedne druge i ostale pripadnice obitelji. Uinak te drutvene kontrole je da muslimanke odravaju represiju koja se nad njima vri. Drugi razlog mojega kritikog stava jest opasnost da bez emancipacije muslimanki drutveni poloaj muslimana u zapadnim zemljama, a i u cijelome svijetu, ostane nepovoljan. Vidim naime izravnu povezanost izmeu loe situacije muslimanske ene s jedne strane i zaostajanja muslimana u obrazovanju i na tritu rada, visokog stupnja mladenake delikvencije meu muslimanskom populacijom i njene ovisnosti o socijalnim slubama s druge. Zapravo, odgoj muslimanske djevojke oduzima joj osobnu neovisnost i osjeaj osobne odgovornosti, kljune vrijednosti za napredovanje u bilo kojoj zapadnoj zemlji. To to se u posljednjih nekoliko godina u zemljama poput Nizozemske, i u svakoj zapadnoj zemlji s prevladavajuom muslimanskom manjinom, snizila zakonska dob za udaju jest veoma rizian pomak. Udati djevojku ili mladu enu znai dati je na raspolaganje nepoznatom mukarcu koji time stjee pravo da je seksualno iskoritava. to je nevjesta mlaa to je vea mogunost da bude djevica. U biti, radi se o organiziranom silovanju s pristankom cjelokupne obitelji. Udavanje obino znai da djevojka nije u stanju ili joj nije doputeno zavriti obrazovanje. Tragina je injenica da je bezbroj muslimanskih djevojaka jo uvijek prisiljeno pokoriti se tom obiaju. Djevojke koje ne uspiju sauvati nevinost ili se boje (unato tome to nikad nisu imale seksualni odnos) da nee prokrvariti tijekom prve brane noi podvrgavaju se lijenikim zahvatima kojima se obnavlja himen. U nizozemskim bolnicama svaki se mjesec obavlja otprilike deset do petnaest takvih operacija. Kao posljedica tabuiranja seksa - a time i seksualne edukacije - muslimanske djevojke i ene eka neeljena trudnoa ili zaraza nekom spolno prenosivom boleu. Porast broja pobaaja izravno je povezan s priljevom Marokanki i Turkinja. Trei razlog s kojeg sam se odluila oglasiti je injenica da se muslimanke vrlo rijetko slua, da njima treba ena koja e govoriti u njihovo ime. Njihovi slubeni predstavnici su gotovo uvijek mukarci. S obzirom na rasprostranjenost patnji muslimanskih ena, postoji premalo drutvenih organizacija i politikih stranaka koje se aktivno bore za poboljanje njihove situacije. Predstavnici muslimanskih organizacija i muslimanski obrazovani emigrantski politiari, zajedno s drugim pobornicima prava skupina, istiu se u poricanju, trivijaliziranju ili izbjegavanju golemih problema muslimanskih djevojaka i ena na Zapadu. U intervjuu od lipnja 2002.3, parlamentarna zastupnica Socijalistike stranke Khadija Arib rekla je sljedee o poloaju muslimanki: Ljudi misle da emigrantice ele amiti kui po cijele dane, no one to ine uglavnom jer nemaju kuda otii. Na otvaranju, u proljee, centra za dnevnu skrb nad djecom u jednome amsterdamskom predgrau, ona je predloila uspostavljanje posebne usluge koja e enama pruiti cjelodnevne aktivnosti. Na taj je nain zanijekala bit problema. U velikom dijelu muslimanske zajednice jo uvijek je na snazi uvjerenje da enama ne treba omoguiti nikakvu slobodu kretanja ili rada izvan kue. Muslimanke e imati vie koristi od nesmiljene kritike tog stava nego od stvaranja specijalnih enskih centara za aktivnosti.

11

corry

www.crostuff.net

Posljednji razlog jest moje vrsto uvjerenje da je naglasak na muslimanskom identitetu s njemu odgovarajuim pravima skupine tetan za muslimanke. Godine 1999. profesorica politikih znanosti i feministkinja Susan Moller Okin pokrenula je raspravu u Sjedinjenim Dravama izmeu zagovornika multikulturalizma, koji podupiru promicanje i ouvanje kultura islamskih (i drugih) skupina, i protivnika multikulturalizma, meu koje se svrstava i sama. Po njenom miljenju, injenica da mnoge zapadne vlade provode politike prilagoene ouvanju kultura skupina proturjei njihovim ustavima koji, suprotno tome, utvruju naela individualne slobode i jednakosti mukaraca i ena. Meu ostalim prigovorima, ona ukazuje na to da multikulturalisti potpuno zanemaruju kvalitetu privatnih ivota u kulturama koje brane. A upravo se u sferi privatnog ivota razlike u moi i ugnjetavanje ena najjasnije oituju. Uzevi sve u obzir, muslimanke na Zapadu uivat e daleko vee pogodnosti u dominantnoj zapadnoj kulturi za kojom se povodi veinska populacija i koja im prua dobre mogunosti da oblikuju svoj ivot prema vlastitim potrebama. Ja sam ivi dokaz te tvrdnje. Upravo se stoga osjeam odgovornom za ouvanje i zatitu demokratskog sustava kojemu osobno toliko dugujem. U naelu, svi nizozemski muslimani imaju ista ljudska prava, no zbog zastarjelih vjerskih uvjerenja gotovo da ih nisu sposobni provoditi. A zbog toga ponajvie trpe ene, to smatram uznemiravajuim. Ljudi koji su uspjeli u zapadnim dravama a koji dijele religiju s ugnjetenim enama (njihov broj, uzgred budi reeno, nije ba velik) trebali bi energinije ustati u obranu prava svojih sestara i svoje brae. eljela bih potaknuti ene poput Naime El Bezaz, koja otvoreno pie o enama i seksualnosti, da probiju vjersku barijeru i ispitaju izvore kulture djevianstva (Kuran i hadis, zbirku Prorokovih izreka, tradicija i iz njih proizalih praksi) umjesto da nastave bespogovorno uvaavati utvrenu tradiciju. To bi ilo u prilog njima samima i u prilog onima koje dijele njihovu sudbinu ali kojima se dosad pruilo manje prilika za samorazvitak. Pozivam na odgovornost parlamentarne zastupnice poput Khadije Arib, Nebahat Albayrak, Naime Azough i Fatime Elatik. Logika uspostavljanja prioriteta zahtijeva da se odredi koje stvari imaju prednost. Manje ozbiljna pitanja poput imida islama moraju kao posljedica pasti u drugi plan. Nije li apsurdno pretpostaviti da bi Alah, u svem svojem velianstvu, mogao biti zaokupljen pitanjem svog imida? Pozivam zagovornike multikulturnog drutva da se upoznaju s patnjama ena koje su, u ime religije, zatoene u svojim kuama. Morate li i sami biti poniavani, silovani, zatvarani i ugnjetavani da biste se stavili u tuu kou? Nije li licemjerno trivijalizirati ili tolerirati te prakse kad ste sami slobodni i uivate blagodati ljudskog napretka? Multikulturno drutvo nije samo sebi cilj. Mi bismo se na Zapadu trebali zajednikim naporima suprotstaviti islamskom obrazovanju i svim drugim islamskim institucijama koje vode samosegregaciji i na taj nain pridonose beznadnoj tiraniji nad enama i djecom.

12

corry

www.crostuff.net

Drugo poglavlje Zato se ne moemo kritiki osvrnuti na sebe?

Neprestano se ponavlja kako ne postoji jedan islam. Postoji, tvrdi se, onoliko islama koliko ima muslimana. Za neke muslimane islam je identitet; za druge, kultura; za tree, iskljuivo religija. Za etvrte, pak, islam predstavlja sve to zajedno: identitet, kulturu, religiju, kao i politiki i drutveni orijentir. No unato tim nepodudarnostima, svim je muslimanima zajedniko uvjerenje da se temeljna naela islama ne smiju kritizirati, preinaavati niti im se smije na bilo koji nain proturjeiti. Izvori islama su Kuran i izreke i djela proroka (suna), a svaki je musliman duan to je vjernije mogue slijediti te izreke i oponaati ta djela u svakodnevnom ivotu. U tom bih kontekstu htjela postaviti pitanje: Trebamo li se bojati islama? Da bi se odgovorilo na to pitanje, mislim da je nuno upravo preispitati temeljna naela. Nakon strahovitih napada 11. rujna, glavni osumnjieni poinitelj identificiran je kao Mohammed Atta. Prije smrti, mladi je ostavio poruku u kojoj je obznanio kako je dotini teroristiki in uinio za Alaha, te poradi budue nagrade u raju. Pismo je usto sadravalo i tekst molitve kojom je zazvao Alaha da mu dadne snage i pomogne mu izvriti misiju. Nedugo nakon toga, otac Mohammeda Atte pojavio se na televiziji. Sinov in ga je bio razbjesnio, ali i rastuio. Izgledao je zbunjen; nije mogao ni elio vjerovati da je njegov sin kriv za masovno ubojstvo 11. rujna. Njegov je sin, tvrdio je, bio brian, miroljubiv momak. Osim toga, nije imao apsolutno nikakvog razloga sudjelovati u teroristikom inu. Na kraju krajeva, bio je on za egipatske kriterije visoko obrazovan. Njegov profesor njemakog potvrdio je da je Mohammed Atta bio obeavajui arhitekt. Ukratko, Mohammed je imao sve osobine uspjenog mladia kojem se smijeila lijepa budunost; otac se iznimno ponosio njime. Ne, uzviknuo je otac, moj sin nema nita s time: idovi, CIA, sve je drugo i svatko drugi kriv, samo ne moj sin. Zlonamjerni ljudi ele ocrniti mog sina i mene i ukaljati nau ast. U isto vrijeme, u danima to su uslijedili nakon rujanskog napada, muslimanski pisci, teolozi, imami, kao i prosjeni muslimani i muslimanke suoili su se s istim pitanjima: kako je devetnaest pravovjernih muslimana moglo izvriti jedan tako prezira vrijedan in u ime svoje religije? Zato Bin Laden poziva sve muslimane na rat protiv nevjernika u ime njihove religije? Zato su Indoneani, Pakistanci, pa ak i britanski muslimani skloni odazvati se na Bin Ladenov poziv i rtvovati svoje ivote u ime svoje religije? Reakcije tih muslimana bile su sline onoj staroga Atte: karakterizirala ih je ujedno zgroenost i negodovanje zbog injenice da je islam povezan s terorizmom. Ne, pobunili su se jednoglasno, poinitelji nisu muslimani; postoje mladii koji piju i posjeuju prostitutke, no to su neislamski obiaji preuzeti od dekadentnog Zapada; navodili su stihove iz Kurana posve izvan konteksta. Ne, Bin Laden nije musliman. Ne, svi ti buni mladii to proslavljaju 11. rujna na ulicama muslimanskih prijestolnica krivo su shvatili islam: islam je miroljubiva, tolerantna, milosrdna religija. Tko god voli Alaha i tuje prenositelja Njegovih poruka ne eli

13

corry

www.crostuff.net

stvarati nikakve neprilike ni vjernicima ni nevjernicima, a kamoli ih ubijati ili sudjelovati u teroristikim aktivnostima. No, ako je to istina, kako objasniti injenice? to ja, kao muslimanka, trebam misliti suoena sa sljedeim faktima: Muslimani su odgovorni za jedanaest, a moda i dvanaest od esnaest najveih meunarodnih teroristikih napada izvrenih izmeu 1983. i 2000.; Pet od est drava koje podupiru teroriste, i kao takve figuriraju na popisu State Departmenta, muslimanske su zemlje, a i veina stranih organizacija na istom popisu su muslimanske; Muslimani imaju dvotreinski udio u trideset dva oruana sukoba 2000. godine, a ine, prema procjenama Meunarodnog instituta za strategijske studije u Londonu, samo jednu petinu svjetske populacije. Ako je sve u redu s islamom, zato je toliko muslimana u bijegu? Od deset vodeih zemalja emigracije u Nizozemsku njih devet su muslimanske. Zato se mi muslimani selimo na Zapad, dok ga u isto vrijeme osuujemo? to Zapad ima a mi nemamo? Zato je poloaj ena u muslimanskih zemljama tako katastrofalan? Ako smo mi muslimani tako tolerantni i miroljubivi, zato u muslimanskim zemljama ima toliko etnikih, vjerskih, politikih i kulturnih borbi, toliko nasilja? Zato ne elimo priznati ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo? Zato smo mi muslimani tako puni bijesa i nelagode, i zato se ne moemo osloboditi neprijateljstva i mrnje kako prema sebi tako prema drugima? Zato smo nesposobni kritizirati sami sebe iznutra? Kad bih trebala karakterizirati islam, rekla bih da je on postao poput staroga Atte: razjaren, traumatiziran, rastrojen, i ivi u iluziji. Upravo kao to je Atta zaeo Mohammeda, tako je islam zaeo neto to naizmjenino zovemo fundamentalizmom ili politikim islamom. Kao to otac nije bio svjestan mrane strane svoga sina, tako smo mi muslimani dugo vremena odbijali priznati da neko miroljubiva, mona i krepka religija u sebi nosi elemente fanatizma i nasilja. eljeli smo, i jo uvijek elimo, nai muslimansko rjeenje za sve. Oduvijek smo polagali tijek svojih ivota, ustrojstvo svojih drutava, svoju ekonomsku politiku, obrazovanje svoje djece i muko-enske odnose u Boje ruke. Inalah (ako Bog da) je najei izraz meu muslimanima. Mi muslimani potpuno smo izgubili iz vida ravnoteu izmeu vjere i razuma. Siromatvo, nasilje, politika nestabilnost, ekonomska slabost i ljudska patnja posljedice su toga. Kao to je otac Atta ponosan na svoga sina, mi smo muslimani ponosni na na islam; nismo spremni ni sposobni povjerovati da Alah vie nema odgovore na sva naa pitanja, ili ako ih ima, da ih ne eli podijeliti s nama. Postoji meutim odreen broj muslimana koji imaju dvojbe i koji su ve oprezno krenuli put samoispitivanja i potrage za izlazom iz zavrzlame. Oni tvore malu manjinu i jo moraju nadvladati ujedno vlastitu patnju i neprijateljstvo fundamentalista. Zato se ne moemo kritiki osvrnuti na sebe?

14

corry

www.crostuff.net

Ali to nije sve. Oni se moraju boriti i protiv reakcionarnih sila koje su postale pravi strunjaci u iskoritavanju ustavnih sloboda uspjenih demokracija kao to je nizozemska za odravanje iluzije u kojoj se nalaze muslimanske mase. Pitanje Trebamo li se bojati islama? moe se reformulirati u Trebamo li se bojati oca Atte? Koliko je osnovan na strah, i to s njime inimo? Ljudski je bojati se opasnih strana religije kao to su ekstremizam i fanatizam, ali ljudski je i razumjeti patnju muslimana i eljeti im pomoi. Reakcionarni reimi na Bliskom istoku uspjeli su uvjeriti Sjedinjene Drave da je jedino zlo protiv kojeg se treba boriti terorizam to proizlazi iz islamskog fundamentalizma. Sjedinjene Drave ne uviaju da su upravo ti reimi i kler pod ijom se vlau nalaze sekundarni uzroci fanatizma, odnosno, kako se zove u Saudijskoj Arabiji, vahabizma. S obzirom na injenicu da fundamentalisti predstavljaju jedinu opoziciju reakcionarnim reimima, politika Sjedinjenih Drava prema njima nee imati eljeni uinak. Postupci Sjedinjenih Drava samo uvruju koncepciju neprijatelja koju ire fanatici poput Bin Ladena. To je gorka istina: muslimanska se populacija koristi islamom kao politikim sredstvom za uklanjanje represivnih reima, no obeanja to ih dobiva od muslimanskih fundamentalista nemaju nikakvih izgleda da se ostvare. Upravo je stoga kljuno da muslimani ponu kritiki gledati na svoju religiju i preispitivati je iznutra, uz pomo izvana. Zapad mora pomoi muslimanima da pomognu sebi, a ne podupirati ih u njihovoj iluziji izbjegavajui temeljna pitanja. Unato saaljenju i razumijevanju prema osobnoj patnji, ne smijemo izgubiti iz vida da je ona nuni rezultat oblika to ga islam poprima u obiteljskom domu, u koli, u svakodnevnom ivotu i u medijima. Mnogim muslimanima nedostaje volje i hrabrosti da nanu to kritino pitanje. Postoji bitna razlika izmeu situacije oca Atte i one islama. Attin sin je mrtav; otac si moe priutiti da se polako rve sa svojom traumom. Naalost, islamu - nama muslimanima - ne prua se taj luksuz, i mi nemamo vremena. to se dakle mora dogoditi? Prvi zadatak ujedno muslimana i ne-muslimana je suoiti se sa zlonamjernim ekstremizmom to se oitovao u napadima 11. rujna. Nemojmo ga podcijeniti. Strah od te vrste islama je osnovan. Fanatizam u islamu je stvarnost, i privlai sve vie sljedbenika. Zapadnjaci i muslimani bi se trebali zajednikim snagama suprotstaviti fanatizmu, umjesto da se meusobno okrivljuju i gaje uzajamno nepovjerenje. Time se nita ne rjeava, i to moe samo ii na ruku fanatizmu. Drugi zadatak, za same muslimane, jest onaj prosvjeivanja. Mi muslimani moramo uvidjeti vanost i neodgodivost obnove ravnotee izmeu vjere i razuma, te uloiti sve svoje snage u njezino postizanje. Vjera vie ne prua odgovarajue rjeenje za vapeu situaciju u kojoj se nalaze muslimani irom svijeta. Moramo sustavno vratiti vjeru tamo gdje joj je mjesto: u damiju i kuu. Mi muslimani skloni smo smatrati univerzalne vrijednosti poput slobode pojedinca i jednakosti mukaraca i ena iskljuivo zapadnjakim vrijednostima. To je krivo. Trebamo primijeniti te vrijednosti na sebe i poeti osnivati politike i pravne institucije koje e tititi i promicati te vrijednosti. Isto tako, trebamo se poeti baviti racionalnim i znanstvenim istraivanjem. Istina je da su te vrijednosti i metode nastale u zapadnoj tradiciji, no to ne znai da se one manje odnose na ljude u drugim krajevima svijeta. Da se ne odnose, ljudi ne bi u tolikom broju hrlili na Zapad. Da bi se ti ciljevi postigli, mora doi do

15

corry

www.crostuff.net

temeljnog pomaka u muslimanskom mentalitetu. A ta promjena moe zapoeti samo ako se izvori islama podvrgnu korjenitu kritikom ispitivanju. Trei zadatak pripada prvenstveno zapadnim ne-muslimanima koji ve dugo uivaju blagodati prosvjetiteljstva. Intelektualci i vlasti moraju nam pomoi u naem traganju za razumom. Taj pothvat sadri jednu dilemu: kako Zapad moe sauvati otvoreno, tolerantno drutvo utemeljeno na pojmu ljudskih prava i boriti se protiv desnog ekstremizma i vjerske nesnoljivosti, pomaui uza sve to muslimanima u njihovu procesu prosvjeivanja? Dosad su se politiari i tvorci politika, kao i intelektualci, bojali suprotstaviti muslimanima u pogledu shvaanja, obiaja i praksi to proizlaze iz njihove vjere i nanose ozbiljnu tetu samim muslimanima i njihovu drutvu. Danas reakcionarne snage unutar islama i dalje stjeu mo. Kao to reimi na Bliskom istoku manipuliraju Sjedinjenim Dravama kako bi konsolidirali svoju mo, tako bezbrojne muslimanske organizacije u Nizozemskoj uspijevaju odrati svoja konzervativna shvaanja i prakse, osobito one koje se tiu poloaja ena u njihovoj kulturi. Nizozemska vlada jedna je od onih koje se prema tim reakcionarnim snagama odnose na posve pogrean nain. Na primjer, gradonaelnik Amsterdama Job Cohen pozvao je sekularne graane da potuju objedinjavajuu mo religije. Kao to je uvelike svojstveno konfuznoj, ispraznoj politikoj retorici, nije posve jasno na to je tono on to pozvao, no ini se da je time htio izraziti miljenje da je islam prvenstveno vjerska praksa koja prua utjehu svojim imigrantskim sljedbenicima okupljajui ih u zajednicu. ini se da je pozvao Nizozemce na nereflektiranu, nepropitanu snoljivost prema islamskim zajednicama i njihovim aktivnostima. S tim je pozivom meutim upadljivo zanemario oajniku situaciju muslimanki u vlastitu gradu. Po svoj je prilici mislio - krivo - da e taj benevolentni stav i osjeaj pomoi integraciji muslimana u nizozemsko drutvo. On ima upravo suprotan uinak: on praktiki institucionalizira muslimansku samosegregaciju i izolaciju. Gradonaelnikovo zabludjelo, neprosvijeeno suuesnitvo s islamistikim programom priskrbilo mu je nadimak eik u reakcionarnim krugovima. Isto tako, pruajui drugi primjer nesuvislog razmiljanja, Roger van Boxtel, nizozemski ministar za urbanu politiku i integraciju etnikih manjina, tvrdoglavo ustrajava u svojoj obrani islamskog obrazovanja, koje upravo prolongira siromatvo i otuenje muslimanskih graana. Zbog svoje nepromiljene potpore, van Boxtel je u reakcionarnim krugovima poaen nadimkom mula. Ma to htio rei svojim toboe humanistikim pozivom, gradonaelnik i drugi zapadnjaci moraju shvatiti da je u nas muslimane religija usaena od roenja, i da je upravo to jedan od razloga naeg zaostajanja za Zapadom u tehnologiji, financijama, zdravstvu i kulturi. eik Cohen i mula van Boxtel trebali bi uvidjeti da smo mi muslimani ve dovoljno proeti vjerom i praznovjerjem. Nama su potrebne filozofske kole i osloboenje naih ena. Je li eik Cohen ikad posjetio enski centar za izbjeglice u svome gradu? Da jest, zacijelo bi uvidio neto od uglavnom skrivenog ali neporecivog trpljenja muslimanki. Niti drutvo Islam i graanstvo niti Muslimanska zajednica nemaju nita za rei o patnji svojih ena, a o njoj ute i ostale 753 subvencionirane muslimanske organizacije koliko ih ima u Nizozemskoj. Samo organizacije humanitarne pomoi poput Regionalnog instituta za mentalnu skrb, Odbora za djeju skrb i Centralne uprave za zlostavljanu djecu priznaju tu patnju. Velik broj muslimanki obraa se tim ustanovama. Ali ni one ni druge humanitarne organizacije ne mogu javno progovoriti zbog dunosti da potuju privatnost.

16

corry

www.crostuff.net

U muslimanskim obiteljima strogo je zabranjeno govoriti o kontroli raanja, pobaaju i seksualnom nasilju. Ta zabrana je izravna posljedica nae religije. Djevojka koja zatrudni nema u neposrednom okruenju nikog kome bi se mogla povjeriti. Objedinjavajua mo religije funkcionira samo negativno, kao ista represija. Rezultat nije jedinstvo ili solidarnost, ve unutarnji sukob i strahovita usamljenost. Jedini izlaz je klinika za pobaaj, gdje se esto prua pomo islamskim djevojkama, no patnju i u tom sluaju podnose same. ezdeset posto pobaaja u Nizozemskoj otpada na useljenice, od kojih su mnoge dole iz islamskih zemalja. Stoga je razumljivo da je u Nizozemskoj ve prisutan strah od islama. Politiari i tvorci politika u toj zemlji ve su toliko ustraeni da se boje suoiti nas muslimane s naim iluzijama. I tako strah od nanoenja uvrede vodi prolongiranju nepravde i ljudske patnje.

17

corry

www.crostuff.net

Tree poglavlje Kavez za djevice

Arapska kultura proirila se na ne-arapska drutva posredstvom islama, no ona u mnogo emu zaostaje za zapadnom. Njezina tri glavna nedostatka su nezadovoljavajua razina individualnih sloboda, nedostatno znanje te nepostojanje enskih prava. Ti su problemi prisutni i u ne-arapskim zemljama koje su prihvatile islam i poele slijediti Kuran i hadis kao politike i ekonomske orijentire za ustrojavanje zajednice. U zemljama kao to su Pakistan i Iran, i u manjoj mjeri u Indoneziji, Maleziji, Nigeriji i Tanzaniji, nakon uvoenja islama dolo je do znaajnog nazatka u individualnim slobodama, stjecanju znanja i enskim pravima. Postoje izgledi za poboljanje situacije, no razvoj je polagan. UN-ovi Izvjetaji o ljudskom napretku u arapskom svijetu to su ih pripremili arapski znanstvenici predstavljaju prvi korak u pravom smjeru: oni su ukazali na bit tih problema. Dananje bogatstvo arapskoga svijeta dolazi iskljuivo od nafte koju vade zapadne korporacije. Njegov je ekonomski rast najnii na svijetu, s jednom jedinom iznimkom koju ini Podsaharska Afrika; nepismenost je u njemu sveprisutna i vrsto ukorijenjena. U cjelokupnu arapskome svijetu godinje se prevodi samo oko 330 stranih knjiga (u usporedbi s 5 000 samo u Nizozemskoj i skoro 400 000 u Sjedinjenim Dravama). Mogunosti za provedbu ljudskih prava su takoer katastrofalne. Arapske vlasti upotrebljavaju silu nad vlastitim narodima, a populacijske skupine vre nasilje jedne nad drugima. Ljudi su ugnjetavani, a poloaj ena po mojem miljenju nigdje nije tako lo kao u islamskome svijetu. UNT-ovi Izvjetaji svjedoe o tome da su ene praktiki iskljuene iz svakog oblika javnog i politikog ivota, te da su zakoni koji se odnose na brak, rastavu, nasljedstvo i blud krajnje nepovoljni po ene. To nepovoljno stanje stvari u islamskom svijetu odraava se, u odredenoj mjeri, u poloaju muslimanskih useljenika u Zapadnoj Europi. Muslimani koji su emigrirali u Zapadnu Europu donijeli su sa sobom svoja uvjerenja i obiaje. Prezastupljenost muslimana u zatvorima na Zapadu zamjetljiva je, kao to je to i prezastupljenost muslimanki u utoitima za zlostavljane ene i sustavu za socijalnu pomo. Mnogo muslimana loe prolazi u koli i na tritu rada. Muslimani vrlo rijetko iskoritavaju mogunosti koje im se pruaju u sferi obrazovanja i zaposlenja, i rijetko se koriste slobodama koje su im bile uskraene u zemljama porijekla. to prijei njihov razvoj? Zato oni ne mogu premostiti jaz koji ih odvaja od zapadnog svijeta? Zato ne mogu sudjelovati u zapadnim drutvima poput drugih emigranata? Prema nekim strunjacima, zapadni imperijalizam i nepovoljni klimatski uvjeti glavni su uzroci zaostalosti muslimana. Mnoge islamske drave osnovane su prenaglo i na umjetan nain, pa su postale diktature. Njihove su diktatore postavljale i odravale na vlasti zapadne drave, i na taj su nain koile muslimanski razvoj. Meutim, povjesniar Bernard Lewis

18

corry

www.crostuff.net

uvjerljivo pobija tu tvrdnju. On smatra da zastoj u muslimanskom razvoju proizlazi iz osjeaja prijezira to ih muslimani gaje prema zapadnjacima. Stoljeima, jo i od prije srednjeg vijeka, muslimani su smatrali zapadnjake glupim i nazadnim, lienim higijenskih navika, morala i normi civiliziranog ponaanja. Mauri, koji su osvojili panjolsku i vladali njome sedamsto godina prije 1492., bili su zasluni za stvaranje osnovnih higijenskih uvjeta, ouvanje velikih rimskih i grkih klasika, uvoenje modernih agrikulturnih tehnika poput navodnjavanja, te za veliki kulturni procvat. Meutim, poevi od 12. stoljea muslimanski mentalitet postao je manje tolerantan, manje radoznao i vie ekstremistiki nastrojen. U isto vrijeme, judeokranski Zapad uvidio je potrebu za napretkom: njegovi su narodi poeli uiti, putovati i istraivati. Kao posljedica toga. Zapad je vrlo brzo sustigao i prestigao islamsku kulturu. Objanjenje iz islamske toke gledita pruili su Sajid Kutb i Hasan al-Bana, utemeljitelji radikalnog islama. Prema njima, umma, zajednica, moe se razvijati samo ako se njeni lanovi doslovno dre Kurana i hadisa, tradicija proroka Muhameda. Oni dre da su muslimani skrenuli s puta koji im je naznaio Prorok i stoga ih je sustigla kazna. No injenica je da su politike koje su doslovno slijedile islam doivjele dramatian neuspjeh. Islam ne raspolae uvjerljivim i ostvarivim politikim modelom, kao to pokazuju klimavi reimi u Iranu i Saudijskoj Arabiji. Islamisti imaju pravo kad tvrde da velika veina muslimana ne uspijeva strogo slijediti sve Alahove zapovijedi i zabrane. Niti bi ih muslimani trebali slijediti, niti e ih biti sposobni slijediti sve dok ih propisuju i definiraju fundamentalisti. Ti problemi - agresija, ekonomska i znanstvena stagnacija, represija, epidemije i drutveni nemiri - s kojima se suoava vei dio od ukupno 1,2 milijarde svjetskih muslimana rasprostranjenih na pet kontinenata ne mogu se objasniti samo jednim ili dvama initeljima. S vremenom se razvio zamreni sklop initelja, ponekad regionalnih, od kojih je jedan seksualni moral islama, izvorno plemenski moral koji je u islamu zadobio status dogme. To objanjenje odvie rijetko nalazimo u postojeoj literaturi. Taj predmoderni moral posveen je u Kuranu i nadalje razraen u Prorokovim tradicijama. Za mnoge muslimane taj se moral oituje u opsjednutosti djevianstvom. Ta opsjednutost ovladavanjem enskom seksualnou nije ograniena na islam, i nalazimo je i u drugim religijama (npr. meu kranima, idovima i hindusima). A ipak, ona nije sprijeila moderni razvoj tih drugih religioznih kultura onoliko koliko je sprijeila muslimanski. Vrijednost to se daje enskom djevianstvu je tolika da prevladava nad ljudskom nesreom i drutvenim tetama koje iz nje proizlaze. Muslimanskim djevojkama esto se napominje da je djevojka s probijenim himenom poput rabljenog predmeta. A jednom rabljeni predmet postaje trajno beskoristan. Djevojka koja je izgubila peat nerabljenosti nee nai branog partnera i osuena je provesti ostatak ivota u roditeljskom domu. Uz to, ako do razdjevienja doe izvan braka, ona nanosi sramotu svojoj obitelji sve do desetog koljena. Druge e ih obitelji ogovarati. Rei e da je njena obitelj poznata po raskalaenim enama koje se daju prvom tko naie. Stoga djevojka biva kanjena od svoje obitelji. Kazne se kreu u rasponu od nazivanja pogrdnim imenima do izopenja ili zatvaranja, a mogu se proiriti i na prisilno vjenanje ili za mukarca odgovornog za razdjevienje ili za nekog velikodunog ovjeka spremnog prikriti obiteljsku sramotu. Ti takozvani velikoduni ljudi su nerijetko siromani, ili slaboumni, ili stari i nemoni, ili sve to skupa. U najgorem sluaju, djevojku e ubiti, esto njena vlastita obitelj. Ujedinjeni

19

corry

www.crostuff.net

narodi izvjeuju da pet tisua djevojaka godinje biva ubijeno iz tog razloga u islamskim zemljama, ukljuujui Jordan, koji se esto naziva liberalnim reimom. Da bi izbjegle tu okrutnu sudbinu, muslimanske obitelji poduzimaju sve to je u njihovoj moi kako bi osigurale da himen njihovih keri ostane netaknut do braka. Metode variraju od zemlje do zemlje i od okolnosti do okolnosti u kojima dotini ljudi ive i ovise od sredstava kojima raspolau. No svagdje su mjere usmjerene protiv djevojaka, vlasnica himena, a ne protiv mukaraca odgovornih za njihovo probijanje. Glasnogovornik turskog Ministarstva pravde, profesor Dogan Soyasian, nedavno je utvrdio da svi mukarci ele oeniti djevicu, i da su mukarci koji to nijeu licemjeri. Silovanoj se eni pak preporuuje da se uda za mukarca koji ju je silovao, budui da, obrazlae Soyasian, vrijeme lijei sve rane. S vremenom e ona biti kadra zavoljeti svog silovatelja, i njihov brak moe postati vrlo sretan. No ako je enu silovalo nekoliko mukaraca, brak ima manje anse za uspjeh jer e je mu nuno gledati kao obeaenu enu. to se tie muke seksualnosti, na mukarce se u islamu gleda kao na neodgovorne, nepredvidljive, zastraujue zvijeri koje kad ugledaju enu smjesta izgube svaku samokontrolu. Prisjeam se jednog osobnog iskustva iz rane mladosti. Moja je baka imala jarca. Mi smo se djeca obiavala igrati ispred kue kad su se, uveer, tik prije mraka, sve koze iz susjedstva vraale kui u dugakoj povorci. Bio je to draestan prizor. No im bi bakin jarac spazio koze, potrao bi k njima i uzjahao prvu koju bi dohvatio. Mi djeca mislila smo da je to veoma okrutno. Kad bismo upitali baku to to ini njezin jarac, ona bi odgovorila da je se ne tie: ako susjedi ne ele da njihove koze budu uzjahivane, neka ih vode kui drugim putem. Islam prikazuje vlastite mukarce upravo nalik bakinom jarcu: im spazi nepokrivenu enu, musliman skae na nju. To je postalo samoispunjavajue proroanstvo; muslimanski mukarac nema nikakva razloga za samosvlaavanje, On nema potrebe za njim niti ga se njemu pouava. Seksualni moral cilja iskljuivo na ene, koje se okrivljuje za svako zastranjivanje. Od najranije mladosti, djevojke su uronjene u ozraje puno nepovjerenja. Njima se vrlo rano daje do znanja da su nepouzdana bia koja predstavljaju opasnost za klan. Da u njima postoji neto to izluuje mukarce. Kako bih ilustrirala taj stav, prepriat u konverzaciju koju sam imala s Ahmedom, muslimanskim ocem kojeg sam lani upoznala u jednoj islamskoj koli. Kazao mi je da je nekad bio ne-prakticirajui musliman, pio je, bludio i praktiki je posve zanemarivao pet stupova islama. Ali prije nekoliko godina se obratio. Poeo je itati Kuran i odluio je podii svoju ker na islamski nain. Upitala sam ga zato njegova ki, sedmogodinja djevojica, mora nositi hidab (pokrivalo za glavu). Poznajem islam, rekla sam mu. Znam da se hidab ne zahtijeva prije ulaska u pubertet. Da, odgovorio mi je, ali ona se mora nauiti nositi ga, tako da joj kasnije to bude prirodno. Objasnio mi je islamska pravila koja se tiu hidaba i ustvrdio da su ovdje u Nizozemskoj ene ljeti oskudno odjevene, pa time izazivaju prometne nesree. Ahmed mi je povjerio da je i osobno prisustvovao jednoj takvoj nesrei; ispriao mi je kako je prolog ljeta svjedoio sudaru dva kamiona. Voza koji je skrivio nesreu nije gledao cestu jer se zabuljio u gole noge neke lijepe prolaznice. To je razlog s kojeg se djevojke trebaju pokriti, uiniti se nevidljivima. A to je i razlog s kojeg osjeaju neprestanu krivnju i sram, budui da je gotovo nemogue ivjeti normalnim

20

corry

www.crostuff.net

ivotom i biti nevidljivom mukarcima. Muslimanske djevojke neprestano misle da ine neto krivo. Njima se ne ograniava samo izvanjska sloboda odluivanja i kretanja ve i unutarnja sloboda. Moja je tetka jednom iznijela komad ovetine da se sui na suncu. On je privukao redove mrava i rojeve muha. Tetka je rekla: Mukarci su upravo kao ovi mravi i muhe: kad vide enu, ne mogu obuzdati poudu. Gledala sam kako se salo rastapa na suncu i postaje gozbom mrava i muha. Ostavilo je prljav trag za sobom. Djevianstvo se titi na razliite naine, od kojih je jedan kuni pritvor, koji se ponekad prakticira ve od puberteta. Kako bi zatitili njihovo djevianstvo, milijune muslimanki osuuju na kuanske poslove izmeu etiri zida i beskrajne sate dosade. Ako je djevojka ba prisiljena izii, mora si pokriti glavu i obaviti se ogrtaem koji ne ostavlja vidljivim ni jedan dio tijela. Na taj nain ona daje znak da nije seksualno pristupana. Kako bi se poduprla ta praksa, navodi se Kuran: I boravite u svojim kuama i ne pokazujte svoje ukrase ... I reci vjernicama neka otklone svoje poglede i neka uvaju svoje spolne organe i neka pokazuju od svojih ukrasa samo ono to je oevidno. I neka spuste svoje ogrtae na svoje strane i neka pokazuju svoje ukrase samo svojim muevima, ili svojim oevima, ili svekrovima, ili svojim sinovima, ili pastorcima, ili svojoj brai, ili bratiima ili sestriima, ili enama svojim ili onima koji su u njihovoj vlasti, ili onima koji slijede radi milostinje a nemaju prohtjeva...ljudi ili djeca koji nisu saznali za stidna mjesta ena. (Kuran, 33: 33; 24: 31 ) O vjerovjesnie, reci svojim enama i svojim kerima, i enama vjernika da obuku na sebe svoje ogrtae [kad izlaze van]. To je najbolje da budu prepoznate [kao vjernice], pa da ne budu uznemiravane (33: 59). Drugi nain da se sauva nevinost sastoji se u odvajanju mukaraca i ena koji nisu ui lanovi obitelji u zasebne prostorije u kui. To je takoer svojevrstan kuni pritvor. U Saudijskoj Arabiji, bastionu islama gdje se nalaze dva Alahova sveta mjesta (Meka i Medina), ta je podjela dovedena do krajnosti; drugi naftom razmjerno bogati eikati, kao i Iran, Pakistan, Sudan i Jemen, vie-manje kaskaju za njom. Zacijelo najekstremnija metoda zatite djevianstva je ensko obrezivanje. Ona se sastoji u uklanjanju djevojina klitorisa, vanjskih i unutarnjih usana, kao i struganju stijenki vagine otrim predmetom - komadiem stakla, iletom ili noem za guljenje krumpira - nakon ega se djevojci veu noge kako bi se omoguilo srastanje stijenki. Ta se metoda koristi u vie od trideset zemalja, ukljuujui Egipat, Somaliju i Sudan. Iako nije propisana u Kuranu, za muslimanske obitelji koje ne mogu preivjeti bez kerina rada izvan kue taj je izvorno plemenski obiaj praktiki postao vjerskom dunou, te se kao takva i brani. Njegovi zagovornici ukazuju na injenicu da je obrezivanje ena postojalo prije i za Muhamedova ivota, i da ga Prorok nije izriito zabranio. Takozvana infibulacija (doslovno zaivanje) prua jamstvo nad enom i provodi se pod budnim nadzorom majki, tetki, baka i drugih uvarica enskog spola. Nepovjerenje prema eni dosee vrhunac na ispitu to ga predstavlja prva brana no: je li nevjesta djevica ili nije? Zbog spolnog aparthejda koji iskljuuje ene iz javnog ivota, muslimanski mukarac ni na koji prirodan nain ne moe upoznati enu u koju bi se mogao zaljubiti. Stoga je za taj izbor zaduena obitelj, kao da samo ona moe znati gdje pronai pravu djevicu. Iako se tek vjenani par esto uope ne poznaje, prva brana no mora ukljuivati spolni odnos. ak i ako djevojka to ne eli i ako joj se tijelo potpuno zgri od

21

corry

www.crostuff.net

straha ili gaenja, ona mora na njega pristati. I ak i ako mu ne eli, on mora pokazati da je mukarac i sposoban izvriti in. Uzvanici e ekati napolju sve dok im se ne pokae krvava plahta. To prisilno parenje u stvari je drutveno sankcionirano silovanje, kao i oito poricanje vrijednosti pojedinca. Brak nikad nije jednostavan, no muslimanski brak zapoinje znakom nepovjerenja, popraenim prinudnim inom. Upravo se u tom ozraju nepovjerenja i prisile zainje i podie budui muslimanski narataj. Mnoge muslimanke koje ive na Zapadu pronale su naine da imaju seks prije braka i u isto vrijeme uzmu u obzir obiteljsku opsjednutost djevianstvom. Na primjer, guranjem nekog stranog predmeta u vaginu postii e odgovarajue krvarenje tijekom prve brane noi. Isto tako, neke pribjegavaju obnovi djevianstva u sluaju da su obrezane i da su imale seks prije braka: postupak koji je sve donedavna u potpunosti pokrivao nizozemski sustav zdravstvene pomoi. Primivi branu ponudu, Somalka u Europi moe obnoviti svoje vaginalne avove kod sudanske ginekologinje u Italiji; Sudanka moe posjetiti somalskog lijenika u Italiji; do adrese je vrlo lako doi. Nakon vjenanja, nepovjerenje prema eni samo nadalje raste - sada kad je nevjesta razdjeviena, muev strah poprima jo vee razmjere: upravo je probuio svoj jedini nain da provjeri je li njegova ena spavala s drugim. Jedini nain da je sprijei da ga prevari sastoji se u tome da joj to je vie mogue ogranii pristup vanjskom svijetu. Ona mora imati njegovo doputenje, ako ve ne i njegovu pratnju, za svaki korak koji uini izvan kue. Tu su mu vlast toboe dali Alah i stoljetne tradicije. Al-Gazali, meu vjernicima uveni imam iz jedanaestog stoljea, napisao je: Dobro odgojena ena...ne naputa kuu bez mueva izriitog odobrenja, a i tada samo u iznoenoj neprivlanoj odjei. I: Ona uvijek pretpostavlja prava svog mua svojima i svoje obitelji. ista je i uredna i uvijek spremna podati se muu. Dobra se ena pokorava i udovoljava svom muu. Prema Kuranu, Mukarci upravljaju [i vode brigu o] enama, jer je AIlah odlikovao [i uzdigao] jedne iznad drugih i jer oni [mukarci] troe svoje imetke [za izdravanje ena]. Dobre ene su pokorne [Bogu], uvaju [u odsutnosti mua] ono to im AIlah nalae da moraju uvati. A one za koje se bojite da e biti nepokorne, savjetujte ih [prvo], [zatiim] ih ostavite same u posteljama i [na kraju] ih istucite .. ,. U suglasnosti s velikim i asnim kalifom Omarom al-Hatabom (koji kod sunita uiva gotovo jednak ugled kao prorok Muhamed), ena se mora kazniti s tristo udaraca biem ako etiri pravovjerna muslimana utvrde da je lagala. Nasreu, kazna je rasporeena na tri dana kako bi se povrede drale u granicama normale. Ali muslimanke su samo ljudi, pa povremeno izmiljaju izgovore. Muslimanima je zabranjeno voditi ljubav sa enom koja krvari - tako kae Kuran - to ponekad prua izvrsnu zatitu. Muslimanka koja nema volje voditi ljubav, i koja je moda trudna po enti put, moe rei muu da ima menstruaciju - to je dobro poznati izgovor meu muslimankama, usporediv s glavoboljom kod zapadnjakinja. Nadalje, ona moe bez muevog znanja uzimati i kontracepciju, ako joj je dostupna. Neke udane ene obavljaju pobaaj bez muevog znanja. Sve to znai da su lai prisutne u svakom trenutku, i to lai o najintimnijim stvarima. Radi se o strategiji preivljavanja, no ona s vremenom postaje i nainom ivota, a kad mukarac otkrije da mu ena lae, njegove sumnje u njezinu zlu ud dobivaju potvrdu.

22

corry

www.crostuff.net

Djeca svakodnevno svjedoe majinim laima. Na primjer, prizna li da je izila sama iz kue, razljutit e svekrvu i mua, i stoga lae. Te obmane i poricanja postaju svakodnevicom. U mnogim obiteljima, djeca ne dobivaju nikakav deparac. Djeak koji je ukrao novac iz bijedne zajednike kase to nee priznati, budui da je siguran da e u protivnom biti ponien i verbalno zlostavljan. Ako porekne, njegova ast ostaje neokaljana, i sve dok porie njegov otac moe poricati vanjskome svijetu. Djeca od svojih majki ue da se isplati lagati. Ako ele izbjei kaznu, djeca se moraju nauiti vaditi laima. Taj kavez za djevice ima posljedice po ene, ali i po mukarce i djecu. On je, u stvari, dvostruki kavez. ene i djevojke zatvaraju u unutarnji kavez, no potonji je okruen veim kavezom u kojem je zatoena cjelokupna islamska kultura. Zatvaranje ena u kavez radi ouvanja njihove nevinosti ne rezultira samo frustracijom i nasiljem za izravno upletene pojedince ve i drutvenoekonomskom zaostalou za cjelokupnu zajednicu. ene u kavezu zapravo vre tetan utjecaj na djecu, osobito na djeake. Budui da je veina ena u islamskome svijetu iskljuena iz obrazovanja i namjerno se dri u neznanju, raajui i podiui djecu one joj mogu prenijeti samo svoje ogranieno znanje, te na taj nain odravaju zaarani krug neznanja iz generacije u generaciju. ak i prva generacija muslimanskih majki na Zapadu ima samo osnovno obrazovanje. Mnoge su nepismene i ne znaju nita o drutvu u kojem su prisiljene snalaziti se. Uz malo sree, pojedinci koji su emigrirali kao djeca stei e obrazovanje u kasnijoj dobi, no sve dok se njihovi roditelji povode za tradicionalnim seksualnim moralom kao vodeim odgojnim naelom njihov drutvenoekonomski razvitak bit e otean, ako ne i nemogu. Za mnoge muslimane islamski seksualni moral ima jo dalekosenije posljedice. Nesposobne otvoreno izraziti mrnju koju osjeaju prema muevima, neke ene usmjeravaju tu mrnju na djecu. To, dakako, nije opi sluaj, budui da mnogo ena upravo u djeci nalazi utjehu. Ali odnos izmeu roditelja i djece gotovo nikad nije ni nalik odnosu koji je uobiajen u individualistikim drutvima poput Nizozemske. Naravno, nasilje nad enama esta je pojava i u obiteljima na Zapadu, no zapadnjaci izriito odbijaju to nasilje, dok se u veini muslimanskih obitelji ono smatra neim to uzrokuju same ene svojim odstupanjem od pravila. Obitelj i drutveno okruenje ga ne osuuju. Po njihovu miljenju, ako vas mu udari, to ste zacijelo zavrijedili. Susjedi, lanovi obitelji i prijatelji na Zapadu ne smatraju da je zlostavljanje ena prihvatljivo odgojno sredstvo. Kuran pripisuje veliku vanost vrednotama kao to su povjerenje, istinoljubivost i znanje. No, sudei i samo po ovih nekoliko primjera to sam ih navela, vidimo kako stvari zapravo stoje u svakodnevnu islamskom ivotu - doista alosno. Nepovjerenje je na svakom koraku i vladaju lai. Da bi se rigorozni seksualni moral islama stavio u pravu perspektivu potrebno je razmotriti i analizirati njegove praktine posljedice. Odnosi izmeu spolova moraju se opisati objektivno i kritiki. Tada, na temelju dobivenih podataka, treba predloiti naine koji bi omoguili da se ti odnosi promijene.

23

corry

www.crostuff.net

UN-ovi izvjetaji ukazuju na injenicu da se sustavno prikupljanje znanja ne cijeni u arapsko-islamskim zemljama. Prema Kuranu, vjernici moraju neprestano teiti znanju, no pritom se napominje da je jedino Alah sveznajui i da je Kuran izvor sveg znanja. Te su dvije pozicije nepomirljive. Za muslimansku djecu, prouavanje biologije i povijesti moe biti vrlo zbunjujue. U krajnjoj liniji, povijest je zapoela prije Kurana, a teorija evolucije proturjei kuranskoj prii o stvaranju. Veina mula objanjava muslimanima zbunjenim tim proturjenim stanjem stvari da, kada govori o traganju za znanjem, Kuran eli rei da musliman treba nastaviti s itanjem Kurana sve dok se, kao rezultat toga posveenog itanja, vrata znanja ne otvore sama od sebe. Kuranske su vrijednosti u osnovi nedostine za bilo koje ljudsko bie. Postoji velika napetost izmeu neljudski strogih zahtjeva to ih islam namee svojim vjernicima i njihove sposobnosti da tim zahtjevima udovolje. Mladii i djevojke moda ele udovoljiti zahtjevu da ostanu nevini do braka, no njihovi im hormoni bude sklonosti i misli koje se kose s tim zahtjevom, i koje se stoga smatraju grenim. S uvidom da se strogi propisi Kurana ne mogu provesti u djelo javljaju se sumnje. Nikome meutim nije doputeno posumnjati ni u Kuran ni u sunu (zbirku primjera iz Muhamedova ivota). Jer Muhamedov ivot je uzoran. Svaka dvojba u njega je neposredno kanjiva, ako ve ne od drutvenog okruenja, onda od Alaha. No, bez sumnji, bez stanovita do kojeg se dolazi propitivanjem, ljudi ne stjeu znanje. Zbog toga se ak i gorljivi islamski vjernici nalaze u opasnoj dilemi. Muslimani se esto gube u toj unutarnjoj slijepoj ulici; zajednica koja ivi prema propisima Muhameda i Kurana neizbjeno postaje patoloka u svojim strahovima od proturjeja, svojemu bijesu prema unutarnjem i vanjskom propitivanju te frustracijama to nastaju zbog nemogunosti da se ispune nametnuti ideali. No mnogi muslimani odbijaju pripisati odgovornost za svoju nevolju vlastitoj zajednici ili seksualnom moralu koji im namee njihova religija. Oni radije odgovornost prebacuju na Alaha, avla ili vanjske uzroke poput idova, Amerikanaca ili kolonijalizma. Muslimani ne uviaju da je traganje za ivotom kakav se temeljeni na njihovoj Svetoj knjizi glavni uzrok njihove nesree. Velik broj muslimana uspijeva se meutim izvui poricanjem. Oni kau; Ni u kom sluaju neu pitati svoju enu je li nevina. To me se ne tie. To preputam Alahu. I na taj nain uspijevaju preivjeti. Da bi izili iz kaveza u kojem se nalaze i u koji su zatvorili svoje ene, muslimani moraju poeti prakticirati samokritiku i preispitati moralne vrednote koje izvode iz Kurana. Petnaest milijuna muslimana koji ive na Zapadu u najboljoj su poziciji da to ostvare zahvaljujui graanskim pravima i slobodama koje uivaju, meu kojima je sloboda izraavanja jedna od glavnih. Europski musliman koji odlui poblie ispitati osnove svoje religije ne mora se bojati zatvorske ni, kao to je sluaj u arapsko-islamskim zemljama, smrtne kazne. Ni Putes ni Soumises (Niti kurve niti podlonice), skupina muslimanki u Francuskoj koja se bori protiv grupnih silovanja od strane svoje subrae primjer je skupine koja se koristi slobodom izraavanja. Voditeljica te skupine, Samira Bellil, i sama je bila rtvom grupnog silovanja. Slian prosvjed praktiki je nemogu u ma kojoj islamskoj zemlji. Drugi primjer je pamflet naslovljen Dolje marame Iranke Chahdortt Djavann. U Iranu, gdje je noenje marame obavezno, taj pamflet ne bi mogao biti objavljen. I nekolicina drugih islamski obrazovanih autora i mislilaca koristi se zapadnim slobodama, kao to su romanopisac Hafi Bouazza i

24

corry

www.crostuff.net

filozof Afshin Ellian, koji djeluju u Nizozemskoj. Moda e se jednog dana njihove knjige prevesti na arapski i perzijski, no zasad su zabranjene u veini islamskih zemalja. Pisac koji je moda najbolje identificirao probleme u muslimanskom svijetu filozof je pakistanskog porijekla Ibn Warraq, autor knjige Zato nisam musliman. injenica da taj hrabri ovjek pie pod pseudonimom pokazuje da se on ak ni na Zapadu ne osjea sigurno. Muslimani koji ive na Zapadu imaju bolji pristup informacijama, a osobito dugoj zapadnjakoj tradiciji vjerskog kriticizma. Oni mogu prikupljati znanje ne samo iz knjinica i sveuilita nego i od drugih ljudi, te malo-pomalo zauzimati kritiki pogled na vlastitu religiju. Za muslimane, samokritika je mogua na Zapadu jer Zapad, u prvom redu Sjedinjene Drave, vodi rat protiv islamskog terorizma. Paradoksalno, 11. rujna doveo je do neizmjerne fascinacije islamom. Ta fascinacija - koja po svoj prilici djelomice proizlazi iz nagona za samoodranjem - prua muslimanima na Zapadu izvanrednu priliku da pobjegnu iz svoga psiholokog kaveza. Meutim, unato tim povoljnim okolnostima na mnogo zapadnih muslimana jo uvijek snanije utjee konzervativna islamska misao nego, na primjer, ideje sociologinje Fatime Mernissi, autorice djela Iza marame: muko-enska dinamika u modernom muslimanskom drutvu, znanstvenice koja je prihvatila utjecaj zapadne misli. Dakako, priznajem da nije svih 15 milijuna muslimana spremno zauzeti kritiki stav prema Proroku, i da su neki od njih spremni pribjei prijetnjama i zastraivanju, pa ak i uzeti zakon u svoje ruke i izvriti ubojstvo. Ali jesam zapanjena injenicom da se mnogo ena jo uvijek estoko opire promjeni, na primjer demonstrativnim noenjem marame. Mnogo ena tvrdi da nisu nosile maramu u Turskoj ali su je poele nositi kad su dole u Nizozemsku. Taj reakcionarni stav ima obeshrabrujui uinak na progresivne europske muslimane. Postoje tri vrste muslimana na Zapadu. Prva je tiha manjima koja ne ivi po propisima islama i jasno vidi da budunost pripada individualizmu. Ti ljudi se tiho oprataju od islama. Naporno rade i, kad si to mogu priutiti, sele se u bolje etvrti; alju djecu na sveuilita i ne mijeaju se u vatrene rasprave o islamu na Zapadu. Druga skupina osjea se vrlo povrijeenom vanjskom kritikom svoje religije i uzima je osobno. Ta vrsta muslimana ve generacijama vjeruje da krivnja za njihov jad poiva izvan njih samih i izvan Kurana i proroka Muhameda. Konano, postoje progresivni muslimani. Ta se skupina sastoji od pojedinaca koji kau: Hajdemo se podvrgnuti samoispitivanju i vidjeti to ne valja. Oni bi htjeli rastaviti kavez dio po dio i omoguiti to veem broju ljudi da iz njega pobjegne. No te pokuaje osloboenja muslimana na Zapadu osujeuju estoke negativne reakcije nikog drugog do sekularnih zapadnjaka. Nekolicina prosvijeenih muslimana nailazi na direktan otpor od strane zapadnih kulturalnih relativista, koji kau: To je dio vae kulture, koji ne biste trebali odbijati. Ili: Kritikom islama nanosite uvredu vlastitim narodima, i to vas ini rasistima ili islamofobima. Mene su ak nazvali prosvjetiteljskim fundamentalistom, ime su, pretpostavljam, htjeli rei da sam podjednako radikalno odana individualnim pravima - kao da je to negativno - kao to su islamski fundamentalisti odani vjerskoj doktrini. Upravo zbog toga kavez odolijeva. Odreena vrsta avolskog sporazuma sklopljena je izmeu zapadnjaka koji zarauju za ivot zastupajui muslimanske interese, pruajui im pomo i suraujui s njima u njihovu razvoju, i muslimana koji imaju osobni interes u kavezu - kratkovidan, sebian, kratkoroan interes.

25

corry

www.crostuff.net

Prije pet godina jo sam pripadala tihoj manjini; vjerovala sam da ivim u slobodnoj zemlji. Mislila sam da je, ako dobiva batine i to podnosi, ena sama kriva za svoju nesreu. Mislila sam, da sam na njenom mjestu, pobjegla bih. Ne bih ila obnavljati himen. Zapoela bih novi ivot, tu i sada. Ali danas ne mislim tako. Sada uviam vanost odgoja, ne samo zato to njime zapoinje ivot nego i zato to je u islamskoj kulturi on glavno orue za izgradnju kaveza. Psiholoko kondicioniranje je veoma mono, i zahtijeva se znatna energija i velika mentalna snaga da bi se raskinuli njegovi okovi. Mnoge muslimanske djevojke odgajaju se u skladu s Kuranom i primjerom proroka Muhameda, kako bi ivjele u poslunosti i pokornosti. Njima je vrlo teko osloboditi se iz tog kaveza u kasnijoj dobi. Od svakog se muslimana oekuje da se pokori Alahovoj volji, no to se oekivanje odnosi ponajprije na muslimanske ene i djevojke. Utjecaj tog odgoja ponekad je toliko velik da enama do kraja ivota nije sueno pobjei iz kaveza. Budui da su pounutranjile svoju podinjenost, one je vie ne osjeaju kao izvana nametnutu opresiju, nego kao moan unutarnji oklop. ene koje su ovladale strategijama preivljavanja izvlae odreen ponos iz tog naina ivota. One su poput zatvorenica to pate od tokholmskog sindroma, kad se taokinje zaljubljuju u svoje otmiare i uspostavljaju s njima duboku, intimnu vezu. Ali to je nezdrava intimnost, usporediva sa sluajem robova koji nisu bili podinjeni samo tijelom ve i psiholoki, i kojima je bila draa izvjesnost ivota u ropstvu nego sloboda koja im se inila varavom. Kad sam se susrela sa enama iz turskog religijskog pokreta Milli Gorus, dojmila me se njihova borbenost i njihov prosvjedni stav, na granici s agresivnou. One su silovito branile vlastitu potlaenost:elim nositi hidab, elim se pokoravati muu. Srela sam i jednu Marokanku koja mi je rekla: elim nositi hidab jer je tako naredio Alah Uzvieni. E pa, odgovorila sam, ako eli u svemu sluati Alaha Uzvienog, trebala bi ostati u svome kavezu. U meuvremenu, mnogo je onih koji. oekuju da do prosvjeenja doe unutar islama. Ali ono nee doi samo od sebe. Upravo zbog toga muslimani moraju promijeniti nain na koji poimaju islam. Muslimani bi trebali poeti drugaije razmiljati o svome odnosu prema vlastitoj religiji, o ivotu, o davanju smisla ivotu, te o vlastitom seksualnom moralu. Nekolicina muslimana koja se izborila za svoju individualnost moe posluiti kao zrcalo zajednici iz koje je ponikla kako bi je suoila s njenom jo nerazvijenom individualnou, pokazala joj to ja koje neprestano biva tlaeno i zauzdavano dogmom, propisima i sputavajuom kulturom ogovaranja to prevladava u veini islamskih zajednica. Emancipacija ne znai oslobaanje zajednice vjernika ni njenu zatitu od zlih vanjskih sila poput kolonijalizma, kapitalizma, idova i Amerikanaca. Ona znai oslobaanje pojedinca upravo od te zajednice vjernika. A da bi se on ili ona mogao ili mogla osloboditi kao pojedinac, on ili ona prvo moraju poeti drugaije razmiljati o seksualnosti. Najbolji nain na koji se islamska kultura moe osloboditi svoje zaostalosti jest taj da prestane kriviti druge za nju. Muslimani i muslimanke moraju paljivo, razumski prevrednovati svoj sadanji seksualni moral i svoje pristajanje uz islamsko moralno vodstvo. Isto tako, oni i one moraju odrediti kako konkretno prakticirati propisanu moralnost; kakve to posljedice i rezultate ima u stvarnom ivotu. Na primjer, koliko se ljudi uspijeva pridravati kriterija da svatko mora ui u brak nevin i ist, na nain na koji to, prema Kuranu, eli Alah? U kojoj su mjeri obiteljsko nasilje i nasilje nad enama nenamjerne posljedice tenje za

26

corry

www.crostuff.net

postizanjem nedostinog ideala iji je cilj osigurati udobno mjesto na drugome svijetu? Jesu li prenaseljenost i porast spolno prenosivih bolesti, osobito AIDS-a, u islamskome svijetu izravna posljedica postojeeg seksualnog morala? Kako objasniti porast broja pobaaja meu muslimanima na Zapadu? Umjesto da ulae snagu i novac u izradu jo monije atomske bombe - kao to ine Pakistan i Iran - islamskom bi svijetu bilo daleko korisnije da se upusti u kritiko ispitivanje vlastita seksualnog morala i sputavajuih uinaka vlastitih kultura i drutava, te u izradu prijedloga za promjenu. Znanstveno i struno istraivanje nuni su ali nedostatni preduvjeti za svladavanje kulturnih prepreka to spreavaju promjenu stava veih razmjera. Gotovo sve knjige o islamu to ih piu muslimani pedagoka su djela o tome kako se ponaati u skladu s Kuranom i hadisom, teoloke studije koje donose malo to kreativnog ili novog. Osim njih postoje muslimanski ljubavni, politiki i kriminalistiki romani u kojima se uloga islama i proroka Muhameda paljivo izbjegava, premda je njihova skrivena moralna poruka to da osoba treba slijediti vjerske propise, jer e u protivnom zavriti veoma loe. Veini islamskih sapunica, emitiranih preko satelita irom svijeta, zajednika je ne samo loa gluma ve i pristajanje uz islamski seksualni moral u odnosima izmeu likova. Njihova je poruka da e, ako se uzmu zbog ljubavi, mladi i djevojka loe zavriti; ako se uzmu jer su tako odluile njihove obitelji, sve e zavriti kao u bajci, s prekrasnim vjenanjem, hrpama zlata i suzama radosnicama. Umjesto te zaslaene vodice, meutim, ono to treba muslimanskoj kulturi su knjige, soap-opere, poezija i pjesme koje bi opisivale to se uistinu dogaa i satirizirale vjerske propise poput onih koje nalazimo u knjigama Obiaji i moral Islama i Islamski odgoj, prevedenima s arapskog na nizozemski i distribuiranim u Nizozemskoj. Satira je nuno potrebna. Knjiga Pogled u pakao, koja nam opisuje to nas eka na drugome svijetu, krajnje je zahvalan materijal za filmsku parodiju. Pojava filma kao to je Monty Pythonov Brianov ivot, ali s Muhamedom kao glavnim likom i u reiji nekog arapskog Thea van Gogha, pokojnog kontroverznog nizozemskog filmaa, znaila bi veliki korak naprijed. Prieljkujem vidjeti Muhameda, zajedrio s njegovih devet ena, u filmu poput Ben Hura. Arapski pjesnici esto misle da mogu pisati puno bolje od Shakespearea. No, ako je to istina, gdje su arapski Romeo i julija? I gdje je marokanska Madonna koja pjeva Like a Prayer? je li redatelj poput Davida Pottera, u ijem filmu Arapkinja ostavlja trag rua na ovratniku iranskog generala, uope zamisliv u islamskome svijetu? Koraci k modernizaciji poduzeti su u Turskoj, Maroku, Indoneziji i drugdje, no prvaci modernizacije nailaze na veliki otpor kod muslimanske brae i sestara koji ele provesti jo nekoliko stoljea u kavezu za djevice. Roeni zapadnjaci i sami imaju vaan zadatak: moraju se oduprijeti iskuenju zatite uvrijeenih muslimana. Promicanje i, gdje god je to mogue, podupiranje progresivne kulture samokritike meu muslimanima u interesu je islamskoga ali i zapadnoga svijeta. Islamski svijet nalazi se u velikoj krizi koja predstavlja i prijetnju za Zapad, prijetnju koja se ne sastoji samo u terorizmu nego i u migracijskim strujanjima i opasnosti od izbijanja graanskih ratova na Bliskom istoku - najveem izvoru nafte za Zapad. Ta e se prijetnja umanjiti tek kad se muslimanski svijet reformira iznutra, uz pomo Zapada. Reforma islamskoga svijeta u obostranom je interesu.

27

corry

www.crostuff.net

etvrto poglavlje Dajte nam naeg Voltairea

Svatko tko prati debate nakon 11. rujna - u novinama, na televiziji i u politikoj areni zacijelo je zamijetio nagli porast kritike islama posvuda na Zapadu. Glavno pitanje koje se postavlja jest je li islam u sadanjem obliku uskladiv sa sustavom ustavne demokracije. Bi li islam trebao ui u razdoblje prosvjetiteljstva i modernizacije? Treba li islam svog Voltairea koji e pozvati muslimane da se oslobode praznovjerja, ponu se sluiti umom a ne osjeajima te uvide, kao to je on uvidio 1800., da Nita nije vie suprotstavljeno religiji i kleru od razuma i razboritog miljenja. I da Vjerske istine nitko ne razumije bolje od onih koji su izgubili mo rasuivanja. Postoji li prosvijeeni musliman ili muslimanka koji bi mogli rei zajedno s Voltaireom: Jedno je od praznovjerja ljudskoga duha smatrati nevinost vrlinom a ne granicom izmeu neznanja i znanja. Gdje je britka unutarnja kritika islama? Ili bi Zapad trebao sluati Voltaireov kritiki glas i preispitati sebe i svoja moralna naela? Kao to je napisao Thomas L. Friedman, zapadnjaci bi na Arape i muslimane trebali primjenjivati jednako visoke moralne kriterije kao one koje pridravaju za sebe. U pokuaju da odgovorimo na pitanje o uskladivosti dananjeg islama i zapadne kulture, razborito je zapoeti usporedbom ta dva svijeta. Islamski fundamentalizam i politiki islam nisu se pojavili niotkuda. Njima je bilo potrebno plodno tlo u koje su mogli pustiti korijenje i koje im je omoguavalo rast, prije no to su pretvoreni u vrlo opasne oblike s kojima se suoavamo od 11. rujna. To plodno tlo stvoreno je nainom na koji se muslimani svakodnevno ue islamu u islamskome svijetu. Ma kolika raznolikost postojala u muslimanskoj zajednici, upravo je pouavanje islamu, i nainima primjene njegovih doktrina u svakodnevnom ivotu, ono to priprema tlo za rast fundamentalizma i, u krajnjoj liniji, terorizma. Pisac Leon de Winter, najpoznatiji po svojoj tvrdnji da je u tijeku Trei svjetski rat, koji se vodi izmeu Zapada i terorista, ukazuje na mnotvo neprihvatljivih praksi u nekim islamskim zemljama. Iako ne dijelim njegovo miljenje o Treem svjetskom ratu, njegov opis islamskoga drutva je nevjerojatno toan. Prvo i prvo, Winter daje izvrstan opis ideologije kojom su se napajali teroristi 11. rujna i njihovi sljedbenici. Njihov se religiozno-ideoloki okvir sastoji od snage i slabosti, dominacije i ponienja, vjenosti i prolaznosti, jasnoe i mraka, i oni opravdavaju svoje ine pripisujui ih boanskoj pravdi. Iz osobnog iskustva znam da je islamski svijet podijeljen prema strogoj hijerarhiji. Alah je svemoan, dok je ovjek njegov rob i mora se pokoravati njegovim zakonima. Oni koji vjeruju onome to pie u Kuranu, koji vjeruju u Alaha i prihvaaju Muhameda kao njegovog Proroka, nadmoni su drugim religioznim narodima. Prakticirajui muslimani su plemena Knjige i stoga nadmoni onima s iskrivljenim vjerovanjima i nevjernicima. Mukarci su nadmoni

28

corry

www.crostuff.net

enama a djeca se moraju pokoravati svojim roditeljima. Ljude koji se ogreuju o ta pravila mora se poniziti ili usmrtiti u Boje ime. ivot na zemlji je privremen. Vjernicima on prua priliku da dokau koliko se boje Boga kroz strogo vrenje dunosti to ga imaju prema Njemu, kako bi im bilo udijeljeno mjesto na nebu. Nevjernici slue samo kao primjer kako ne treba ivjeti. Halal (doputeno) i haram (zabranjeno) dva su kljuna pojma u svakodnevnom ivotu. Oni vrijede za sve muslimane, u svim dijelovima svijeta, i zahvaaju sva podruja ivota. Utvrena pravila tono odreuju kako treba misliti, osjeati, djelovati, to izbjegavati a to primjenjivati kako u privatnim tako i u javnim domenama muslimanskog ivota. erijat, iliti islamski zakon, nadmoan je svakom ljudski uspostavljenom zakonu ili pravilu. A dunost je svakog muslimana da slijedi erijat to je mogue pomnije. Fundamentalisti izvlae korist iz tog oekivanja ukazujui, stalno nanovo, kako umjereni muslimani ne ive u skladu s islamskim nauavanjem. Sve to mi muslimani uimo od vrlo rane dobi, od svojih roditelja, u damijama i medresama (kolama za prouavanje Kurana, koje su u mnogim zemljama pretvorene u kole za fundamentalistike islamiste). K tome, muslimanima u Europi i Sjedinjenim Dravama prua se specijalna obuka u spisima autora poput Yusufa al-Qaradawija, kojeg neki smatraju umjerenim muslimanskim teologom i prikladnim partnerom za raspravu sa Zapadom. No, al-Qaradawijeva gledita zapravo nisu nimalo umjerena. U knjizi Doputeno i zabranjeno u islamu - namijenjenoj iskljuivo muslimanima na Zapadu - on tvrdi kako je islamska zajednica duna stjecati vojnike vjetine kako bi bila spremna obraniti se protiv Bojih neprijatelja i obraniti dostojanstvo islama. Prema al-Qaradawiju, muslimani koji odbiju to uiniti ine teak grijeh. Kasnije u tekstu on tvrdi kako su svi zakoni ljudskoga porijekla neprimjereni i nesavreni, budui da su se oni koji su ih donosili ograniili na materijalnu ravan, zanemarujui moralne i vjerske zahtjeve. Ne-musliman teko da moe uvidjeti koliko ozbiljno ta tvrdnja potkopava zakonodavni proces u oima pozapadnjaenih muslimanskih italaca. De Winter vjerodostojno opisuje praktino iskustvo islama kao svakodnevnu dramu u kojoj povorke svetaca, duhova, anela i demona igraju vane sporedne uloge. Konzervativni musliman tako prihvaa da su njegovi neprijatelji vjerojatno obdareni nadnaravnim moima kojima neprestano kuju zavjere, a, dakako, prosjeni musliman ne zna kako se tim moima suprotstaviti. U tom kontekstu, de Winter navodi izraelskog profesora Emmanuela ivana, koji je proveo jedno istraivanje o fundamentalizmu: Svijet napuen sablastima, duhovima mrtvih i dimovima (nevidljivim stvorenjima), od kojih su neki dobri a neki zli; svijet opinjen magijom napasnog Sotone i njegovih zloduha, u kome sveci i aneli, a ako je potrebno i udesa, oslobaaju vjernika; svijet u kome je openje s mrtvima (poglavito s umrlim lanovima obitelji) svakodnevna pojava i u kome se prisutnost nadnaravnog smatra gotovo opipljivom stvarnou. Kao muslimanka, prepoznajem te opise. Diljem svijeta muslimani su odgajani u slinim vjerovanjima u nadnaravno. Sve je u svakodnevnom ivotu stavljeno u slubu prekogrobnog ivota. Vrlo mali korak dijeli ta uvjerenja od vjere u muenitvo kao metodu kojom se stjee mjesto u raju, nazora beskrajno udaljenog od razuma. Bilo bi vrlo zanimljivo ispitati u kojoj su mjeri praznovjerje i pomanjkanje zdravog razuma u prakticiranju islama povezani s velikim odazivom na koji je Bin Ladenova ideologija naila medu muslimanima. On se naime obraa

29

corry

www.crostuff.net

ivopisnim fantazijama i matanjima muslimana koji ne ele preuzeti odgovornost za svoje vlastito stanje i vlastite ine, i koji prebacuju krivnju za probleme svoje zemlje i vlastite probleme na vanjske vlasti - na Zapad, na Sjedinjene Drave. Mnoge medrese doje svoje uenike iracionalnom mrnjom prema idovima i averzijom prema nevjernicima, a ta se poruka esto pronosi i u damijama. idovi se dosljedno prikazuju kao podstrekai zla u knjigama, na vrpcama i u medijima. Iz vlastitog iskustva znam kako podmukli mogu biti uinci te dugogodinje indoktrinacije: kad sam prvi put svojim oima vidjela idova, bila sam iznenaena ugledavi ljudsko bie od krvi i mesa. De Winter pie da aktualni bijes mnogih muslimana - koji je prouzroio snane antiamerike osjeaje i spekulacije o zavjerama - ne proizlazi samo iz drutvenoekonomske zaostalosti muslimana u usporedbi s kranima i idovima. Njihov bijes potjee i iz iracionalnog i konzervativnog vjerskog iskustva, u kojemu je Sotona ivo bie. Htjela bih proiriti de Winterovu tvrdnju i naglasiti da je ta vrsta vjerskog iskustva uobiajena ne samo meu radikalnim muslimanima i fundamentalistima nego i meu prosjenim muslimanima. Jedina je razlika u tome to fanatici ne staju na mrnji, ve su je spremni provesti u djelo. Svi se muslimani ue gledati na ivot na zemlji kao na ulaganje u drugi svijet pokoravanjem Bojoj volji i Njegovim zakonima. Vrijednosti zajednice - ponos i pokornost daleko su vanije od pojedineve autonomije. Religija se ne smatra sredstvom kojim pojedinac daje smisao svom ivotu ali koje moe odluiti i ne upotrijebiti. Ona je bezuvjetna i sveprisutna. Od pojedinca se oekuje da prihvati svoju religiju i posveti se Bogu u skladu s doslovnim znaenjem rijei islam: pokoravanje Bojoj volji. Mnogi pojedinci koji su odrasli i ive u islamskim tradicijama, i koji naginju fundamentalizmu i radikalizmu, tee pasivnosti i fatalizmu. Prakticirajui musliman koji nastoji biti integrirani lan zapadnog drutva nalazi se u nezgodnoj situaciji. Muslimanski useljenik na Zapadu je suoen s izokrenutim svijetom. Za razliku od islamskog drutva, Zapad stavlja velik naglasak na neovisnost i osobnu odgovornost pojedinca, te na potrebu za ulaganjem u ovaj ivot. Mjerilo uspjeha nije pobonost, ve obrazovanje i zaposlenje. U zapadnim drutvima ne vlada jedna jedina ideologija, nego vie ideologija koje supostoje jedne pored drugih. U uinkovitoj demokraciji ustav se smatra vanijim od Boje svete knjige, ma koja ona bila, a Bog ima vanost samo u privatnom ivotu. Meuljudski odnosi i interakcije ravnaju se prema zakonima i propisima koje su donijeli ljudi a ne boanske sile, i koji se mogu mijenjati, prilagoditi ili zamijeniti novima. Svi ljudi su jednaki pred zakonom, ak i oni iji nain ivota odudara od naina ivota veine. enama se po zakonu pruaju jednake mogunosti (iako u stvarnosti to nije uvijek tako). Homoseksualnost nije grijeh koji treba kazniti smru, niti se smatra prijetnjom opstanku ovjeanstva, ve normalnim oblikom ljubavi. K tome, ljubav i seks nisu ogranieni na brak, ve ih smije uivati dvoje ljudi uz uzajamni pristanak. Demokracija prua slobodu da se izbjegne ili planira trudnoa te naine zatite od spolno prenosivih bolesti. Na Zapadu, muslimani mogu vidjeti da idovi nisu udovita koja mrze islam, eljna ratovati s njima, unititi njihovu nadu i iriti strah, nego obini ljudi s vlastitom okantnom povijeu u Europi - holokaustom. Na Zapadu, bogatstvo i neuspjeh nisu izrazi Boje volje nego ljudskog djelovanja. Drutvo se moe oblikovati; pojedinac moe utjecati na svoje

30

corry

www.crostuff.net

okruenje. A drugi svijet nema naroitu vanost. Svakom je slobodno vjerovati u njega, no ta se vjera ni na koji nain slubeno ili dravno ne zahtijeva niti namee. Mnogo od onoga to je zabranjeno u islamu na Zapadu se smatra vrijednim, dok se mnoge muslimanske dunosti smatraju nazadnima. Vrlo je malo muslimana uistinu sposobno zauzeti kritiki stav prema svojoj religiji. Kritiki umovi poput Afshina Elliana u Nizozemskoj i Salmana Rushdija u Engleskoj ine izuzetak. Umjesto samokritike, prua nam se niz poricanja ili popis vanjskih initelja i zavjera koje su pravi uzroci svega to je polo naopako u muslimanskom svijetu. Muslimani zauzimaju obrambeni stav, ak i prema kritikama islamista odgovornih za 11. rujan. A mnogi zapadni mislioci i politiari pogoravaju tu tendenciju izbjegavanja unutarnje refleksije tako to i sami izbjegavaju osvrnuti se na islam. Oni sa samozadovoljnom nonalancijom komentiraju: Upravo je tako bilo i s nama. Crkva je vladala Zapadom u srednjem vijeku. Ne brinite, sve e na kraju biti u redu s islamom. Oni ne znaju o emu govore. Dananji islam nije uskladiv s oekivanjima zapadnih drava. Islamu treba prosvjetiteljstvo. Islamska drutva jo se uvijek hvataju u kotac sa srednjovjekovnim problemima (predrasude, sputavanje slobodnog miljenja, praznovjerje) koji su potresali kranska drutva prije nego to su reformacija i doba razuma preispitali temeljna naela. No malo je vjerojatno da e taj pokret nastati unutar islamskoga svijeta. Pisci, akademici i novinari koji javno iznose svoju kritiku prisiljeni su bjeati na Zapad. Njihova su djela zabranjena u njihovim zemljama porijekla. to dakle zapadnjaci mogu uiniti? Na meunarodnoj razini, voe poput Blaira i Busha moraju prestati tvrditi da je islam talac teroristike manjine. To nije istina. Islam je talac samoga sebe. Bilo bi daleko korisnije kad bi oni suoili Saudijsku Arabiju s injenicom da su njezin represivan reim, njezin demografski pritisak i jednoumno vjersko obrazovanje stvorili plodno tlo za ekstremiste. Proteklo je gotovo pet godina od 11. rujna, a ta pitanja gotovo da i nisu dotaknuta. U Nizozemskoj i drugdje u Europi domaa bijela populacija moe pomoi islamskoj manjini tako da ne podcjenjuje ozbiljnost aktualne krize islama. U suoavanju s bezuvjetnim stavovima prema Kuranu i nepogreivosti proroka Muhameda, muslimanima na Zapadu mogu pomoi pitanja i kritike upuene islamu od 11. rujna naovamo. Treba se izvriti vei pritisak na manjine kako bi se potpuno integrirale u svoje lokalne i dravne kulture. Demokracije bi trebale promicati nekonformistike glasove i podupirati muslimanske disidente ne bi li se uspostavila protutea jednostranoj, zaglupljujuoj religioznoj retorici koja svakodnevno podjarmljuje milijune muslimana. Neka muslimanski Voltairei rade u sigurnom okruenju na prosvjeivanju islama, koje e voditi meunarodnom prosvjeivanju kada mo razuma i individualne odgovornosti oslobodi umove muslimana od bremena drugog svijeta, neprestanog osjeaja krivnje i iskuenja fundamentalizma. Tada emo nauiti biti odgovorni za vlastite probleme i domene u kojima zaostajemo. Dajte nam naega Voltairea.

31

corry

www.crostuff.net

Peto poglavlje to je polo naopako?

Moderni sukob kultura

Od imigranata se oekuje da usvoje odreene norme i vrijednosti to tvore vane sastavnice zapadnog drutva te da se ponaaju u skladu s njima. Rasprava to se vodi oko integracije razotkriva ponaanje muslimana koji ne ispunjavaju te norme, no esto ne dotie glavne uzroke njihova ponaanja. Zapadnjaci osuuju mnogoenstvo, krvnu osvetu i zlostavljanje ena; ele unaprijediti obrazovanje i poveati zaposlenost; zapaaju uzronu povezanost izmeu nedovrenog kolskog obrazovanja i kriminaliteta. A ipak, vrlo nerado raspravljaju o kulturnim i vjerskim pozadinama tih zala i problema. Spremno prelaze preko injenice da uvrijeeni obiaji i ortodoksna vjerska shvaanja koe integraciju. Oito je da e stari oblici i miljenja nastaviti utjecati na muslimane jo dugo vremena. Ultrakonzervativni imami, dogovoreni brakovi s uvezenim partnerima, rastue zanimanje za islamska nauavanja i gledanje fundamentalizmu naklonjenih televizijskih stanica pridonose tome. Zapadnjaka integracijska politika stoga bi se trebala usredotoiti na aljenja vrijedan su-odnos izmeu ogranienog kulturnog razvitka velikih dijelova muslimanske populacije i njihovog drutvenog poloaja. Osnovna naela tradicionalnog islama, u spoju s drevnim obiajima etnikih skupina, sukobljavaju se s osnovnim vrijednostima i normama zapadnog drutva. Neusvajanje vrijednosti drutva u zemlji useljenja, odnosno zadravanje drutvenih normi zemlje porijekla, uvelike objanjavaju drutvenu i ekonomsku zaostalost mnogih muslimana u Nizozemskoj. Oslanjajui se na radove triju autora - Karen Armstrong, Bernarda Lewisa i Davida PryceJonesa - obrazlaem da je islamska vjera vie od svih drugih sklona ouvanju predmodernih obiaja i tradicija. U islamu su naime kultura i religija vrlo usko povezane, a kuranski stihovi opravdavaju mnoge prakse koje su - u oima zapadnjaka - neprihvatljive. Misaoni svijet islama odraz je stagnacije u kojoj je ta religija zaglibila nekoliko stoljea nakon svog roenja. Taj predmoderni mentalitet nastavit e naruavati muslimansku integraciju na Zapadu. Ali postoje etiri razliita modela za rjeavanje integracijskih pitanja: politiko-pravni model, (isto) drutvenoekonomski model, multikulturni model te drutvenokulturni model. U veoj ili manjoj mjeri, svaki od njih uzima u obzir kulturno-religijsku pozadinu muslimanskih imigranata. DRUTVENA RELEVANTNOST Dakako, imigranti iz Starinama, s Antila, iz (kranske) Gane i Kine (da imenujemo samo nekoliko skupina) takoer nailaze na probleme, no muslimani se suoavaju s vrlo specifinim

32

corry

www.crostuff.net

potekoama koje proizlaze iz religije i kulture kad je rije o prilagodbi modernim, zapadnim drutvima. Radi se o religiji kao kulturnooblikovnom initelju, sa sustavom vrijednosti i morala izvedenih iz ideja o Boanskoj Istini te, na temelju toga, o zajednici kao prirodnoj preslici viega moralnog poretka. Smanjenje broja mladih muslimana koji pohode damiju nipoto ne znai da se ti mladii ne smatraju muslimanima. Za mnoge neprakticirajue muslimane bit identiteta, vrijednosni sustav i moral ostaju islamski. Muslimani u Nizozemskoj i drugim zapadnoeuropskim zemljama su imigranti iz Turske i Maroka koji su uspjeli nai posao i osnovati obitelj u zemlji useljenja. Godine 2000. te nizozemske zajednice brojale su 309 000 odnosno 262 000 registriranih pripadnika. K tome, u prolom desetljeu dolo je do znatnog priljeva traitelja azila iz Iraka (38 000), Somalije (30 000), Afganistana (26 000) i Irana (24 000). Procjenjuje se da je 2000. u Nizozemsku dolo sveukupno 35 000 ljudi iz Pakistana, Tunisa i Alira. Kao posljedica obiteljskog okupljanja i raanja djece, oekuje se dramatini porast tih zajednica u sljedeih nekoliko desetljea. Nekoliko injenica: Muslimani danas tvore najveu ideoloku kategoriju u imigrantskoj zajednici. Izraeno brojkama, 736 000 muslimana. Veina muslimana i dalje je snano vezana za vlastite zajednice i uvelike preferira brakove sa stranim islamskim partnerima (gotovo tri etvrtine turskih i marokanskih brakova), u usporedbi s malim postotkom brakova s domaim nizozemskim stanovnitvom (vjerojatno manje od 5%). Velika veina, osobito doljaci iz islamskih zemalja, ne konvergira... Njihov demografski profil je tradicionalan, a naroito je zabrinjavajue da se prva i druga generacija u tom pogledu gotovo uope ne razlikuju. To ouvanje starih obiaja (kao to su rani brak i roditeljstvo) u modernom drutvu postaje bitnom preprekom drutvenoj pokretljivosti i integraciji. A djeca iz tih obitelji poi e stopama svojih slabo obrazovanih ili posve neobrazovanih roditelja. Dakako, drutvena pokretljivost uvelike ovisi o odreenom vremenskom periodu posveenom obrazovanju, to je u proturjeju s ranim brakom i roditeljstvom. Muslimani u Nizozemskoj ive uglavnom u siromanim etvrtima velikih i srednje velikih gradova. U pravilu su slabo obrazovani. Veina Turaka i Marokanaca dolazi iz najniih drutvenoekonomskih slojeva u svojim zemljama porijekla. Dobar dio traitelja azila jedva da ima ikakvo obrazovanje. Prekid kolovanja je dosta uestao meu muslimanskom djecom. ak i djevojke koje uspiju dobiti pristup visokom obrazovanju njihove obitelji prisiljavaju na udaju, zbog ega nerijetko moraju prekinuti obrazovanje. Nezaposlenost meu muslimanima jo je uvijek dva do tri puta vea nego meu domaim stanovnitvom. Oni koji imaju posao esto rade u podrujima podlonim ekonomskim fluktuacijama poput maloprodaje i dostave. Njihova ovisnost o socijalnoj skrbi je razmjerno velika. Stopa kriminala je ogromna. Frank Bovenkerk i Yucel Yesilgoz te brojke ak nazivaju alarmantnim. Od napada 11. rujna i izbornih rezultata 15. svibnja 2000. (parlamentarnih izbora u Nizozemskoj, ije je sredinje pitanje bila integracija manjina i muslimana u nizozemsko drutvo), pitanje o muslimanskoj integraciji postalo je urgentnije. Ton rasprave postaje ozbiljniji, a mediji posveuju znatnu pozornost radikalnoj politikoj dimenziji islama, kojoj su muslimani u Nizozemskoj, kao i drugdje na Zapadu, po svemu sudei naklonjeni. SVIJET ISLAMA

33

corry

www.crostuff.net

U nastojanju da shvate islam, istraivai esto odjeljuju religiju od njenih drutvenih izvora. Oni opisuju teoloku raznolikost u islamu, prepriavaju povijest islamske filozofije ili prikazuju islam kao duhovno unutarnje putovanje. Gotovo nitko ne analizira izvore te svjetske religije iz socioloke perspektive. To nije neobino, s obzirom na to da je islam sve donedavno bio slabo prisutan u Zapadnoj Europi i da je bio predmetom istraivanja tek uskog kruga klasinih orijentalista ija otkria nose peat njihovih metoda i osobnih interesa. Socioloka istraivanja islama od etabliranih muslimanskih akademika takoer su krajnje rijetka. Lewis i Pryce-Jones govore o tri usko povezana obiljeja misaonog svijeta tradicionalnog islama. Prema njima, vjersko-kulturni identitet muslimana karakteriziraju: Hijerarhijsko-autoritarni mentalitet: ef je svemoan; ostali mu se mogu samo pokoravati. Grupni identitet: Skupina uvijek ima prednost pred pojedincem; osoba koja ne pripada klanu/plemenu je sumnjiva, ili je se, u najboljem sluaju, ne uzima ozbiljno. Patrijarhalni mentalitet i kultura sramote: ena ima reprodukcijsku funkciju i mora se pokoravati mukim lanovima obitelji; u protivnom nanosi sramotu obitelji. Islamski identitet (nazor na ljudski rod i svijet) temelji se na skupinama, a njegovi kljuni pojmovi su ast i obeaenje, odnosno sramota. ast je usko povezana sa skupinom. Relevantne skupine su, redom veliine, obitelj, klan, pleme te, konano, zajednica vjernika (umma). U zajednici vjernika, injenica da se osoba deklarira muslimanom dovoljna je da ju drugi muslimani smatraju bliskijom od bilo kojeg ne-musiimana. Muslimani se osjeaju emotivno povezanim sa svojom ugnjetenom braom i sestrama u drugim krajevima svijeta. Kada neka muslimanska skupina - gdje god bilo - pali ili je ugnjetena (Kamir, Palestina), zajednica vjernika obino se opisuje kao ranjeno tijelo to krvari. U plemenu ili rasi, osoba iz istog podruja ili zemlje bliskija je od bilo kog drugog iz koje god strane zemlje. To ne znai nuno da su iste nacionalnosti (moderni pojam). Turski se Kurd osjea srodnim s Kurdom iz Irana ili Iraka, a ne osjea se srodnim - zbog duge povijesti rata i neprijateljstva - sa svojim turskim susjedima. U obitelji i (pod)klanskim krugovima, izvor asti je imati to je mogue vie sinova. S tog se razloga mukarci esto ene u ranoj dobi i imaju vie ena. Podinjeni poloaj ena posljedica je kulturne tenje da se ima to vie sinova. Dva su razloga za to. Prvo, djeca uvijek preuzimaju ime od oca a nikad od majke (tj. ime njezinog oca). Uda li se ena za nekog izvan podklana i rodi li mu djecu, ona slui interesima suparnikog podklana. Zbog nepovjerljivosti prema konkurentskim (pod)klanovima (nikad se ne zna, oni bi mogli ojaati i postati agresivniji i napasti na), uobiajeno je poticati brakove meu lanovima obitelji. elja da se ima velik broj sinova moe dovesti do neobuzdanog demografskog rasta. K tome, brak s lanovima obitelji podrazumijeva ozbiljne zdravstvene rizike za dijete.

34

corry

www.crostuff.net

Drugo, ena moe okaljati ast svog oca, a time i njegovog klana, izlaui se nerijetko zastraujuim reperkusijama. Ona to moe uiniti ako izae iz kue nedolino odjevena ili ako izae s momkom s kojim nije u braku. Kazne ukljuuju verbalna upozorenja, fiziko zlostavljanje, izopenje, pa ak i ubojstvo. U svakom sluaju, nakon toga nijedan je mukarac nee htjeti uzeti za enu. Ne samo da obitelj gubi status ve ena postaje financijski teret. Njena prisutnost u roditeljskom domu stalni je podsjetnik na sramotu koju je nanijela obitelji i klanu. Drugim rijeima, pojedinac je potpuno podinjen kolektivu. Svako dijete mora ovladati drutvenim vjetinama svojstvenim kulturi sramote, usredotoenoj na pojmove asti i obeaenja. Tu nema mjesta za vrijednosti kao to su sloboda i individualna odgovornost. Prvo pravilo kojem se dijete mora pokoravati jest poslunost starijim lanovima obitelji. Osim toga, djeake se od vrlo rane dobi ui da vraaju milo za drago. Agresivno ponaanje je funkcionalno u toj kulturi i slui svrsi, naime izbjegavanju javnog ponienja. Ta predmoderna kultura uvelike je podudarna s pojmom Opeljudskog obrasca/General Human Pattern (GHP), obrasca koji se moe nai u svim drutvima u odreeno doba u prolosti, osim u dananje. U tom obrascu, koji je razradio nizozemski filozof Jan Romein, ovjek se osjea dijelom prirode; on je eli iskoritavati, no pritom ne osjeajui nesavladivu potrebu da pronikne u njezine tajne. GHP um razmilja na osobit nain: konkretan a ne apstraktan; koristi se slikama a ne pojmovima. Svjesna organizacija i planiranje za njega imaju daleko manju vanost i ulogu nego u modernim drutvima. U GHP umu, mo i vlast su apsolutne i neprikosnovene. Tko god se suprotstavi vlastima bit e kanjen. Naposljetku, rad kao nuna funkcija u drutvu u tom se misaonom sklopu ne smatra blagoslovom, nego prokletstvom i bremenom. Nerad je luksuz za kojim svatko udi ali koji je namijenjen tek malobrojnima. ISLAM I PLEMENSKI MENTALITET Islam je nastao u plemenskom drutvu. Islamski monoteizam oznaio je otar raskid s politeizmom koji je dotad prevladavao na Arapskom poluotoku. Muhamedovo pleme nadahnjivalo se novom vjerom u svojoj neumornoj borbi za prevlau nad okolnim plemenima. Muhamed je propovijedao milosre: jednom osvojena, plemena se ne bi podvrgavala ropstvu ako bi se obratila na islam i pridruila bici protiv nevjernikih plemena. To je muslimanskoj religiji dalo naglaeno ekspanzionistiki karakter: ona pridaje veliku vanost osvajanju i obraenju onih koji ne vjeruju u Alaha. Islam je preuzeo neke predislamske duhovne obiaje kao to su molitva, post i davanje milostinje. Odnos izmeu Muhameda i njegovog boga je vertikalan: Bog je svemoan, Jedini, dok se Muhamed samo pokorava njegovim zapovijedima. Odnos izmeu Muhameda i njegovih sljedbenika je jednostavan i analogan potonjemu: Muhamedova volja je zakon. Kuran propisuje idealno drutveno ureenje s pomou pravila ija je prvotna svrha bila unijeti red u onodobnu plemensku anarhiju, s njenim krajnje silovitim bitkama protiv i izmeu raznih klanova i plemena. U knjizi Zatvoreni krug, David Pryce-Jones opisuje kako je funkcionirao taj plemenski sustav, U zaaranu krugu nasilja, jedno je pleme pokuavalo zavladati nad drugima, to je znailo da je postojala neprestana borba za mo unutar plemena, klana i obitelji. Na elu svake obitelji, klana ili plemena stajao je jedan ovjek. Taj je poglavar esto stjecao poziciju lukavstvom i nasiljem. Na primjer, Muhamed je uspio navesti

35

corry

www.crostuff.net

odreen broj plemena da prihvate vane politike i drutvene (a onda i ekonomske) propise koji su podupirali sredinje vrednote plemenskog naina ivota, kao to su ouvanje plemenske asti i preraspodjela vlasnitva. Ti su zakoni pruili trajno rjeenje za probleme izmeu suparnikih plemena i prisilili ih da se udrue. Borba se nastavila, ali odsada samo s plemenima izvan islamskog kruga. Stoga nije nimalo neobino da mnogi od Kuranom uspostavljenih zakona na prvo mjesto stavljaju drutveni mir skupine, koji podrazumijeva visok stupanj drutvene kontrole. Mnogi od tih zakona odnose se na ast mukarca, njegove obitelji ili njegova klana. Suprotnost asti je obeaenje, tako da mukarac svim silama nastoji sauvati svoju ast i izbjei sramotu. Lai i zaobilaenje istine igraju vanu ulogu u toj kulturi sramote i asti; zanemarivanje ili izriito poricanje onoga to se zapravo dogodilo u njoj su uobiajene prakse. Plemenska kultura ima visokorazvijen osjeaj za nepovjerenje, ne samo prema autsajderima nego i prema lanovima vlastite obitelji ili klana. USPON I PAD ISLAMA Islam je ujedinio neuka arapska plemena, duboko uronjena u anarhiju, u svjetsku civilizaciju. U sedmom stoljeu, muslimani su osvojili Siriju, Palestinu, Egipat i preostali dio sjeverne Afrike te su poeli prodirati na Iberski poluotok. inilo se da nita ne moe zaustaviti irenje nove religije. Tijekom uspona islama, jedina civilizacija s usporedivom razinom i razmjerima bila je Kina. No Bernard Lewis razlikuje kinesku civilizaciju od islamske jer je ona bila ograniena na jedno podruje i jednu rasnu skupinu. Muslimani su stvorili multietniku, vierasnu i univerzalnu svjetsku civilizaciju". A ipak, danas, u usporedbi s kranskim Zapadom muslimanski je svijet postao siromaan, slab, razdraljiv i neuk. Prema Lewisu, pitanje to je polo naopako? uglavnom se pretresa ili sa sekularnog ili s drutveno-psiholokog stanovita. Sekularisti stavljaju ulogu religije u islamskome drutvu u sredite rasprave i tvrde da je ekonomsko i kulturno prvenstvo Zapada posljedica odvajanja Crkve od drave te ustanovljenja civilnog drutva ustrojenog prema sekularnim zakonima. Drugi se, osobito feministiki krugovi, usredotouju na seksizam i inferioran poloaj ena u islamskome drutvu. Ti problemi ne samo da liavaju islamski svijet talenata i snaga polovice njegove populacije ve i tete njegovoj vlastitoj djeci ostavljajui je na brigu nepismenim, podjarmljenim majkama. Produkti takvog obrazovanja...po svoj e prilici izrasti u arogantne ili pak krajnje pokorne pojedince, nepodobne za slobodno, otvoreno drutvo, veli Lewis. S druge strane, sve vei broj muslimana kao odgovor na pitanje to je polo naopako? tvrde da ih je snalo zlo jer su zapostavili boansko naslijee islama. Taj suvie jednostavan odgovor koban je za daljnji ekonomski razvoj budui da podrazumijeva povratak uvelike imaginarnoj prolosti do kakvog je dolo tijekom Iranske revolucije i drugih fundamentalistikih pokreta i reima u muslimanskim zemljama. U usporedbi s time, sekularni demokratski sustav prua vie mogunosti. Neki povjesniari, meu kojima i Lewis, optimistino gledaju na Tursku Republiku Kemala Atatiirka. Drugi, ukljuujui Pryce-Jonesa, nisu toliko optimistini s obzirom na pitanje u kojoj mjeri ljudi koji su se naviknuli na ivot u plemenskom drutvu uistinu shvaaju (ili mogu shvatiti) sekularizam i druga zapadnjaka postignua.

36

corry

www.crostuff.net

Lewisovo stajalite je nedvosmisleno. Podnaslov njegove knjige, Sukob izmeu islama i modernosti na Bliskom istoku, znakovit je. Ljudi koji su napustili islamsku civilizaciju nisu dokraja proli kroz uznemirujui, muan ali u konanici oslobaajui proces modernizacije poput svojih susjeda i suparnika na kranskome Zapadu. Lewis ukazuje na to da silazna spirala mrnje i resantimana, bijesa i samosaaljenja, siromatva i ugnjetavanja moe biti rezultat odbacivanja modernosti, no on se nada da e muslimani uloiti svoje talente i snagu u postizanje zajednikog cilja, te da e jednoga dana islamske nacije jo jednom postati vanom civilizacijom. U tom pogledu, Lewis je optimistiniji od Pryce-Jonesa. Lewis zahtijeva od muslimana da odustanu od svojih temeljnih vrijednosti, od tekovina koje prenose u naslijee svojoj djeci, ukljuujui patrijarhalnu obiteljsku strukturu i misaoni sklop opsjednut au i grupnom slikom o sebi. No, kao to tvrdi Pryce-Jones, to su upravo obiljeja koja definiraju pleme, osobine koje ga ine tako strogo zatvorenom zajednicom. Te plemenske vrijednosti i s njime povezan osjeaj identiteta toliko su duboko ukorijenjeni da su ljudi koji ih gaje postali slijepi za njihove katastrofalne dugorone posljedice. Bezuvjetno prihvaanje tih vrijednosti prolongiraju neprestano ponavljani procesi, koji su ozakonili predmoderna shvaanja pozivajui se na kuranske tekstove. Ideje i obiaji Muhamedova plemenskog drutva izravno se usvajaju u dananjemu industrijskom i urbanom drutvu, potpuno zanemarujui njihov historijski kontekst. Povjesniarka Karen Armstrong smatra da su u prolosti muslimani uspjeno pokazali kako umiju odijeliti razum i vjeru. Na kraju krajeva, muslimani su neko imali velike filozofe i stvorili su svjetsku civilizaciju. Ona osjea da problem ne poiva toliko u samim muslimanima i njihovoj religiji koliko u stavu Zapada prema muslimanskim zemljama. Imperijalizam i supremacija Sjedinjenih Drava kao trgovake sile liili su muslimane mogunosti da se uhvate u kotac s vlastitim problemima. Lewis je skeptiniji. On priznaje da su od 19. stoljea Britanci i Francuzi postupno uspostavili politiku i ekonomsku vlast nad islamskim narodima. To je izazvalo odreene temeljne kulturne promjene, kao to je migracija u gradove u 20. stoljeu. On ne nijee ni da je taj razvoj preobrazio ivote muslimana, kako u pozitivnom tako u negativnom smislu. On priznaje da Amerikanci tite regiju iz stratekih interesa (osiguranje stabilne opskrbe naftom). A ipak, prema Lewisu, nita od toga nije stvarni uzrok pomanjkanja napretka u islamskim zemljama. To su prije posljedice, upravo kao to je mongolska invazija u 13. stoljeu bila mogua samo zato to je islamsko carstvo u to doba bilo oslabljeno iznutra. I Lewis i Pryce-Jones glavni razlog tog nazatka nalaze u nesposobnosti muslimana da uspostave demokratske institucije i zatite prava na individualnu slobodu, stave vrijednosti znanstvenih spoznaja i vjerske mudrosti u perspektivu (znanstveno istraivanje esto se mora prekinuti ako se smatra da ugroava vjerske dogme) te ponite drutvene i psiholoke posljedice podjarmljivanja ena. lako ne tvrde izriito da je islam kao religija uzrok tragine situacije u velikom dijelu islamskoga svijeta, njihovo istraivanje ukazuje na to da dominantnost vjerske prakse u muslimanskom svijetu (meu pravovjernim sljedbenicima i fundamentalistima) predstavlja ozbiljnu prepreku drutvenom napretku i emancipaciji za sve muslimane.

37

corry

www.crostuff.net

U srpnju 2002. Razvojni program Ujedinjenih Naroda objavio je Izvjetaj o ljudskom razvoju u arapskom svijetu, tematski pregled oekivanog trajanja ivota, razine obrazovanja te ivotnog standarda stanovnika dvadeset dvije islamske zemlje. Izvjetaj potvruje teoriju koju su iznijeli Pryce-Jones i Lewis: duboko ukorijenjeni nedostaci stoje na putu ljudskom razvoju. Prema njemu, regija je rtvom triju kljunih nedostataka koji se mogu smatrati odreujuim obiljejima: nedostatak slobode obesnaenost ene pomanjkanje sposobnosti ili znanja SUDBINA LJUDI Kako ljudi ive u predmodernoj odsutnosti napretka? Njihova je reakcija predstavljena takozvanim trokutom mase. Pored njega postoji i mo trokuta elite, o emu e biti rijei odmah potom. Stvarnost je, naravno, daleko sloenija; kategorije se preklapaju. U skladu s plemenskom kulturom, vlast u zemljama porijekla muslimanskih imigranata (s vanom iznimkom Turske) koncentrirana je u trokutu koji se sastoji od politikog voe na vrhu (bilo predsjednika ili kralja), nakon koga slijedi vojska i, esto, sveenstvo ('ulema). Ta se tri sektora (vie-manje) meusobno podupiru. Njihovi lanovi esto dolaze iz istoga obiteljskog klana ili plemena, ili su povezani branim vezama. Njihova se mo djelomice temelji na tim odnosima. Za te ljude na vrhu islam je orue, sredstvo za konsolidiranje postojee ravnotee moi. U dravama poput Egipta, Iraka i Sirije svjetovne vlasti nadziru vjerske voe, i u njima postoji dravna religija. Politiki i vojni voe imaju potpunu vlast nad slubenim sredstvima prinude (u odsutnosti nezavisne sudbene vlasti), svim izvorima dravnog dohotka (porezi i trgovina), medijima (radio, televizija, novine) te privredom. Rezultat je sveopa drutvena stagnacija. Trokut mase predstavlja razliite naine na koje ljudi reagiraju na tu stagnaciju. Korupcija i apatija. Samo mali dio stanovnitva ima pristup javnim slubama preko klana ili plemena; taj dominantan sloj izvlai korist iz sveope korupcije u javnoj slubi i poslovnoj zajednici, a uzima i jedan dio novane pomoi zapadnih zemalja i meunarodnih organizacija, bogatei se i nerijetko se sluei podmiivanjem i ucjenjivanjem. Ostatak stanovnitva pokuava prihvatiti tu situaciju, budui da nikad nije poznavao nikakvu drugu. Uspon fundamentalizma. Taj svakim danom sve vei dio stanovnitva ne prihvaa postojeu ravnoteu moi. Fundamentalisti posvuda uivaju sve vei ugled, ak i meu visokoobrazovanim strunjacima (odvjetnicima, lijenicima itd.). Oni su razoarani u svjetovne ideologije kao to su liberalna demokracija, nacionalizam i komunizam. Fundamentalisti smatraju da sve drutvene i ekonomske nevolje - to je polo naopako proizlaze iz sveopeg zanemarivanja islamskih vrednota i mjerila. Islamsko bratstvo, Bin Ladenova Al Qa'ida, Erbakanova organizacija Milli Gorus u Turskoj optuuju osobito Sjedinjene Drave to podupiru tiraniju u njihovoj zemlji. U nekim zemljama, fundamentalisti se prikazuju kao jedina autentina opozicijska skupina u islamskome svijetu, iako, dakako, mnoge od tih zemalja imaju i demokratske i/ili svjetovne opozicijske stranke. Mo

38

corry

www.crostuff.net

fundamentalista temelji se na gorljivoj misionarskoj aktivnosti, mrnji prema dravno priznatim klericima, oajnikoj sili (terorizam i muenitvo) te vlastitim vjerskim sreditima, kao to je Sveuilite Al-Azhar u Egiptu. Znaajna unutarnja i vanjska emigracija. Najvee rtve drutvene stagnacije su seljaci. Velik dio seoske populacije iskorijenjen je i prisiljen traiti posao u gradovima, gdje je osuen na bijedne plae i ropske poslove; nerijetko moraju prihvaati okrutne, poniavajue ponude u drutvu u kojem vladaju ast i sramota. esto su neobrazovani ili ak nepismeni. I mnogi drugi slojevi bez odgovarajueg plemenskog ili klanskog statusa (trgovci, privrednici, nii javni inovnici itd.) osueni su na siromatvo. Mali dio seoskih populacija poeo je pristizati u Zapadnu Europu u potrazi za poslom poevi od ezdesetih godina 20. stoljea. Mnogi su napustili svoje rodne zemlje bjeei od graanskog rata i gladi. Razmjerno mali broj izbjeglica doao je u Europu zatraiti azil ili dozvolu boravka iz humanitarnih razloga. Velika veina - milijuni - izbjeglica ive u susjednim zemljama u Africi i na Bliskom istoku, obino u kampovima pod upravom Vijea za ljudska prava UN-a (UNHRC). Izvjetaj o ljudskom razvoju u arapskim zemljama pokazuje da bi mnogo pojedinaca u islamskome svijetu vrlo rado emigriralo u neku od bogatih zapadnih zemalja. MUSLIMANSKA ZAJEDNICA U NIZOZEMSKOJ Veina muslimana koji ive u Nizozemskoj (Turaka, Marokanaca i traitelja azila) nisu ciljano doli u Nizozemsku, nego su se ondje nali iz nude. Uglavnom su doli iz ruralnih krajeva, gdje jo uvijek vladaju plemenski obiaji. Definiramo li kulturu kao skup znanja, simbola, obiaja, ideja, vjetina i pravila ponaanja to zajedno tvore zajednicu, kulturni izrazi veine muslimana jo su na pred modernom stupnju razvoja. Njihovu kulturnu pozadinu karakteriziraju tri vana initelja. Prvo, autoritarni mentalitet utemeljen na strogoj hijerarhiji; drugo, patrijarhalna obiteljska struktura, u kojoj ena ima reproduktivnu funkciju i gdje se od nje oekuje da se pokorava mukarcima u obitelji; ako to odbije uiniti, nanosi sramotu cijeloj obitelji. Tree, skupina je u sreditu panje; skupina se uvijek pretpostavlja pojedincu; drutvena kontrola je veoma snana, a estoka obrana asti skupine njene pripadnike ini opsjednutim izbjegavanjem sramote pod svaku cijenu, to dovodi do toga da laganje ili jednostavno poricanje stvarnih injenica postaje pravilom. Tradicionalni nain razmiljanja pun je fosiliziranih religijskih pojmova. Za oekivati je da to stvara ozbiljne potekoe pri integraciji na svim drutvenim razinama, ukljuujui radno mjesto. Na primjer, marokanski poslovoa velike robne koe koji nareuje svojim pomonicima to da rade tako to im prijeti ili ih verbalno zlostavlja postupa u skladu s kriterijima svoje skupine (kulture). On na taj nain uspostavlja autoritet i brani svoju ast; rukovoenje pozitivnim savjetovanjem bio bi znak slabosti. U marokanskoj kulturi zapoinjete reenicu s Biste li molim vas... samo kad se obraate nadreenom, a nikad ako se obraate nekom nieg drutvenog ranga. Nizozemski poslodavci meutim imaju drugaiji referentni okvir; za njih je Marokanevo ponaanje neadekvatno i neprihvatljivo. Ako se on odbije prilagoditi, usvojiti vrijednosti nizozemskog osoblja, nee se moi snai na poslu i bit e otputen.

39

corry

www.crostuff.net

Takve su situacije svakodnevna pojava. One su uzrok velikog uzajamnog nerazumijevanja i nepovjerenja, a katkad rezultiraju time da se muslimani ale na diskriminaciju a poslodavci daju izjave tipa dosta mi je Marokanaca. Za muslimana u Nizozemskoj, autoritarni pristup je osuen na propast. Sporazumijevanje s drugima i slijeenje vlastitih interesa ugraeni su u nizozemski drutveni kod; on uzima u obzir individualna prava i interese suradnika. Muslimanski doljak mora stvoriti individualni identitet izvan grupnog i udaljiti se od tradicionalne kulture asti i sramote. Umjesto da na sebe gleda tuim oima (ast i sramota), on mora razviti stabilne unutarnje orijentire kako bi se snaao i preivio u modernome zapadnom drutvu. Druga opa potekoa pri integraciji tie se muko-enskih odnosa. Duboko patrijarhalni muslimanski kriteriji u zapadnom se drutvu ine krajnje neadekvatnim, zastarjelim i poniavajuim. Kult djevice/kurve, pritisak da se ima to vie sinova, obrezivanje djevojaka (koje se uglavnom opravdava vjerskim razlozima), dogovoreni brakovi - proizvodi su mentaliteta asti. Kao skupina, muslimanke kao i muslimani moraju napustiti te prakse i svoje temeljne vrednote ako ele uspjeti na Zapadu. U protivnom, emancipacija muslimana ne moe uistinu zapoeti. Ili, kako je to izrazio nizozemski ekonomist Arie van der Zwan, taj jaz izmeu izoliranog svijeta ne-zapadnih imigranata i drutva u koje su dospjeli ne moe se razmatrati odvojeno od stagnacije u njihovim zemljama porijekla. Veina ih naime [jo uvijek] dolazi iz islamskoga svijeta, a u meunarodnoj se literaturi sve ee postavlja pitanje zato je taj svijet propao: ,to je polo naopako?' Islamski je svijet slabo uznapredovao u znanosti, kulturi ili ekonomiji od 18. stoljea, dok je neko davao bitan doprinos u tim podrujima. Der Zwanova tvrdnja osobito je korisna jer obuhvaa ujedno meunarodni kontekst (stagnacija kao poticaj na emigraciju) i nacionalnu dimenziju (kulturne potekoe tijekom integracije to predstavljaju prijetnju drutvu zemlje useljenja). U svome lanku on raspravlja o initeljima koji su doveli do emigracije ali i do injenice da se muslimani ne odriu vrednota i kriterija koji su neprikladni u modernome drutvu. U poetku, nizozemski politiari i tvorci politika u priljevu stranih radnika iz muslimanskog svijeta (Maroka i Turske) vidjeli su privremenu pojavu. Te su pridolice bile gostujui radnici. I sami su muslimani imali slino gledite, mislei da su doli na Zapad samo na odreeno vrijeme, zaraditi novac s kojim e moi izgraditi budunost kad se vrate kui. Kada je postalo jasno da se muslimani, poput drugih ne-zapadnih imigranata, za stalno nastanjuju u Nizozemskoj, poelo se raspravljati o tome na koji nain integrirati te ljude u nizozemsko drutvo. Postoje etiri razliita gledita u toj raspravi, koja se tiu svih zapadnih demokracija. POLITIKOPRAVNO GLEDITE Kako bi postali punopravni lanovi nizozemskog drutva, doljaci s trajnim boravkom trebali bi imati jednaka drutvena i politika prava ali i dunosti kao domae stanovnitvo. Jednom kad ispune taj politiko-pravni uvjet, imigranti bi trebali moi sudjelovati u svakom aspektu drutva bez daljnjeg uplitanja vlade, koja meutim i dalje pridaje veliku vanost borbi protiv diskriminacije i rasizma. Potekoa s tim gleditem sastoji se u postojanju jaza izmeu formalnih prava imigranata i zbiljskog procesa njihova udomaivanja i postajanja punopravnim lanovima drutva. U praksi, vrlo se malo imigranata slui svojim civilnim i politikim pravima. Njihovo je

40

corry

www.crostuff.net

uee na izborima, na primjer, katastrofalno nisko. Kao posljedica ograniena upoznavanja s nizozemskim drutvom, i njihova je svijest o individualnim pravima takoer ograniena. Paradoksalno, u praksi, formalnim se pravima koristi kako bi se postiglo ono to je suprotno integraciji, naime kako bi se zajednica odijelila od ostatka drutva na osnovi religije (etniciteta). Najtraginiji primjer toga jest vladin sustav potpore specijaliziranim islamskim kolama. Lakoa s kojom imigranti ostvaruju drutvene olakice ima i svoje nedostatke, od kojih je jedan injenica da je mnogo imigranata postalo trajno ovisno o dravnoj potpori. Politiko-pravni pristup temelji se na nizozemskoj nacionalnoj povijesti istkanoj od stoljetnih politikih napetosti izmeu raznih kranskih i sekularnih skupina. On ne uzima u obzir izvorni svjetonazor muslimana u Nizozemskoj. Zbog goleme razlike izmeu mentaliteta muslimanskih imigranata s jedne strane i nizozemske populacije s druge, taj pristup samo perpetuira spomenute probleme. Radikalni muslimani odbijaju stopiti se s domaim stanovnitvom kao to su to naposljetku uinili rimokatolici i druge sljedbe u povijesti. Radikalni muslimani suprotstavljaju se samome sustavu. Radikalni muslimani ele unititi cjelokupan sustav. DRUTVENOEKONOMSKO GLEDITE Iz ovog gledita, imigranti iz nenapadnih zemalja odreuju se kao ugroena skupina. Drava ima za cilj donijeti zakone koji bi im pruali jednake obrazovne mogunosti, jednake mogunosti zaposlenja i zarade, zdravstvene skrbi i stanovanja. Nepogodnosti skupine smatraju se meutim iskljuivo drutvenoekonomskim, a ne nusproizvodima kulture ili religije. Prednost ovog pristupa je da on, uzima u obzir razliite naine na koji su imigranti iskljueni iz drutva, u onome to zovemo slijepom segregacijom. Na primjer, velik broj imigranata u rubnim podrujima praktiki je segregiran u crnim kolama, dok veina djece nizozemskog etniciteta pohaa bijele kole. No kao i u sluaju prethodnog, nedostatak ovog pristupa je to se on temelji na specifinim okolnostima nizozemske drutvene povijesti, a osobito na borbi izmeu rada i kapitala te ustanovljenju socijalne drave nakon Drugog svjetskog rata. Nizozemska radnika klasa potom se emancipirala i pretvorila u graansku srednju klasu. S druge strane veina muslimana u Nizozemskoj dolazi iz posve drukijih sredina, u kojima vlada institucionalizirana nejednakost, iz ega proizlaze dvije glavne mane tog pristupa. Prvo, on vodi viktimizaciji budui da odgovornost za hvatanje u kotac s problemima u potpunosti prebacuje na vanjske initelje (vladu, nizozemsko drutvo); drugo, skupini daje negativnu sliku o sebi i potie nepovjerljiv stav prema vanjskome svijetu. To izaziva napetosti izmeu dviju strana i dovodi do uzajamnih okrivljavanja. K tome, pogodnosti nizozemske socijalne drave kao to su socijalno osiguranje i subvencija stanarina dodatno ublaavaju posljedice za one na drutvenim marginama, koji se vie ne moraju pod svaku cijenu prilagoditi normama nizozemskog drutva ako ele preivjeti. Na taj nain, proces modernizacije doivljava zastoj za velike skupine muslimana; na drutvenim marginama, oni se dre za vrijednosti i kriterije to prijee njihovu emancipaciju. MULTIKULTURALIZAM: INTEGRACIJA UZ OUVANJE VLASTITOG IDENTITETA

41

corry

www.crostuff.net

Multikulturalistiki pristup promie suivot razliitih kultura pod jednom vladom, u skladu s pravilima uzajamnog potovanja i s jednakim mogunostima i pravima. Ipak, zagovornici multikulturalizma manjinama ele dati posebne povlastice. Izvorno, te su posebne povlastice imale za cilj zatititi prava starosjedilakih populacija u zemljama poput Kanade (Indijanaca i Inuita) i Australije (Aboridina). Unato tome, mnogo ljudi u Nizozemskoj jo uvijek brani taj pristup. Na primjer, M. Galenkamp, filozofkinja prava iz Rotterdama, kritizirala je prijedlog premijera Balkenendea da se kao temeljne polazine toke za vladinu integracijsku politiku uzmu nizozemski sustav moralnih naela i vrijednosti (osnovna ljudska prava) i odvajanje Crkve i drave. Galenkamp tvrdi da bi to bilo nemogue provesti jer Nizozemska vie nije homogeno drutvo; ona smatra i da bi to proizvelo nepoeljan uinak polarizacije, sa tetnim posljedicama po drutvenu koheziju. Konano, ona tvrdi da bi to bilo suvino i da bi bolje polazite bilo naelo neoteivanja to ga je iznio J. S. Mili, filozof iz 19. stoljea, koji je smatrao da osoba nikad ne bi trebala trpjeti zbog bilo ijeg ostvarivanja slobode. Da John Stuart Mili danas ivi u Nizozemskoj, ne bi se sloio s Galenkampovom. Objasnio bi joj da je pozicija muslimanki u Nizozemskoj sama po sebi suprotna naelu neoteivanja. Problem s Galenkampovom je u njenom krajnje formalnom razmiljanju, posljedici, po svoj prilici, njezina pravnikog obrazovanja. Pravnike se ne obuava da shvate pojam moi; oni se usredotouju na vertikalne odnose u drutvu - vertikalni odnos pojedinca i njegov odnos prema vlastima. Tako oni tvrde da vlasti ne smiju ograniavati slobodu pojedinca. Ali promie im horizontalno funkcioniranje moi. Promie im pitanje kako sprijeiti pojedinca da oduzme slobodu drugom pojedincu. Oni ne poznaju ili ne shvaaju supkulture, osobito islamske unutarnje kulture. Promie im injenica da su muslimanke odgojene da vjeruju u vanost i opravdanost svoje vlastite potlaenosti. Mili je bio itekako svjestan vanosti uenja i rasuivanja kao sredstava za razumijevanje sebe i svijeta. ena odgojena da vjeruje u opravdanost vlastite potlaenosti ne moe ispuniti uvjet za slobodu. Multikulturalizam je postao dominantnom tendencijom nizozemske integracijske politike otkad se uvidjelo, krajem 1970-ih, da e gostujui radnici koji su pristigli iz drugih zemalja kako bi obavljali uslune djelatnosti zauvijek ostati u zemlji. Multikulturalizam je tako utjecajan djelomino zbog duge nacionalne povijesti mirnog suivota s mnotvom manjina. Taj se suivot temeljio na naelu emancipacije ouvanjem identiteta, integracije razliitih naroda koji bi pritom sauvali svoj etniki i kulturni identitet. S druge strane, utjecajnost multikulturalizma proizlazi i iz krivnje koju Nizozemci osjeaju zbog svoje kolonijalne povijesti te rasizma i genocida nad idovima tijekom Drugog svjetskog rata. Problem s tim multikulturalistikim gleditem je u tome to ono porie da kulturni i religijski kriteriji mogu imati negativne uinke i usporiti integraciju i emancipaciju imigracijskih skupina, osobito muslimana. Tako multikulturalisti pozdravljaju pojavu muslimanskog dijela drutva jer vjeruju, krivo, da e to pridonijeti muslimanskoj ekonomskoj emancipaciji kao to je neko bio sluaj s rimokatolikim dijelom. Katolici u veinski protestantskoj zemlji godinama su bili siromaniji od drugih, imali su velike obitelji i obavljali manje plaene poslove, kao danas muslimani. No, organiziravi se oko Katolike crkve, oni su s vremenom poboljali svoju financijsku i gospodarsku situaciju sve dok se nisu potpuno integrirali. Multikulturalisti kau: Ako je uspjelo katolicima, zato ne bi muslimanima? No rije je o opasnoj zabludi o velikoj veini muslimana, koja e samo pojaati njihovu odijeljenost i

42

corry

www.crostuff.net

unutarnju usredotoenost na vlastitu izoliranu kulturu. Multikulturalisti zaboravljaju da su katolici dijelili s drugim kranskim/protestantskim sljedbama isti jezik, isti nacionalni identitet, zajedniku povijest i praktiki isti etnicitet. I jedni su i drugi bili krani, premda su se razilazili u nainu izraavanja svoje vjere. Muslimani u Europi imaju mnotvo razliitih jezika i etniciteta koji ih dodatno odjeljuju od njihove nove domovine. Drutvenoekonomski background tih mnotva naroda takoer je veoma raznolik i posve razliit od europskog. Odbijajui odrediti kulturne fenomene kao bolje ili gore, ve samo kao neutralne ili razliite, multikulturalisti zapravo potiu segregaciju i nenamjerno prolongiraju, na primjer, nezadovoljavajui poloaj muslimanki. Dravna pomo nedravnim kolama doputa muslimanima da imaju vlastite kole, ukljuujui odvojene internate za djeake i djevojice, gdje se mlade djevojke ue da oekuju budunost majki i kuanica, u skladu s najkonzervativnijim islamskim obiajima. DRUTVENOKULTURNI PRISTUP Ekonomist Arie van der Zwan zakljuuje da se stagnacija u integraciji ne moe objasniti samo objektivnim drutvenoekonomskim initeljima. Drutvenokulturni initelji su takoer vani, tovie, zajedno s vrlo konkretnim nepovoljnim drutvenoekonomskim prilikama, glavni uzronici integracijskog problema. Van der Zwan primjerice pravi razliku izmeu razliitih skupina nezapadnih imigranata. S jedne strane su ljudi iz Surinama i s Antila, s druge Marokanci i Turci. Pozivajui se na istraivanje Nizozemskog znanstvenog vijea za vladinu politiku (WRR), on zakljuuje da prvospomenute dvije skupine tvore podklasu koja je postala gotovo identina domaemu nizozemskom pandanu. No Turci i Marokanci oituju kvalitativne i kvantitativne razlike koje proizlaze iz njihova drutvenokulturnog poloaja. Samo se treina marokanske i turske populacije moe smatrati integriranim imigrantima. Preostale dvije treine u stvari ni nemaju velikih izgleda za integraciju. Jednu polovinu neintegriranih skupina tvore osobe iznad etrdeset pet godina, od kojih je veina prestala raditi. Drugu polovinu tvore Turci i Marokanci druge i tree generacije koje, kako tvrdi der Zwan, nije mogue nigdje svrstati: Iako vie nema snanog poistovjeenja s etnikom skupinom, integracija u drutvo jo nije nastupila, a izgledi da nastupi su takoer neizvjesni. Ta ranjiva, iskorijenjena skupina izloena je izazovima zapadnog drutva (sloboda, droga, noni ivot), no zbog nedostatka unutarnjih mentalnih ili individualnih resursa ili obrazovanja ona ne uspijeva kontrolirati devijantno ponaanje. Drutveno zastranjivanje je vrlo esto meu tom mladei: obrazovanje i zaposlenje mogu voditi drutvenom uzdizanju, ali delinkvencija i dra fundamentalizma esto su privlaniji. ZAKLJUAK Shvatimo li pojam integracije kao civilizacijski proces za muslimanske imigrante koji ive u zapadnom drutvu koje ih je prihvatilo, uviamo izlinost pseudo-debate o jednakosti kultura. Treba li imigrant neto prihvatiti ili se neega odrei kako bi bolje funkcionirao u drutvu ovisi o zahtjevima dotinog drutva. S razvitkom svijesti o svom stupnju postignua u usporedbi s drugima, imigranti uviaju da se ako se ele razvijati moraju ponaati u skladu s vrijednostima i kriterijima svoje novousvojene domovine.

43

corry

www.crostuff.net

Trea prednost poimanja integracije kao civilizacijskog procesa sastoji se u tome to ono omoguuje domaem stanovnitvu da suosjea s poloajem imigranata koji se suoavaju s tim izazovom. Lake je pokazati uzajamno razumijevanje ako se zna da se imigrant mora suoiti s korjenitom osobnom promjenom. Domaa se veina dulje od stoljea hvatala ukotac s modernim vrijednostima, to joj daje psiholoku prednost pred ljudima koji su netom stupili u drutvo direktno s gorja Rif ili iz anatolskih zaselaka. Bilo bi kontraproduktivno to poricati, no taj oblik tolerancije posve je drugaiji od zagovaranja ouvanja obiaja i vrijednosti samo radi njih samih. Na kraju krajeva, Nizozemci vie ne zagovaraju tradiciju predakih, predmodernih, religioznih obiaja. Tragino je meutim da je nizozemska vlada desetljeima zanemarivala kulturno nepovoljan poloaj muslimana. U zadnjih nekoliko godina vlada je tim problemima pristupala uglavnom iz politiko-pravne, (isto) drutvenoekonomske i multikulturne pozicije, koje su sve duboko proete tipino nizozemskim politikim, ekonomskim i kulturnim tradicijama. Samo pristup koji uzima u obzir oboje - drutvenoekonomske nepogodnosti i islamu svojstvene kulturne initelje - prua stvarnu mogunost za promicanje uinkovite integracije. Neuzimanje u obzir oba ta elementa imalo bi katastrofalne posljedice, osobito za najranjiviju skupinu muslimanskih imigranata, ene i djevojke.

44

corry

www.crostuff.net

esto poglavlje Kratka osobna povijest moje emancipacije

U vrijeme dok ovo piem, zbog prijetnji smru bila sam prisiljena pobjei iz Nizozemske i sakriti se na sigurno. Oekivala sam da e se, jednom kad se vratim u Nizozemsku, cjelokupna javnost isprva usredotoiti na mene a ne na raspravu. I eto kako se mediji jo uvijek naslauju ponavljajui: crnkinja koja kritizira islam. Jednog dana, magija koja me okruuje e nestati. U jednom e im trenutku biti dosta, i onda e se opet moi prijei na stvarno pitanje, naime na injenicu da je neuspjeh integracije u znatnoj mjeri prouzroen neprijateljstvom prema enama u islamskoj kulturi i religiji. Znala sam u to se uputam kada sam zauzela takav stav. Negativne reakcije nisu me iznenadile. Radi se o kontroverznoj temi. Ako nastavim kako sam poela - a hou - mogu oekivati ozbiljne reperkusije koje e nesumnjivo uslijediti. Bilo koja skupina na rubu preobrazbe suoit e se sa slinim bijesom. Moja strategija je nastaviti probijati se kroz tu oluju dok se ne stia. Jednog u dana moi rei sve to sada govorim ne pobuujui estoke emocije. Vie nisam jedina koja otvoreno izraava svoje miljenje i bori se za emancipaciju ovisnih, polupismenih ena iz imigrantskih zajednica. Feminizam treeg vala je u punom zamahu, a od pomisli na to proimaju me marci. Emancipacija je borba. Sama sam izabrala tu borbu i nastavit u je kao parlamentarna zastupnica Liberalne stranke. Odluila sam prijei u nju jer vie nisam mogla trpjeti evazivno ponaanje Laburistike stranke, koja je poela zatvarati oi pred rastuim osjeajima nelagode u drutvu. Tlaenje ena njenim se lanovima ne ini vanom temom, i oni se nimalo ne trude ukazati na njega, raspravljati o njemu i mjerama za njegovo suzbijanje. Nisam odluila pristupiti Liberalnoj stranci zbog pomanjkanja interesa za drutvena pitanja nad kojima Laburistika stranka misli da ima monopol, nego zato to sam s vremenom uvidjela da drutvena pravda zapoinje slobodom i integritetom pojedinca. Sve je u naemu drutvu usmjereno na individualnog graanina: on sam polae svoje ispite, sam ispunjava svoj porezni obrazac i na sudu se sam suoava s izreenom mu presudom. Osobna odgovornost uvijek je na prvom mjestu. Ali kako se ponaa Laburistika stranka? Ona se i dalje odnosi prema imigrantima kao prema skupini. Moda se pitate zato. Odgovor je: zato to je ta stranka izgubila dodir sa stvarnou. Dala bih jedan primjer. Radei kao tuma imala sam iskustva s imigrantima optuenim za zloupotrebu socijalne sigurnosti. Da bi mogli podnijeti zahtjev za novanu pomo, oba partnera moraju dati svoj potpis, pri emu ena potpisuje po muevoj zapovijedi: on joj pokae gdje treba potpisati i naredi joj da to uini. Ali ona nema pojma zato to potpisuje. U njenom rodnom kraju od nje se nikad nije trailo nita slino. A onda policija pokuca na vrata. Mukarac i ena optueni su za zloupotrebu socijalne sigurnosti jer se ispostavilo da mu ima dodatni posao. Ona meutim nije nita znala o tome: istina, on svako jutro odlazi od kue i vraa se kasno naveer, no muslimani rijetko govore enama kako su proveli dan.

45

corry

www.crostuff.net

Zato bi dakle ona primijetila ita neobino? Namee se im se kazna od osamdeset tisua guldena, koju moraju platiti popola. Drugim rijeima, ena biva osuena kao sukrivac za muevo loe ponaanje. A taj sluaj nije nimalo jedinstven; postoji na tisue slinih. Pokuajte uvjeriti Laburistiku stranku da se te ene moraju osloboditi svoga ovisnikog poloaja; neete uspjeti. Stranka se zalae za ouvanje takve pozicije muslimanki jer smatra da im ona ojaava osjeaj identiteta. Te su ene, tvrde laburisti, sretne u svojoj vlastitoj kulturi. Oni zanemaruju i djecu. Odnosno, zanemaruju je sve dok se ne prometne u marokansku kopilad. A tada e biti vraga. Jedan lijenik ope prakse i dobro poznati lan Laburistike stranke ispripovijedao je za jedne nizozemske novine kako mu je u ordinaciju ula neka muslimanka i rekla: Moj se mu razbolio jer je Bog tako htio. Ideja da vam ivot poiva u Bojim rukama moe vam pruiti utjehu na samrtnoj postelji, no ona znai i da ete bre zavriti na istoj. Ali dotini lijenik smatra tu ideju lijepim uvjerenjem. On sam sluajno ne vjeruje u Boga, no ne nalazi nita loe u tome da ljudi imaju pravo izvaljivati sline bedastoe. Ono to on zapravo poruuje jest: oni imaju pravo na vlastito nazadnjatvo. Odluujui initelj u mojoj odluci da prijeem u Liberalnu stranku u listopadu 2002. bilo je jamstvo koje mi je dao voa te stranke da u dobiti slobodne ruke da na vrh politikoga dnevnog reda stavim integraciju i emancipaciju imigrantica. Ne shvaam zato je moja odluka izazvala tako emotivnu reakciju. Ljudi se slue rijeima kao to je izdaja, kao da sam pristupila zloinakoj organizaciji. No, nakon osam godina koalicijske vlade sastavljene od Liberalne i Laburistike stranke razlike izmeu njih vie nisu tako znaajne. Shvaam da se ljudi osjeaju osobno iznevjerenim mojim inom. A ipak, injenica da mnogo toga dugujem laburistima ne znai da moram ostati odana stranci ako se vie ne slaem s njenim nazorima. Svi sada govore o tome kako je to bila nagla odluka, ali ja sam jo u kolovozu izjavila da nisam zadovoljna i da elim otii. Dakako, i sama jo moram tota nauiti. Svjesna sam toga da povremeno moram prihvaati kompromise, da moram vie poeti razmiljati na strategijski nain i preciznije izraavati svoje miljenje, ali uza sve to nemam apsolutno nikakvu namjeru odustati. Prihvaam ivjeti s cijenom koju mi za to valja platiti. Sve dok sam zatiena, imam dovoljno unutarnje snage da nastavim s borbom. Moram meutim paziti da ne zahtijevam previe toga u premalo vremena. Nestrpljenje je moja Ahilova peta: ja sve hou ovdje i sada. Potrebno mi je znati da sutranjica nikad nije posve izgubljena. Iako znam da me moj otac voli, odluila sam radikalno se suprotstaviti svemu to on zagovara. Ako je istina da je nizozemskom tjedniku rekao ono to ovaj tvrdi da je rekao - da nikad nije primio nikakav prijetei telefonski poziv - njegovu izjavu doivljavam kao amar. Nakon svakog mog javnog nastupa on je primao telefonske pozive od somalskih muslimana koji su se alili na mene. Isprva se nije obazirao na te pozive, iako me pitao jesu li prie to kolaju o meni istinite. Rekla sam mu da se zalaem za enska prava u islamu. Njegov odgovor je bio: Zalai se za to god osjea da je vrijedno zalaganja, samo neka to bude u Boje ime. injenica da sam se nedavno javno odrekla Boga za njega predstavlja strano razoaranje, koje on jedva moe prihvatiti. Ocrnjujui islam ocrnila sam njegov ugled i njegovu ast. Zbog toga mi je okrenuo lea. Suosjeam s njim, no istovremeno sam srdita na

46

corry

www.crostuff.net

njega. Na kraju knjige koju upravo piem uputit u mu otvoreno pismo u kojem u ga optuiti da je ljubav koju je pruio svojoj djeci bila uvjetovana. Svaki put kad je morao izabrati izmeu svoje zajednice i svoje djece, on je izabrao prvu. To boli. Ja sam prava tatina cura. Tijekom kratkih razdoblja to ih je provodio s naom obitelji, uvijek je bio krasan prema meni i pred drugima me kovao u zvijezde. Isto tako, organizirao je neke stvari za koje sam mu zahvalna sve do danas. Na primjer, kada smo ivjeli u Etiopiji majka je bila protiv toga da moja sestra i ja idemo u kolu. Ionako smo trebale biti udane za koju godinu, i koje bismo koristi imale od sveg tog znanja? Veu bismo korist imale od uenja kuanskih poslova. No moj je otac inzistirao da idemo u kolu. Zaprijetio je majci da e je zauvijek prokleti ako nam to zabrani. On se i odluno suprotstavio naem obrezivanju. Ne zna meutim da ga je moja baka organizirala iza njegovih lea. Moj brat, moja sestra i ja zamjerali smo ocu to nikad ne provodi vrijeme s nama. On nas je donio na svijet ali nije preuzimao nikakvu odgovornost za to. Nismo imali nita protiv njegovih politikih aktivnosti, ak smo se i dosta ponosili njima, no htjeli smo imati i oca. On je smatrao nae primjedbe nedostojnim svoje djece, ispraznim kukanjem. Smatrao je da bismo trebali uvidjeti kako on ima poziv te initi ustupke podignute glave. Bog mu je podario taj astan poloaj, i on ga mora braniti. Kad sam se rodila moj je otac bio u zatvoru. Imala sam est godina kada sam ga prvi put vidjela. Iako je znao biti dugo vremena odsutan, kao djeca osjeali smo napetost to je okruivala njegove politike aktivnosti. Godine to smo ih proveli u Somaliji obiavam zvati aputave godine. Tie, tie, nikome se ne moe vjerovati. Sjeam se sluaja kad su nam neki ljudi upali u kuu, sruivi na pod baku koja im je otvorila vrata, i izvrili premetainu; sjeam se njihovog verbalnog zlostavljanja. Dijete ne moe shvatiti te stvari. Na moj esti roendan pridruili smo se ocu - koji je u to vrijeme ve bio pobjegao iz zemlje - u Saudijskoj Arabiji. Nitko se od nas nije dobro osjeao ondje osim majke, koja je procvala u zemlji s tako strogim vjerskim podnebljem. Ali ak je i ona je usporeivala lokalne stanovnike s kozama i ovcama, jer su se i njoj inili preglupim. U koli smo morali nositi zelenu haljinu s dugim rukavima i vrsto povezanu maramu oko glave. Dobivali smo plikove na leima zbog vruine. Bilo nam je zabranjeno igrati se napolju. Godinu dana poslije preselili smo se u Etiopiju, gdje je ivio velik dio somalske opozicije, a zatim u Keniju. Moj je otac imao pet keri i jednog sina, s etiri razliite ene. Moja majka bila je njegova druga ena. Sreo ju je kad je njegova prva ena, Maryan, bila u Americi. On ju je sam bio poslao onamo na studij, no ona je slabo napredovala. Otac je htio da ostane ondje sve dok ne diplomira. U meuvremenu, u Somaliji, on je postao jednom od organizacijskih snaga iza kampanje za pismenost. I sam je bio uitelj, a moja majka bila je njegova uenica. Smatrao ju je pametnom i ambicioznom, te ju je oenio. Ubrzo su dobili troje djece, a onda se jednog dana pojavila Maryan, vrativi se iz Amerike. Ona nita nije znala o njegovu drugome braku i bila je bijesna. Zahtijevala je od njega da se odlui. On se odluio za moju majku i razveo se od Maryan. Godine 1980. otiao je u Etiopiju. Nakon godinu dana doao nas je posjetiti. Moja majka mu je rekla da se ako nas jo jednom napusti vie nikad ne vraa, i da mu u tom sluaju vie nee biti ena. On je otiao i vratio se deset godina poslije, Majka mu je odbila pruiti

47

corry

www.crostuff.net

dobrodolicu a situacija se nije promijenila do dana dananjeg. Kasnije je oenio neku Etiopljanku, a onda neku enu iz Somalije - ne znam gdje su one sada. Naposljetku je ponovno oenio Maryan, svoju prvu enu, s kojom ivi u Londonu. (Ayaanin otac umro je u kolovozu 2008. godine; op. ur.) Osim starijeg brata imala sam i sestru, Haweyu, dvije godine mlau od mene, prema kojoj sam gajila veliko divljenje. Ona je bila buntovnica. Radila je to ju je bilo volja i nije marila to je kanjavaju batinama. Ja sam bila straljivija i pitomija, sklona prihvatiti stvari kakve jesu. Njoj je taj stav bio posve stran. Kao tinejderka Haweya je ustrajavala u noenju kratkih suknji, to se smatralo krajnje nedolinim. Majka bi ih svaki put rasparala, no ona bi uvijek iznova kupovala nove. U drugom razredu srednje kole pobjegla je od kue. Svi su bili bijesni, ali ona uope nije marila. Uspjeno je zavrila teaj za tajnicu i nala posao u Ujedinjenim Narodima. Majka joj je zabranila da radi, ali sestra joj se usprotivila, usprkos verbalnom i fizikom zlostavljanju. Haweya je bila snana ena koja je izazivala divljenje i potovanje svagdje osim u vlastitoj kui. Kada je na nju doao red da se uda, pobjegla je k meni u Nizozemsku. Stigla je u sijenju 1994., a nakon godinu i pol govorila je dovoljno dobro nizozemski da se prijavi na sveuilite. No poela ju je obuzimati potitenost i stala se udno ponaati. Na kraju bi satima gledala televiziju, bez obzira to se prikazivalo. Danima bi leala u krevetu i gladovala. Nakon nekog vremena priznala je da je alosna jer je zanemarila vjeru. Poela je nositi maramu i pokuavala se moliti. U danima kad joj to nije polazilo za rukom obuzimao bi je osjeaj krivnje, budui da za svaku proputenu molitvu postoji kazna. Stalno je govorila da strahovito pati, ali nitko ne razumije njezinu patnju. Sramila se svoga nekadanjeg ponaanja prema majci i duboko alila zbog svih onih svaa. Jednoga dana Haweya je doivjela slom i morala je otii u bolnicu. Dali su joj lijekove na koje je dobro reagirala, ako izuzmemo odreene popratne pojave: nemir, bol, grenje miia, udna probadanja. Gledala sam sestru, tu lijepu, snanu enu, kako mi propada pred oima. U srpnju 1997. Haweya se vratila u Keniju. Umjesto propisanih lijekova primala je u posjete mule, pozvane da istjeraju njenu psihozu. Naredili su joj da ita Kuran kako bi se umirila. Odvukli su je i egzorcistu jer su neki smatrali da ju je maeha zaarala. Egzorcista je upitala zato si, ako moe upravljati tako izvanrednim moima, ne sredi pokvarene zube. ak ni u svojemu ludilu nije izgubila duhovitost. Ponekad bi je vezali ili tukli kako bi je umirili, ali to, naravno, nita nije rjeavalo. Manini napadi bivali su samo sve neobuzdaniji. Patila je od paranoje i prestala je jesti. Dana 8. sijenja 1998. umrla je. Haweyina smrt bila je najtei trenutak u mome ivotu. Kad me je otac nazvao da mi javi vijest, brinula sam u pla, na to je on rekao: Zato te to toliko pogaa? Ta zna da se svi vraamo Bogu. Uhvatila sam prvi avion za Nairobi, ali sam zakasnila na pogreb. Pretpostavlja se da je umrla od iscrpljenosti, no to se nikad nee saznati jer na tijelu nije izvrena nikakva autopsija. U naoj kulturi zabranjeno je raspitivati se o uzroku smrti. Svaki put kad bih naela tu temu odmahnuli bi mi kao zamornom djetetu koje postavlja uvijek isto staro pitanje. Odgovor je uvijek bio: Bog daje ivot i uzima ga. Sestra i ja vrlo smo rano poele zapaati da nam se neprestano govori kako moramo potivati brata. On je bio samo deset mjeseci stariji od mene, ali brzo smo uvidjele da su

48

corry

www.crostuff.net

samo djeaci vani. Poloaj muslimanke ovisi o broju njenih sinova. Na pitanje koliko djece ima, moja bi baka odgovarala: Jedno. Imala je devet keri i jednoga sina. Jednako je bilo i s obzirom na nau obitelj, govorila je da imamo samo jedno dijete. A to je s nama? Haweya i ja bismo je upitale. Vi ete nam raati sinove, bio je njezin odgovor. Mene je to dovodilo do oaja. Kako u provesti svoj ivot na zemlji? Raajui sinove! Valja mi postati rasplodnim materijalom za proizvodnju sinova. U to doba imala sam devet godina. Kako bi maksimalizirale svoj potencijal produkcije sinova, djevojke se odmalena ui da se pokoravaju - Bogu, ocu i brai, obitelji, klanu. to se boljom ena pokae u tome, to je se smatra kreposnijom. ena bi uvijek trebala biti strpljiva, pa ak i kad mu od nje zahtijeva najuasnije stvari. Za to e biti nagraena na drugome svijetu. Ali ni sama nagrada nije bogzna kakva. Ono to ena moe oekivati u raju samo su datulje i groe. Nita vie. Kada smo ivjeli u Saudijskoj Arabiji, bratu je uvijek bilo doputeno pratiti oca na njegovim izlascima. Mi smo morale ostati doma. Ali sestra i ja bile smo radoznala djeca. eljele smo im se pridruiti, i smatrale smo da je to nepravedno. Bila je to rije koja je dirala oca u ivac, i mi smo to znale. On je smjesta htio raistiti stvari. Alah je rekao: 'Dao sam enama astan poloaj. Smjestio sam raj ispod njihovih nogu.' Pogledale smo u majine noge a zatim u njegove te prasnule u smijeh. Kao i uvijek, njegove su bile obuvene u skupe talijanske mokasinke, dok su majine bile gole, s gadno ispucanom koom i tragovima od noenja jeftinih sandala. Otac se smijao s nama, no majka se razljutila, istukla nas i istjerala iz sobe. Uasnulo ju je to svetogre. U Keniji su me, nakon osnovne kole, upisali u srednju kolu za muslimanske djevojke. Nju su pohaale djevojke iz Kenije ali i iz Jemena, Somalije, Pakistana i Indije. Bilo je tamo nekoliko vrlo bistrih djevojaka, koje su briljirale u svemu - kako u teorijskim predmetima tako u sportu. Ujutro bi nas prozivali. Morali smo se odazvati s ovdje. Ali nakon odreene dobi broj odsutnih djevojaka vidljivo se poveao. Nitko nije znao kamo su nestale. Kasnije smo saznale da su se poudavale. Srela sam ih nekolicinu nakon godinu-dvije. Nije ih se dalo prepoznati. Sve su te djevojke postale rasplodniin materijalom za proizvodnju sinova: debele, trudne, ili su ve drale dijete u naruju. Borbeni duh, iskre u njihovim oima i prtea energija netragom su nestali. Meu tim djevojkama, samoubojstvo i depresija bile su uobiajene pojave. U neku ruku, imala sam sree da otac nije ivio s nama u to doba. Inae bih se vjerojatno i ja morala udati za nekog u esnaestoj, dobi kada nisam mogla pobjei. Kamo bih otila? Od 1980.-ih islam je poeo uivati sve vei ugled u Keniji. Poput svih adolescenata, i ja sam tragala za neim i osjeala sam veliko divljenje prema naoj uiteljici islama. Bila je ona ena upadljiva izgleda, s blijedim, srcolikim licem to je neobino odudaralo od njezine crne marame i duge crne ferede. Umjela je strastveno govoriti o ljubavi prema Bogu i naim dunostima prema Njemu. Upravo sam na njenim predavanjima prvi put osjetila elju za muenitvom. Muenitvo bi me pribliilo Bogu. Pokoravanje Alahovoj volji - sve se okretalo oko toga. Neprestano smo nanovo, poput mantre, ponavljale reenicu: Podinjavamo se Bojoj volji. Spontano sam poela nositi maramu i feredu preko kolske kute. Majka je pucala od zadovoljstva, sestra ba i nije. A onda sam nala deka. To je bilo zabranjeno. Poljubili smo se. To je bilo jo gore od zabranjenog. A povrh svega on je bio vrlo religiozan, skrupulozan kad se radilo o odnosima

49

corry

www.crostuff.net

izmeu mukarca i ene. Ali u stvarnom ivotu nije slijedio ta pravila. To je bio uzrok mojim prvim ozbiljnijim sumnjama. Oboje smo naime lagali. to sam religioznijom postajala, to sam se ee zatjecala kako laem i obmanjujem. To mi se inilo krivo. Kasnije sam neko vrijeme provela u jednom izbjeglikom logoru na granici izmeu Somalije i Kenije. Tamo sam vidjela ene silovane u ratu, sada naputene od svih. Upitala sam se, ako Bog postoji, kako to moe dopustiti? Zabranjeno je misliti takve misli, a kamoli ih izrei, no ja sam poela gubiti vjeru. Unato tome, i dalje sam se nazivala muslimankom. Iako je 11. rujna bio odluujua prekretnica, tek sam se est mjeseci poslije, nakon to sam proitala Ateistiki manifest Hermana Philipsea, usudila priznati drugima da vie ne vjerujem. Knjigu mi je 1998. dao moj deko Marco, no tada sam je jo odbijala proitati. Mislila sam: ateistiki manifest ne moe biti drugo do objavljenje avla. Osjetila sam unutarnji otpor. Ali nedavno sam se osjetila spremnom. Kucnuo je as. Uvidjela sam da je Bog izmiljotina i da je podinjavanje njegovoj volji samo podinjavanje volji jaeg. Nemam nita protiv religije kao izvora utjehe. Obredi i molitve mogu pruiti potporu, i ni od koga ne traim da ih se odrekne. Ali odbijam religiju kao moralno mjerilo, ivotnu vodilju. A to se nadasve odnosi na islam, koji je sveproimajua religija to upravlja svakim korakom u ovjekovu ivotu. Prigovaraju mi da ne pravim razliku izmeu religije i kulture. ensko obrezivanje, kau, nema nikakve veze s islamom, budui da taj okrutni obred ne postoji u svim islamskim drutvima. No islam zahtijeva da ena ue u brak kao djevica. Dogma djevianstva titi se i zajamuje tako to se djevojke zatvaraju u kuu i to im se zaivaju stidne usne. ensko obrezivanje ima dvije svrhe: klitoris se odstranjuje kako bi se zatomila seksualnost ene, usne se zaivaju kako bi se zajamilo njezino djevianstvo. Obrezivanje potjee iz predislamskog doba, kad su ga prakticirala neka animistika plemena. Klanovi u Keniji isprva su obrezivali svoje ene iz straha da se klitoris previe ne povea tijekom poroda i ne ugui bebu. Ali upravo je islam proirio te lokalne obiaje. Oni su zadobili na vanosti i postali posveeni. U zemljama poput Sudana, Egipta i Somalije, gdje je islam veoma utjecajan, stavlja se velik naglasak na djevianstvo. Tvrdi se, nadalje, da je moja negativna slika islama rezultat osobne traume. Ne elim rei da sam imala ruiasto djetinjstvo, ali injenica je da sam iz njega uspjela izii iva. Bilo bi sebino kad bih zadrala svoja iskustva i uvide za sebe. I neizvedivo. Mlade muslimanke u Nizozemskoj ije oi jo uvijek blistaju ne moraju proi kroz ono to sam ja prola. Moramo se suoiti s injenicama i dati imigrantima ono to im se uskrauje u njihovoj vlastitoj kulturi: individualno dostojanstvo. Nitko ne moe osporiti da je islam ozbiljna prepreka integraciji imigranata. Marco - moj bivi deko koji mi je dao Ateistiki manifest - ivio je u istom studentskom domu kao ja. Obilazili smo jedno oko drugog dva mjeseca dok se napokon nismo zaljubili. Nisam nita rekla roditeljima, ali jesam bratu, koji mi je zapovjedio da smjesta prekinem vezu. Odbila sam to uiniti. Marco i ja ivjeli smo zajedno pet godina. Uostalom, odluka da odem ivjeti s nekim bila je velik korak za mene. To se direktno protivilo onome to se openito oekuje u naoj kulturi: ostati djevicom do udaje. Na kraju je puklo jer smo oboje

50

corry

www.crostuff.net

tvrdoglavi i nerado poputamo. To je dovodilo do estih prepirki. Uz to, ja sam pomalo rastresena, dok je on pedantan i strog. I to je stvaralo potekoe. Jo se uvijek jako volimo; ali jednostavno vie nije ilo. Svjedoili smo u naem okruenju vezama koje su se pokuavale odrati unato golemom pritisku i pod svaku cijenu. Mi to nismo eljeli. injenica da se nisam htjela udati - niti za dalekog roaka u Kanadi niti ni za bilo kog drugog - bila je izvan diskusije. Moj je otac rekao: Dijete moje, vjeruj mi da znam to je najbolje za tebe. Ali ja mu nisam vjerovala, pa sam otila u Nizozemsku. Napisala sam mu pismo, po mojem miljenju puno ljubavi, ali i nedvosmisleno, u kojem sam ga zamolila da potuje moju slobodu. Vratio mi ga je. Na margini je crvenom tintom napisao da ga smatra inom izdaje, da me nikad vie ne eli vidjeti i da se vie nemam pravo nazivati njegovim djetetom. Nismo razgovarali est godina. Jedne veeri 1997. zazvonio je telefon. Marco je podignuo slualicu, neko vrijeme sluao, a onda mi ju je predao. Mislim da je tvoj otac, rekao je. Uzela sam slualicu i zaula Abbe, dijete moje. Oprostio mi je i htio mi je rei koliko se ponosi mnome to sam se tako dobro brinula za sestru. Nisam mogla zaustaviti pla. Bio je to jedan od najljepih dana u mome ivotu. Ponovo me prihvatio kao svoju ker.

51

corry

www.crostuff.net

Sedmo poglavlje

Biti politiarka nije moj ideal

1. Nemoj imati drugih bogova uz mene.

Moja vjera je bila vjera straha. Straha od pogreaka. Straha od izazivanja Alahovog gnjeva. Straha od pakla i njegovog ognja. Alah je bio poput vlasti: uvijek prisutan, svagdje, spreman uhapsiti mog oca i strpati ga u zatvor. Moj odnos s Alahom moe se svesti na sljedee: sve dok me je ostavljao na miru, bila sam sretna. Naravno, molila sam Mu se kad mi je bilo teko; preklinjala sam Ga da sprijei majku da me tue. No kao to svako dijete prije ili kasnije podsvjesno shvati da djed Mraz ne postoji, tako sam i ja prihvatila da ne treba puno toga oekivati od Njega. Mislim da sam ateistica u dui; samo mi je trebalo neko vrijeme da naem tiskanu potkrepu svojih uvjerenja, lako to moe zvuati arogantno, mislim da su ljudi koji se izjanjavaju kao religiozni veinom ateisti. Oni izbjegavaju misliti o tome vjeruju li uistinu u Boga i daju se zavesti pojedinostima. Mi u Nizozemskoj trebali bismo organizirati debatu o izvorima svojih moralnih normi: jesu li te norme postavili ljudi, ili su one Boje djelo? Trebali bismo zapoeti s analizom izjava naeg premijera (ili bilo kojeg svjetskog lidera). Jeste li ikada paljivije posluali to on govori? Kako se uvijek poziva na biblijske norme i biblijske vrijednosti, a nikad na ono to Bog od nas zahtijeva ili to nam zabranjuje? S druge strane, on je akademski obrazovan ovjek, koji se nauio sluiti razlonim argumentima kako bi doao do odreenih istina. Moe li on vjerovati da je svijet stvoren u est dana? Da je Eva stvorena od Adamovog rebra? To jednostavno ne moe biti istina. Znanstvenici su nevjernici. Uvjerena sam da na premijer nije kranin.

2. Ne pravi sebi lika ni oblija bilo ega to je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom.
S prvom zapovijeu Muhamed je htio sputati zdrav razum, s drugom je podjarmio lijepu, romantinu stranu ovjeanstva. Uistinu me zaprepauje injenica da toliki broj muslimana nema pristup umjetnosti. U tom pogledu islam je izumrla religija, ime elim rei da je nepromjenljiva, fosilizirana. Sve je napisano u Kuranu, i rasprava je zavrena. Osobno i dalje smatram Muhamedove doktrine zastarjelima, no budui da si u sadanjem svojstvu politiarke ne mogu dopustiti da uem u raspravu s pojedincima koji me neprestano optuuju da ih nazivam nazadnim, povlaim primjedbu. Ili u, radije, preformulirati tvrdnju: smatram da je naelo islama - podinjavanje Alahovoj volji - nazadno polazite, no to ne znai da one koji ga prihvaaju smatram jednako primitivnim. Oni su zaostali u razvoju, to nije isto. Nikad nije kasno za napredak.

3. Ne spominji imena Gospodina, Boga svoga, uzalud.

Uvrijediti Bojega proroka Muhameda jest zloin prvog reda. Bog je sam to objavio svome Proroku, a prenio mu je i druge tako prikladne poruke. Dovoljno je itati Kuran: Muhamed je ukrao Zejneb, enu svog uenika, pod izlikom da je to Alahova volja. A jo i

52

corry

www.crostuff.net

gore: zaljubio se u Aju, devetogodinju ker svoga najboljeg prijatelja. Njezin ga je otac zamolio da prieka dok djevojica ne dosegne zrelu dob. Ali Muhamed nije htio ekati. I to mislite da se dogodilo? On je primio poruku od Alaha da se Aja mora pripremiti za Muhameda. Drugim rijeima, Muhamed nas ui da nema nita loe u otimanju djeteta najboljem prijatelju. Prema naim zapadnjakim kriterijima Muhamad je perverznjak; tiranin; protivnik slobode izraavanja. Ne ini li kako ti on zapovijeda, zavrit e u paklu. To me podsjea na one megalomanske vladare na Bliskom istoku: Bin Ladena, Homeinija i Saddama. udite se liku poput Saddama Husseina? Muhamed je njegov uzor; Muhamed je uzor svim muslimanima. to mislite, zato toliko islamskih mukaraca pribjegava nasilju? Moje vas tvrdnje sablanjavaju, no poput veine domae nizozemske populacije neto previate: zaboravljate odakle dolazim. Bila sam muslimanka, i znam to govorim. Mislim da je tragino da se, sada kada napokon ivim u demokratskom drutvu u kojem je sloboda miljenja najvee dobro, jo uvijek moram boriti s posthumnim ucjenama proroka Muhameda. U Nizozemskoj musliman moe itati Kuran i smatrati Muhameda fantastinim. Ali onda je i meni doputeno misliti da je Muhamed prezira vrijedna individua. On tvrdi da ene moraju ostati u kui, nositi maramu, izbjegavati odreene poslove, da ne smiju imati jednaka nasljedna prava kao njihovi muevi i da ih treba kamenovati ako uine preljub. elim pokazati da postoji i druga stvarnost osim istine to se pronosi svijetom uz pomo saudijskog novca. Uviam da me ene koje se nazivaju muslimankama jo ne razumiju, no jednog dana i njima e pasti naonjaci. Moramo otvoriti sve kanale socijalizacije - obitelj, obrazovanje, medije - kako bi zajamili muslimankama da postanu neovisne i samostalne. Jo e mnogo vremena morati protei da bi do toga dolo, ali jednoga dana te e ene shvatiti, kao to sam shvatila ja: ne elim ivot svoje majke.

4. Sjeti se da svetkuje dan subotnji.

est dana radi i obavljaj sav svoj posao. A sedmoga je dana subota, poinak posveen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi. Kada sam pretrpana poslom doe trenutak kad pomislim: sada moram predahnuti. U tim trenucima poelim da me se ostavi na miru, da hodam doma u pidami, proitam knjigu ili jednostavno ostanem leati u krevetu. Da, stvar se svodi na isto dangubljenje. Bilo je dana kad bih tako provela tri dana za redom, ali posljednjih mjeseci nisam imala prilike za to. Mislim da e mi kranska nedjelja dobro doi.

5. Potuj oca svoga i majku svoju.

Alah kae da dugujemo poslunost prvo Njemu, zatini proroku Muhamedu, a onda svojima ocu i majci. Moramo im biti posluni u svemu. Postoji samo jedan sluaj kad im smijemo odbiti poslunost: ako zahtijevaju od nas da prestanemo vjerovati u Alaha. Biti politiarka nije moj ideal Dugo sam ekala prije no to sam obznanila svoj raskid s islamom. Bojala sam se posljedica;bojala sam se izgubiti obitelj. Cijeli sam se ivot nekala, sve dok vie nisam mogla izdrati. Sve to sada inim, sve to piem i govorim, ne bih mogla initi da sam ostala

53

corry

www.crostuff.net

u tom neodlunom poloaju. Sada me neki veliki prazni bog dijeli od moje obitelji; ona me vie ne eli vidjeti. To pokazuje kako nastrana moe biti religija: ona se mijea u intimne odnose i prisiljava roditelje da biraju izmeu svoje djece i svoga boga. Moja je obitelj uvijek u mojim mislima, i nedostaje mi. Tuga me neprestano prati. injenica je, ipak, da puno bolje vladam svojim osjeajima krivnje otkako vie ne vjerujem da u biti kanjena za svoju neposlunost mjestom u paklu. Ponajvie sam meutim tuna jer mi se sve to ini posve nepotrebnim: zato me moja obitelj ne eli prihvatiti onakvu kakva jesam? Htjela bih da moj otac prisustvuje kad budem polagala prisegu u Donjem domu nizozemskog parlamenta. Htjela bih da me privine na grudi, kao to je obiavao. Ali to se nee dogoditi. Htjela bih poslati majci novac, ali novac nee dospjeti do nje. elim znati kako je, ali je se bojim nazvati. Ona je izabrala Alaha, ne mene. Moja majka je stroga ena snane volje. Zna kako manipulirati svojim blinjima, a ako joj to ne uspije poet e ih tui ili bacati predmete po sobi. U naoj kui esto je bilo razbijenih stvari. Ona je bila hladna, daleka i pedantna. Ako bih u koli odgovorila tono na devet pitanja od deset, upitala bi me zato nisam odgovorila tono na deseto. Bojala sam je se, ali sam joj se i divila. Uvijek nam je bila pri ruci i sve je morala uiniti sama, bez iije pomoi. Moj je otac bio najvaniji ovjek u Somaliji kad je prvi put sreo majku. Bilo je to nedugo nakon nezavisnosti. Otac je bio zaokupljen politikom dvadeset etiri sata na dan, sastavljajui parlament i program opismenjavanja. Kad je demokratski pokret propao i otac zavrio u zatvoru, ona mu je bila vrlo odana. Posjeivala ga je svaki dan, esto mu donosei i hranu. Ali kad je ona bila umorna i kad joj je bila potrebna podrka, njega nije bilo. To se ponavljalo stalno nanovo. Morali smo ga pratiti u razliite zemlje, gdje ljudi govore jezike koje ona - ponosna ki uglednog suca - nije razumjela; u kojima je morala izlaziti iz kue - iako joj je Alah nalagao da ostane u njoj - kako bi se sporazumjela, na loem arapskom, s lokalnim prodavaima. Mogu shvatiti zato je postala tako ogorena. Znam da nije Lijepa usporedba, ali ne mogu porei: vie mi nedostaje otac nego majka. On je bio njean, tetoio nas je i igrao se s nama. Govorio mi je da sam lijepa i pametna. Hvalio bi me na sav glas. Kada je on bio s nama, bila sam sretna. Ali on bi nanovo odlazio jedva se oprostivi od nas. Zadnji put kad je otiao od kue rekao je da e se vratiti za vikend, ali otad ga nismo vidjeli sljedeih deset godina. A ipak... da, prekid kontakta s njim moda je najvea cijena koju sam morala platiti. Htjela bih ga posjetiti, ali znam da bi mi zalupio vrata u lice. Znam da se radije zavarava kako sam duevno poremeena. Ali ja u i dalje pokuavati. U trenucima kada mi nedostaje, kada osjetim potrebu da s njim popriam ili da me zagrli kao to je obiavao, dovoljno sam realistina da znam da se to u ovom trenutku nee ostvariti. Ali sam i dovoljno idealistina da se i dalje nadam kako e mi jednoga dana opet otvoriti vrata.

6. Ne ubij.
Postoji vie vjerskih fanatika koji me ele ubiti zato to sam postala ateistkinja, i zato to bi si - ubijajui me - osigurali mjesto u raju. Tako barem vjeruju. Meutim, mislim da predstavljam prijetnju nadasve za one muslimane koji se boje mog utjecaja na nizozemsko javno mnijenje, koji bi mogao rezultirati ukidanjem dravne pomoi etnikim manjinama i zatvaranjem islamskih kola. Ne zaboravite: mnogi su nizozemski muslimani ve preli na moju stranu, ali to dre u strogoj tajnosti. im se razotkriju, im se stvari ponu mijenjati i novi zakoni budu prihvaeni, poriv da me se ubije e nestati. Za mene je to iskljuivo pitanje

54

corry

www.crostuff.net

ustrajnosti. Koliko u dugo trebati zatitu? Ne jako dugo. Ne radi se samo o meni. Islam i nain na koji ljudi ili stranke staju u obranu muhamedanskih doktrina postali su predmetom meunarodne rasprave, dokumentirane u UN-ovim izvjetajima. Bin Laden i njegovi sljedbenici postigli su upravo suprotno od onog to su htjeli. Situacija e se vjerojatno jo pogorati - napad Sjedinjenih Drava na Irak pokazat e u kolikoj mjeri - no, zapamtite to vam kaem, 11. rujan bio je poetak kraja islama kakvog poznajemo.

7. Ne uini preljuba.
Udali su me protiv moje volje za jednog dalekog roaka s kojim sam trebala zasnovati obitelj u Kanadi. Kada sam pobjegla, moj me se otac odrekao. S vremenom je poalio odluku te je uinio sve kako bi mi ishodio razvod. Smatrao je da se trebam ponovno udati; mogunost da ostanem bez djece bila mu je nepodnoljiva. Prolog ljeta razvod je obavljen, no dobra vijest pomuena je injenicom da sve to vrijeme nisam bila vjerna svome muu. Imala sam vie veza i ivjela sam s nekim pet godina. Iako to nikad nisam rekla ocu, sigurna sam da ga je somalska zajednica u Nizozemskoj - koja pomno prati moje ponaanje obavijestila. Loe mi se pie: prema Kuranu, za razvrat bih trebala primiti deset udaraca ibom, a za blud bi me trebalo kamenovati. Izvan religioznog konteksta, uvijek sam bila vjerna. Primijetila sam da mukarci teko stvaraju odnos sa mnom. Marco, momak s kojim sam neko vrijeme ivjela, opisivao me je kao neuhvatljivu. Ne izjanjava se, govorio bi. Nikad ne znam na emu sam s tobom. Istina je da mi je teko vezati se za nekog, ali istina je i da se ipak veem. (Sklona sam prekinuti s nekim zbog malo ee prepirke). Sada sam u dobrim odnosima s Marcom; u stvari, tako dobrim da se on pita zato ne bismo ponovno pokuali ivjeti zajedno. Ali ja znam kako lako on plane, i ne elim vie prolaziti kroz to. Sa svoje strane nisam dobra u izraavanju bijesa. I ne elim to biti; dolazim iz obitelji iji su se lanovi vjeito prepirali, i sada elim upravo suprotno.

8. Ne ukradi.
Moja je majka smatrala da su satovi tjelovjebe nemoralni. Odbijala mi je dati dodatni novac koji je kola zahtijevala, pa sam ga ukrala. Krala sam i kako bih pohaala satove pjevanja i kupila si olovke za kolu. im bi primijetila da joj iz take nedostaje novac, poela bi vikati, zgrabila bi me za kosu i vukla s jednog kraja sobe na drugi. Uvijek sam bila prekrivena masnicama. Tukla bi me rukom, tapom ili ma kojim drugim predmetom koji joj se naao pri ruci. Znala sam i krasti hranu iz majine smonice koju bih davala prosjacima to su prolazili ispred kue. Prvi put kada sam to uinila majka se inila blago zabavljena mojim postupkom, ali kada je jednom zatekla pred vratima gomilu prosjaka - i shvatila da nam je iz ormara nestala sva hrana za mjesec dana - spopao ju je bijes. Svetica? Ja? Ni priblino. Grijeila sam prema vjerskim naelima koje sam bila odgajana potivati. Bila sam i nevaljala - gnjavila sam djevojke u koli, zvonila ljudima na vrata i onda pobjegla, povrijedila sam bakine osjeaje dovodei u sumnju njen autoritet, A ako ni to nije dovoljno, ispriat u vam kako sam bila zasluna za javno igosanje naeg uitelja Kurana. Doavi do zakljuka da u koli Kurana koju smo pohaale tratimo vrijeme, majka je unajmila privatnog uitelja da nas poduava kod kue. Morale smo same pripremati tintu i prepisivati

55

corry

www.crostuff.net

odlomke iz Kurana na drvenu plou. Onda smo morale oprati plou i zapoeti sve iznova. Svake subote. To mi je ubrzo dojadilo pa sam se sa sestrom zakljuala u kupaonicu. Nismo htjele otvoriti vrata ni uitelju, ni majci, ni baki. Dovikivala sam uvrede uitelju, vikala da je pisanje na ploama zastarjelo, da je to bilo jo u 16. stoljeu. U odreenom trenutku majka ga je otpustila rijeima: Evo vam va novac. One odbijaju poduku iz Kurana. Ja vie ne mogu, odustajem. Nedugo nakon toga - bila sam sama kui - ugledala sam uitelja kako se pribliava naoj kui. Potrala sam prema vratima da ih zatvorim, ali bilo je prekasno. Ugurao me unutra, zavezao mi oi i poeo me tui. Nemilosrdno me mlatio, sve dok nisam uspjela skinuti povez. Tada me je uhvatio za glavu i bacio u zid. Vie puta. Zaula sam krckanje i izgubila svijest. Ispostavilo se da mi je slomio bazu lubanje. Morala sam ostati u bolnici dvanaest dana, na njegov raun. Povrh toga, on nam je morao platiti nadoknadu za pretrpljenu bol. Nakon toga vie se nigdje nije mogao pojaviti. Doivotno uniten. Moram ivjeti s tim da sam bila uzrokom neije propasti.

9. Ne svjedoi lano na blinjega svoga.

Ovladala sam umijeem laganja. Ali prestavi imati potrebu lagati - ne postoji nikakav bog; ne moram govoriti istinu samo zato to bog to zahtijeva od mene - donijela sam svjesnu odluku da vie nikad neu lagati.

10. Ne poeli kue blinjega svoga! Ne poeli ene blinjega svoga; ni sluge njegova, ni slukinje njegove, ni vola njegova, ni magarca njegova, niti ita to je blinjega tvoga.
Ovisi o predmetu elje. Moja je elja pisati filozofske rasprave, poput, na primjer, Karla Poppera. Stoga se, paradoksalno, ovaj korak - ulazak u politiku - ne poklapa s mojim idealom. Najvie bih voljela postati filozof i razvijati vlastite teorije. eljela bih imati mjesto gdje mogu pisati; nekog tko bi umjesto mene pospremao; da se ne moram boriti za kruh; da mogu sudjelovati u pravim raspravama a ne uzaludnim naklapanjima ni o emu. Konano, to je ono to bi me uinilo uistinu sretnom.

56

corry

www.crostuff.net

Osmo poglavlje Bin Ladenova nona mora

Razgovor s Irshad Manji

S etrnaest godina, kanadska spisateljica ugandskog porijekla Irshad Manji izbaena je iz kole jer je postavljala kritika pitanja o islamu. Nastavila je prouavati svoju religiju sama u svojoj sobi. Tako je postala, u oima mnogih muslimana, izdajicom. Jer Irshad Manji otro kritizira islam u novinskim lancima, knjigama i predavanjima. A k tome se i otvoreno izjanjava kao lezbijka. elei obiljeiti objavljivanje nizozemskog prijevoda njezine knjige The Trouhle with Islam/Potekoa s islamom, sastala sam se s Manji i napravila s njom intervju. Primjeujem da se u knjizi obraa svojoj muslimanskoj brai i sestrama, jo se uvijek smatra muslimankom? Da, ja jesam muslimanka. I to i elim biti, jer sam uvjerena da moemo reformirati islam. Vjeruj mi, nakon to su me izbacili iz kole nauila sam vie o islamu na svoju ruku nego to bi to ikad mogli svi ti muslimani zatvoreni izmeu etiri zida kole. Kad bi barem svi muslimani uinili isto - naime mislili svojom glavom - naa bi religija bila znatno drugaija. Primjeujem da mnogo mladih muslimana udi za promjenom. Kad god odrim predavanje na sveuilitu, studenti mi nakon njega priu i kau mi: Pomozite, guimo se; ova nas religija davi. To je i razlog da sam napisala ovu knjigu. No, osjea li se muslimankom jer je to dio tvog identiteta, ili jednostavno zato to si odrasla u tom sustavu a ne u nekom drugom? Ne, ne radi se o identitetu. Ono to me zanima su ljudska prava. Ne mogu utke gledati kako se ene poniavaju u ime islama. Neprestano govorim svojoj muslimanskoj brai i sestrama da prestanu biti tako sebini. Ustanite i recite neto! ene koje su odluile nositi pokrivala za glavu i lice ukazuju mi na injenicu da ih nitko nije natjerao na to. Na to im ja odgovaram, da, naravno. Za vas nema problema: vi imate slobodu nositi ili ne nositi te odjevne predmete, Ali pomislite na vae sestre koje ive u strogim reimima koji ih prisiljavaju da nose hidab i ugnjetavaju ih ako to odbiju. Borite se za njih. Prorok Muhamed je i sam rekao: religija je nain na koji se ponaamo prema drugima. Drugim rijeima, ako pometete svoje odgovornosti pod tepih, nemate se pravo nazivati muslimanom. No Muhamed je oenio devetogodinju djevojicu. Ne misli li da je to grozno? Naravno da mislim. Nikad nisam osobno upoznala Muhameda. Stoga i ne mogu dokazati da je on bio feminist ili pak enomrzac. Ali Kuran sadri mnogo tvrdnji koje zvue vrlo moderno. Muslimanskim mukarcima redovito postavljam pitanje: Zato putate brade i odijevate se u arapsku odjeu iz sedamnaestog stoljea, dok zanemarujete progresivne ideje to ih je Muhamed takoer ugradio u Kuran?

57

corry

www.crostuff.net

U naelu, islam je divna i tolerantna religija. Problem je meutim u tome to je ta divna religija optereena pritiskom arapskoga kulturnog imperijalizma, koji nalae da se ene moraju odrei svoje individualnosti u korist obitelji i postati opim vlasnitvom. Silovana djevojka prima sto osamdeset udaraca biem jer je imala seks prije braka. Moramo se rijeiti takvih obiaja. No to je i dalje vrlo teko realizirali. Islam je ukorijenjen u arapskome kulturnom naslijeu. Prije 610., kada je jednom ovjeku u spilji sitnilo nekoliko ideja, islama nije bilo. Upravo je zbog toga svaka reforma islama tako mukotrpna. Nezavisno miljenje nije poticano u arapskoj kulturi. No, za islam, ono je jedina ansa. Da milijuni muslimana ponu misliti svojom glavom, ne, to bi bilo previe za oekivati. Ali mi moemo pokuati oformiti snaan kritiki glas, koji e nadglasati druge. Vano je ne dopustiti maloj skupini mula da nam nareuje to da inimo, ve da se mi zapadni muslimani - skupina u koju sa svoje strane polaem nade - odvaimo sami i na svoju ruku otkriti dvosmislenosti i proturjeja Kurana, te slobodno raspravljati o naim otkriima. Kako navesti muslimane na Zapadu na taj korak? Potrebni su nam politiari koji se nee bojati izrei neke stvari, pa i uz rizik da ih se naziva kontroverznim i rasistima. Upravo kao to se u Kuranu ne moe sve tumaiti doslovno, multikulturno drutvo ne smije postati dogmom. Ono to moramo upamtiti je da ljudi, bilo muslimani ili ne-muslimani, imaju pravo da ih se potuje samo ako oni potuju druge. Ne mogu se zagovarati ljudska prava i u isto vrijeme primjenjivati dvostruki kriteriji. Zato se liberalni, sekularni Zapadnjaci toliko ustruavaju zauzeti kritiki stav prema zloupotrebama islama? Reci ti meni! To si pitanje postavljam ve dugo vremena. ega se toliko bojite?, pitam svoje prijatelje na Zapadu. Zato ne osudite povrede ljudskih prava u islamskim zemljama, dok redovito ukazujete na sline grozote izvrene od strane Sjedinjenih Drava i Izraela? U Nizozemskoj muslimani tvrde da ih se demonizira u tisku, i da je to razlog s kojeg pribjegavaju terorizmu. Novinari ne mogu nikog natjerati da uini neto to ne eli. Pripada li vaa glava nekome drugom a ne vama samima? Sve to inite ovdje na slobodnome Zapadu je va izbor. Za ime Boje, odrastite! Preuzmite odgovornost za sebe! To je kljuni problem s muslimanima; oni nikad nisu znali preuzeti odgovornost za sebe. U medresama nas indoktriniraju o superiornosti islama. Povijesno, Kuran je nastao nakon hebrejske Tore i stoga se smatra da predstavlja zavrnu Boju rije. To je opasno stanovite, budui da opravdava sve to se ini u ime islama, ak i ako se to pokae pogrenim. Nijedan musliman, ak i ako je obrazovan i umjeren, ne moe bez opasnosti postaviti bilo kakvo pitanje koje se tie njegove vjere jednostavno i iskljuivo zato to nikad nismo nauili postavljati bilo kakva pitanja o Kuranu. Muslimani u Nizozemskoj skloni su smjesta optuiti svakog tko je kritian prema islamu za rasizam.

58

corry

www.crostuff.net

Mislim da je to strano licemjerno. Oblik rasizma s kojim se muslimani moraju hvatati u kotac na Zapadu nije nita u usporedbi s onim to moraju podnositi ne-Arapi u arapskome svijetu. Muslimani ovdje ne nailaze na ama ba nikakve zapreke. Upravo suprotno: ljudi se libe zauzeti odrjeito negativan stav prema enskom obrezivanju jer ono spada u njihovu kulturu. No, kultura zacijelo nije razlog za toleriranje ljudske patnje. Zato je policiji zabranjeno intervenirati u sluajevima kad otac prijeti da e ubiti svoju ker jer se odbila podvrgnuti obrezivanju? Uobiajeni odgovor je da se enama u zapadnoj kulturi podjednako manipulira idealom ljepote koji je naglaeno prisutan u toj kulturi. Pod pritiskom tog ideala one se podvrgavaju plastinim operacijama. Ali tu postoji znaajna razlika: nikad nisam ula za situaciju da su se roditelji odrekli svoje keri jer je odbila poveati grudi. No poznati su mi sluajevi da su se roditelji odrekli keri kad se odbila dati obrezati ili pristati na dogovoren brak. Najgore je pritom to da taj strah Zapadnjaka da ne budu optueni za diskriminaciju muslimanke samo jo vie gura u ponor. Kome pomae utnjom? Sebino je bojati se optube za rasizam. Proitala sam na Internetu da su te nazvali Bin Ladenovom nonom morom. Ne skrivam da sam lezbijka. Muslimani su prisiljeni to smatrati grijehom. Stoljeima smo odgajani da tako mislimo, kau. Je li to valjan argument za odbacivanje homoseksualaca? Jer smo tako postupali dugo vremena? Kuran tvrdi da je raznolikost prirode blagoslov. Ta bi ih tvrdnja trebala uutkati.

59

corry

www.crostuff.net

Deveto poglavlje Sloboda zahtijeva neprestani oprez

Pokatkad bih se zatekla u za mene neuobiajenoj situaciji koja bi se pokazala prekretnicom, odvodei me u nesluenim smjerovima. To mi se dogodilo nekoliko puta u zadnje vrijeme. Na primjer, postala sam politiarka; i, jo neobinije, pristupila sam VVD-u [Narodna stranka za slobodu i demokraciju], nizozemskoj konzervativnoj liberalnoj stranci. Tko je takvo to mogao oekivati? Ja sigurno nisam. Jednoga dana g. 2002. ruala sam u restoranu u prizemlju nizozemskog Zastupnikog doma. To je mjesto gdje novinari mogu popiti pie s politiarima u oputenoj atmosferi i neslubeno im postavljati pitanja. Dok sam sjedila ondje, priao mi je jedan pristojan, armantan gospodin i upitao me elim li 4. svibnja kazati nekoliko rijei na temu slobode govora. Dotini armantni gospodin bio je Caspar Becx, novoimenovani predsjednik Meunarodnog press centra Nieuwspoort. Rekao mi je da mu se ini neobinim to sam se nala pod udarom u Nizozemskoj samo zato to sam se posluila svojim pravom da kaem to mislim. Nije li neobino biti lan parlamenta i ne moi se pomaknuti bez tjelohranitelja? Pitanje mu je na mjestu, pomislila sam. I tako sam, bez daljnjeg razmiljanja, pristala izai mu ususret. Tek sam kasnije, dok sam pripremala govor, ozbiljnije razmislila o injenici da u ga morati odrati 4. svibnja, na spomendan rtvama Drugog svjetskog rata, politiki najosjetljiviji i emocijama najnabijeniji dan u godini. Spomendan je simbol najjezivijeg razdoblja u nizozemskoj i europskoj povijesti. U tom razdoblju samo je u Nizozemskoj ubijeno 240 000 ljudi, medu kojima vie od 100 000 idova. U to sam se uvalila pristavi na zahtjev g. Becxa? Kako bih ja, koja sam roena u Somaliji i ivim u Nizozemskoj nepunih deset godina, mogla pridonijeti tako vanoj i ozbiljnoj prigodi? Nije li g. Becx mogao nai nekog prikladnijeg za odavanje priznanja simbolici 4. svibnja? Recimo, nekog pripadnika Pokreta otpora? Ili moda roaka takve osobe? Na kraju krajeva, otprilike 25 000 osoba aktivno je sudjelovalo u nizozemskom Pokretu otpora tijekom Drugog svjetskog rata. injenica da svoju dunost lanice parlamenta obavljam okruena tjelohraniteljima slabo potkrepljuje moju ulogu branitelja slobode govora. Tijekom rata objavljeno je oko 1 200 ilegalnih informativnih pamfleta; ljudi su u Nizozemskoj izlagali ivot opasnosti piui i raspaavajui te pamflete. Oni nisu uivali u povlastici da ih tite tjelohranitelji. Zato oni nisu pozvani govoriti? Danas je 4. svibnja, i nalazim se u neobinoj situaciji u kojoj vi, dragi gosti, od mene oekujete uti smislen govor. No to ja, imigrantica, mogu rei povodom dana sjeanja na rtve Drugog svjetskog rata? Dijelim li ja kolektivno pamenje Nizozemaca ili, to se toga tie, europske ratne generacije? I zato bih slavila uspomenu na njezine mrtve, kad u mojoj vlastitoj zemlji i kontinentu porijekla na stotine ljudi umire svakog dana, a njihove su smrti osuene na potpuni zaborav? Ipak, moda, kad se bolje promisli, zamisao da se na ovakvu jednu prigodu pozove govornik imigrant na kraju krajeva i nije tako udna. Rat je zavrio prije pedeset osam

60

corry

www.crostuff.net

godina, i za vei dio nizozemskog stanovnitva on je stvar prolosti. Slubeno, zemlja je bila sklopila mir s Njemakom. Mlada, poslijeratna generacija osjea se sve udaljenijom od toga. Sloboda, ukljuujui slobodu govora, postala je svakodnevnim iskustvom u Nizozemskoj. U dananjoj Europi rijei jo uvijek mogu imati snaan utjecaj. One uzbuuju, ozljeuju, vrijeaju. Podcjenjujemo slobodu govora. Moda je ne bismo uvijek trebali prihvaati kao gotovu injenicu. Mnogi su imigranti bili rtve golemog pritiska i opresije. Pitam se ne bi li moda njihovo iskustvo moglo biti korisno za pretvaranje Spomendana u neto vie od obreda koji s vremenom sve vie gubi svoje pravo znaenje. Kultura slobodnog govora oblikuje cjelokupne generacije imigranata i navodi mnoge da preispitaju ili ak napuste stare obiaje. Ali ona im omoguuje i da postavljaju pitanja o kolektivnom pamenju kakvo se dugi niz godina razvijalo u Nizozemskoj, pamenju koje se opire mnogim pitanjima. Neka su od njih po prvi put slubeno priznata tek od kraljice Beatrix u njezinu govoru prigodom pedesete obljetnice svretka rata: Objektivnost nam nalae da ne prikrivamo injenicu da je okupator ovdje naiao na junaki otpor s jedne strane, kao i na pasivno prihvaanje i aktivnu podrku s druge. Istina je da se Nizozemska jo uvijek obraunava s vlastitom kolonijalnom prolou. tovie, iz imigrantske toke gledita, upravo su Europljani kolonizirali Afriku i odbili se odrei tih kolonija ak i poslije Drugog svjetskog rata. Nisu li Nizozemci pokrenuli divljaki pohod na Indoneziju gotovo neposredno nakon osloboenja od Njemake? Jo si uvijek ne uspijevam objasniti taj njihov in. Dolazak imigranata oivio je napetu raspravu o slobodi, sigurnosti, i osobito slobodi govora. Mnogo manjih ali i veih sukoba odvija se izmeu Europljana i imigranata iz zemalja u kojima se dogaaje Drugog svjetskog rata vidjelo u drukijem svjetlu. A praktiki svi ti sukobi za roene Europljane bude neku asocijaciju na rat: tvrdnje i politiki programi stranaka ekstremne desnice podsjeaju nas na Hitlerove pogrome: nikad vie ne smijemo ponoviti Auschwitz. A opet, Arapi tree generacije koji se poistovjeuju s takozvanim Arapima u Palestini i mariraju na demonstracijama na amsterdamskom trgu Dam oduevljeno kliu: Hamas, Hamas, Jews to the gas! (Hamas, Hamas, idove u plinske komore!) Svaki se imigrant bori s podijeljenim osjeajem vjernosti: prema svojoj rodnoj zemlji, Svojoj obitelji i prolosti s jedne strane, i svojoj sadanjoj i buduoj zemlji s druge. Kao dijete sluala sam samo negativne primjedbe o idovima. Moje najranije sjeanje u tom pogledu potjee iz sredine sedamdesetih, doba kad smo ivjeli u Saudijskoj Arabiji. Ponekad bi nam ponestalo tekue vode. Sjeam se kako se moja majka svesrdno sloila sa susjedom koja je za to okrivila idove. Ti idovi toliko mrze muslimane da e uiniti sve kako bi nas ostavili bez vode. idov je najgora uvredljiva rije kako u somalskom tako i u arapskom jeziku. Kasnije, kad sam od sredine osamdesetih kao tinejderica ivjela u Somaliji i Keniji, svaka je naa molitva ukljuivala zahtjev za istrebljenjem idova. Probajte to zamisliti: pet puta dnevno. Gorljivo smo se molili za njihovo unitenje a da nikad nismo susreli ni jednog jedinog. S tim poetnim iskustvom, te lojalnou prema politikoj, kulturnoj i vjerskoj varijanti islama koju sam (zajedno s milijunima drugih) naslijedila iz djetinjstva, dospjela sam u Nizozemsku. Ovdje sam naila na posve drukije vienje idova: oni su prije svega ljudi. No,

61

corry

www.crostuff.net

ono to me najvie potreslo je saznanje o golemoj nepravdi uinjenoj prema ljudima oznaenim kao idovi. Holokaust i antisemitizam koji su do nje doveli ne mogu se usporediti ni sa kojim drugim oblikom etnikog ienja. To ini povijest idova u Europi jedinstvenom. Odakle ljudima motivacija i odlunost da izvre genocid? Hutui protiv Tutsija u Ruandi i Srbi protiv muslimana u bivoj Jugoslaviji dokaz su za to kako mrnja moe organizirati ljude i uiniti ih svojim provodiocima. Tim provalama agresije esto prethode opresija i nedostatak slobode, koje katkada provode vlasti a do kojih ponekad - u stvari sve vie - dolazi upravo zbog nedostatka bilo kakve vlasti. Mnogo se vremena i kalkulacije unaprijed ulae u proces potpirivanja, njegovanja i organiziranja mrnje to dovodi do neprijateljskih akcija. Disidenti svjesni destruktivne prirode tih planova pokuavaju im se oduprijeti; upozoravaju druge i odvraaju ih od sudjelovanja u njima. Ali za to treba ivjeti u podneblju s institucijama koje jame slobodu govora. Nisam jedini imigrant koji je doao u Nizozemsku, Europu, na Zapad u potrazi za slobodom. Postoje milijuni slinih. Oni dolaze avionima uz pomo trgovaca ljudima, prodajui svu imovinu kako bi platili putne trokove. Imigranti iz zemalja bez ikakvih sloboda bjee na traktorima, danima hodaju ili se otiskuju na more u lomnim brodicama. Na tisue je takvih ljudi umrlo na putu u Europu. U posljednjih pedeset osam godina sjeanja na svoje mrtve i slavljenja svoje slobode Europa je dola do uvida da sloboda i mir koji ju prati zahtijevaju neprestani napor kako bi se odrali. Posjedovanje osobnog identiteta i prihvaanje pluralizma mogui su samo kad su pojedincima zajamena njihova prava. Uvidjelo se da civilno drutvo podrazumijeva raspravu; i da su za to potrebne rijei. Stoga je rije - sloboda govora - klju za stabilno drutvo. Upravo ovdje u Europi imigranti kao to sam ja mogu istraivati stvarnost slobode govora a da se ne izlau ozbiljnim reperkusijama, poput progona, zatvora, spaljivanja knjiga, cenzure ili smaknua. Ne proe dan a da ne otkrijem, stalno nanovo, koliki utjecaj mogu imati rijei - to je otkrie ponekad bolno. Rijei mogu biti tetne i uvredljive, mogu prouzroiti nesporazume. Ali one mogu i razjasniti, obrazloiti i openito ublaiti patnju. Imigrantima iz zemalja lienih slobode govora teko je nauiti kako se njome koristiti. Teko, ali potrebno. Trebaju nam rijei da bismo razumjeli nae doba. Trebaju nam rijei da bismo se suoili sa svojom prolou. Rijei da bismo izrazili taj sukob lojalnosti koji doivljavamo kad se preselimo u drugu zemlju; taj osjeaj razapetosti izmeu dva svijeta. Rijei da bismo opisali svoje uvide u vlastitu kulturu i religiju, koje su djelomian razlog zato smo napustili svoja ognjita i svoju domovinu. Kao imigrantica koja se nastanila u Europi, u poziciji sam da mogu usporediti ivot u svojoj rodnoj zemlji sa ivotom u zemlji u kojoj sada ivim. Kako bih podijelila svoja zapaanja s drugim imigrantima koji imaju potekoe u prilagoavanju, trebaju mi rijei. Trebaju mi rijei kako bih utvrdila da kriteriji i vrijednosti u kojima su nas odgojili nai roditelji, kao i njihova religija, nisu tako prekrasni kao to smo oduvijek smatrali.

62

corry

www.crostuff.net

Kao to sam kazala na poetku, u posljednje sam se vrijeme zatekla u neobinim situacijama koje su mi preokrenule ivot. Ali nikad neu zaboraviti gdje je taj ivot zapoeo: u bolnici Digfeer u Mogadiu, sada teko oteenoj ratom. I nikad se neu prestati pitati: koliko je djece roeno ondje u isto vrijeme kad i ja imalo dobar ivot?

63

corry

www.crostuff.net

Deseto poglavlje

ivoti etiriju ena

Godine 1992. dola sam u Nizozemsku, bjeei od braka to ga je moj otac ugovorio za mene s jednim lanom naega klana u Kanadi. Unato mome estokom protivljenju, otac nije poputao. Na putu u Kanadu, u Njemakoj, iskoristila sam priliku i pobjegla od svoje obitelji u Nizozemsku, gdje sam primljena u Centar za traioce azila. Bila sam jedina ondje koja je mogla ispriati prie mojih sunarodnjakinja na engleskom. Dvije Somalke, koje su ivjele u istom bungalovu kao ja, zamolile su me da poem s njima humanitarnom djelatniku i pomognem mu objasniti njihovu situaciju. Ubrzo su me traile da ih pratim posvuda. Imale su ui, i bile su im potrebne lijenike usluge. Pratila sam ih u ured za prijavu stranaca, ured za pravnu pomo te razne ustanove odgovorne za socijalnu skrb. I drugi su traioci azila iz Somalije uli za mene. Nakon nekog vremena, humanitarci su mi savjetovali da ponem profesionalno prevoditi. Dotad sam prevodila iz usluge, a reeno mi je da profesionalni tumai primaju pristojne honorare. Moj je nizozemski u prvo vrijeme bio dosta lo. Prevodila sam sa somalskog na engleski, no rekli su mi da za to ne mogu biti plaena. Humanitarci su mi obeali pomoi: Samo poni na nizozemskom, a kad zapne, nastavit emo na engleskom. Godine 1993. napustila sam utoite za traioce azila i prijavila se u nizozemski Centar za tumae. Iako sam dobro prola na ispitima, rekli su mi da moram ekati dok ne ostvarim barem trogodinji boravak u Nizozemskoj. Kada sam uvidjela da sve vie Somalaca pristie u Nizozemsku, pokucala sam na vrata slubi za imigraciju i naturalizaciju. Stavili su me na popis tumaa, i otad sam uvijek imala pune ruke posle. Radila sam kao tuma od 1995. do 2001. Upoznala sam mnogo mukaraca i ena oboljelih od spolno prenosivih bolesti (AIDS, sifilis, gonoreja, klamidija itd.) i mnogo ena s neeljenom trudnoom. Postotak neeljenih trudnoa meu useljenicama iz zemalja Treega svijeta, u kojima je sve to imalo sluti na seksualnost jo uvijek teki tabu, puno je vei nego meu zapadnjakinjama, koje imaju liberalniji stav prema seksu. Opisat u etiri iskustva iz doba kad sam radila kao tuma. NISAM TRUDNA; JA SAM DJEVICA Devetnaestogodinja Somalka obratila se lijenikoj slubi u Centru za izbjeglice u Gravendeelu i poalila se da se ne osjea dobro. Lijenik joj je pregledao mokrau i ustanovio da je trudna. Htio joj je to rei pa me nazvao da mu prevodim. Zaprepatena, djevojka je briznula u pla. ula sam je kako plae preko telefona ali nisam mogla razabrati to govori. inila se krajnje oajna. Jo se uvijek najeim kad se toga sjetim.

64

corry

www.crostuff.net

Tada mi je rekla: Ali to je nemogue, ja sam djevica, ne mogu biti trudna. Uporno je to tvrdila. Kazala je da moe dokazati da je nevina: Zaivena sam. Mogunost da je spavala s mukarcem bila je iskljuena, budui da su avovi bili netaknuti. Lijenik ju je pokuao umiriti i obeao joj je da e jo jednom testirati mokrau. Nedugo nakon toga primila sam i drugi poziv od iste djevojke i odsluala istu priu. Lijenik je jo jednom pregledao mokrau i potvrdio joj da je trudna. Upitao ju je da li je dobila bilo kakvo seksualno obrazovanje. Ona je odgovorila: A zato bih? to bi mi ono koristilo? Trebala sam ostati nevina do udaje. Kazala je lijeniku da je u Nizozemskoj tek mjesec dana. Jedan somalski momak, koji je ve bio neko vrijeme u zemlji i koji je govorio nizozemski, pomogao joj je da se snae. Svaki put kad bi ila advokatu, on bi joj pravio drutvo. Jednog je dana pozvao nju i jo dvije mlade Somalke sebi u Dordrecht. Tada je navalio na nju. Odveo ju je u spavau sobu, dok su druge dvije djevojke ostale u dnevnom boravku. Htio ju je uvui u krevet i razodjenuo ju je. Obeao joj je da nee izgubiti nevinost. Neprestano je ponavljao da joj je on u svemu pomogao, i da je sada red na njoj da uini neto za njega. Lijenik je morao klijetima izvlaiti priu iz nje. Rekla mu je da momak nije penetrirao, ve je samo trljao penisom o njenu vaginu. Ejakulirao je dok je bio na njoj, no avovi nisu popucali. Oboje su bili uvjereni da je ostala nevina. Lijenik joj je objasnio da je eni za trudnou potreban mukarac; da su neke ene plodnije od drugih; i da postoje razdoblja kad je ena plodnija nego inae, ovisno o menstrualnom ciklusu. Ona je, ini se, imala nesreu da bude osobito plodna u tom trenutku, zbog ega je zatrudnjela, moda i zahvaljujui jednoj jedinoj kapljici sperme. Djevojina reakcija pokazala je da ona nije imala najblaeg pojma o spolnom inu ili reprodukciji. Lijenik joj je objasnio da moe birati izmeu vie mogunosti: moe zadrati bebu, nainiti pobaaj, ili moe dati dijete na usvajanje. Djevojka se potpuno zbunila. Tek sam mjesec dana ovdje, uzviknula je histerino. Ne mogu to uiniti. Moji su roditelji s mukom tedjeli novac da bih ja mogla doi u Nizozemsku, a eto kako im se oduujem. Nanijela sam im neoprostivu sramotu. Ne mogu dopustiti da se to dogodi. Moram se sakriti. Kada ju je lijenik upitao eli li nainiti pobaaj - na kraju krajeva, plod je jo u vrlo ranom stupnju razvoja - ona je odgovorila, Ne, ne dolazi u obzir. Uvrijedila sam svoju obitelj, ne elim uvrijediti jo i Alaha ubijajui svoje dijete. Kategorino je odbila pobaaj. Izvan diskusije. Zavrila bih u paklu. Prema islamu, izvanbrana trudnoa nanosi veliku sramotu obitelji, no za to se ipak mogue iskupiti i nai milost u Alahovim oima. Pobaaj, meutim, ubojstvo nevinog eda, smrtni je grijeh za koji nema oprosta.

65

corry

www.crostuff.net

Kao preostalu mogunost, lijenik joj je ponudio da dijete da na usvajanje. Nakon kratkog razmiljanja, ona je odbila i to: Zgrijeila sam, kazala je, i moram preuzeti odgovornost za svoju greku. Lijenik joj je rekao da e u tom sluaju morati redovito dolaziti na preglede i da se, ako eli, moe obratiti za pomo psihoterapeutu. Predloio joj je i da o trudnoi obavijeste i djetetova oca, na to je ona pristala, pokazujui da joj se momak na kraju krajeva ipak dopao. Dotina je djevojka bila posve izgubljena. Nikad nije dobila nikakvo seksualno obrazovanje jer se u njezinoj kulturi ono smatra izlinim. Predbrani seks je zabranjen; kada se udaje, ena mora biti djevica. Seksualno obrazovanje samo bi dalo krivu ideju o seksu. Taj je tabu i uzrokom neukosti muslimana u pogledu AIDS--a i naina na koji se on dobiva. Oni misle da je to bolest rezervirana za homoseksualce, krane i nevjernike, dok su muslimani ili Somalci zatieni. Prevodila sam za ljude koji su imali vrlo aktivan seksualni ivot i posjeivali prostitutke. Kada se ispostavilo da su HIV pozitivni, rekli su: Nemogue, ja sam musliman. Kao da virus raspoznaje razliku. Mlade Somalke odgajane su s motom: Samo uvajte avove netaknutim. Trenutak istine kucnut e tijekom prve brane noi. Ispostavi li se da su vaginalni avovi popucali, ena je kurva. Strogo govorei, zaivanje vaginalnih stijenki nije islamski obiaj. Prorok Muhamed nalae u Kuranu obrezivanje djeaka, ali nigdje ne spominje ensko obrezivanje. Taj je obiaj pred-islamski, ali islam ga je usvojio; on bi se mogao usporediti s ulogom koju je u kranstvu dobilo pred-kransko boino stabalce. Muslimanski uenjaci nikad nisu osudili obred enskog obrezivanja zbog presudne vanosti predbrane nevinosti u islamu. Kad su doli u dodir s tim plemenskim obredom, mora da su pomislili, Hej, pa to je odlian nain da se zajami nevinost djevojaka! Sjajno otkrie! Zaivanje je osobito popularno u afrikim islamskim zemljama poput Somalije, Eritreje, Sudana i Egipta, a prakticira se i u Indoneziji.

ANABINA PRIA Anab i Shukri bile su maloljetne traiteljice azila. Kada su dospjele u Nizozemsku, upitali su ih imaju li ikakvu rodbinu u zemlji. Poslali su ih Sajedu, starijem polubratu koji je sa enom ivio u Nizozemskoj ve pet godina. Organizacija nadlena za maloljetne traioce azila, udruga zvana De Opbouw, dala je djevojke njemu pod skrb umjesto da im dodijeli slubenog skrbnika. U to doba, udruga je bila nadlena za nalaenje odgovarajuih skrbnika za maloljetne traioce koji su doli bez roditelja te nadziranje njihove ope dobrobiti. Sajed je due vrijeme podvrgavao djevojke tekom seksualnom zlostavljanju; Anab, starija sestra, trpjela je najgore i najdue. Pria je isplivala na svjetlo dana kada je Shukri posjetila socijalnog radnika u udruzi i sve mu ispriala. Udruga je prijavila sluaj te kontaktirala agenciju za zatitu djece. Sajeda su uhapsili i strpali u zatvor. U policijskom stoeru odjela za poroke u Haagu susrela sam se sa Anabinom i Shukrinom sestrom. Zatraili su me da prevodim za tu Somalku u poodmaklom stadiju

66

corry

www.crostuff.net

trudnoe, glave omotane u maramu. Pozdravila me i odmah upitala kome pripadam, to je znailo, iz kojeg sam klana. Rekla sam joj da mi kao tumau nije doputeno odgovoriti na to pitanje. No ona je od mene kao Somalke zahtijevala da joj to kaem, imajui u vidu ono o emu e se raspravljati. Ja sam meutim ostala pri svom, objanjavajui joj da sam prisegnula na povjerljivost. Kazala je policiji da je s dvije sestre i polubratom u srodstvu s oeve strane. U tim okolnostima, polubrat se smatra pravim bratom. Policija ju je podvrgnula detaljnoj istrazi o poinitelju. Zna li ona da je poinitelj zlostavljao vlastite sestre? Zna li za prijanje sluajeve napastovanja? Slijedi li on uvijek isti obrazac ponaanja? I tako dalje. Nato je ona pola sata ili due objanjavala policiji kako je njena obitelj savreno kreposna; kako je taj momak jedini takav primjer; kako seksualnog zlostavljanja nema meu Somalcima; kako je ovo to se dogaa prokletstvo. Konano, zatraila je punu istragu sluaja kako bi se ispitalo je li se uistinu dogodilo ono za to je Sajed optuen. ena je bila posve zbunjena. Nije znala kako izii iz te situacije. Otkrila sam mnotvo pojedinosti o sluaju: kada je zapoeo, kako je zapoeo, tko ga je prijavio, a saznala sam i da dotini nije zlostavljao samo djevojke nego je i redovito silovao i zlostavljao svoju suprugu. Otprilike tjedan dana nakon toga moja se neakinja Maryan uselila k meni. Zamolila me da je za vikend pokupim na jednoj adresi u Utrechtu, gdje ivi jedna njezina prijateljica koju poznaje jo od prvih dana u Nizozemskoj i koju bi eljela posjetiti. Zajedno su bile stavljene pod skrb De Opbouwa, udruge nadlene za maloljetne traioce azila, i s vremenom su se sprijateljile: dvije mlade djevojke koje su izlazile zajedno i uivale nositi visoke pete. Na reenoj adresi u Utrechtu naila sam na nezamisliv nered. Cijeli je stan zaudarao po mokrai. Dva mala djeteta - stara ne vie od godinu dana i dvije godine - vrzmala su se okolo u pelenama koje je odavno trebalo zamijeniti. Prljave pelene bile su razbacane po sobi. Prijateljica moje neakinje, ije smo bile goe, zvala se Anab. Ponudila nam je aj i otila u kuhinju. Dugo smo je ekale. Dok smo Maryan i ja tako ekale na kauu Anab da nam donese aj (pretpostavljam da ga nije imala, jer ga na kraju nismo ni dobili), Maryan mi je rekia: Vidi li one videovrpce? To su sve pornografski filmovi. Hard-core. Posuuje ih Anabin mu. Sili je da ih gleda i onda je tjera da radi sve ludosti to se tamo prikazuju. Prisiljava je na analni seks; jadnica mora prolaziti kroz svakojake gadosti. Pria mi je bila poznata: to je bila ista ona Anab koju sam upoznala u dosjeima u policijskoj stanici u Haagu. ovjek koji je silovao i traumatizirao djevojku stavljen je iza reetaka, a u meuvremenu njena je obitelj uspjela nai roaka spremnog da je oeni, unato injenici da je bila izgubila jevianstvo. Seksualno zlostavljanje - ono koje se nikad prije nije dogodilo u naoj obitelji - pometeno je pod tepih, a obiteljsko ime je spaeno. Kasnije se ispostavilo da se Anab udala za svog roaka netom napunivi osamnaest godina. Od tog doba mladi traioci azila vie ne spadaju pod nadlenost udruge Opbouw. Za pretpostaviti je da si njezin roak iz ovog ili onog razloga nije mogao nai enu. Obitelj mu je rekla: Imamo enu za tebe, pod uvjetom da dri jezik za zubima o onom to joj se

67

corry

www.crostuff.net

dogodilo. Nakon viegodinjeg zlostavljanja od strane svog polubrata, Anab sada mora podnositi svoga roaka, za kog je bila prisiljena udati se. Anab je vie puta pobjegla od kue, a u nekoliko navrata odvele su je socijalne slube, no ona bi se uvijek vraala nazad. Uz pomo nekog susjeda uspjela se na neko vrijeme skloniti u jedno utoite za zlostavljane ene, sve dok mu nije doao po nju i nanovo je odveo. Sajed je u zatvoru jer je seksualno zlostavljao Anab, no njezin je mu, koji je ne tretira nimalo bolje, i dalje na slobodi. Obitelj tih dviju djevojaka platila je trgovcima ljudima povelik iznos novca kako bi njihova djeca mogla ii u kolu u Nizozemskoj. Ona je to uinila s optimizmom punim nade; a onda se - posve neoekivano - stvar svrila ovako. Anabina pria primjer je toga kako djevojka moe biti rtvovana u ime svetoga kulta djevianstva ne bi li spasila obiteljsku ast. A nije samo Anab rtva tog mita; to su podjednako i njena djeca i njezin mu. Potonji se bezumno ponaa prema njoj govorei si da je to u redu jer je ona izgubila nevinost, tako da je ve otprije bila kurva. A njeno dvoje djece rastu doslovno na smetlitu. to e od njih postati? Anabina mlaa sestra Shukri zauvijek je pobjegla od svoje obitelji, s kojom je prekinula sve veze. KREPOSNA KUANICA Imala je etrdeset i neto godina, dvoje djece i ekala je tree. Lijenik joj je rekao da eli porazgovarati s njom o rezultatima krvnog testa to ga je napravila u sklopu rutinskog pregleda za trudnou. Mora joj rei neto vano: rezultati su pokazali da je HlV-pozitivna. ena se uzrujala: To ne moe biti. Otkad znam za sebe ivjela sam savreno ednim i kreposnim ivotom. Strogo sam se pokoravala propisima islama i svoje obitelji. U mladosti teko da sam i pogledala nekog momka. Nikad nisam ostala nasamo ni s jednim. Nemogue je da imam bilo kakvu seksualno prenosivu bolest. Lijenik joj je ponovio da je unato tome HlV-pozitivna i upitao ju je: Kako stvari stoje sa seksualnim aktivnostima vaeg supruga? Odgovorila mu je da je suprug jako dobar prema njoj, da se dobro brine o djeci, da je odgovoran i da potjee iz dobre obitelji. Ne dolazi u obzir da bi takav ovjek navukao HIV. Uostalom, to nije bolest koju dobivaju muslimani. Ona napada krane, a nadasve homoseksualce. Ni ona ni suprug nisu nikad primili transfuziju, tako da je i ta mogunost iskljuena. Nakon lijenikih pregleda ustanovilo se da je i suprug HIV-pozitivan. On se bio doselio u Nizozemsku prije nje; ona mu se pridruila kasnije s ostatkom obitelji. ini se da je, dok je bio sam, vodio aktivan seksualni ivot ili posjeivao prostitutke. NAKON ABORTUSA MORAT U PONOVNO POSTATI DJEVICA

68

corry

www.crostuff.net

Jednog dana nazvao me lijenik i rekao: Posjetila me Amma, somalska djevojka; htjela bi porazgovarati o neemu, ali odbija govoriti pred tumaem. Napokon smo je nagovorili da prihvati tumaa preko telefona. Moete li pomoi? Djevojka je odbila tumaa jer se odvie sramila otkriti svoje probleme u prisutnosti Somalke. Kako bih zadobila njeno povjerenje, rekla sam joj da sam kao tuma prisegla na povjerljivost. Odbila je rei mi kako se zove. Imala je sedamnaest godina ali je za svoje godine bila vrlo bistra. Kada sam joj obeala da nikome neu rei nita od onoga to mi kae, ona je odvratila: I bolje vam je da ne kaete. Lijeniku je rekla da je trudna i da se eli osloboditi ploda. Kako zna da si trudna? upitao je lijenik. Kupila sam test, i on je pokazao da sam trudna, odgovorila je. To me nije suvie iznenadilo budui da mi je izostala menstruacija. Lijenik joj je kazao da je slubeno jo uvijek maloljetna i da je ne moe tek tako uputiti u kliniku za pobaaje. Da bi se donijela bilo kakva odluka, nuno je konzultirati njenog skrbnika u udruzi odgovornoj za maloljetne traioce azila. Ne, odbila je ona. Ne elim da ona zna. Lijenik joj je nato odgovorio da joj onda ne moe pomoi. U redu, rekla je, onda u otii u Rotterdam. Tamo ima jedna ena iz Zelenortskog otoja koja to obavlja. Strahujui od onog to bi joj se moglo dogoditi u Rotterdamu, lijenik je popustio: Dobro, pomoi u ti. Ali inzistiram da pozovemo tumaa. Jer, kao lijenik imam dunost sve ti objasniti. Opisala mu je kako bi somalska zajednica gledala na njezinu trudnou: Kad bi otkrili, izopili bi me. U utoitu za izbjeglice dijelila je sobu s dvije sunarodnjakinje, a kako nipoto nije htjela da one saznaju za njeno stanje eljela je pouriti s pobaajem. Kada me je prihvatila za tumaa, lijenik i ja smo je posjetili i objasnili joj da se u Nizozemskoj moraju obaviti odreene procedure prije nego se pristupi pobaaju. Zamolili smo je da si uzme dva dana kako bi pomno razmislila o pitanjima na koja e morati odgovoriti (koliko je dugo trudna, eli li obavijestiti djetetova oca). Mora pustiti da se sve slegne prije no to donese konanu odluku. Mora biti posve sigurna da eli obaviti pobaaj. No izgledalo je da je ona ve bila odluila. Upuena je u kliniku za pobaaje u Leidenu, a ja sam joj inila pratnju. ekaonica klinike bila je puna useljenica. Takozvane sobe za oporavak takoer su okupirale gotovo iskljuivo useljenice, uglavnom iz Turske i Maroka, te nekolicina Kineskinja. Djevojci su jo jednom postavili ista pitanja i upozorili je da paljivo razmisli o svojoj odluci. Na pitanje eli li obavijestiti djetetova oca, odgovorila je: Ne, obeao mi je da nee doi do penetracije, a dolo je. Ne elim da ima veze s tim.

69

corry

www.crostuff.net

Zatraila je da se avovi ne otete pri pobaaju, da ih se odri netaknutim. Lijenik ih je pregledao i rekao joj da e ih morati izvaditi. U tom sluaju elim da me nanovo zaijete nakon pobaaja, zatraila je prije nego to je pristupila pobaaju. Nakon operacije, reeno joj je da se prvo mora oporaviti te da kasnije doe na ivanje. ivanje vjerojatno nije obavljeno, budui da nizozemski lijenici ne obnavljaju tu vrstu avova. No, ona je u tu svrhu moda otila u Italiju ili Englesku, gdje lijenici obavljaju taj zahvat. Nizozemski sustav socijalne sigurnosti slabo je prilagoen problemima muslimana. On i nehotice pridonosi odravanju situacije i zatvaranju ena u kavez za djevice. Nizozemski psiholozi uglavnom se, s potpunim pravom, odnose prema pacijentima kao prema individuama. U vrijeme dok sam radila kao tuma svjedoila sam primjeni takvog pristupa prema muslimanskim pacijenticama. Vano pitanje uvijek je bilo: to biste vi eljeli? Mnogo ena jednostavno nije znalo to eli. Ostale bi pokunjeno sjediti, utei i slijeui ramenima. Ono to eli moj mu, katkad bi odgovarale ispod glasa, ili Kako Alah eli. Bilo je ak i nekih koje su odgovarale da ele to god lijenik misli da je ispravno. One nikad nisu nauile bilo to eljeti za sebe same. to biste poeljeli vaoj djeci? Koju biste odluku donijeli za njih? Ni to nisu bile nauile, pa nisu mogle odgovoriti ni na to pitanje. Socijalni radnici nisu ih mogli razumjeti; njihovo ih je ponaanje zbunjivalo i frustriralo. U krajnjem bi ih sluaju slali drugim agencijama, no nisu uvijek mogli to uiniti, budui da za to postoje ogranienja. Svjedoimo o novim tendencijama u svijetu agencija za pomo poznatih pod nazivom meukulturalna dobrobit (ili neka slina rugoba od naziva). Tendencija je, primjerice, segregirati muslimanske ene koje su bile rtve zlostavljanja. Jedan od primjera je utoite Saadet u Rotterdamu. ene koje zavre u njemu ne ue da budu vre i nezavisnije. Ne, poduka u izgraivanju samosvijesti namijenjena je samo nizozemskim rtvama zlostavljanja. Preferirano rjeenje za useljenice je posredovanje izmeu rtve, njene obitelji i njenog mua. Taj opi stav agencija za pomo temelji se na savjetu bezbrojnih organizacija osnovanih da bi pomagale imigrantskoj populaciji, od kojih su neke izvorno etnike, dok su druge vjerske. Predstavnici tih organizacija subvencioniranih od vlade uglavnom su mukarci, a mjestimice i ene koje iz ovog ili onog razloga ele odrati status quo.

70

corry

www.crostuff.net

Jedanaesto poglavlje

Kako se uinkovitije nositi s kunim nasiljem

U prosjeku osamdeset ena, etrdesetero djece i dvadeset pet mukaraca godinje umire u Nizozemskoj od posljedica kunog nasilja. Vlada meutim ne uspijeva nai adekvatno rjeenje za taj problem. Ako se kuno nasilje vri meu ljudima iz druge kulture, vlasti su krajnje nesklone intervenirati i donijeti jasne odluke. Mnogo je programskih izjava u tom pogledu izneseno u posljednjih nekoliko godina. Osim rutinskih osuda nasilja, proteklih godina dana su brojna obeanja u nizozemskome Zastupnikom domu, izvjea su podnoena u pravilnim razmacima i kuno je nasilje bilo temom vie desetaka simpozija i konferencija. Navedene brojke preuzimam iz izvjetaja to ga je u oujku 2002. objavila vlada koja je u ono doba bila na odlasku. Na meunarodnoj razini, nizozemska je vlada ak uspjela ishoditi rezoluciju o ubojstvu zbog asti prihvaenu od Generalne skuptine Ujedinjenih Naroda. Rezolucija poziva drave lanice da poduzmu preventivne akcije protiv te vrste zloina i suzbiju ga pravnim, obrazovnim, drutvenim i inim mjerama. Sve je to prilino neuvjerljivo, s obzirom na injenicu da nijedan od uzastopnih kabineta nije uspio pretoiti svoje izjave o namjeri u zbiljsku politiku. Od inicijalnog prihvaanja pokreta protiv kunog nasilja 1981. nije predloen nikakav koherentni plan djelovanja, a kampanja protiv kunoga terora jo je nedoreena, slaba i neuinkovita. Unato nekoliko provedenih istraivanja, Dravno tuiteljstvo, na primjer, nema pojma koliko se esto zbivaju ubojstva zbog asti u Nizozemskoj, budui da ih policija jo uvijek biljei kao homicide. Isto lako, premalo znamo o genitalnom sakaenju ena i prisilnom braku. Dodatna potekoa s pristupom kunom nasilju sastoji se u tome da ga razliite kulture ne gledaju nuno u istom svjetlu. Budui da domae nizozemsko stanovnitvo u pravilu smatra kuno nasilje nemoralnim, pristup odreenih mjesnih vlasti, koje su odluile podvrgnuti poinitelje kunog nasilja utvrenom terapijskom planu, poluio je dobre rezultate. Tuno je meutim da vlada nije razradila te mjesne metode (dobar primjer je Utrecht) i pretvorila ih u jedinstvenu nacionalnu politiku. Ubojstvo Zarife, turske djevojke koja je ivjela u nizozemskom gradu Almelo, od strane njenog oca primjer je kategorije kunog nasilja koje se tolerira na kulturnim ili vjerskim osnovama. Prekriteljevo ponaanje je moralno prihvatljivo u njegovoj vlastitoj zajednici. tovie, on e nerijetko osjetiti da okolina vri pritisak na njega kako bi upotrijebio nasilje. Ne uspije li ispuniti svoju dunost, on bi mogao biti doslovno izvidan iz zajednice. Prekritelj koji sa znanjem i odobrenjem svoje obitelji poduzme mjere kako bi spasio svoju ast u stvari zadobiva potovanje zajednice. Za djevojke i ene u toj kulturi to je mona prepreka koja osujeuje emancipacijske politike vlade. Korijen problema je islamsko shvaanje predbranog seksa. Potrebna nam je dosljedna kulturna kampanja koja e promicati slobodnu raspravu o seksualnosti. Sve dok ga uivaju

71

corry

www.crostuff.net

punoljetne osobe, predbrani seks nije nezakonit. I premda je mogue ne slagati se oko toga je li to ili nije moralno prihvatljivo, nasilje ne bi smjelo biti odgovor ni u kakvim okolnostima. Naivno je misliti da bi jednu takvu kampanju trebale predvoditi organizacije koje predstavljaju ciljne skupine. Nizozemski socijalni radnici koji se savjetuju s tim organizacijama tee prikriti stvarni problem. Oni uvjeravaju roditelje ugroenih djevojaka da su njihove keri edne djevice, dok u isto vrijeme njihovi kolege u lijenikim klinikama pomau djevojkama da obnove himen. Svi se slau oko toga da je kuno nasilje krajnje kompleksno pitanje, no pristup nizozemske vlade jednostavno je suvie fragmentaran. Oko tog pitanja angairano je najmanje est odjela koji se bave s nita manje nego dvadeset jednim zakonom. Na lokalnoj upravnoj razini, radi se o praumi institucija od kojih je svaka nadlena za drugi aspekt kunog nasilja. Tako, postoje razliite organizacije za svaku od sljedeih aktivnosti: identificiranje i prijavu kunog nasilja, istraivanje zloina, potporu rtvi, pronalaenje poinitelja, krivini progon, prevenciju. Nijedna si od tih organizacija ne zadaje kao glavni zadatak prevenciju i suzbijanje kunog nasilja. U tom labirintu rtva e se lako osjetiti izgubljenom. Njoj je potrebna sva hrabrost i sva snaga to ih moe smoi samo kako bi se oslobodila nasilnog okruenja, budui da strah od budueg nasilja prikriva problem obavijajui ga stidom i tajnou. U travnju 2003. Zastupniki dom prihvatio je prijedlog koji je od vlade zatraio da iznese svoju viziju kampanje protiv kunog nasilja do 1. rujna iste godine. Tipino za takav sluaj, prezentacija tog plana dosad je bila dvaput odgoena. Da bi se krenulo u rjeavanje problema kunog nasilja, mora se poduzeti vie mjera. Treba uspostaviti sredinju slubu za pomo rtvama, slubu koja e koordinirati sve sudjelujue organizacije. Ta bi sluba trebala biti odgovorna za prevenciju, identificiranje i prijavu kunog nasilja, obraajui se sudionicima, skupljajui podatke, dajui savjete, pronalazei poinitelje, pripremajui tubu i dokazni postupak. Utrecht je jedno od mjesta koje ima dobra iskustva s koordiniranom slubom u reenom smislu, iako su razne karike u njenom lancu preventivnih mjera i dalje rasporeene na vie institucija. Ukupni budet i koordinacija trebali bi biti u rukama jednog vladinog ministra ili tajnika. Sigurnost rtava mora biti zajamena uklanjanjem prekritelja, a ne rtve, iz kunog ambijenta, te njegovim zakonskim podvrgavanjem terapijskom postupku. Naglasak se mora premjestiti s naknadne brige na prevenciju. Slijedei primjer Sjedinjenih Drava, Nizozemska bi trebala osnovati obiteljske sudove specijalizirane za krivini progon poinitelja kunog nasilja. Prednost tog pristupa poiva u injenici da se suradnja izmeu policije, javnog tuilatva i socijalnih slubi moe ubrzati, te postati pragmatinija, uinkovitija i financijski isplativija. tovie, to bi nam napokon omoguilo da procijenimo rezultate vladine politike. Naposljetku, uinkovitiji pristup problemu kunog nasilja pozitivno e utjecati na probleme ugnjetavanja ena i maloljetne delikvencije. Koliko e ena morati doivjeti Zarifinu sudbinu prije nego to vlada odlui uinkovitije se boriti protiv kunog nasilja?

72

corry
POSTSKRIPTUM: STANJE STVARI U SRPNJU 2004.

www.crostuff.net

Otkako je ovo poglavlje prvi put napisano, veina izabranih lanova Zastupnikog doma glasala je u prilog registriranja ubojstava zbog asti i kunog nasilja na osnovama etnikog porijekla. To bi nam napokon trebalo dati iri uvid u problem. Nedavno je izvjetaj to ga je naruilo Ministarstvo pravde otkrio da u prosjeku jedna od etiri ene u odreenom trenutku biva rtvom kunog nasilja. Bojim se da je prava brojka i vea, budui da se tjelesno kanjavanje u veini obitelji iz muslimanskih zemalja smatra opravdanom pedagokom mjerom. Pod pritiskom Zastupnikog doma, ministar pravosua Piet Hein Donner obeao je da e razmotriti mogunost imenovanja komisije nadlene za izvoenje pred sud sudionika u zloinu (iz ire obitelji) za koje postoji sumnja da su pomagali u ubojstvu iz asti (ili njegovu planiranju). Ministar socijalne skrbi Aart-Jan de Geus i ministrica za integraciju i imigraciju Rita Verdonk sloili su se da e se do kraja mandata sadanje vlade uspostaviti struktura na nacionalnoj razini (tj. nacionalna sluba za pomo) koja e vladi omoguiti da uinkovitije vri pritisak u smjeru suzbijanja kunog nasilja. Ministri su obeali da e se pobrinuti da se s kulturno ozakonjenim nasiljem prema enama u useljenikim krugovima ubudue obraunava bez milosti. K tome, sadanja vlada obeala je da e pod uzeti hitnije i uinkovitije mjere protiv trgovine ljudima. Ta vrsta trgovine je monstruozan i dobro zatakan oblik nasilja prema enama. Djevojke (ve od osam godina u azijskim zemljama) i ene kidnapiraju se ili odjnamljuju iz svojih rodnih mjesta u siromanim zemljama (Albanija, biva Jugoslavija, Azerbejdan, Afganistan, Tadikistan, eenija, Sierra Leone, Sudan, Kongo, vie latinoamerikih zemalja, Kina, Vijetnam, Filipini itd.) i prodaju u seksualno roblje te izrabljuju na bogatom Zapadu. Traiteljice azila kojima je odbijena dozvola boravka salijeu svodnici i obeavaju im posao, nakon ega ih alju u crvene etvrti europskih gradova gdje im ne preostaje nita drugo nego odati se prostituciji. Novac to ga te ene zarauju odlazi takozvanim mreama organiziranog kriminala. Nehotina posljedica europske azilantske politike u spoju s neprestanim priljevom useljenika iz ne-zapadnih zemalja jest da bezbroj djevojaka i ena postaju rtvama seksualne industrije. S obzirom na meunarodni karakter trgovine enama, zahtijeva se zajedniki plan akcije u kojem bi sudjelovale sve relevantne europske zemlje. Usklaivanje europskih azilantskih politika omoguilo bi nam u najmanju ruku da dobijemo jasniju sliku o razmjerima trgovine enama. Upravo je u tom podruju udrueni europski pristup tako prijeko potreban.

73

corry

www.crostuff.net

Dvanaesto poglavlje

Genitalno sakaenje ne smije se tolerirati

Genitalno sakaenje djevojaka ponekad se naziva obrezivanje. Ono se na taj nain implicitno usporeuje s mukim obrezivanjem. Kad bi muko obrezivanje znailo odstranjivanje glavia i monji te privrivanje ostataka penisa na praznu kesicu, usporedba bi bila valjana. A nije valjana. Obrezivanje je pojam koji podrazumijeva da je praksa prihvatljiva. A nije prihvatljiva. Niti je kulturno opravdiva. Genitalno sakaenje djevojaka je najslabije uvaena povreda ljudskih i enskih prava na svijetu. Prema izvjeima Amnesty Internationala, g. 2002. izmeu 1 i 1,4 milijuna djevojaka izgubilo je genitalije. Meunarodna zajednica zaokupljenija je irenjem virusa HlV-a i AIDS-a nego zastraujuim obiajem genitalnog sakaenja. A ipak, obrezane ene pate od okantnih, opasnih i veoma rairenih zdravstvenih komplikacija. Na primjer, dok je radio u Ghani, nizozemskog urologa Hansa de Walla posjetila je jedna posve oajna dvadesetestogodinjakinja koja je bila obrezana komadom razbijenog stakla kad je imala deset godina. Otkako je rodila mrtvoroene, poela je patiti od mokrane i fekalne inkontinencije zbog stvaranja fistula. Te fistule esto nastaju zbog poremeaja pri porodu uzrokovanih sakaenjem i suavanjem vaginalnog kanala. Sakaenje ugroava i prolazak djeteta kroz rodni kanal. Mnogo prvorodilja ne uspijeva obaviti porod jer im beba zaglavi u umjetno suenom kanalu. Rezultat je ponekad smrt djeteta, a ponekad se djeca raaju s hendikepom ili povredama. Pritisak zaglavljenog ploda na majina unutarnja tkiva moe dovesti do prekida dovoda krvi, oteujui tkiva i ivce - ukljuujui none ivce, to rezultira hromou - a moe i proizvesti rupe u mokranoj cijevi i crijevima. Te ene pate od tuge izazvane gubitkom djeteta - zbog okrutnog sakaenja izvrenog nad njihovim vlastitim tijelom nad kojim nemaju nikakvu kontrolu - te od traume prouzroene unutarnjim ozljedama, koje ih ostavljaju doivotno inkontinentnim. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ene s poroajnim fistulama broje se u milijunima. A one mogu raunati na pomo vrlo malog broja lijenika. esto odbaene od svojih obitelji, naputene, osiromaene, poniene svojim stanjem, one znaju godinama ekati prije nego se odlue na operaciju fistule - ako uspiju doi do lijenikog centra koji e pristati obaviti zahvat. Mnogo ih jednostavno trpi u tiini i sramoti. Njihova izolacija i naputenost nisu ni udaljene tokice na radarskim ekranima njihovih vlada. Prema jednoj reportai objavljenoj u New York Timesu, vie od treine pacijentica s fistulom jednog lijenika u Nigeriji ine djevojke ispod petnaest godina; gotovo cijelu preostalu treinu ine pacijentice izmeu petnaest i dvadeset; veina ih je udata prije prve menstruacije, u dobi od jedanaest ili dvanaest. ak ni lijenici specijalizirani za korektivnu operaciju fistule ne mogu udovoljiti zahtjevima za njihovim uslugama. A ak i nakon korekcije fistule, novi poroaj moe prouzroiti stvaranje novih fistula. Genitalno sakaenje djevojaka vodi neizbjenim kasnijim sakaenjima u zreloj dobi.

74

corry

www.crostuff.net

Kao to je sluaj i s drugim oblicima nepojmljivog nasilja prema enama, genitalno sakaenje tei ostati u sferi javne osude, UN-ovih rezolucija i ostalog papirnatog oruja. Konkretne mjere koje bi vodile zabrani tih praksi ine se dalekom budunou. Ljudi su skloni vjerovati da e problem s vremenom nestati sam od sebe, s ekonomskim razvojem i sve veom dostupnou podataka i savjeta. Drugim pitanjima, kao to su siromatvo, rat, prirodne katastrofe i AIDS, daje se prednost u tim zemljama zbog njihova vidljivijeg, neposrednijeg utjecaja na cjelokupno stanovnitvo. U bogatim zemljama, gdje panja nije posve zaokupljena slinim nevoljama, genitalno sakaenje povezano je s useljenicima. Prvi put kad se na nj skrenula pozornost javnosti, ono je izazvalo sablanjene reakcije. U Nizozemskoj, na primjer, praksu se odmah osudilo i proglasilo krivinim prekrajem. No to nije sprijeilo roditelje iz Afrike i dijelova Azije da sakate svoju djecu u Nizozemskoj i drugdje u Europi. tovie, vlada dobro zna da ti roditelji odvode svoje keri u svoje zemlje porijekla kako bi ih ondje podvrgnuli obrednom sakaenju. Ne postoji izlika za snoljivost prema tom obiaju. Jedno lijeniko izvjee upueno vladi savjetovalo je da se protiv enskog obrezivanja treba boriti u prvom redu preventivnim mjerama i informacijskom kampanjom, sluei se zakonskim sankcijama samo kao sekundarnim sredstvom. Meutim, provoenje zakona od prvotne je vanosti zbog teine prekraja i ozbiljnih posljedica za njegove rtve. S tog se razloga moja stranka i ja zalaemo za uvoenje skrining programa koji bi pomogao u spreavanju enskog obrezivanja. Djevojke iz visokorizinih zemalja trebale bi jednom godinje obavljati pregled kako bi se provjerilo jesu li obrezane. U sadanjoj raspravi u Nizozemskoj o nainima suzbijanja genitalnog sakaenja postoje neki koji se zalau za unoenje nove klauzule u krivini zakon. Ta bi se izmjena mogla protumaiti kao da genitalno sakaenje formalno nije protuzakonito, to odailje krivu poruku onima koji ga prakticiraju. Drugi pozivaju na otvoreniju raspravu o sakaenju unutar imigrantske zajednice, dok trea skupina smatra da je dovoljno obrazovati ljude o posljedicama sakaenja da bi ga prestali prakticirati. Po mojem miljenju, borba protiv genitalnog sakaenja, u Nizozemskoj i drugim zemljama poput Kanade i Sjedinjenih Drava, jest prije svega pitanje provedbe zakona. Na kraju krajeva, genitalno sakaenje smatra se krivinim prekrajem namjernog, ozbiljnog tjelesnog povreivanja, kao i neovlatene lijenike prakse. Prema naem zakonu, lijenika koji obree enu ili sudjeluje u tom postupku moe se izvesti pred lijeniki disciplinski sud. K tome, genitalno sakaenje potpada pod definiciju zlostavljanja djece. Zamjetno je da dosad nije izvreno nijedno hapenje iako sve ukazuje na to da se djevojke koje stalno borave u Nizozemskoj podvrgavaju obrednom sakaenju tijekom ljetnih praznika, u Nizozemskoj ili u inozemstvu. U tim okolnostima, neprihvatljivo je da nije uspostavljen nikakav nadzor nad tim tekim prekrajem. ini se da je stav nizozemske vlade prema tome stav pasivne snoljivosti: genitalno sakaenje je zakonom zabranjeno, no u praksi vlasti okreu glavu od problema. Slijeenje svih preporuka vladinog lijenikog izvjea, preporuke i koordinacija od strane institucija to sudjeluju u borbi protiv genitalnog sakaenja i podupiranje dijaloga i rasprave u ljenikim zajednicama koje prakticiraju genitalno sakaenje ne jame da e se roditelji ugroenih djevojaka pokoriti zakonu.

75

corry

www.crostuff.net

Vlada bi se trebala posvetiti uvoenju skrining programa koji bi sigurnost i provedbu zakona postavio kao najvie prioritete. U izvjetaju Ministarstvu pravosua za 2004. itamo: Vaan initelj doprinosa javnoj sigurnosti jest voljnost graana da slijede zakone, prisutna kod veine. I malo dalje: Utvreno je da provedba zakona nije na zadovoljavajuoj razini. Ona bi se morala poboljati tijekom narednih godina. U svojem prijedlogu sigurnosnog programa namijenjenog djevojkama ugroenim opasnou od sakaenja, vijee je tovie izrazilo namjeru da se usredotoi na progon teih prekraja i davanje prioriteta rtvama zloina s ozbiljnim reperkusijama. Genitalno sakaenje potpada pod kategoriju vrlo tekih prekraja i ima veoma ozbiljne reperkusije na zdravlje rtve, moe ak izazvati hromost. Njegove posljedice ukljuuju i: ok, krvarenje, stvaranje abscesa; a u kasnijoj fazi, komplikacije u mokranom sustavu, kao i u trudnoi i pri porodu; psihijatrijske, psihosomatske i psihosocijalne posljedice na mlade djevojke... Nakon operacije, djevojke se esto povlae u sebe, postaju utljive i bezvoljne, a mogu oitovati i znakove poremeaja u ponaanju kao to su nepravilnosti u prehrani i fobije. Genitalno sakaenje moe osim toga dovesti do posttraumatskog stresnog poremeaja. Djevojka naime pati od osjeaja nemoi, nedostatka kontrole, privole i informacije, i trpi veliku bol. Postoje li zakonske mogunosti za uvoenje skrining programa? lanak 11 nizozemskog ustava jami nepovredivost ljudskog tijela. Taj je lanak mlai brat prethodnog lanka, koji titi pojedinevo pravo na osobnu privatnost. Oba su lanka relevantna za na prijedlog; u terminima meunarodnog ugovornog prava, oni su dopune lanka 8 Europske konvencije o ljudskim pravima (ECHM) i lanka 17 Meunarodnog ugovora o graanskim i politikim pravima (iz 1966). No muslimanski reakcionari kao i politike stranke i politiki korektni politiari koji ele odrati genitalno sakaenje zalau se protiv skrining programa. Njihov sofistiki argument je da obavezni pregled za mlade ugroene djevojke predstavlja lijeniku intervenciju koja zadire u zakon o nepovredivosti pojedineva (djevojina) tijela te u djevojino i roditeljevo pravo na osobnu privatnost. ECHM podrobno opisuje kako i pod kojim okolnostima vlada smije prekriti ustav. Kljuno je imati dovoljno nepobitnih razloga za takav prijestup, budui da u protivnom nema smisla imati ustav. ECHM nabraja vie takvih razloga (u slobodnom prijevodu): granina sigurnost, javna sigurnost, nacionalno gospodarsko blagostanje, prevencija nacionalnih nemira i krivinih prekraja, zatita zdravlja i moralnih kriterija te zatita individualnih prava. Drugim rijeima, krenje ustava opravdano je ako onemoguuje izvrenje zloina (namjernog ozbiljnog tjelesnog povreivanja). Taj iznimni razlog nadaje se bjelodanim argumentom na kojem moemo graditi na sluaj. ECHM prua mogunost zakonitog nametanja lijenikog postupka, pod uvjetom da se moe dokazati da je on od vitalne vanosti za spreavanje zloina. Proporcionalnost jest jedan aspekt tog dokazivanja vitalne vanosti. Prevladava li vanost spreavanja zloina nad krenjem individualnih prava? Drugim rijeima: opravdava li cilj sredstvo?

76

corry

www.crostuff.net

Pravna rasprava o tome kako najbolje suzbiti genitalno sakaenje vrti se oko tog pitanja. Smatram da bez obaveznog skrininga nema uinkovitog naina za spreavanje tog zloina. Stoga je predloeni program nuan korak. K tome, ustav zahtijeva od vlade da poduzme preventivne mjere kako bi se zatitio integritet ljudskog tijela. Stoga je ona duna djelovati u tom smjeru. Moja stranka i ja apeliramo na vladu da poduzme mjere koje e sprijeiti genitalno sakaenje. Vraajui se na pitanje proporcionalnosti, godinji pregled koji bi obavljala bolniarka zaposlena od lokalne zdravstvene vlasti daleko je poeljniji od izvrgavanja djevojaka opasnosti od ozbiljnog sakaenja. Taj pravni argument uvelike nadjaava prigovor protiv lijenikog pregleda. Postoji jo jedan sofistiki pravni prigovor uvoenju skrining programa, koji se sastoji u tvrdnji da se taj program kosi s naim ustavom jer zagovara provoenje skrininga nad izdvojenom specifinom skupinom a ne cjelokupnom nizozemskom populacijom. Ti opstrukcionisti tvrde da je nametanje obaveznog lijenikog pregleda skupini ljudi iz visokorizinih zemalja oblik diskriminacije. Drugi protivnici tvrde da bi nametanje godinjeg skrining pregleda stigmatiziralo roditelje i time opteretilo i djecu. Oni ne smatraju da je uvoenje obaveznog skrininga proporcionalno zloinu. Postoje i oni koji nelogino tvrde da nema razloga pretpostaviti da e osobe iz zemlje s velikom uestalou genitalnog sakaenja automatski sudjelovati u sakaenjima u Nizozemskoj - usprkos obilatim dokazima za suprotno. Ja tvrdim da su posljedice genitalnog sakaenja toliko pogubne po dobrobit djeteta da bi vlada trebala dati prednost svojoj dunosti da reagira u zatitu ljudskog bia. Smatramo takoer da su preventivne mjere potrebne ak i ako opasnost od genitalnog sakaenja nije velika, s obzirom na ono to bi se bez njih moglo dogoditi i to se dogaalo. enskoj djeci iji roditelji dolaze iz visokorizinih zemalja prijeti stvarna opasnost od sakaenja budui da mnogo roditelja jo uvijek pridaje veliku vanost tradiciji. Izvjee Ministarstva zdravstva zabiljeilo je sluajeve mladih djevojaka koje su podvrgnute sakaenju tijekom kolskih praznika. Zbog skrivenih posljedica tog obreda genitalije su po definiciji prekriveni dijelovi tijela - drutvo ga moe u isto vrijeme osuditi i porei da se radi o problemu. Da se djeci sijeku nosevi ili dijelovi uiju, vlada se ne bi mogla izvui s tom politikom pasivne snoljivosti. Genitalno sakaenje ne moe se obavljati zakonitim putem; roditelji u Nizozemskoj znaju da je ono protuzakonito, pa ga daju obaviti lijekom kolskih praznika ili, ponekad, u svojim zemljama porijekla. Znaju naime da se na taj nain djevojka moe oporaviti od ozljeda ne morajui nita objanjavati nikome izvana. Od zatvorenih skupina, koje ive u praznovjernom uvjerenju da je sakaenje dobro za dijete, ne moe se oekivati otvorenost u tim pitanjima. Posljedica takvog uvjerenja je da roditelji u sakaenju vlastitog djeteta ne vide zloinaku djelatnost, ve in ljubavi, roditeljsku dunost prema keri i svome neposrednom okruenju. Vlada mora odvagnuti izmeu vanosti roditeljskog prava na privatnost i djetetova prava na zdravlje. S obzirom na ozbiljnost genitalnog sakaenja, moja stranka i ja odluujemo se

77

corry

www.crostuff.net

za zatitu djeteta. Slube koje bi sudjelovale u skriningu, poput lokalnih zdravstvenih vlasti, uvale bi sve informacije o djeci i njihovim roditeljima u tajnosti i titile bi njihovu privatnost. Pukim osuivanjem prakse genitalnog sakaenja kao prezira vrijedne i poniavajue nee se rijeiti problem. Barem se dosad nije rijeio. Preventivni uinci obrazovanja su vrlo ogranieni i gotovo da ih je nemogue procijeniti zbog skrivenosti i tradicijske prirode dotine prakse. Pritisak to ga na imigrante vre njihove obitelji u zemljama porijekla (zemljopisne granice ne prekidaju obiteljske veze) prevelik je da bi se nadvladao samo pruanjem informacija i naobrazbe. Argument da e se tradicija na kraju sama od sebe ugasiti i praksa odumrijeti u Nizozemskoj jer je protuzakonita krajnje je nerealistian. Prijedlog za skrining program moda nije savren, no prua maksimalne rezultate u sluaju da vlada odlui staviti na snagu zakon o suzbijanju tih zastraujuih obiaja. Njegova prednost sastoji se u tome da roditeljima prenosi jasnu poruku: oni e tono znati to mogu oekivati. A ima i dvije pozitivne popratne pojave: prvo, potie ciljano, uinkovito pruanje informacija i naobrazbe koje bi inae bilo neuinkovito i suvie raspreno. Drugo, mogao bi uiniti Nizozemsku uzorom za Europu i ostatak svijeta, i pomoi iskorijeniti genitalno sakaenje i na drugim kontinentima. PRIJEDLOG ZA SKRINING PROGRAM Za skrining program namijenjen spreavanju enskog obrezivanja vlada mora poduzeti sljedee korake: Uz pomo Amnesty Internationala i Ujedinjenih naroda, nainiti popis visokorizinih zemalja. Uspostaviti program obaveznih lijenikih pregleda za djecu iz tih zemalja. Nainiti dva popisa: Popis A sadravao bi imena djevojaka koje su ve bile podvrgnute sakaenju, dok bi popis B sadravao imena onih koje jo nisu ozlijeene. Novoroena enska djeca automatski se upisuju u popis B. Djevojkama s popisa A prua se lijenika i psiholoka pomo. Roditelji djevojaka s popisa B ispod osamnaest godina jednom godinje dobivaju poziv da podvrgnu dijete pregledu. Novopridoli imigranti iz visokorizinih zemalja automatski se pozivaju na pregled. Skrining moe provoditi lokalna zdravstvena sluba. Ako se ispostavi da je djevojka s popisa B osakaena, mora se obavijestiti Vijee za dobrobit djeteta (Child Welfare Council), koje e poduzeti mjere protiv roditelja. POSTSKRIPTUM Nakon mnotva rasprava za i protiv skrining testova, osigurala sam da prijedlog dobije veinu glasova u nizozemskom Zastupnikom domu zahvaljujui potpori socijaldemokratske Laburistike stranke koja se zalae za periodiki skrining. Laburistiki zastupnici na kraju su dali jednoglasnu podrku laburistikih zastupnika, no do toga vjerojatno ne bi bilo dolo bez

78

corry

www.crostuff.net

zalaganja Elle Kalsbeek, parlamentarne zastupnice Laburistike stranke koja je u tome odigrala kljunu ulogu. Od samog poetka rasprave, ministar zdravstva Hans Hoogervorst izraavao je apsolutno zgraanje nad genitalnim sakaenjem, smatrajui ga oblikom zlostavljanja djece, i izjasnio se u prilog to skorijem uvoenju skrining programa. U travnju 2004. najavio je osnivanje specijalnog odbora pri Zavodu za javno zdravstvo koji e ispitati mogunost djelotvornog skrining programa i razmotriti uinkovitiju upotrebu zakona u svrhu identificiranja takvih sluajeva. Nizozemski zakon prua mogunost krivinog progona ne samo nizozemskih graana nego i stranaca sa stalnim boravkom u Nizozemskoj koji su sudjelovali u genitalnom sakaenju ili ga podupirali u stranim zemljama - poput Somalije, gdje je ono doputeno, ili u zemljama u kojima je zabranjeno. Na moje razoaranje, odbor se na kraju izjasnio protiv skrininga. Ministar zdravstva izjavio je da ne eli uiniti skrining obaveznim, no da e roditeljima iz visokorizinih zemalja pruiti mogunost da djecu podvrgnu pregledu. Meutim, da bi se obiteljima moglo pristupiti s tom ponudom, vlada mora utvrditi za koje obitelji postoji mogunost da prakticiraju genitalno sakaenje. Vlada e gledati na to dolazi li obitelj iz visokorizinih zemalja, i je li majka i sama obrezana (to se moe saznati samo ako je rodila u Nizozemskoj i ako je njezin status poznat nekom nizozemskom lijeniku ili zdravstvenom djelatniku). Moj prijedlog skrininga nije dobio veinsku potporu. Uz mene stoji samo moja stranka. Program to ga je vlada sastavila umjesto onog koji smo mi predloili veoma je skup, neuinkovit sustav. Tragina je injenica da e mnogo muslimanskih djevojaka propasti kroz njegove pukotine.

79

corry

www.crostuff.net

Trinaesto poglavlje Deset savjeta muslimankama koje ele napustiti dom

Od ranih 1990., postoji postupan ali primjetan porast u broju muslimanskih djevojaka u utoitima i specijalnim izbjeglikim kampovima za zlostavljane ene. Ta utoita postoje ve desetljeima. Neke od tih ena uspjeno su zavrile kolovanje i nadaju se nastaviti obrazovanje na fakultetu, no protiv volje roditelja koji su im pokuali zabraniti da napuste dom. Njihovi ih roditelji nisu pripremali za nezavisan ivot, i cjelokupna je obitelj okirana kad ki nagovijesti da ima vlastite ambicije, to se smatra uznemirujuom abnormalnou. Udana muslimanka koja eli ostaviti supruga i voditi nezavisan ivot takoer se smatra abnormalnom i upozorava ju se da ini ozbiljnu greku; to upozorenje stie joj ne samo od supruga i njegove obitelji ve i od njezine vlastite obitelji. Uspiju li je obitelji odvratiti od njenog nauma i navesti da ostane sa suprugom, brana se napetost ponekad moe rijeiti mirnim putem. No, nije iznimka da obitelj odgovori nasiljem na ono to opaa kao izdaju supruga. Stupanj i ozbiljnost tog nasilja variraju od sluaja do sluaja. Katkad muslimanke bjee u panici. To moe imati kobne posljedice. Te djevojke esto zavravaju u utoitima i dugo vremena ostaju ovisne o socijalnoj pomoi. U nekim sluajevima, socijalni e radnik pokuati posredovati izmeu bjegunice -neobian pojam za odraslu osobu koja se eli skrasiti na vlastiti raun - i njene obitelji, to esto rezultira eninim povratkom kui i zlostavljanju koje je izazvalo njenu paniku i natjeralo je u bijeg. Njezina e je obitelj do kraja ivota tretirati kao maloljetnicu, ak i ako je uvelike prela etrdesetu. Za nju, ona e zauvijek ostati bjegunica. Neke muslimanske djevojke i ene koju su pobjegle od kue zastranjuju. Odgojene u strogim uvjetima, proslavljaju novosteenu slobodu stalnim izlascima, postaju ovisne o drogama i nonom ivotu. Te djevojke dolaze na metu enskara, koji ih dokraja osuuju na ivotarenje. esto zavravaju tragino: osjeaju se beznadno uhvaenim u klopku te si oduzimaju ivot. Neke bivaju uhvaene na djelu u trenutku kad odlue pobjei, ili nedugo potom, i za njih itava mora zlostavljanja nanovo zapoinje. Neke djevojke roditelji ak namamljuju u svoj zaviaj pozivajui ih da provedu praznike s njima, no jednom kad dospiju onamo uzimaju im se putovnice i onemoguuje im se da se vrate. U najgorem sluaju bivaju ubijene, kao to se dogodilo mladoj Turkinji Zarifi iz nizozemskog grada Almela. Mnoge tune prie o enama koje su pobjegle navele su me da napiem ovo otvoreno pismo, koje sadri deset savjeta muslimankama koje ele otii. Drage muslimanke, Savjeti koji slijede nisu namijenjeni svim muslimankama. Oni su namijenjeni samo vama - vama koje elite ivjeti nezavisan ivot, u emu vas spreava vaa obitelj, va mu ili vaa zajednica. elite ostaviti obitelj ili mua zato to elite uzeti ivot u svoje ruke. elite zaraivati vlastiti novac kako biste se same uzdravale i brinule za sebe. elite same izabrati svog (ivotnog) partnera. Uvjerene ste da same - a ne vai roditelji, zajednica ili ma tko drugi - morate odluiti hoete li se, i kada, udati i za koga. Da li elite djecu, i koliko djece elite, vaa je stvar. elite same odluivati o dobi u kojoj ete je dobiti i nainu na koji ete je

80

corry

www.crostuff.net

odgojiti. elite same birati prijatelje i ne osjeati se ogranienima na krug koji vam pripada po roenju; otvorene ste prema sklapanju poznanstava izvan toga uskog kruga. elite putovati i istraivati svijet. Ne elite provesti ostatak ivota raajui djecu muu kojeg ak ni ne volite, obavljajui kupovinu i kuhajui triput dnevno; posluujui aj i pekui kolae svaki vikend za ljude koji se uope ne zanimaju za vas; perui rublje i peglajui, avrljajui o uzorcima na zavjesama i porubljivanju plahta. Vie ne elite provoditi slobodno vrijeme sa enama koje po itave dane samo traaju. Dosta vam je sestara i roakinja koje odbijaju upotrijebiti svoje mentalne sposobnosti za bilo to drugo osim smiljanja jo boljeg recepta za kolae. Prisustvovale ste dovoljnom broju svadbi na kojima se djevojke ne die svojim umjetnikim i kulturnim postignuima, nego tetovaama kanom to su ih nanijele na dlanove nevjesta kojima se potom izgubio svaki trag u dogovorenim brakovima. Uvidjele ste zamku u koju mladoenja i mlada padaju po isteku trodnevna svadbenog pira. Znate da zasluujete bolje! Razmiljate i sanjate o slobodi. eljele biste izai, osjetiti sunce na koi i vjetar u kosi. Vie ne podnosite opresiju koju trpite u roditeljskoj ili muevoj kui, i dole ste do zakljuka da elite otii. Sljedei savjeti, u sluaju da vam ve nisu pali na pamet, mogli bi vam biti od koristi. PRIPREMA 1. Sloboda je izbor Postavite si sljedea pitanja: elim li uistinu otii? Zato to elim? Postoje li druge mogunosti? Uvjerite se da mirenje nije mogue. Neka se vaa odluka da napustite roditeljski ili muevljev dom ne temelji na pukom nezadovoljstvu trenutanom situacijom. Va e odlazak naime izazvati ozbiljne reperkusije, iako e posljedice moda biti ozbiljnije ako ostanete. Morate si stoga uzeti vremena kako biste si iskreno odgovorile na ta pitanja. Nedvojbeno je da volite svoju obitelj. Ipak, morate biti spremne na to da e vai postupci raalostiti vae roditelje. Optuit e vas da ste ih osramotili i uznemirili cijelu obitelj. Vaa e obitelj poduzeti sve to je u njezinoj moi kako bi vas vratila: pokuavat e vas uvjeriti, prijetit e vam odreknuem, govorit e vam da ste izazvali prokletstvo, a moda e upotrijebiti i silu. Ne podcjenjujte mo tog emocionalnog i moralnog ucjenjivanja. Morat ete trpjeti primjedbe poput, Otkako si otila, mami je toliko loe da ne moe spavati; ili, Tvoj je otac tako osramoen i depresivan da jedva moe ii na posao ili u posjete drugim lanovima obitelji; ili, Unitava sestrinu ansu da se uda u dobru obitelj; ili, Tvoj je mlai brat juer dobio batina kad je stao u tvoju obranu. Pripremite se na to. Istraite koje su vam mogunosti. Dobro razmotrite svoj poloaj u kui. Nainite popis svih rizika. Izlaete se osobitoj opasnosti ako potjeete iz velike obitelji s razmjerno mnogo mukaraca koji veoma dre do osjeaja asti i ustrajavaju na strogim vjerskim naelima. Jo se veoj opasnosti izlaete ako je va otac vana obiteljska figura. S druge strane, ako potjeete iz obitelji s jakim osjeajem asti ali razmjerno malo mukaraca, u neto ste boljoj poziciji. No pazite da ne podcijenite mo i utjecaj enskog ogovaranja na oba spola: ono e se proiriti na sve i okrenuti mukarce protiv vas. Ako znate kako funkcioniraju glasine - tko e to o emu priati, to se gleda s neodobravanjem, itd. - zatitite se pazei da ne postanete njihovim predmetom. To je vano ako hoete uspjeti.

81

corry

www.crostuff.net

Suoite se s vlastitim slabostima: Kakvo vam je zdravlje? Kakav je va temperament: da li lako planete, znadete li se kontrolirati, prilagoavate li se lako ili teko novonastalim situacijama? Ako imate dobru samokontrolu, vee su vam anse da odete dobro pripremljeni (i ustrajete). Zapamtite, samokontrola i samodostatnost su stvari koje se mogu nauiti. Razmislite o tome kako ete sakriti svoje planove to je mogue due: Koliko vremena dnevno imate za sebe? Primjeuje li vaa obitelj kad izbivate po nekoliko sati? Jeste li vine smiljanju uvjerljivih opravdanja, umijete li govoriti roditeljima ono to ele uti? Moda biste trebale nositi maramu kako bi se odrao mir dok ne odete? Shvatite da se jednom kad odete vie neete moi vratiti (barem neko vrijeme). A budui da se nemate namjeru vratiti, ne trebate uzimati u obzir nita to vam lanovi obitelji govore i obeavaju. Od njih e vam prijetiti vea opasnost nakon to im se vratite - to bi mogla biti kobna greka. Stoga je najvanije pitanje koje si trebate postaviti: elim li zaista otii? 2.Vjera Odluili ste da elite ivjeti samostalno. Trebat e vam vjera. U prvom redu, vjera u sebe. Bit e trenutaka sumnje, straha pa i kajanja. To je normalno. Na kraju krajeva, spremate se napustiti sve to vam je poznato (bez obzira na to koliko vam je ponekad nesnosno u vlastitom domu). Moda nikad vie neete vidjeti obitelj. Pripremite se na to da e vas nagrizati sumnje, no imajte pritom na umu da to to inite, inite za vlastito dobro. Ne smijete dopustiti da na nain na koji elite ivjeti utjee nain na koji vaa obitelj eli da ivite. Imajte vjere u sebe. Morate imati vjere i u druge. Budite sigurni kome moete vjerovati. Izaberite nekog izvan zajednice, zrelu osobu koja se umije dobro brinuti za sebe. To bi trebao biti netko tko e vam pomoi da postanete neovisni, dati vam do znanja da ste na pravom putu; netko tko vas istinski podupire i ne postavlja vam nikakve zahtjeve; netko tko vam nee zamjeriti ako pogrijeite. Vanjski svijet nije velik, zao svijet. Nemojte biti prema svakom nepovjerljivi, ali budite kritini i oprezni. 3. Prijatelji Od vitalne je vanosti da imate prijatelje prije nego napustite obitelj. Neete preivjeti bez prijatelja. Sklopite nova prijateljstva puno prije odlaska - bliska prijateljstva s ljudima kojima moete vjerovati. Zapoinjete nov ivot, i susreti s novim ljudima ine vaan dio tog iskustva. Dakako, bit e tu i roaci i drugi pripadnici muslimanske zajednice koji e pokazivati razumijevanje za vau situaciju i izgledati kao da vas podravaju, no vrlo je vjerojatno da vam oni nee doista pomoi. Ti su ljudi dio zajednice i nita ne zadravaju za sebe. Ako vam netko od njih i prui razumijevanje i podrku, to ne znai da mu neto nee izletjeti u trenutku nesmotrenosti. A i nije fer optereivati nekoga konfliktnom lojalnosti. Prije nego to se snaete, vai planovi za odlazak mogu postati opepoznata stvar. Stoga budite krajnje oprezni. Ne elim rei da ne smijete imati muslimanske prijatelje, samo ne povjeravajte svoj plan nijednom i nijednoj od njih. Jednostavno si ne moete priutiti taj rizik. Posljedice bi mogle biti odve pogubne po vas. Prijateljstvo znai uzajamnost. Posvetite se svojim prijateljima. Pokaite im da i oni mogu vjerovati vama, da ete im biti pri ruci ako vas zatrebaju. Vai novi prijatelji esto e imati

82

corry

www.crostuff.net

drugaija miljenja o enama od vaih obitelji i vae zajednice, i isprva vas moda nee shvatiti. Objasnite im to krivnja i stid znae u vaoj obitelji i vaoj zajednici. Uite se biti iskreni: doputeno vam je priznati pogreke; i ne morate lagati o prijateljima, o deku s kojim se viate itd. 4. Adresa Kada odete od kue, morat ete se negdje smjestiti. Kao studentica ili kuanica raspolaete malim prihodima. Moda nikad niste ni imali vlastiti prihod. K tome, morat ete izbjegavati sva podruja u kojima bi vas ljudi mogli prepoznati, ljudi koji bi mogli obavijestiti vae roditelje ili roake. Budui da imate malo novaca i morate poduzeti dodatne mjere predostronosti, va je izbor mjesta za stanovanje prilino ogranien. Ne usteite se zamoliti za pomo prijatelje i osobe od povjerenja. Sveuilini gradovi i gradii su privlana opcija jer pruaju jeftine a sigurne mogunosti stanovanja. Studentski smjetaj je uglavnom prihvaen i uobiajen, a najam je razmjerno jeftin. Jedini nedostatak je da morate biti registrirani kao student da biste imali pravo na njega. U nekim studentskim domovima od potencijalnih se kandidata koji se natjeu za slobodnu sobu trai da dou u preliminarni posjet kako bi dobili pristanak ostalih stanara. Jasno, moete imati peh i ne dobiti njihov pristanak. Ako niste studentica, ili ste izabrali grad s pomanjkanjem studentskog smjetaja, pruaju vam se druge mogunosti. Postoje parovi ili ljudi koji ive sami, i koji su voljni jeftino iznajmiti sobu samcima, po mogunosti enskog spola. Oni esto trae nekog na kratkoronoj osnovi jer su im djeca otila od kue ili su izgubili partnera. U tim kuama morat ete se pokoravati kuevlasnikovim pravilima, no moete se unaprijed dogovoriti o zahtijevanom stupnju privatnosti i jasno ocrtati njezine granice. U nekim gradovima, kao to je Amsterdam, postoje jeftini smjetaji u kvartovima u kojima ete biti sigurni. Te kue ili stanovi na dobrotvornoj su osnovi, namijenjeni specifinim skupinama s niskim prihodima, kao to su umjetnici i glazbenici. Jednom kada uspijete pronai sobu ili stan, pobrinite se da to prije obavite useljenje. Unaprijed smislite plan iseljenja i potrage za novim domom. Pobrinite se da vaa soba ne ostane mjesecima prazna. Bilo bi to traenje novca. Jednom kad ste otili, pazite da ne date adresu ili broj telefona ljudima koje dobro ne poznajete. Danas je e-mail dobar nain da se ostane u kontaktu bez davanja adrese. 5. Sigurnost Ako ste dobivali prijetnje od obitelji - prije ili poto ste ju napustili - morate paljivo razmisliti u kojem se gradu elite skrasiti. Ako moete, izaberite mjesto gdje ete se to manje isticati. Ako se elite upisati na fakultet, ivjet ete u gradu ili veem mjestu; ako elite nai posao, potrait ete manje mjesto, daleko od roditelja, koje e vam pruiti veu sigurnosti vee mogunosti. Veina gradova ima utoita za ene i slube za mentalno zdravlje koje vam mogu pomoi.

83

corry

www.crostuff.net

Kada se prijavite u novom mjestu boravka, traite da razgovarate s nekim dravnim slubenikom (u Sjedinjenim Dravama to je osoba iz mjesnog odjela slube za socijalnu skrb) upoznatim sa slinim sluajevima, koji je ve pomogao drugim djevojkama ili zna za djevojke koje ele stati na vlastite noge a prijete im ili ih proganjaju oevi, braa ili muevi. Bitno je da vaa adresa ostane tajnom. Otiite na policiju i objasnite svoju situaciju. U Nizozemskoj moete pomou formulara za prijavu kodirati svoj porezni broj, osiguranje i druge administrativne pojedinosti, kao i osobne podatke koje zahtijeva mjesno vijee. Provjerite kako dobiti pravnu pomo u sluaju da vam zatreba. Pobrinite se da vai cimeri, kolege i prijatelji znaju u kakvoj se potencijalnoj opasnosti nalazite. Vi ste u bijegu, i oni moraju paziti na vas. Vano je da nitko ne oda vau adresu. 6. Prihod Utvrdite kako ete stjecati prihod prije nego to odete. elite li se upisati na fakultet, na vrijeme se prijavite za studentsku stipendiju. Dajte privremenu adresu-prijateljevu, na primjer - ako jo niste nali vlastito prebivalite. Ako se ne namjeravate upisati na fakultet, prijavite se za primanje povlastica iz socijalnog osiguranja u prebivalitu u koje selite. Na taj nain ete se prisiliti da si naete posao ili se upiete na teaj za stjecanje dravljanstva i istraite trite rada. Nita od toga nemojte odgaati. Dok ste jo kod kue upoznajte se s tritem rada (za honorarne poslove) u svome buduem gradu. Prijavljujte se za honorarne poslove i koliko god moete izbjegavajte zajmove i gomilanje dugova. Najvanije je razborito postupati s novcem; postoje teajevi na kojima moete nauiti kako isplanirati mjesene trokove i drati se plana. Mjesna socijalna sluba znat e vas uputiti u pravom smjeru. 7. Mogunosti obrazovanja Dobro je imati honorarni posao, no pazite da na vrijeme dajete ispite. Iako moete smiljati kojekakve izlike za izbivanje s predavanja, potrudite se da to toga to rjee dolazi. Diploma u depu otvara vrata dugoronoj nezavisnosti. Pokuajte si koliko god moete proirili mogunosti za uenje novih stvari. U sklopu studija od vas e se moda zahtijevati da pohaate praksu. Iskoristite to najbolje to moete: unaprijed si osigurajte mjesto; dogovorite se kako e vam plaati trokove, koliko ete sati dnevno raditi, i koliko ete bodova dobiti po svretku prakse. Ako ste optereeni koliinom posla, posjetite svog mentora i zamolite ga da vas uputi u tehnike uenja, naui vas kako se priprema za ispit i piu radnje. elite li dobili diplomu, morate biti disciplinirani: organizirati svoje vrijeme na djelotvoran nain, na vrijeme odlaziti na spavanje i unaprijed planirati zadatke. Kao studentica morat ete se druiti i s osobama izvan svog vlastitog vjerskog kruga: morat ete nauiti to one moda oekuju od vas, kao i nepisana pravila drutvenog ponaanja. Ulanite se u neku studentsku organizaciju, primajte pozive na pie ili zabave (ne morate piti alkohol). 8.Vaa imovina

84

corry

www.crostuff.net

Ne moete ponijeti svu osobnu imovinu sa sobom: va skori odlazak mora ostati tajnom, tako da neete moi ponijeti nikakve velike ili glomazne predmete, poput kreveta, stola, stolice ili cjelokupne garderobe. Morat ete izvriti izbor i uzeti samo ono to vam doista treba. Ne zaboravite ponijeti nekoliko dragocjenih fotografija i novarku i uteevinu, bankovnu i ekovnu knjiicu, tednu kasicu. Ne zaboravite putovnicu. Te stvari morate iz kue prokrijumariti malo-pomalo: zateknu li vas kako izlazite natrpani torbama, ili ako je va ormar napola prazan, izazvat ete panju. Budui da ete svoj novi dom morati sami opremiti, raspitajte se gdje se nalaze najbolje trgovine rabljenom robom. 9. Stanje uma Odlazak je velika promjena. Osjeate se snanom, nestrpljivo iekujete taj trenutak, no u isto ste vrijeme vrlo ranjivi. Va e emocionalni intenzitet opadati i ponekad ete se osjeati usamljeno; nee svi pokazati razumijevanje, to ukljuuje i neke od vaih novih prijatelja. Osoba kojoj ste ukazali povjerenje moe vam pomoi da razvijete unutarnju otpornost. Ne zaboravite da ste, ak i sa svekolikom pomoi drugih, preputeni sebi i odgovorni za sebe. Pripremite se na to da e biti boljih i loijih dana, ne omalovaavajte se i ne saalijevajte. Htjeti ete kontaktirati obitelj jer e vam nedostajati toplina, roaci i prisnost. Svaka obitelj ima svoje vane trenutke: roendane, pogrebe, Eide i tako dalje. Tih dana osjeat ete se osobito usamljeno. No imajte na umu da bi dolaenje u doticaj s obitelji moglo imati ozbiljne posljedice. Pozivima i pismima moe se ui u trag. Postoje, meutim, i utjehe. Mnoge su ene poput vas uspjele nanovo uspostaviti dobar kontakt s obitelji. No za to obino treba vie godina. U svakom vam sluaju valja saekati dok ne budete financijski i emocionalno neovisni. Morate pronai posao kako biste bili dovoljno snani da se moete oduprijeti njihovim prigovorima i nagovorima da se vratite kui. Morate biti u stanju zaepiti ui na emocionalno ucjenjivanje kojim e vas moda pokuati namamiti natrag. 10. Trenutak odlaska Za sve ste se pobrinuli. I dalje ste uvjereni da radite ispravnu stvar. Imate dobre prijatelje koji su vam spremni pomoi. Vjerujete u sebe, u svoje prijatelje i u budunost. Imate smjetaj, prihod i prijavili ste se na fakultet. Potajno ste iznijeli iz kue svoja najdragocjenija dobra. Sigurni ste da to nitko nije primijetio. Uzorno ste se ponaali, i dan odlaska je napokon doao. Vrijeme je lijepo, ili moda kii. Noas ete spavati u svome novom domu - sobi ili emu god drugom - po prvi put. Ali ekajte: kako zapravo mislite otii? Hoete li jednostavno izii i zatvoriti za sobom vrata ne rekavi ni dovienja? Da, upravo tako, jer ne smijete privui panju na sebe. I tako, otili ste. to slijedi? Vai e se roditelji brinuti jer nee znati gdje ste. Morate ih uvjeriti da ste otili svojevoljno: napiite im pismo u kojem ete im objasniti da se, iako ih volite, vai ivotni planovi razlikuju od njihovih; da potujete njihov nain ivota, ali da elite poi svojim putem. Moete ga poslati odmah nakon to napustite kuu, kako ne bi uli u trag vaoj novoj lokaciji.

85

corry

www.crostuff.net

Ili ih, u krajnjem sluaju, nazovite. S vremena na vrijeme ete ih poeljeti kontaktirati, no pobrinite se da ne mogu doi do broja: zovite ih iz javnih govornica ili odnekud gdje se ne moe raspoznati broj. Moda je dobro da ih zovete iz nekog prometnog javnog prostora. Na taj ete nain moi uiniti razgovor kratkim i usredotoenim na bitno. Odsada ete morati nauiti snalaziti se u drutvu. Unato svim negativnim aspektima vaega odgoja, zahvaljujui njemu nauili ste nekoliko korisnih vjetina: znate se prilagoavati drugima; izvjetili ste se u obavljanju svakodnevnih poslova. Isto tako, nauili ste preivjeti u tekim okolnostima i navikli ste se na injenicu da vam stvari ponekad ne idu naruku. Za razliku od mnogih mukaraca, niste razmaeni. Ali jo vam mnogo toga valja nauiti: ne alite uloiti truda. Isplatit e vam se.

86

corry

www.crostuff.net

etrnaesto poglavlje Pokornost, prvi dio

Ono to slijedi je transkript izvornog teksta koji sam dala na uvid Theu van Goghu, koji je on proitao i predloio mi da po njemu napravimo film. Film je prvi put prikazan na nizozemskoj televiziji u kolovozu 2004. Dana 2. studenog 2004. Theo Van Gogh ubijen je na ulicama Amsterdama. U Pokornosti se radi o odnosu Boga i pojedinca. Tekst nije napisan s namjerom da bilo koga isprovocira. Kako sam napomenula u predgovoru ove knjige, napisala sam ga kako bih ukazala na bezuvjetnost s kojom se od muslimanke oekuje da se potpuno podini Bojoj volji i Bojoj rijei kako su one izraene u Kuranu. Htjela sam dovesti do pomaka u odnosu izmeu pojedinca i Boga koji bi nam omoguio da prijeemo od odnosa potpune pokornosti na onaj dijaloga. Odluila sam se za formu molitve jer se od muslimana oekuje da se mole pet puta dnevno. Upravo se stoga pet razliitih ena mole svaka na svoj nain. Smisao filma izraen je u situaciji i molitvama tih vjernica koje su se pokorile Bojoj volji i koje i dalje mole u uasnim okolnostima pokuavajui izmamiti odgovor od Boga. One govore: Gledaj, Boe, potpuno sam Ti se pokorila, a sve i dalje ide po zlu. No Ti, Boe, ne daje glasa od sebe. Ovaj transkript naslovljen je Prvi dio jer namjeravam napisati jo dijelova. I opet, ne inim to iz elje da bilo koga isprovociram. Ali smatram da razumni ljudi i razumni vjernici moraju suoiti Alaha s dilemama koje On ugrauje u nas i od nas zahtijeva da se suoavamo s njima u naemu zemaljskom ivotu. Nae dileme - dileme s kojima se svakodnevno suoavamo - proizlaze direktno iz Njegovih zapovijedi. Drugi dio e govoriti o etvorici mukaraca koji imaju potekoa sa slijeenjem Bojih zapovijedi i koji, poput ena u prvome dijelu, tijekom molitve postavljaju pitanja Bogu. U Treem dijelu Bog e odgovoriti. UVOD Amina je predana muslimanka koja se strogo pridrava erijatskih propisa. Okruena je enama prema kojima se okrutno postupa u Alahovo ime: one trpe zlostavljanje, brano silovanje, incest i tjelesno kanjavanje. Ti okrutni postupci opravdavaju se kuranskim stihovima. Amina osjea saaljenje prema rtvama i poistovjeuje se s njima. Svakog dana obraa se Alahu i gorljivo ga moli da popravi njihovu situaciju, no Alah ne daje glasa od sebe i okrutnosti se nastavljaju. Jednoga dana Amina ini neto neuobiajeno: ne pokorava se utvrenoj rutini molitvenog obreda. Nakon to je proitala obavezno uvodno poglavlje Kurana, zapodijeva spontani dijalog s Alahom umjesto da mu se podini. Mjesto radnje: Islamistan [izmiljena zemlja s veinskim muslimanskim stanovnitvom i erijatskim pravnim sustavom],

87

corry
LIKOVI

www.crostuff.net

Amina: glavni lik (koji se u molitvi obraa Alahu) Aja: sklupana u poloaju fetusa oporavljajui se od stotinu udaraca biem Safija: koja doivljava spolni odnos s muem kao silovanje Zejneb: ozbiljno ozlijeena nakon to ju je istukao mu smatrajui je neposlunom Fatima: pokrivena velom, rtva incesta Pet ena zauzimaju molitveni poloaj. Amina sjeda u sredite, pognute glave. Ustaje, odlazi do molitvenog tepiha i razmata ga. Tepih je okrenut prema Meki. Amina sjeda na jedan njegov kraj, licem okrenuta prema Meki. Podie ruke u zrak, nagore okrenutih dlanova, i uzvikuje Alahu ekber. Tada sklapa ruke na grudima, desnom rukom prekrivajui lijevu. Naposljetku prikiva pogled na suprotni kraj tepiha. Ostaje u tom poloaju sve dok Fatiha [uvodna Sura] ne bude proitana. Kada zauje Aaaammeen, samo podie glavu prema kameri i netremice gleda u nju. 1. AJA, OSUENA NA STOTINU UDARACA BIEM Aminin prvi govor prepriava priu ene koja se zove Aja. U meuvremenu, kamera polako prelazi s Amine na Aju. Aja lei na podu u poloaju fetusa. Primjeuju se rane (oiljci) na njenom tijelu, prouzroene udarcima biem. Preko njih je ispisan tekst iz Kurana: 24, 4 (sura En-Nur, Svjetlost). Aminin govor O Alae, pogledaj kako leim ovdje, slomljena duha U glavi mi odzvanja kadijin glas dok me proglaava krivom. Morala sam se podvrgnuti kazni to si je propisao: Bludnici i bludniku udarite svakom pojedinom od njih po stotinu udaraca! Neka vas ne obuzima prema njima nikakva samilost Boje vjere, ako vjerujete u Alaha i Sudnji dan, i neka bude prisutna njihovu kanjavanju jedna skupina pravovjernih. [reenice u kurzivu ispisane su preko Ajina tijela.] Prije dvije godine, jednoga sunanog dana na suku oi su mi se susrele s Rahmanovim, oima najljepeg mukarca kojeg sam ikad vidjela. Nakon tog dana, gdje god bih se okrenula na trnici zapaala sam njegovu prisutnost. Proelo me ushienje kad sam saznala da njegovi dolasci na bazar nisu bili sluajni. Jednoga dana predloio mi je tajni sastanak, i ja sam pristala. etiri mjeseca izlazila sam s njim; gostili smo se piima i poslasticama, plesali smo i sanjarili...da, gradili smo prekrasne kule u zraku. I vodili smo ljubav, na svakome naem sastanku. Kako su mjeseci prolazili, na se odnos sve vie produbljivao. tovie, iz nae ljubavi poeo je rasti novi ivot. Naa srea nije prola nezapaeno i ubrzo su zavidne oi zamijenili zlobni jezici. Ne obazirimo se na te ljude i pouzdajmo se u Alahovu milost, rekli smo si. Bili smo moda naivni, mladi i zaljubljeni, ali mislili smo da je Tvoje Velianstvo na naoj strani. Rahman i ja bili smo puni ljubavi, povjerenja, dubokog potovanja jedno za drugo; kako bi Bog mogao zamjeriti tome? Zato bi zamjerio?

88

corry

www.crostuff.net

I tako se nismo obazirali na zlobne jezike, i zajedno smo nastavili ivjeti u naemu snu, mada u veoj tajnosti. O, Alae, sve dok nas nisu izveli pred sud i optuili za blud! Rahman me nazvao dan prije no to smo se morali pojaviti pred sucem. Rekao mi je da ga je njegov otac prokrijumario iz zemlje. Koja teta to je moj otac poboan, pomislih. Rahman mi je rekao da me voli i da e moliti za mene. Potaknuo me i da budem jaka i imam vjere u Tebe. O, Alae, kako da imam vjere u Tebe? U tebe koji si sveo moju ljubav na blud? Eto me kako leim ovdje, izbievana - zlostavljana i osramoena - u Tvoje ime. Presuda koja je ubila moju vjeru u ljubav napisana je u Tvojoj knjizi. Vjera u tebe, pokornost Tebi, ine mi se - i jesu - izdaja samog sebe.

2. SAFIJA, SUSTAVNO SILOVANA OD SVOGA MUA Aminin drugi govor prepriava priu ene po imenu Safija. U meuvremenu, kamera polako prelazi s Amine na Safiju. Pokazuje nam lijepu enu vienu slea, odjevenu u dugaku bijelu haljinu s dubokim lenim izrezom. Na njenim leima i bedrima (haljina se rastvara sprijeda) ispisan je tekst iz Kurana: 2, 222 (El-Bekare, Krava). Aminin govor Bilo mi je esnaest kada mi je otac priopio vijesti u kuhinji. Udat e se za Aziza; on potjee iz ugledne obitelji i dobro e se brinuti o tebi. Kada sam vidjela Azizove fotografije, umjesto ushienja osjetila sam odbojnost, i premda sam dala sve od sebe kako bih sagledala savrenu cjelinu, nisam si mogla pomoi da ne zapazim nedostatke: oiljak na usnici, iskrivljen nos, upave obrve. Moja je svadba bila proslava za moju obitelj vie nego za mene. im me je uveo u brani dom, mu mi je priao. Otad se gnuam njegova dodira. Odbija me njegov miris, ak i ako je netom iziao iz kupke, Ali se usprkos tome, o Alae, pokoravam njegovoj zapovijedi, Jer si je Ti odobrio. Podajem mu se. Svaki put kad ga odgurnem od sebe, on navodi tvoje rijei: I pitaju te o menstruaciji. Reci: 'To je ogavno, pa izbjegavajte ene za menstruacije i ne pribliujte im se dok se ne oiste. Kada se oiste, pristupajte im kako vam je AIlah naredio. Zaista Bog voli one koji se kaju i voli one koji se iste.

89

corry

www.crostuff.net

Stoga ja produavam svoj ciklus, no ipak uvijek doe vrijeme kad se moram razodjenuti. On mi nareuje i ja se pokoravam ne njemu, nego Tebi. U zadnje vrijeme, to mi je sve tee podnositi mua. O Alae, preklinjem te da mi da snage da ga podnesem jer inae, bojim se, pokolebat e mi se vjera.

3. ZEJNEB, KOJU TUE MU Aminin sljedei govor prepriava priu ene po imenu Zejneb. U meuvremenu, kamera polako prelazi s Amine na Zejneb. Vidimo njezino oteklo lice, prekriveno masnicama. Odjea joj je strgnuta s tijela. Preko obnaenih dijelova njenog tijela - na nadlakticama, ramenima i, moda, trbuhu - ispisan je tekst iz Kurana: 4, 34 (sura En-Nisa, ene) Aminin govor O Svevinji Alae, Kae da Mukarci upravljaju enama jer je AIlah odlikovao jedne iznad drugih. Najmanje jednom tjedno osjeam odlinost svog mua na vlastitu licu, O Svevinji Alae, Teko mi je podnijeti brani ivot, Ali pokoravam se tvojoj volji. Moj me mu uzdrava vlastitim sredstvima, i stoga sam mu posluna i odana, i u muevoj odsutnosti uvam ono to Ti eli da uvam. Ali moj mu, skrbnik i zatitnik boji se da u ga prevariti i izvriti grijeh, i optuuje me da sam nezahvalna za sve to mi je uinio. Poput zapovjednika na bojitu svako se malo izderava na mene kako mu doe, prijeti mi da vie nee dijeliti postelju sa mnom, i noima izbiva. Mislim da ima ljubavnicu. Ne usuujem se upitati ga, iako prijatelji i obitelj govorkaju o tome da ima drugu. Kada se vrati, uvijek nae razlog da posumnja u moju vjernost, pa me nakon niza upozorenja i prijetnji pone tui. Prvo blago po rukama i nogama, kako si ti, Svevinji, opisao - hm, ili bih trebala rei propisao - u svojoj svetoj knjizi; Ali uglavnom po licu. A zato? Zato jer se ne pokoravam dovoljno brzo njegovim zapovijedima, zato to ispeglam krivu koulju, zato to ne posolim hranu kako treba, zato to predugo priam sa sestrom na telefon. O Boe, Svevinji, znam da pokornost Tebi jami bolji ivot u sljedeem ivotu, Ali osjeam da je plaa koju moram platiti za suprugovu zatitu previsoka. Pitam se koliko u se dugo jo moi pokoravati.

4. FATIMA, POKRIVENA ENA

90

corry

www.crostuff.net

U etvrtom govoru Amina prepriava priu Fatime. U meuvremenu, kamera polako prelazi s Amine na Fatimu. Pokazuje nam enu pokrivenu od glave do pete; vlaknasta tkanina to joj se njie pred oima sugerira da viri kroz prozor s reetkama. U sjedeem je poloaju, a nabori njezine haljine otkrivaju njene obline. Preko haljine ispisani su, bijelom bojom, tekstovi iz Kurana: 24, 31 (sura En-Nur, Svjetlost) Aminin govor O Alae milostivi, milosrdni! Kao to zahtijeva od svojih vjernica, obaram pogled i uvam svoju ednost. Nikad ne pokazujem svoju ljepotu i ukrase, ak ni lice i ruke. Nikad ne udaram nogama da bi se uo zveket ukrasa koje skrivam, ak ni na proslavama. Nikad ne izlazim iz kue osim ako to nije prijeko potrebno; a i tada samo s oevim doputenjem. Kada izaem, sputam svoj veo na grudi svoje kako si naredio. S vremena na vrijeme inim grijeh. Zamiljam kako mi vjetar struji kroz kosu i sunce miluje kou dok leim na plai. Matam o dugom putovanju svijetom, zamiljajui razliite ljude i razna mjesta. Naravno, nikad neu vidjeti nijedno od tih mjesta i nikad neu upoznati mnogo ljudi jer je toliko beskrajno vano da ouvam svoju ednost kako bih Ti udovoljila, o Alae. Stoga s radou inim to si naloio i pokrivam se od glave do pete, osim kad sam u kui s lanovima obitelji. Openito sam zadovoljna svojim ivotom. Meutim, otkad je moj stric Hakim uselio k nama, stvari su se promijenile! Hakim eka dok ne ostanem sama u kui i onda mi doe u sobu. Tada mi nareuje da mu udovoljim i dodirujem ga po najintimnijim dijelovima tijela. Otkad ivi s nama, poela sam se pokrivati i kad sam u kui, kako bih ga odbila od sebe. Ali to ga ne odvraa. Dvaput mi je svukao ogrta, strgnuo odjeu i silovao me. Kada sam o tome obavijestila majku, rekla je da e porazgovarati s ocem. Otac joj je naredio - i meni - da ne dovodi u sumnju ast njegovog brata. Muka mi je svaki put kad me posjeti stric. Osjeam se kao u kavezu, kao ivotinja koja eka da je zakolju. Puna sam krivnje i srama, i osjeam se naputenom, mada sam okruena obitelji i prijateljima. O Alae, Hakim je otiao, a ja sam otkrila da sam trudna. Zasad jo mogu sakriti trbuh, no prije ili kasnije to vie neu moi; bit u javno osramoena i moj otac e me ubiti jer nisam djevica. Kada pomislim na to, poelim si oduzeti ivot, ali znam da oni koji poine samoubojstvo u buduem ivotu ne mogu raunati na Tvoju milost. O Alae, koji ivot daje i uzima! Vjernike svoje poziva da se okrenu tebi i budu blagoslovljeni. itav ivot ne inim nita drugo nego se okreem tebi. A sada te preklinjem da me spasi, ovako pokrivena, a ti uti poput groba za kojim eznem. Pitam se koliko u se jo dugo moi pokoravati!

91

corry

www.crostuff.net

Petnaesto poglavlje

Potreba za samorefleksijom u islamu

[Ayaanin odgovor na kritiku reakciju na Pokornost, prvi dio, objavljen u De Volkskrantu 30. listopada 2004.] Roditelji su me odgojili u uvjerenju da je islam najljepi nain ivota - moralno, drutveno i duhovno. Godinama poslije uvidjela sam da postoje ljage koje naruavaju ljepotu islama. Te mane, meutim, nisu vidljive onima koji dijele vjerska uvjerenja mojih roditelja i opravdavaju nepravde islama ponavljajui kako nije problem u religiji, ve u vjernicima koji su napravili zbrku pogrenim tumaenjem. Islamski moral zahtijeva od pojedinca da se potpuno podini Alahovoj volji kroz erijat, skup propisa izvedenih iz Kurana, i vjerskoj zajednici. Musliman ne moe nita initi kao pojedinac: on ak mora sjediti, stajati i putovati prema strogim pravilima; ne moe slobodno izabirati prijatelje i od njega se oekuje da ima (i izbjegava) odreene misli i osjeaje. Sve ono to nije pod nadlenou Alaha i Njegovog Proroka potpada pod nadlenost vjerske zajednice, koja se protee od neposredne obitelji do svjetske zajednice muslimana. Na primjer: ako se marokanski musliman pone nedolino ponaati nakon nekoliko popijenih piva, nekome iz, recimo, Sudana ili Afganistana prilii pozvati ga na red - u odsustvu drugih Marokanaca - samo zato to je taj sluajni promatra musliman. Muslimansko poricanje individualnosti nigdje nije jasnije izraeno nego u odnosima izmeu spolova. Islamski seksualni moral stavlja snaan naglasak na ednost. Seks je doputen samo u branom okviru. U praksi, to namee vea ogranienja enama nego mukarcima. Na primjer, mukarcu je slobodno oeniti etiri ene, ali ne i obrnuto. U usporedbi s veinom njihovih ne-islamskih sestara, poloaj muslimanki je, iskreno govorei, lo - one su nemone, podjarmljene, nejednake. Ipak, poput sveg ostalog svijeta muslimani uivaju blagodati znanstvenog napretka. Oni koji si to mogu priutiti obilato se slue tehnikim postignuima kao to su automobili i zrakoplovi. ive u modernim zgradama i slue se modernim kuanskim aparatima i raunalima. Meutim, moralni okvir islama, za razliku od onog kranstva i idovstva, vjekovima je ostao isti. Svaki musliman, od poetaka islama do danas, odgojen je u uvjerenju da se sve znanje moe nai u Kuranu, da je pogreno postavljati kritika pitanja, da se svaki musliman (ak i u 2004. godini) treba truditi nasljedovati ivot utemeljitelja islama Muhameda. U praksi, dakako, samo vrlo mali broj njih uspijeva ivjeti u skladu s naelima proroka iz sedmog stoljea. Kao rezultat tog restriktivnog odgoja, temeljna ljudska radoznalost u muslimana je ozbiljno potkopana. Svaki novi korak na koji se musliman odvai ostatak zajednice proglaava neuobiajenim i nesuglasnim s Kuranom. Islam je statina religija.

92

corry

www.crostuff.net

Nakon zbivanja 11. rujna, kritiki autsajderi zatraili su od ljudi koji poriu to stagnantno obiljeje islama da imenuju jednog muslimana zaslunog za bilo kakvo otkrie na polju znanosti ili tehnologije, ili umjetniko postignue koje je promijenilo svijet. Nisu mogli navesti nijednog. U zajednici od 1,2 bilijuna vjernika, znanje, napredak i prosperitet nisu primarne tenje. Siromatvo, nasilje i nazadak su sveprisutni. Da bismo to promijenili, moramo promijeniti moralni okvir muslimanskog odgoja. U interesu je samih muslimana da otvore kritiku raspravu o islamu, ali to je kljuno i za ostatak svijeta. Gotovo svi sadanji politiki sukobi ukljuuju muslimane. Veina muslimana ivi u groznim uvjetima: glad, bolest, prenaseljenost i nezaposlenost su sveprisutni. U svojim rodnim zemljama muslimani su rtve opresivnih reima koji se najee temelje na erijatu. Veina muslimana nema pristup nikakvu kvalitetnijem obrazovanju; mnogo ih je nepismeno. Vie se ne moe poricati da su muslimani esto i sami krivi (premda nenamjerno) za vlastitu nesreu. Temeljito istraivanje islama i odustajanje od odreenih dogmi, koje trenutano dre vjernike u zaaranu krugu nasilja i siromatva, pruili bi muslimanima priliku da stanu na kraj potlaenosti pojedinca i dosegnu seksualni moral u kojem bi mukarci, ene i homoseksualci uivali jednaka prava. Ta kritika prosudba morat e doi iznutra, upravo od onih ljudi koji su odgojeni u islamskoj tradiciji ali koji nisu postali slijepi na nedostatke koji potkopavaju ljepotu njihove kulture - ljudi koji su stekli pristojno obrazovanje i imali prilike upoznati ljude izvan muslimanske zajednice. Ti su ljudi tragali za vlastitom pojedinanom sreom i znaju kako je teko biti dobar musliman i ujedno slijediti unutarnju ljudsku potrebu za slobodom. Oni ive u slobodnim zemljama i mogu otvoreno izlagati svoja miljenja a da se ne osjeaju ugroenima. Ipak, ti kritiari islama moraju shvatiti da stoljetna kultura koja nikad nije prola kroz razdoblje samorefleksije nee doekati s blagonaklonou njihove uvide. Oni e se smatrati, poput drugih otpadnika, izdajicama i odmetnicima. Koji bi tono oblik ta muslimanska samorefleksija trebala poprimiti? Po mojem miljenju opravdan je svaki oblik samoizraavanja osim onog koji pribjegava fizikom i verbalnom zlostavljanju: upotreba rijei (romani, teorijska djela, pjesnitvo, strip), slika (film, animacija, slike i drugi umjetniki oblici) i zvuka. Pokornost, prvi dio, film koji sam snimila s Theom Van Goghom, izraava moju tenju da preispitam moral na kojem se zasnivao moj odgoj. Ne elim pretvoriti muslimane u ateiste, ali elim ukazati na ljage njihove kulture, osobito na njezino okrutno postupanje prema enama. Imala sam se prilike iz prve ruke uvjeriti u neporecivu povezanost izmeu propisa Kurana, koji tvrdi da neposlunu enu treba istui, i nasilne prakse mlaenja ena. Ta je praksa utemeljena u hadisima (izrekama koje se pripisuju proroku Muhamedu), a nasilni muslimani citiraju Kuran im im itko prigovori na njihovu svakodnevnom ponaanju. ak i rtve fizikog zlostavljanja navode retke iz Kurana kako bi opravdale nasilne ine mukaraca, i esto se vraaju svojim muevima, s obeanjem da e ubudue biti poslunije i bolje se ponaati. Unato fizikoj patnji, one su toliko indoktrinirane da se dragovoljno podinjavaju nauavanju koje je prouzroilo katastrofalne okolnosti u kojima se nalaze. Prikazanu u sklopu televizijske serije Zomergasten [Ljetnigosti], film Pokornost, prvi dio izazvao je mnotvo kritikih reakcija. Iako im je bilo drago vidjeti da netko ukazuje na ugnjetavanje muslimanki, mnogi su posumnjali u djelotvornost strategije koju sam izabrala.

93

corry

www.crostuff.net

Jedna skupina, koja ukljuuje amsterdamskog povjesniara Lucassena, smatra da je kritika mranih aspekata islama bespotrebno izazivanje sudbine. Ta skupina dri da su kritike islama bezrazlono pesimistine i iznosi primjer muslimana tree generacije koji vie ne provode veinu vremena u damijama i ije keri uspjeno usklauju marame s kratkim topiima. Ona misli da e se taj razvoj nastaviti i da nema potrebe za kritikom. Nisam defetist, nego optimist. No kritiki pristup e humanizirati islam, to je prijeko potrebno. Lucassen i njegovi kompanjoni brkaju sljedbenike vjere i samu vjeru. Islam je nain ivota, sustav vjerovanja. Svakog se vjernika ui da prihvati taj sustav kao nepromjenljiv, nedodirljiv. Ukazujui na to da je milosrdni Bog koji odobrava zlostavljanje ena nedosljedan, prisiljavam muslimane da se suoe s jednim od nedostataka svoje religije i otkriju smisao i vanost svjetovnog morala, koji e im omoguiti da prilagode svoju vjeru stvarnome svijetu. Kritika islama ne znai da ga vjernici trebaju odbaciti. Ali znai da vjernici trebaju preispitati odreene ideje i nauavanja koja, kad ih se primijeni u stvarnom ivotu, vode brutalnom ponaanju s neoekivanim posljedicama. Drugi su me upozorili, poto su pogledali Pokornost, da je moja kritika islama kontraproduktivna, da e islamofobi upotrijebiti moja gledita za diskriminiranje muslimana i prikazivanje islama u loem svjetlu. To je moda istina, no ja nikad nisam namjeravala ii na ruku islamofobima. Namjeravala sam pozvati muslimane, pomou tekstova i slika to pobuuju na razmiljanje, da paljivo promisle o tome koliko su i sami odgovorni za vlastitu bijednu situaciju. Opasnost od toga da islamofobi ili rasisti zloupotrijebe moje djelo nee me sprijeiti da napiem Pokornost, drugi dio. Novinar koji s pravom zahtijeva otvorenost u pitanjima liberalne demokracije (pomislimo na Guantanamo) nee posustati zbog strahovanja vlasti da bi pruanje te informacije mogli zloupotrijebiti neprijatelji slobodnoga svijeta. Na meni je donijeti istu vrstu odluke kao i novinari i borci za graanska prava. Razobliavanje nepravdi (ukljuujui religijske) nadilazi mogue opasnosti od tue zloupotrebe. Neki moji kritiari tvrde da e film Pokornost uvrijediti i uzrujati muslimane, koji e se samo jo dublje ukopati u svojoj poziciji odupiranja promjeni. Takoer smatraju da su moje metode suoavanja s problemom kontraproduktivne i da bih trebala promijeniti strategiju. Tipino za tu skupinu kritiara, koja ukljuuje muslimanske laburistike predstavnike Ariba i Al-Baryaka, ona ne prua nikakvu djelotvorniju alternativnu strategiju. Njeni se pripadnici jako brinu da ne povrijede osjeaje Ijeporjeivih govornika poput voa Arapske europske lige i osoba poput g. Ayhana Tonce, predsjednika Kontaktne skupine za odnose muslimana i nizozemske vlade, no potpuno zanemaruju stalnu, svakodnevnu patnju rtava nasilja. No, ti islamski socijaldemokrati radije brane i pokuavaju ouvati doktrinu koja podjarmljuje ene nego da pokuaju prosvijetliti ljude. Oni ne ele promjenu - i ne ele da se baca svjetlo na rune posljedice njihove vjere. Odvraaju pogled od muslimanke koja, u dobi od dvadeset tri godine, ne zna itati i pisati i provodi dane sklupana u kutu utoita za zlostavljane ene. Prije manje od tri godine tu su enu otrgnuli iz krila obitelji u nekome zabaenom selu neke muslimanske drave i poslali je da ivi u stanu u prljavoj novogradnji velikog grada sa strancem za kog je bila prisiljena udati se. Kada ju je taj ovjek poeo redovno tui, policija ju je sklonila u utoite. Ondje ju se moe nai kako nezainteresirano sjedi u kutu i bezvoljno gleda svoju bebu kako neumorno

94

corry

www.crostuff.net

puzi oko nje. Gotovo da ni ne reagira na ljutite poglede drugih ena ni na neprestane opomene to joj upuuju lanovi osoblja da se mora brinuti za svoje dijete. Ta je ena beskunica. Ona vie nema obitelj kojoj bi se mogla vratiti jer je postala vlasnitvom svog mua. Kada je upitam kako gleda na svoju budunost i budunost svog djeteta, odgovara da se uzda u Alaha: Alah me je doveo u ovu situaciju, i moram biti strpljiva i saekati da me iz nje izbavi. Izbavit e me ako Mu budem posluna. U Pokornost, prvi dio pokuavam pokazati kako se ta vrsta pokornosti prakticira u stvarnom ivotu. Muslimanska enska organizacija Al-Nisa smatra da se od 11. rujna muslimani nalaze pod velikim pritiskom. Osjeaju da su natjerani u kripac, da ih se nepravedno dri odgovornima za postupke ljudi upletenih u raznorazne gadosti u dalekim zemljama koji se nazivaju muslimanima. Predsjednitvo organizacije smatra da je kritika poloaja muslimanki sama po sebi neto poeljno, no da sam izabrala lo timing za svoj film i da se muslimane ne smije vrijeati. Argument ne stoji. Muslimani se u Nizozemskoj ne nalaze ni u kakvom kripcu. Naprotiv, u potpunosti uivaju blagodati vjerske slobode to prevladava u ovoj zapadnoj sekularnoj zemlji, kao i u blagodatima njezina blagostanja. injenica je sljedee: sve dok muslimani ne zavladaju zemljom, osjeat e se povrijeenima. Mnogi muslimani reagiraju bijesom kad im se ukae na nedostatke njihove religije. Neki prijete fizikim nasiljem, ili verbalno zlostavljaju. Navest u nekoliko komentara na Pokornost, prvi dio od strane slubenih predstavnika nizozemskih muslimanskih organizacija (iako nitko zapravo ne zna koga tono oni predstavljaju): Film Hirsi Ali promauje svrhu. Dobro je i poeljno raspravljati o poloaju ena u islamu. Ali ovdje je rije o strahovitom udarcu za pobone muslimane, od kojih e mnogi osjetiti instinktivnu potrebu da zauzmu obrambeni stav. To ometa raspravu u Nizozemskoj. U ovom trenutku bilo bi bolje da se usredotoimo na obnovu normalnog odnosa. Ne znam koji su bili njeni motivi, ali za mene se radi o istoj provokaciji. Te je rijei napisao Mohamed Sini, predsjednik fondacije Islam i graanstvo, koji tvrdi da iznad svega potuje slobodu govora. Predsjednik nizozemskog ogranka Arapske europske lige (AEL) kae: Hirsi Ali svojim je kontroverznim filmom oslabila postojeu raspravu o poloaju islama. Nimalo nas ne udi da se Theo Van Gogh upustio u takvo to, on koji nema ni o emu nikakvu konstruktivnu zamisao. Ali ona je lanica Nizozemskog zastupnikog doma. Uope ne razumijem zato je eljela uvrijediti milijune nizozemskih muslimana. On tvrdi da - izuzevi neke ekstremne sluajeve - poloaj ena u islamskome svijetu nije osobito problematian. Nizozemci koji bi eljeli saznati vie o tome ne bi trebali sluati samo Hirsi Ali. Ona projicira svoja bizarna iskustva na cjelokupnu skupinu. Zavrivi tu tiradu, on je priznao da nije pogledao film: Ne elim gubiti vrijeme na tu glupost. Neposredno prije prikazivanja filma na televiziji, predstavnik Kontaktne skupine za odnose muslimana i nizozemske vlade komentirao je: Uope me ne zanima taj nebitan film, i neu ga pogledati. Uostalom, to e biti puko iskrivljavanje injenica. Ne razumijem zato je Hirsi Ali stalo samo do provokacije. Vrijeme je da ve jednom zauti. On je odluio posve

95

corry

www.crostuff.net

ignorirati Hirsi Ali i Van Gogha: To je najbolja strategija; prije ili kasnije, morat e prestati. To jednostavno ne zasluuje nikakvu reakciju. Predsjednica turske muslimanske organizacije Mili Goriis izjavila je za jedne rotterdamske dnevne novine sljedee: Ako Hirsi Ali eli pokrenuli vjerski rat, to je njena stvar; odluila sam ne komentirati [film]. Predsjednik Nizozemskog muslimanskog vijea reagirao je na Pokornost sljedeim rijeima: Za islamsku zajednicu ovaj je film otiao korak predaleko. Pravovjerni muslimani nee to moi prihvatiti. Driss El Boujoufi iz Saveza marokanskih muslimanskih organizacija (UMMON) izjavio je: Ayaan Hirsi Ali udi za natjecanjem i trai suparnike. Ali mi neemo igrati njezinu igru, jer im stvar postane nadmetanjem privlai gledatelje, to ponajmanje elimo.

Predstavnik Nizozemske muslimanske radiotelevizijske mree: Hirsi Ali ima problem s tim kuranskim stihovima. Ali nije Kuran ono to potie mukarce da zlostavljaju ene, ve su to sami mukarci. Ona bi se trebala obratiti izravno njima i pozvati ih na raspravu. Emancipacija poinje iznutra. Napadom na ono to ljudi tuju gubi se njihovo povjerenje. Sve su te reakcije bile prilino predvidljive. Nije vano je li osoba koja iznosi jednu takvu primjedbu uope pogledala film. Nije vano jesu li kritike prosudbe o islamu izraene u obliku filma, teksta, ili u nekom drugom obliku. Ti ljudi ele samo jedno: zanijekati najveu slabost islama, nain na koji se u njemu gleda na ene i postupa prema njima. Voe muslimanskih organizacija upozoravaju na to da muslimanska zajednica nee prihvatiti slike ena na ijim su tijelima ispisani stihovi iz Kurana. No injenica je da su muslimanske organizacije, i muslimani openito, stoljeima prihvaali ono to se zbilja dogaa kad se poruka to je sadravaju ti stihovi ispisani na tijelima glumica u Pokornosti primijeni u stvarnosti: bievanje bludnih ena, sustavno zlostavljanje neposlunih ena, silovanje udanih ena s Alahovim blagoslovom te izopenje, pa ak i ubojstvo, djevojaka i ena koje su bile rtve incesta. Svi se ti obiaji ropski, bez razmiljanja slijede kako bi se sauvala ast obiteljskog imena. Predstavnici muslimanskih organizacija ignoriraju poruku sadranu u Pokornosti, kao i injenicu da je vrlo mnogo muslimanki prisiljeno potraiti zatitu u utoitima za ene, da su mnoge od njih njihovi muevi ostavili na cjedilu u njihovim zemljama porijekla, u potpunom siromatvu i preputajui im brigu nad svom djecom. Ministarstvo pravosua prestalo je voditi sustavnu evidenciju o brojnim ubojstvima zbog asti do kojih dolazi svake godine jer su sofistiki predstavnici muslimanskih organizacija upozorili da bi to moglo uznemiriti ljude ije interese tite. Ipak, regionalne ustanove za mentalnu skrb i druge slube za mentalno zdravlje svjesne su da mnoge mlade muslimanke postaju rtvama incesta i prisilnih brakova te da ih oevi odvode u zemlje porijekla kako bi ih ondje mogli nekanjeno ubiti. ije interese vlada titi u tom pitanju? Ubojice se uzima pod zatitu. Prikriveni program konzervativnih predstavnika muslimanskih organizacija podudaran je s programom muslimanskih kola: zapadni muslimani moraju moi slobodno odluivati o tome kako e postupati prema enskim lanovima obitelji. To su organizirani neprijatelji

96

corry

www.crostuff.net

ena, koji prihvaaju nepisani konsenzus koji prevladava u islamskim zemljama: postupanje prema enama i djevojkama je privatna obiteljska stvar. Ako se ensko ponaanje uini imalo prijeteim za obiteljsku ast, oevi, braa i drugi muki roaci imaju pravo intervenirati kako im se ini pravo. Stihovima iz Kurana slui se kako bi se opravdalo muko nasilje prema enama te kako bi se umirila savjest poinitelja i moguih svjedoka. Izuzimajui sveti spis od svake kritike, voe muslimanskih organizacija posvuda uspijevaju ouvati sustav koji poiva u temelju opresije nad enama. I stoga je mogu nastaviti provoditi. Ustvari, veina muslimana ne vidi u nainu na koji postupa prema enama nikakvu opresivnost, zlostavljanje ili surovost; oni smatraju da je nasilje ispravan odgovor na ensko ponaanje. Kao to je rekao jedan muslimanski predstavnik, Muslimanke poznaju pravila. Odlue li prijei granicu, bit e kanjene, i Izuzevi neke ekstremne sluajeve, poloaj ena u islamskome svijetu nije naroito problematian. Ne govori li to dovoljno? Pa ipak, muslimani misle da stavljam suvie velik naglasak na negativne aspekte islama. Pitaju zato ne diem prainu oko nesnoljivosti meu kranima i idovima i smatraju da me vie zanima prikazivanje islama u loem svjetlu nego poboljanje poloaja ena. Istina je da Biblija i Talmud takoer sadre odlomke koji izraavaju neprijateljstvo prema enama. I da, istina je da postoje krani i idovi koji tumae te tekstove na isti doslovan nain kao mnogi muslimani Kuran. Neki su od njih pod vlau seksualnog morala koji se nimalo ne razlikuje od erijatskog u zemljama poput Saudijske Arabije. Oni tretiraju ene podjednako surovo, na jednak se nain opiru napretku i nesnoljivi su prema homoseksualcima. Ali kad bi ti muslimani koji me tako otro kritiziraju otili sa svojom komparativnom analizom samo korak dalje, otkrili bi da je broj fanatika doslovnosti u kranskim i idovskim sredinama daleko manji nego u islamskom svijetu. idovskog i kranskog Boga ukrotili su razumni ljudi i uvelike ga premjesti li u privatnu savjest vjernika. Danas se o Bogu govori kao o ljubavi ili energiji, a oni koji vjeruju u njega eliminirali su koncept pakla. Kranstvo i idovstvo izgubili su vlast nad pojedincem, usprkos otporu sveenika, pastora i rabina. Prevlast slobode savjesti, traganje za znanjem i individualna kontrola nad ljudskom prirodom bile su teko izborene pobjede, koje su na Zapadu zapoele kao borbe rijeima. Veina ena roenih u idovskim ili kranskim zemljama moe slobodno izii na ulicu kad im se prohtije, ima jednak pristup obrazovanju, anje plodove svog rada i bira s kime e dijeliti ivot. ene se ondje same brinu za zadovoljenje svojih seksualnih potreba, same odluuju o svojoj trudnoi i broju djece. Veina ena kranskog ili idovskog porijekla slobodno putuje po svijetu, kupuje vlastite stanove, posjeduje vlastitu imovinu. Ne sve, ali veina. Samo je veoma malom postotku ena u muslimanskim obiteljima mogue ita od toga. One praktiki nemaju nikakvo pravo na samoodreenje. idovi i krani postigli su to kritizirajui svoje svete spise, izvrgavajui ruglu neke biblijske i talmudske tekstove i ukazujui na ono to je u njima pogreno. Stari tekstovi su preivjeli, ali nae predodbe o odnosu izmeu spolova su napredovale. Kada su idovi i krani otkrili mo rijei i slika, upotrijebili su ih za bacanje svjetla na svoju vjeru i svoju kulturu, otkrivanje nedosljednosti, suzbijanje tetnih praksi i promicanje milosrdnih i humanih. Oni koji su htjeli zadrati status quo stalno su se nanovo alili da su tekstovi, slike i

97

corry

www.crostuff.net

ponaanje njihovih kritiara uvredljivi, greni i radikalni. Crkva je stoljeima poticala vjernike da ignoriraju te kritike. Provodila je inkviziciju. mirila je na nemoralne i nezakonite postupke svojih sveenika sve dok ljudi to vie nisu mogli trpjeti. Isto se mora dogoditi u islamu. Ljudi koji uistinu vole ljepotu svoje religije moraju raditi na iskorjenjivanju njezine runoe. Povijest Zapada je traganje za prosvjeenjem putem samorefleksije. To je izvor njegovih demokratskih praksi i njegove moi. Svoju strategiju kritiziranja islama preuzela sam od idovsko-kranske pobune protiv apsolutizma religioznog vjerovanja. Pokornost, prvi dio smjeta se u taj kontekst. Kako djelotvorna moe biti ta kontroverzna strategija poznato je svakom tko je upoznat s povijeu sukoba izmeu razliitih konfesija na Zapadu. Kao to sam rekla, ja sam optimist.

98

corry

www.crostuff.net

esnaesto poglavlje Portret junakinje u mladosti

Jedna od mojih omiljenih junakinja je Samira Ahmed, dvadesetetverogodinja ljepuna djevojka velikih, smeih, golubljih oiju, crne kovrave kose i osmijeha koji e razvedriti i najmrgodnijeg. Osim toga to je dobre naravi, ona je i radoznala i krajnje odluna da bude samostalna. Jedno od desetoro djece, roena je u obitelji koja je ranih 1980.-ih napustila Maroko i nastanila se u Nizozemskoj. U ljeto 2005. prisustvovala sam njenoj sveanosti povodom dodjele diplome na jednoj pedagokoj vioj koli u Amsterdamu. Samira je stekla diplomu pedagoga a njena je disertacija ocijenjena s 10 (najvia ocjena). To je slavljenika strana Samirine prie, no postoji i tragina strana. Prispjevi na promociju, primljena sam poput svih drugih gostiju u prostoriji za prijem tik ispred dvorane za sveanosti. Opazila sam sretan razred, skupinu od sveukupno trideset pet osoba okupljenih svaka oko svog stola za posluivanje. Sve je bilo puno njihovih lanova obitelji i prijatelja koji su avrljali s njima, donosili im poklone i cvijee zamotano u celofan. Ponosni oevi i majke, uzbuena braa i sestre to su zadirkivali slavljenike zarumenjenih lica, njihove djevojke ili momci, svi su bili sretni jednostavno to su tu i svjedoe uspjehu lana obitelji. Za Samirinim stolom nije se pojavio nijedan lan obitelji; nijedan brat, nijedna sestra, nikakav roak, neak ili neakinja. Dvije godine ranije, Samira se morala iskrasti iz kue jer je htjela ivjeti u jednom studentskom domu poput svojih nizozemskih prijatelja Sare i Marloesa. Doma je dijelila sobu s braom i sestrama i nije imala ni minimum privatnosti. Majka i sestre pratile su svaki njen pokret; izvan kue, za nadzor su bila nadlena braa. Svi su je htjeli pod svaku cijenu sprijeiti da se pozapadnjai. Samira je trpjela strahovito fiziko i psiholoko nasilje. Njena je obitelj uvijek nalazila izgovor da je podvrgne ispitivanju, prekopavala je po njenim stvarima i zabranjivala joj da izlazi iz kue. esto su je tukli. U zajednici se govorkalo da ima momka Nizozemca. Batine su postajale sve surovije. Samira vie nije mogla trpjeti pa je pobjegla. Nedugo potom, u ljeto 2003., stupila je u kontakt sa mnom. Zajedno smo otile na policiju prijaviti njenu brau, koja su joj prijetila smru. U njihovim oima, jedino Samirina smrt moe izbrisati sramotu koju je nanijela obitelji napustivi roditeljski dom. Na policiji su joj rekli da je zaprimanje pritube sve to mogu uiniti za nju. Kazali su da postoje tisue ena poput nje i da nije na policiji da se mijea u obiteljske poslove. Otkako je otila Samira se skriva, selei se iz jednog boravita u drugo i ovisei o ljubaznosti stranaca. Uglavnom pokazuje veliku odvanost i suoava se sa ivotom s monim optimizmom. Samira marljivo ui, pie zadae i predaje ih na vrijeme. Prihvaa pozive na studentske zabave od Sare i Marloesa i pokuava se opustiti i razonoditi. Meutim, ponekad joj lice poprimi tuan, izmuen izraz koji odaje njene brige. S vremena na vrijeme

99

corry

www.crostuff.net

ne moe zaustaviti pla i priznaje da bi htjela da joj je ivot drugaiji, vie nalik ivotu njezinih nizozemskih prijatelja. Danas, meutim, na dan svoje promocije, ona zrai zadovoljstvom, stiui u rukama svoju diplomu i ljubei se s prijateljima. Ali njene brige naalost nisu ni priblino zavrile. Bez prebijene je pare; mora nai posao, a sa njezinim marokanskim imenom to nee biti nimalo lako u Nizozemskoj; mora nai i novo mjesto gdje e ivjeti; ivi u stalnom strahu da je braa ne otkriju i ubiju. Stvar nije nimalo bezazlena, budui da je izmeu listopada 2004. i svibnja 2005. u samo dvije policijske oblasti u Nizozemskoj (hakoj i junom dijelu provincije Juna Holandija) jedanaest muslimanki ubijeno od lanova vlastitih obitelji zbog uvreda slinih onima to ih je nanijela Samira. Kao predstavnica imigranata u nizozemskom drutvu redovito zagovaram emancipaciju useljenica. Po mojem miljenju postoje tri kategorije muslimanki u nizozemskom drutvu. Pretpostavljam da se ta podjela moe primijeniti i na druge zemlje Europske Unije s veom muslimanskom populacijom. Prvo, postoje djevojke poput Samire - odlune, inteligentne i spremne preuzeti rizik kako bi oblikovale vlastitu budunost po vlastitim kriterijima. One se suoavaju s mnogim preprekama pokuavajui se asimilirati u zapadno drutvo, a neke i gube ivot pri pokuaju da ostvare svoje snove. Drugo, postoje djevojke i ene koje su krajnje privrene i ovisne o svojim obiteljima ali koje su smislile suptilne naine da vode dvostruki ivot. Umjesto da se suprotstavljaju svojim obiteljima I prepiru oko toga pridravaju li se obiaja i religije, one su razvile taktiniji pristup. Kada su s obitelji (u najirem smislu rijei, to ukljuuje i njihovu zajednicu), one se zamataju u marame i pokoravaju svakom hiru svojih roditelja i mukih lanova obitelji. Izvan kue se, meutim, ponaaju poput prosjenih zapadnjakinja: imaju posao, pomodno se odijevaju, imaju momke, piju alkohol, odlaze na zabave, ak ponekad uspijevaju i same putovati. Treu skupinu tvore potpuno bespomone ene. Neke su od njih imigranti doveli iz svojih zemalja porijekla kao nevjeste ili kunu poslugu. Neke su keri iz najkonzervativnijih obitelji. Potonje se uklanjaju iz kole im dosegnu adolescenciju i zatvaraju u kuu. Njihove obitelji uspijevaju provoditi taj oblik modernog ropstva jer vlasti rijetko kad obraaju panju na te djevojke. One su esto odgajane da budu potpuno poslune i bespogovorno obavljaju sve kuanske poslove. Njihova individualna volja podinjena je robovanju kojem ih se ui u roditeljskom domu i koje potom trpe u muevom domu ili domovima ljudi koji ih uvoze u zemlju i porobljuju. Jedva znaju itali i pisati. Udavi se, najee rode onoliko djece koliko im doputa njihova plodnost. U sluaju da pobace, veina ih u tome vidi Boju volju a ne posljedicu nedostatne zdravstvene njege koju im obitelj obino ne doputa potraiti iz vjerskih razloga. U tome podjarmljenom stanju, ena koja biva zlostavljana od svog mua, brata ili oca to e smatrati posljedicom vlastitih loih postupaka. I stoga e reagirati obeavajui da e se ubudue bolje ponaati. Neke zlostavljane ene dolaze u iskuenje da pobjegnu ili obavijeste vlasti kada im ivot postane odve nesnosan. One koje podlegnu tom iskuenju vjerojatno e ubiti lanovi obitelji ili mu, ili e se odati prostituciji, ili e zavriti u utoitu.

100

corry

www.crostuff.net

Neke ene koje su pokazale znakove pobune namamljene su u svoje zemlje porijekla i ondje jednostavno ostavljene, odbaene, razvlatene, sa ili bez djece, i liene sredstava i bilo kakve pomoi. Ve due vrijeme tvrdim da se najdjelotvorniji nain na koji bi se vlade zemalja Europske Unije uhvatile u kotac s problemom svojih muslimanskih manjina sastoji u osnaivanju muslimanki u tim manjinama. Iako dosad nitko nije pruio uvjerljiv argument protiv tog stajalita, ini se da nitko osim moje stranke ne eli poduzeti nita kako bi se pomoglo tim enama. A najbolji nain da ih se osnai je obrazovanje. No, obrazovni sustavi mnogih zemalja Europske Unije prolaze kroz krizu koja se oituje zanemarivanjem useljenike djece. Danas plaamo cijenu za mijeanje obrazovanja i ideologije. Pa ipak, pokuala bih se ovdje drati vane teme oslobaanja ena od okova praznovjerja i plemenskih obiaja. Najvea prepreka koja muslimankama onemoguuje da ive dostojanstvenim, slobodnim ivotom jest nasilje - fiziko, mentalno i spolno - to ga vre njihove najue obitelji. Ovdje popisujem samo neke od uobiajenih surovosti nad djevojkama i enama u islamskim kulturama: etverogodinje djevojice podvrgavaju se genitalnom sakaenju: neke od njih umiru od infekcija; druge su doivotno traumatizirane tim iskustvom i kasnije pate od kronine infekcije reproduktivnog i mokranog sustava. Adolescentice se prisilno uklanjaju iz kole i zatvaraju u kuu kako bi im se onemoguio nastavak obrazovanja, sputalo miljenje i uguila volja. rtve incesta i seksualnog zlostavljanja tuku, deportiraju ili ubijaju kako bi ih se sprijeilo da podnose tube. Neke trudne rtve incesta ili zlostavljanja oevi, starija braa ili strievi prisiljavaju na pobaaj kako bi spasili obiteljsku ast. Danas, u doba DNA testova, djevojke mogu dokazati da su bile zlostavljane. Meutim, umjesto da kazne zlostavljae, obitelji se ponaaju prema keri kao da je ona bacila ljagu na obitelj. Djevojke i ene koje se usuuju usprotiviti maltretiranju roditelji tuku kako bi im umrtvili duh i osudili ih na doivotno sluenje koje se nimalo ne razlikuje od ropstva. Mnoge djevojke i ene koje vie ne mogu trpjeti zlostavljanje oduzimaju si ivot ili pate od raznoraznih psiholokih problema, ukljuujui ivani slom i psihozu. Doslovno ih se izluuje. Mlada muslimanka u Europi ima vee anse od drugih djevojaka da je roditelji natjeraju da se uda za stranca. U takvom braku - koji, budui da je prisilan, po definiciji zapoinje silovanjem - ona raa dijete za djetetom. Svodi se na porobljenu maternicu. Mnoga njena djeca rasti e u kuanstvu u kojem roditelji nisu povezani ljubavlju niti mare za dobrobit svoje djece. Keri prolaze kroz ivot podjednako podjarmljene kao njihove majke a sinovi se - u Europi - ispisuju iz kole i odaju razonodama to variraju od vucaranja po ulicama do zloupotrebe droga i radikalnog islamskog fundamentalizma.

101

corry

www.crostuff.net

Europski tvorci politika jo nisu uvidjeli nevjerojatan potencijal koji se krije u oslobaanju muslimanki. Trate jedinstvenu priliku da uspjeno provedu muslimansku integraciju unutar jedne jedine generacije. Moralno gledajui, vlade bi trebale iskorijeniti nasilje nad enama u Europi. To bi fundamentalistima pokazalo da Europljani shvaaju svoje ustave ozbiljno. Jer, veina zlostavljaa jednostavno misli da je zapadnjaka retorika to se poziva na jednakost ena i mukaraca kukavika i licemjerna, budui da zapadne vlade toleriraju zlostavljanje milijuna muslimanki kad im se kae da se ono vri u ime vjerske slobode. Muslimanke poput Samire pobrinule bi se da pripreme svoju djecu za ivot u modernom drutvu. Te bi ene planirale obitelj s odabranim partnerom. To planiranje smanjilo bi mogunosti za otpadnitvo meu njihovom djecom. One uviaju vrijednost obrazovanja i svojoj bi djeci neprestano ukazivale na nju. One uviaju vrijednost rada i nastoje pridonijeti privredi. Sklerotinu europsku privredu opskrbile bi ljudskim resursima umjesto da pridodaju njenim popisima korisnika socijalne skrbi. Djeca uspjenih muslimanki vjerojatno bi imala pozitivniji stav prema drutvima u kojima ive. Od rane bi dobi nauila cijeniti slobodu i blagostanje u kojima ive, a moda bi i uvidjela kako su te slobode ranjive te bila spremna stati u njihovu obranu. Zato su europski voe tako neskloni uvaiti vanu ulogu koju bi muslimanke mogle odigrati u uspjenoj integraciji imigranata u Europsku Uniju? Neki pripisuju krivnju sveuilitima i nevladinim organizacijama zbog njihova suvie pasivnog odnosa prema enskim pravima u imigrantskim zajednicama. Iako akademska zajednica jednoduno osuuje nasilje prema enama, bilo obiteljsko ili dravno, pokazala je slabu brigu za istraivanje zloina i pruanje pravnog okvira i podataka koji bi tvorce politika natjerali da enska prava uine prioritetom. Klasini profesorski argument da sveuilita nisu politike arene ini se neiskren, budui da se mnoga sveuilita i fakulteti irom Europe bave raznoraznim ideolokim i politikim pitanjima. Na primjer, Oxfordsko sveuilite nedavno je dalo katedru Tariqu Ramadanu, muslimanskom ideologu vicarskog porijekla kojeg neki smatraju umjerenim glasom to zagovara asimilaciju muslimana u europsko drutvo psiholokom integracijom, dok ga drugi, kako u Americi tako u Europi, smatraju radikalom. Njega je u ljeto 2005. pozvalo Sveuilite Notre Dame u Sjedinjenim Dravama da pouava islamsku filozofiju i etiku na Institutu za mir i pravdu Joan B. Kroc, ali on nije mogao ui u zemlju jer su mu opozvali vizu nekoliko dana prije nego to je trebao poeti ondje raditi. Njegovo angairanje od strane Oxfordskog sveuilita izgleda nije motivirano samo njegovim izvanrednim akademskim ugledom nego i injenicom da se na njega gleda kao na tit protiv radikalnog islama. Ipak, bez obzira na osnivanje arapskih i islamskih fakulteta, veina sveuilita u Europi slue kao aktivistiki centri za podrku Palestincima a ne istraivaki i obrazovni centri za muslimanske studente. Jo uvijek ne postoji katedra, studij, semestar posveen potinjenosti muslimanki i utjecaju te potinjenosti na Europu i budunost te veinske populacije europskih muslimana. Ne postoje istraivanja to prikupljaju podatke i brojke o intenzitetu nasilja s kojim se suoavaju muslimanke, o tome u kojoj ih mjeri to nasilje sputava u svakodnevnu ivotu i spreava muslimansku zajednicu da se uspjeno integrira u europsko drutvo.

102

corry

www.crostuff.net

Nevladine organizacije sramotno ute o toj borbi za ljudska prava. Ah, da, u Norvekoj postoji jedna koja obraa panju -Human Rights Watch, koju vodi odvana, odluna ena, Hege Storhaus. No u veim zemljama jo uvijek ne postoji nijedna NVO koja bi pratila uestalost ubojstava iz asti u bilo kojoj zemlji lanici, ili uestalost enskog obrezivanja, ili uklanjanja djevojaka iz kole i njihova osuivanja na ono to se praktiki svodi na ropstvo. Postoje, meutim, i razlozi za optimizam. U Europi raste svijest o razmjerima i postojanosti obiteljskog nasilja prema muslimankama, nasilja koje se opravdava kulturom i religijom. Neke su vlade uvidjele da trebaju poduzeti mjere za suzbijanje te vrste nasilja i uope svakog nasilja prema enama. Ali jo smo vrlo daleko od uvjeta u kojima bi djevojke poput Samire mogle ivjeti bez straha. Vrlo je alosno da Europa proputa tu zlatnu priliku koja joj se nudi na pladnju.

103

corry

www.crostuff.net

Sedamnaesto poglavlje

Poziv na jasno razmiljanje

Nakon krvoprolia prouzroenog teroristikim napadima u Londonu 7. srpnja 2005., Tony Blair je opisao situaciju kao borbu ideja. Nae e vrijednosti dugo nadivjeti njihove, kazao je uz utljivo odobravanje svjetskih voa koji su stajali pored njega. to god [teroristi] uinili, vrsto smo odluili ne dopustiti im da unite ono to smatramo svetinjama u naoj i drugim civiliziranim zemljama svijeta. Definirajui to kao sukob vrijednosti, Blair je naeo pitanje: O ijim se vrijednostima radi? Ljubitelji slobode znaju da otvoreno drutvo poiva na nekoliko kljunih zajednikih pojmova. Oni vjeruju da su ljudi roeni slobodni i da su obdareni razumom, te da imaju neotuiva prava. Oni imaju vlade iju mo ograniava vladavina zakona, usmjerena na zatitu graanskih sloboda. One jame slobodu savjesti i izraavanja te jednaka prava i pravnu zatitu mukarcima i enama, homoseksualcima i heteroseksualcima. A sadre i prakse slobodne trgovine i otvoreno trite, i omoguuju ljudima da provode slobodno vrijeme kako ele. Teroristi i na erijatu utemeljena drutva koje oni tee uspostaviti imaju dijametralno suprotno gledite. Drutva u kojima je na snazi erijatski zakon, izveden iz doslovnog tumaenja Kurana, su fundamentalistiko islamistika. Ona vjeruju da su ljudi roeni da slue Alahu obavljajui niz dunosti propisanih u drevnim spisima. Ti propisi variraju od obreda roenja i pogrebnih obreda do intimnih pojedinosti ljudskog ivota, pa i posve apsurdnih pitanja kao to su kako se ispravno useknuti i kojom nogom stupiti u kupaonicu. Takvo gledanje na stvari zahtijeva da se one koji su se odrekli vjere ubija i podrazumijeva neprijateljstvo prema ljudima drukijih vjeroispovijesti i naina ivota. To neprijateljstvo opravdava i ubijanje nevinih ljudi. Propisi o kojima je rije ne prave nikakvu razliku izmeu civila i vojnika - svatko tko odstupa od takvog shvaanja vjere je nevjernik i potencijalna meta ubojstva. U tom erijatskom drutvu, ene su podinjene mukarcima. Treba ih zatvoriti u kuu, tui ako ih se smatra neposlunima, prisilno udavati, pokrivati maramama. Lopovima treba rezati ruke i odravati javna smaknua na prepunim trgovima pred likujuom svjetinom. Teroristi pokuavaju nametnuti takav nain ivota ne samo u islamskim zemljama nego i, kako je utvrdio Blair, u zapadnim drutvima takoer. Sredinja figura tog nastojanja nije Bin Laden, ni Homeini, ni Hasan al-Bana, ni Sajid Kutb, nego Muhamed. Srednjovjekovna figura koju navedena etiri ovjeka - zajedno sa svim pravovjernim muslimanima u naemu modernom svijetu - uzimaju kao uzor. Muhamed i njegova nauavanja pruaju radikalan otpor Zapadu. Pravovjerni muslimani - svi pravovjerni muslimani - vjeruju da moraju nasljedovati tog ovjeka, u naelnim i praktinim pitanjima, u

104

corry

www.crostuff.net

svim okolnostima. Stoga, prije nego prijeemo na borbu ideja, valja nam razmotriti prisutnost te figure u svakodnevnom ivotu i domovima pravovjernih muslimana danas. itajui Kuran i tradicionalne spise zapaamo da Muhamedov ivot ne samo da prua pravila za svakodnevno postupanje nego i ukazuje na naine na koje se te vrednote mogu nametnuti. Tragovi nekih najranijih sauvanih Kurana, iz sedmog i osmog stoljea, oituju mala odstupanja od teksta koji se danas smatra standardnim Kuranom. No, upravo kao to neki fundamentalistiki krani ne mogu shvatiti da je Biblija pretrpjela brojne promjene, tumaenja i prijevode prije nego to je postala suvremenim tekstom kakav je danas openito u upotrebi, i smatraju je nepogreivom, mnogi fundamentalistiki muslimani smatraju Kuran savrenom, bezvremenom preslikom nepromjenljive Boje rijei. Kako bi rairio svoje vizije i uenja za koja je vjerovao da dolaze od Boga, i uvrstio svoju svjetovnu mo, Muhamed je izgradio Kuu islama s pomou vojnih taktika koje su ukljuivale masovna ubojstva, muenja, atentate, laganje te masovno unitavanje proizvodnih dobara. Umjerenim muslimanima to je moda teko pa ak i bolno priznati i razmotriti, no radi se o povijesnoj injenici. A promotrimo li bolje propagandu kojom se slue teroristi uvidjet emo da oni neprestano navode Muhamedova djela i propise kako bi opravdali svoje ine i dobili podrku drugih muslimana. U svojim razmatranjima radikalnog muslimanskog terorizma, veina politiara, novinara, intelektualaca i drugih komentatora dosad je izbjegavala kljuno pitanje rasprave, naime Muhamedov primjer. Da bi se osvojili umovi i srca milijuna onih drugih, neodlunih muslimana, krucijalno je uvesti ih u proces jasnog razmiljanja koje e im omoguiti da procijene moralno vodstvo osobe ije smjernice slijede. Prednost toga racionalnog procesa sastoji se u tome to on prua alternativu ujedno utopiji i paklu to ih obeavaju teroristi. Doista, prijetnja paklom je najdjelotvornija prijetnja pod kojom teroristi dre mlade ene i mukarce kako bi ih indoktrinacijom i zastraivanjem naveli na nasilno ponaanje. No, doslovan prijevod rijei utopija je ne-mjesto, od grkog u- (ne-) i topos (mjesto). Rjenik definira utopiju na sljedei nain: zamiljeno i neodreeno udaljeno mjesto. Prava alternativa tome nemoguem mjestu jest otvoreno drutvo, demokracija, za koje se empirijski dokazalo da funkcioniraju. To otvoreno drutvo prua muslimanima, upravo kao i kranima i idovima, priliku da se oslobode sveprisutne prijetnje paklom. Ekstremisti govore mladim ljudima da moraju obraniti svoju religiju, osvetiti uvrede nanesene muslimanima i svetoj Bojoj rijei, Kuranu. to zapravo oni misle da brane? Poziv na jasno razmiljanje o tome vanom pitanju ne smije biti uvredljiv ni bolan za muslimane. A ipak, mnogo se ljudi na Zapadu ustruava uputiti taj poziv. ini se da communis opinio smatra da dovoditi u pitanje ili kritizirati neku svetu figuru nije pristojno, da se to jednostavno ne radi. Ta tendencija kulturnog relativizma u zapadnom drutvu izdaje temeljne vrednote na kojima je izgraeno nae otvoreno drutvo. Kao ljudska bia koja misle, mi nikad ne bismo trebali potkresavati naa analitika razmiljanja, cenzurirati na razum. U tom smislu, pozvala bih premijera Blaira da preispita svoj prijedlog zakona protiv svetogra. Prije nekoliko godina britanski su ga muslimani bezuspjeno pokuali upotrijebiti protiv Salmana Rushdiea nakon objavljivanja njegovog kontroverznog romana Sotonski stihovi. Ali zakon je priznavao samo svetogre protiv Anglikanske crkve, vladajue i slubene

105

corry

www.crostuff.net

religije Britanije. No, u lipnju 2005. britanski je parlament odobrio vladine planove da proskribira pobuivanje vjerske mrnje. Prijedlog je ciljao prvenstveno na spreavanje protumuslimanskog rasizma u Britaniji. A iako je ministar unutarnjih poslova objasnio da prijedlog nema za cilj sprijeiti ljude da se ale na raun religije - bila bi to prava tragedija za zemlju koja je iznjedrila Montyja Pythona - ili da o njoj vode estoke rasprave, nejasno je zato je on uope bio potreban. Pobuivanje vjerske mrnje je ve protuzakonito. A kao to je rekao voa jedne britanske skupine za graanska prava, Demokracija ne priznaje pravo da se ne bude uvrijeen/a. Dodao je da se religija odnosi na skup ideja i da ljudi imaju pravo raspravljati o tuim idejama i kritizirati ih. Jedan drugi aktivist koji se usprotivio prijedlogu upozorio je da je sloboda kritiziranja ideja, bilo kakvih ideja - ak i ako se one prihvaaju kao duboka uvjerenja - jedna od temeljnih drutvenih sloboda. U trenutku dok piem ove retke, Gornji dom je vratio prijedlog Donjem domu s obrazloenjem da je rije o loem prijedlogu. Muslimane u Europi i irom svijeta moe se ugrubo podijeliti u tri skupine. Najvidljiviju tvore teroristi, koji pribjegavaju nasilju (i njihovi saveznici, fundamentalisti, koji ne ubijaju ni ne sakate ali pruaju teroristima materijalnu i nematerijalnu pomo). Drugu, koja je dijametralna suprotnost prvoj (i koja, premda jo vrlo mala, sve bre raste) predstavljaju ljudi koji dovode u pitanje relevantnost i moralnu osnovanost Muhamedovog primjera. Jednoga dana oni e se moda pokazati protuteom teroristima i njihovim pomagaima. Ja se, roena i odgojena kao muslimanka, svrstavam u tu skupinu. Mi smo u toj skupini prihvatili otvoreno drutvo kao pravu alternativu drutvu utemeljenom na Muhamedovim zakonima - bolji nain za izgradnju okvira ljudskoga ivota. Nas se moe nazvati reformatorima. Teroristi imaju daleko veu mo i vee resurse od reformatora, no obje skupine tee utjecati na razmiljanje velike veine muslimana. Reformatori se slue iskljuivo nenasilnim sredstvima, kao to je pisanje, kako bi svrnuli panju na rasprave o kljunim vrijednostima. Teroristi i fundamentalisti, s druge strane, upotrebljavaju silu, prijete silom, pozivaju na samosaaljenje (gledajte to Zapad ini islamu i muslimanima) i ad hominem klevete kako bi naveli zajednicu da instinktivno zauzme samoobrambeni stav. Na Zapadu, te taktike idu u prilog moralnim relativistima koji brane takozvane rtve islamofobije; u meuvremenu, reformatore izopuju njihove vlastite obitelji i oni ive u neprestanom strahu za ivot. Ukratko, bit rasprave je proglaena tabuom, a fundamentalisti gotovo da stjeu monopol na umove i srca tree i najvee skupine muslimana, onih neodlunih. Tko su ti neodluni muslimani? Skupina na koju je Tony Blair mislio kad je ustvrdio, Velika i pretena veina muslimana u zemlji i izvan nje su pristojni ljudi koji se dre zakona. Oni ive na Edgware Roadu i u Bradfordu, u Amsterdamu i Samt Denisu; mada se ne pridravaju strogo svakog islamskog obreda, smatraju se vjernicima. Oni su useljenici i mlade druge generacije koji su doli na Zapad uivati pogodnosti otvorenog drutva, u kojem imaju osobni interes. Ali oni ne dovode u pitanje Muhamedovu nepogreivost i osnovanost njegova moralnog primjera. Muhamed poziva na pokolj nevjernika; oni znaju da otvoreno drutvo izriito osuuje ubijanje nevinih. Uhvaeni su tako u mentalni kavez kognitivnog nesuglasja, i dunost je Zapada da podupre reformatore u pokuaju da im razrijee to muno proturjeje. Etablirane muslimanske organizacije, koje raunaju na vladinu potporu, imaju puko kozmetiki pristup iskorjenjivanju terorizma nadahnutog prorokom Muhamedom - mir s njim, dakako.

106

corry

www.crostuff.net

Prve Muhamedove rtve su umovi samih muslimana. Oni su zarobljeni u strahu od pakla i stoga se i boje posve prirodne potrage za ivotom, slobodom, sreom. Na Zapadu jo ne postoji suglasnost oko davanja potpore radikalnim reformatorima. Dananji stav zapadnih kulturnih relativista, koji preu pred kritiziranjem Muhameda iz straha da e uvrijediti muslimane, omoguuje muslimanima na Zapadu da se sakriju od preispitivanja vlastitih moralnih vrednota. Taj stav k tome ostavlja na cjedilu malu manjinu muslimanskih reformatora kojima oajniki treba podrka - ak i tjelesna zatita - njihovih prirodnih saveznika na Zapadu. Muslimani moraju preispitati i reformirati svoj pristup Muhamedovim uenjima ako ele miran suivot s onima koji vole slobodu i otvoreno drutvo. Teroristi i njihovi saveznici fundamentalisti ne bi trebali diktirati nama zapadnjacima pravila igre. Moramo odrati i proklamirati osnovne vrednote slobodne i otvorene rasprave, racionalnosti i vladavine zakona a ne religije. U tome su Britanci pokazali hrabru odlunost da ouvaju graanska prava i svi bismo se trebali ugledati na njih. Pribjegavanje muenju i liavanje zakonskih prava osumnjienih za terorizam samo e posluiti kaljanju zapadnih sustava i slike Zapada kao modela otvorenosti. Ti postupci teroristima pruaju injenice koje im slue kao naboj u obrani njihove prividno istinite tvrdnje o licemjernosti i moralnoj pomutnji Zapada.

Slavna feministica, politiarka, spisateljica i kritiarka islama Ayaan Hirsi Ali, autorica proslavljene autobiografske knjige "Nevjernica", u ovoj knjizi kritizira Zapad zbog svjesnog preutnog toleriranja aspekata islamske kulture koje karakterizira potlaenost ena. U svojem nastojanju da pomire ideal individualnih sloboda s uvaavanjem drugih kultura, Zapad ostavlja muslimanske ene na milost i nemilost "kulture djevianstva" koja ugnjetava ene i ugroava njihovu slobodu pa ak i ivot. Ali navodi primjere zlostavljanja - od genitalnog sakaenja, dogovorenih brakova pa sve do obiteljskog nasilja kojem su izloene muslimanske ene, pozivajui predstavnike zapadne kulture i islama da se iskreno suoe s problematinim odnosom religije prema individualnim slobodama u islamskom svijetu. Ayaan Hirsi Ali dobitnica je brojnih priznanja: asopis Time uvrstio ju je na popis Stotinu najutjecajnijih ljudi u 2005. godini asopis Glamour proglasio ju je te iste godine Junakinjom godine Reoder's Digest proglasio ju je 2006. Europljankom godine Nizozemski asopis Elsevier i De Volkskrant proglasili su je 2004. godine Nizozemkom godine Institut Goldwater dodijelio joj je 2007. nagradu Goldwater Award Godine 2008. dobila je nagradu Anisfield-WolfBookAward za knjigu Nevjernica.

107