zatita na radu

SPLIT, 2003.

Sigurnost na radu ne poznaje granice, na nju imaju pravo svi ljudi svijeta.

zatita na radu

Kad prilazi nekom poslu, prii mu sa dunom panjom, obavi ga struno, sigurno i kvalitetno, te se zdrav i sretan vrati svojoj obitelji koja te s nestrpljenjem oekuje.

naela sigurnosti
1. SVE OZLJEDE, POARI I PROFESIONALNE BOLESTI MOGU SE IZBJEI. 2. UPRAVA JE ODGOVORNA ZA SIGURNOST. 3. SIGURNOST JE ODGOVORNOST SVAKOG ZAPOSLENOG I UVJET JE ZAPOLJAVANJA. 4. TRENING JE VAAN ELEMENT SIGURNOG RADNOG MJESTA. 5. REDOVITO SE MORA PROVODITI REVIZIJA I INTERNA INSPEKCIJA. 6. SVE SLABOSTI I NEDOSTACI MORAJU SE RIJEITI ODMAH. 7. BITNO JE ISTRAITI SVE OZLJEDE, POARE I POTENCIJALNO OPASNA STANJA. 8. VAAN DIO SIGURNOSTI JE I SIGURNOST IZVAN RADNOG MJESTA. 9. ZA TVRTKU JE KORISNO SPRIJEITI POARE, PROFESIONALNE BOLESTI I OZLJEDE SVOJIH ZAPOSLENIH. 10.LJUDI SU NAJVANIJI IMBENIK SUSTAVA SIGURNOSTI I ZATITE NA RADU.

zatita na radu
SPLIT, 2003.

ZATITA NA RADU
Split, 2003. Izdavai: BRODOGRADILITE SPLIT NSB - Nezavisni sindikat Brodosplit SMH - Sindikat metalaca Hrvatske

Uvod - Rije direktora

Zatita na radu i zatita od poara su sastavni dio organizacije rada i izvoenja radnog procesa. Kako bi se u naem poduzeu proces rada provodio na siguran nain, svoje zadae imaju poslodavac i njegovi ovlatenici svih rukovodnih razina, strune slube, povjerenici zaposlenika za zatitu na radu, sindikati i sami zaposlenici. Rad na siguran nain, bez nezgoda, ozljeda na radu i materijalnih gubitaka u interesu je svih sudionika u radnom procesu. Imperativ uprave je da od svih sudionika u lancu sigurnosti trai kooperativnost, konstruktivnost, odgovornost i strunost s ciljem usmjeravanja na brzo rjeavanje konkretnih problema sigurnosti u vlastitoj sredini. Ovaj mali prirunik ima iskljuivi cilj olakati stalnu edukaciju svih zaposlenih, a sve u cilju bolje i cjelovitije zatite na radu. Na kraju, elim jo jednom zatraiti od svih zaposlenika da mjenjaju svoj odnos prema mjerama sigurnosti, njihovo potivanje i provoenje s jedinim ciljem - stvoriti zdravo radno mjesto na kojem se nee dogaati ozljede i poari.

Direktor Brodosplit - Brodogradilita, d.o.o. Predrag udina, dipl. ing.

Rije Koordinatora povjerenika zatite na radu

Ako zatitu na radu promatramo kao sustav, to ona i jest, onda je moemo na razne naine koristiti u svakodnevnoj praksi. Svi subjekti kojima je obveza skrbiti o zatiti i sigurnosti na radu, moraju se pridravati svih propisa s podruja zatite na radu. Zatita na radu je interdisciplinarno podruje i nije mogue u ovoj knjiici obuhvatiti sve to je napisano o pravima i obvezama svih koji sudjeluju u provedbi zatite na radu. Sadraj ovog prirunika e podsjetiti i ukazati na tri skupine podataka i to: to je opasno, kako se treba od opasnog tititi i to je u postupku tienja ija obveza, te tko pri tome ima kakva prava. Inae, osposobljavanje za rad na siguran nain je potreba, a dobro je to je to i zakonska obveza. Bez sudjelovanja svih subjekata drutva nee se sprijeiti niti bitno umanjiti neeljeni dogaaji. Stoga je nuno da poslodavac, sindikat i radnik shvate da samo zajednikom brigom o zatiti na radu, mogu stvoriti preduvjete za ostvarenje profita radniku, poslodavcu i drutvu u cjelini. Pogotovo moramo prihvatiti injenicu da je radnik na tritu rada atraktivan jedino ako je zdrav i radno sposoban. Upravo je to razlog da sadraj ovog prirunika, s osobitom ozbiljnou, prihvatimo kao recept za ouvanje vlastitog zdravlja i radne sposobnosti i to na nain da na vrijeme prepoznamo i uklonimo opasnosti pri obavljanju svakodnevnog, zahtjevnog i tekog posla kojim se bavimo.

Koordinator povjerenika radnika za zatitu na radu u Brodosplit-Brodogradilitu d.o.o. spec. znr. Ivan Male

Pregled pojmova
ZATITA NA RADU - Zatita na radu je skup mjera i aktivnosti, dio ustroja rada i izvedbe radnih postupaka usmjerenih na zatitu zaposlenika i ostalih osoba kod poslodavca od ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti uvjetovanih obavljanjem posla. PROCJENA OPASNOSTI - Procjena opasnosti je akt kojim poslodavac, prema Pravilniku o procjeni opasnosti, utvruje izvore i opseg opasnosti i tetnosti. To je osnovni akt za ustroj i provedbu zatite na radu kod poslodavca. POSLODAVAC - Poslodavac je svaka fizika ili pravna osoba koja zapoljava jednog ili vie zaposlenika (ukljuujui i javne slube). OVLATENIK - Ovlatenik je osoba na koju poslodavac prenosi obavljanje poslova zatite na radu. To je duan uiniti ugovorom o radu, gdje e naznaiti vrijeme obnaanja poslova (na primjer tri sata dnevno). Ovlatenik mora imati sva ovlatenja koja ima poslodavac. (Strunjak za zatitu na radu ili sluba za zatitu na radu ne mogu biti ovlatenici.) ZAPOSLENIK - Zaposlenik je fizika osoba koja u radnom odnosu obnaa odreene poslove za poslodavca. POVJERENIK ZAPOSLENIKA ZA ZATITU NA RADU Povjerenik zaposlenika za zatitu na radu je odabrana ili imenovana osoba (zaposlenik) koja zastupa interese zaposlenika kod poslodavca ili promie zatitu na radu u svakom pogledu. STRUNJAK ILI SLUBA ZA ZATITU NA RADU (UNUTARNJI NADZOR) - Strunjak zatite na radu je osoba koju poslodavac zapoljava poradi obnaanja poslova unutarnjeg nadzora nad provedbom zatite na radu i pruanja strune pomoi poslodavcu, ovlatenicima za zatitu na radu, povjerenicima za zatitu na radu i zaposlenicima. (Istovjetno strunjaku radi i sluba.)

INSPEKTOR RADA (VANJSKI NADZOR) - Inspektor rada je osoba koja provjerava primjenu zakona i drugih propisa koji ureuju odnose izmeu poslodavca i zaposlenika (radni odnosi i zatita na radu). Osobito: uvjete rada, odredbe o radnom vremenu, plau, zapoljavanje i rad djece i mladei, ena, trudnica i rodilja, invalidnih osoba i sl. SREDSTVA RADA - Sredstva rada su objekti namijenjeni radu s pripadajuim prostorijama, instalacijama i ureajima, prijevozna sredstva, strojevi, ureaji, skele i povrine s kojih se obavlja rad i po kojima se zaposlenici kreu. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA - Poslovi s posebnim uvjetima rada su oni to ih mogu obavljati osobe koje, osim opih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ispunjavaju i posebne uvjete u svezi sa ivotnom dobi, spolom, strunom sposobnou, zdravstvenim, psihikim i tjelesnim stanjem. OZLJEDA NA RADU - Ozljeda na radu je tjelesno oteenje izazvano kratkotrajnim djelovanjem mehanikih, fizikalnih ili kemijskih izvora na radu ili u svezi s radom. Razlikujemo laku ozljedu, teku ozljedu ili smrtnu ozljedu. Pod ozljedom na radu se smatra i ozljeda zadobivena na putu do posla ili pri povratku kui (uobiajenim sredstvom, putem i vremenom). PROFESIONALNA BOLEST - Profesionalna bolest je trajno oteenje zdravlja zaposlenika uzrokovano duljim izravnim utjecajem procesa rada i uvjeta rada po listi profesionalnih bolesti. BOLEST UZROKOVAN RADOM - Bolest uzrokovana radom je bolest koja nije na listi profesionalnih bolesti, ali je njeno podrijetlo vezano za posao koji obavlja oboljeli zaposlenik (pravila struke).

UVODNE NAPOMENE
Zatita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvoenja radnog procesa. Budui da u organizaciji rada i izvoenja radnog procesa svoje zadae imaju poslodavac i njegovi ovlatenici, strune slube, rukovoditelji svih razina te radnici, moemo tvrditi da je rad na siguran nain, bez nesrea, ozljeda i gubitaka u interesu svih sudionika u radnom procesu, ukljuujui i javni interes. U ovom priruniku obraene su opasnosti, mjere zatite na radu i zatite od poara koje se mogu javiti u procesu proizvodnje brodogradilita. Sadraj prirunika ima za cilj podsjetiti na svakodnevne situacije koje se mogu javiti pri obavljanju vaih poslova, jer smo poli od pretpostavke da ste kod zapoljavanja u brodogradilitu bili upoznati sa svim tetnostima i opasnostima na poslu kojeg obavljate i da ste osposobljeni za rad na siguran nain. Za sigurno obavljanje svog posla pridravajte se propisanih pravila zatite pri radu, jer ete na taj nain izbjei mnoge neugodnosti i neeljene posljedice. Zapamtite! Vlastita iskustva iz zatite pri radu stjeu se rjeavanjem problematike nezgoda, ozljeda i uslijed njih nastalih ekonomskih gubitaka za pojedinca, poduzee, dravu. Provoenjem osposobljavanja iz zatite na radu, nastojimo izbjei nezgode. Da bismo to postigli, moramo poznavati neke zakonitosti koje dovode do nezgoda. Nezgodom nazivamo neeljeni, nepredvieni dogaaj koji za posljedicu moe imati povredu ili materijalni gubitak. Svaka nezgoda nastaje zbog neije pogreke. Pogreka najee nastaje ako zaposlenik - ne zna sigurno raditi, - ne moe sigurno raditi ili - ne eli sigurno raditi. Upravo zato, dunost vam je nauiti raditi sigurno i svoje znanje stalno usavravati. Vai neposredni rukovoditelji vam u tome moraju pomoi. Ponekad neete moi raditi sigurno, jer e postojati opasnost od drugih osoba, neispravnih sredstava rada i sl. U tom sluaju zatraite savjet od svog neposrednog rukovoditelja. Ukoliko bolujete od nekih bolesti koje vam mogu predstavljati tekoe u izvjesnim fazama rada, morate takve bolesti prijaviti kako biste mogli biti rasporeeni na odgovarajue radno mjesto. Nesigurnim nainom rada ili odbijanjem primjene sigurnih metoda rada, ugroavate sebe i druge.

OPA PRAVILA

Prije rasporeivanja na poslove i radne zadatke va poslodavac je obvezan u cijelosti vas upoznati sa svim tetnostima i opasnostima koje se javljaju na poslu kojeg ete obavljati. Morate biti upoznati gdje se nalaze ureaji za gaenje poara i kako se pravilno koriste, a prilaz tim ureajima mora biti uvijek slobodan. Na poslovima gdje se ne mogu otkloniti tetnosti i opasnosti, uvijek koristite sva propisana osobna zatitna sredstva.

10

ZNAKOVI OPASNOSTI I UPOZORENJA

Svugdje i na svakom mjestu potujte znakove obveza opasnosti i upozorenja! Strogo je zabranjeno putati u rad strojeve ili postrojenja s kojim u svom radu ne rukujete! Ne skidajte crvenu karticu opasnosti s tih strojeva i postrojenja.

11

POSTUPAK U SLUAJU NESREE

U naem poduzeu organizirano je struno pruanje prve medicinske pomoi na Traumatolokoj jedinici Doma zdravlja "Brodosplit". Pri najmanjoj ozljedi obratite se za pomo. Prvu pomo mogu vam pruiti i vae kolege u radionici koji su osposobljeni, a takoer su opremljeni i potrebnom sanitarnom opremom. U sluaju teke ozljede vas ili vaih radnih kolega, hitno nazovite telefon Traumatoloke jedinice, 2300 i medicinska ekipa e sa sanitetskim kolima odmah doi do vas ili vaih kolega i pruiti vam traenu pomo. Na isti broj telefona moete traiti i pomo za sluaj poara. Svaku ozljedu na radu, duni ste u roku 24 sata prijaviti svom neposrednom rukovoditelju i lijeniku radi ostvarivanja eventualnih prava (plaeno bolovanje u 100% iznosu, pravo na materijalnu odtetu i sl.)

12

VANI LANCI ZAKONA O ZATITI NA RADU

lanak 8. Zatita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvoenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zatite na radu i primjenom propisa ugovorenih, te priznatih pravila zatite na radu, te nareenih mjera i uputa poslodavca. lanak 16. Primjena pravila zatite na radu i s njima povezanih mjera zdravstvene zatite ne smije povlaiti nikakve trokove za zaposlenike. lanak 30. Poslodavac mora osigurati osposobljavanje za povjerenike zaposlenika zaduene za zatitu na radu. "Ako to propusti uiniti, izlae se prekraju i kazni od 10.000 do 40.000 kn, a odgovorna osoba u pravnoj osobi prekraju i kazni od 5.000 do 15.000 kn". "U sluaju ponavljanja prekraja, kaznit e se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novanom kaznom u dvostrukom iznosu. NAPOMENA: Gore navedene sankcije odnose se na lanke 16. i 30. Zakona o zatiti na radu.

13

P re m a l a n k u 6 4 . Zakona o zatiti na radu zabranjeno je uzimanje alkoholnih pia i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo u n o e nj e u ra d n e prostorije i prostore. Prema lanku 112. Zakona o zatiti na radu, novanom kaznom od 100-300 kuna kaznit e se na licu mjesta zaposlenik ako unosi ili uiva alkohol i druga sredstva ovisnosti i ako ne omogui da se utvrdi je li pod utjecajem alkohola. Poslovoa ne smije rasporediti na poslove radnika koji je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.

Dok se radi, pridravajte se radne discipline. Zabranjeno je spavati u bilo koje doba i na bilo kojem mjestu u poduzeu, jer se i na taj nain mogu izbjei povrede.

14

ODRAVANJE REDA I ISTOE

Urednost tvog radnog mjesta i tvojih radnih prostora uvjet je kvalitetnog i sigurnog obavljanja posla. Zbog toga se uvijek i u svakom trenutku drite tog naela. Svi prilazni putovi i pjeake staze moraju biti stalno prohodne, ne smiju biti uprljane materijalima koji izazivaju klizavost ili zakrenje, pa time uzrokuju posrtanje i padove. Sve materijale i sirovine koje koristite u svakodnevnom radu, morate uvijek uredno sloiti.

15

Zabranjeno je hodati po cjevovodima ili bilo kojoj opremi i instalacijama kako bi se skratio put i utedjelo nekoliko koraka. Svaka improvizacija moe dovesti do povreda, zato bolje uiniti i korak vie samo da se sigurno stigne do odredita.

Nije dozvoljeno bacanje alata, opreme ili ostataka materijala s jedne na drugu razinu. Pazite kad radite na brodu, niste sami i zato u svakom trenutku morate posebno osigurati od sluajnog pada alat, pribor i dijelove opreme koju ugraujete . Zatitna kaciga glavu uva i zato je uvijek nosite dok se kreete po brodu i dok obavljate poslove.

Posao uvijek obavljajte sa dunom panjom da izbjegnete povrede. Nikada ne obavljajte razliite poslove istovremeno jer moete dovesti u opasnost svoj ivot i ivot svojih radnih kolega.

16

RADNO - ZATITNA ODJEA

Zatitna kaciga je obvezna (pouzdano uva glavu) i zato UVIJEK i u svakoj prilici (dok se kreete po brodu i dok obavljate poslove u brodskim prostorima) je nosite. Osobna zatitna sredstva i oprema koja se nosi pri radu u brodogradnji, moraju biti u skladu s normama propisanim za radno-zatitnu odjeu i opremu. Zato je zabranjeno da vi sami na bilo koji nain "poboljavate" kvalitetu i funkcionalnost zatitne opreme (buenjem, trganjem i sl.).

PAZITE! Na mjestima gdje brusite, buite, drobite ili mehaniki istite opremu, duni ste nositi propisane naoale. Uvijek kada radite sa rotirajuim alatima morate biti maksimalno koncentrirani na rad.

17

LJESTVE I SKELE
Drvene ljestve smijete bojiti samo prozirnim bojama. Ljestve moraju biti sigurne od klizanja, a poeljno je da ih pri uporabi pridrava drugi djelatnik. Sve se ljestve smiju koristiti tako da ine kut od 75 stupnjeva s podom. Vrh ljestava uvijek mora biti jedan metar iznad mjesta koje treba dosegnuti, osim kod dvodijelnih ljestava i obavljanja poslova na stropu. Zabranjeno je na ljestve postavljati zatitne rukohvate, a uspinje se i silazi po ljestvama uvijek licem okrenutim prema istima. Sv a k u s ke l u p r i j e poetka rada treba pregledati odgovorna osoba. Penjanje na skelu se smije dozvoliti samo posebno izvedenim i osiguranim ljestvama ili prilaznim mostiem (okomite ljestve moraju imati lenu zatitu). Materijal na skeli mora biti uredno sloen da se omogui nesmetan prolaz. ZAPAMTITE! Skelu nikada ne smijete preoptereivati ili koristiti za podizanje tereta.

18

P r i z ava r i va nj u j e zabranjeno upotrijebiti bave kao skelu. Kablovi za zavarivanje i cijevi za zavarivanje moraju biti ispravni, bez oteenja izolacije i ne smiju proputati. Njihova ispravnost mora biti pod najstroim nadzorom.

Ako trebate obaviti posao na povienom mjestu, nemojte nikada improvizirati, radi osobne sigurnosti i sigurnosti vaih radnih kolega. Ne smiju se upotrebljavati kutije i bave umjesto skela.

Noenje kratkih hlaa, tenisica ili kretanje bez odgovarajue zatitne odjee je zabranjeno. Razni nakit (prstenje, lanci i sl.) ne smiju se nositi kada je vrsta posla takva da on moe prouzroiti ozljedu. Odjea i obua moraju biti primjereni poslu koji se obavlja.

19

Ako poslove obavljate na visini gdje nema propisane skele, duni ste nositi sigurnosni pojas s dovoljno dugakim uetom.

Zavariva i njegov pomonik moraju i m a t i p ro p i s a n u zatitnu odjeu i opremu. Bolje je imati staklo ispred vlastitih oiju, nego vlastito stakleno oko. Pri ulaenju u zatvoreni ali oneieni prostor (zaguljiv od para otapala) upotrijebite plinsku masku s propisanim cjedilom, cijevnu masku ili izolirajui ureaj. Kada radite u prostorima gdje se stvaraju velike koliine praine, koristite respirator.

20

ZNAKOVI OBAVEZE

Obavezna upotreba naoala

Obavezna upotreba zatitnih sredstava za ui

Obavezna upotreba respiratora

Obavezna upotreba rukavica

Obavezna upotreba zatitnog ljema

Obavezna upotreba izama

Obavezna upotreba Obavezna upotreba Obavezna upotreba pregae zatitnog pojasa titnika za lice

21

PROMET VOZILA

Najvea doputena brzina kretanja vozila na saobraajnicama u brodogradnji je 30 km/h, odnosno smijete voziti brzinom koja je istaknuta na prometnom znaku (esto puta e to biti ispod 30 km/h).

Ceste i druge prometne povrine ne smiju se koristiti za parkiranje vozila ili skladitenje robe, materijala i opreme. Prometnice uvijek moraju biti slobodne da vozilo hitne pomoi ili vatrogasno vozilo mogu u s va ko m t r e n u t k u n e s m et a n o d o i n a mjesto gdje se dogodila tea povreda zaposlenika ili gdje je nastao poar.

22

Parkirati vozilo smijete samo na za to predvienim mjestima parkiralitima. Vozilo u kvaru duni ste propisano obiljeiti i to prije ga popraviti ili ukloniti.

Materijal koji se prevozi, mora biti uredno sloen, propisno obiljeen ako dimenzije prelaze prostor predvien za teret, te mora biti osiguran od ljuljanja i pada. Ako je teret velikih dimenzija i "stri" izvan propisanog prostora, ispred takvog vozila m o r a i i vo z i l o s rotirajuim svjetlom ili upaljenim pokazivaem smjera. U brodogradilitu je strogo zabranjeno vui teret po saobraajnicama (cijevi, razni eljezni profili, limovi i sl.).

Strogo je zabranjeno prevoziti osobe - djelatnike teretnim vozilima, dizalicama, viliarima, diesel kolicima i slinim prometnim sredstvima. Prevoenje i dizanje osoba navedenim sredstvima, doputeno je iskljuivo kada se poduzmu dodatne sigurnosne mjere, te izda odgovarajue odobrenje.

23

Radne platforme i povrine, te prolazi moraju biti uvijek isti, bez materijala koji izaziva klizanje.

Svom poslu uvijek prilazite odgovorno i s dunom panjom, takoer potujte i rad svojih kolega. Strogo su zabranjene grube ale koje mogu prouzroiti ozljedu ili izazvati tetu. Ne trite po pogonu, osim u sluaju nesree. Zabranjene su etnje po pogonima, sekcijama zbog znatielje. brodovima ili

U druge pogone ulazite samo ako imate obaviti neki posao.

24

Ne prilazite nikada opremi, niti ulazite u prostore gdje je istaknut znak zabrane.

UREAJI, ALATI I OPREMA

Prije poetka svakog posla, posebno pregledajte svaki dio alata, a naroitu pozornost obratite na mjesto gdje su pojedini dijelovi vrsto ili pokretno spojeni. Za svaki posao upotrijebite odgovarajui ispravan alat, jer svaka povreda runim alatom moe biti vrlo opasna. Prije poetka rada, uvjerite se da je predmet obrade dobro i struno uvren. Oteeni alat, oprema i instalacije moraju se odmah zamijeniti ispravnima ili ih treba dati na popravak strunim i odgovornim osobama. Prenosite alat samo u odgovarajuim kutijama ili torbama.

Nikada ne skidajte zatitnu napravu sa stroja koji ima rotirajue dijelove. Raskopana odjea ili duga kosa koja lepra blizu rotirajuih dijelova stroja, mogu biti uzrokom tekih ozljeda. Ne podmazujte, ne istite, ne popravljajte i ne podeavajte stroj ili neki njegov dio dok se on nalazi u pogonu.

25

Uvijek prije pokretanja stroja ili ureaja provjerite njegovu ispravnost i pazite da njegovim pokretanjem nekoga ne ugrozite. Ne pokreite i ne zaustavljajte ureaje i strojeve rukom ili drugim dijelovima tijela.

26

Strogo je zabranjeno upotrebljavati tlaene plinove, ukljuujui i zrak za ienje tijela, odjee i radnih povrina!

ZATITA OD POARA

Nije doputeno ostavljanje smea, uljanih krpa i ostalog zapaljivog smea koji bi mogli izazvati poar. Smee i drugi zapaljivi otpad treba odlagati na za to predvieno mjesto (kontejnere).

ZABRANJENO JE , puenje i upotreba otvorenog plamena, loenje vatre, koritenje i unoenje predmeta koji mogu proizvesti iskru osim uz posebno odobrenje, odnosno pismenu dozvolu strune slube poduzea. Novanom kaznom od 100-300 kuna kaznit e se za prekraj na licu mjesta zaposlenik ako pui u prostorijama i prostorima u kojima je puenje zabranjeno. Puiti smijete samo na za to odreenim mjestima. Znakovi obavjeivanja i upozorenja moraju se potivati, ne smiju se unitavati i premjetati!

27

Nikada ne punite gorivo u vozilo dok radi motor. Zabranjeno je puenje i koritenje otvorenog plamena u blizini mjesta punjenja spremnika. Nije doputeno ostavljanje vozila bez nadzora dok radi motor.

Prostori na kojima e se koristiti otvoreni plamen (zavarivanje, plinsko rezanje, lemljenje) moraju biti oieni od zapaljivog materijala (drvo, papir, zapaljive tekuine, suho raslinje i sl.). U poarno ugroenim zonama gdje e se raditi s otvorenim plamenom, mora se izdati pisana dozvola strunih slubi.

Ako se puni gorivo ili pretau upaljive tekuine izvan zatvorenih sustava, mora se prekinuti puenje i rad s otvorenim plamenom u radijusu od 10 metara. Za prijenos zapaljivih tekuina obvezno je koritenje elinih posuda.

28

Zabranjeno je prenositi gorivo u plastinoj ambalai.

Najstroe je zabranjeno spaljivanje otpadaka u pogonima brodogradilita, osim uz posebne mjere sigurnosti dobivene od strune slube.

Pri zavarivanju na visini treba biti oprezan i ograniiti kretanje drugih zaposlenika ispod mjesta rada. Sve otvore i kanale treba po mogunosti zatvoriti kako uareni komadi to padaju ne bi izazvali poar. Ako doe do zapaljenja podnica i sl., odmah pristupite gaenju nastalog poara i u sluaju irenja, pozovite vatrogasnu postrojbu na telefon 2300.

29

ZNAKOVI ZABRANE

Sa strojeva, ureaja i instalacija zabranjeno je skidanje i unitavanje sigurnosnih naprava i ureaja. Pri koritenju aparata, ureaja i opreme potrebno je nositi propisanu osobnu zatitnu i radnu odjeu.

ZABRANJENO PUENJE

ZABRANJENA UPOTREBA VODE ZA GAENJE

ZABRANJENA UPOTREBA OTVORENOG PLAMENA

ZABRANJENA UPOTREBA VODE ZA PIE

30

ZABRANJENO UNOENJE ORUJA

ZABRANJEN PROLAZ

ZABRANJEN PRISTUP

ZAVARIVANJE, REZANJE, LEMLJENJE

Boce za acetilen i kisik, koje slue za zavarivanje, moraju biti propisno ispitane, za vrijeme rada osigurane od prevrtanja, moraju imati zatitnu kapu, te ispravne ventile. Nakon zavarivanja, treba skinuti armaturu (crijeva, monometar, plamenike) s boca. Poeljno ih je iznijeti iz zatvorenih prostora. Kolica s bocama za zavarivanje uvijek ispravno koristite. U blizini boca uvijek mora biti i ureaj za gaenje poara. Kolica s bocama ne smiju se ostavljati na prilazima i prolazima niti na mjestima gdje bi mogla biti zahvaena poarom.

Nikada ne podiite boce za acetilen i kisik na viu razinu s uetom. Za transpor t sudova pod pritiskom propisane su posebne koare.

31

ZNAKOVI UPOZORENJA
Svaki ureaj za zavarivanje na cijevi za acetilen, odmah iza redukcijskog ventila, mora imati zaustavlja plamena. Pri elektrinom zavarivanju kabel za uzemljenje mora se prikljuiti klijetima (ne smije se zavarivati niti privrivati za metalnu ipku). Pri radu u kolonama i posudama obvezatno je koritenje transformatora za galvansko odvajanje.

OPA OPASNOST

OPASNOST OD OTROVA

OPASNOST OD POARA

OPASNOST OD ZRAENJA

OPASNOST OD EKSPLOZIJE

OPASNOST OD VISEIH TERETA

32

OPASNOST OD KOROZIJE

OPASNOST OD ELEKTRINE STRUJE

PET PRAVILA ZA OSIGURANJE MJESTA RADA

Iskljuiti i vidljivo rastaviti od napona!

Sprijeiti ponovno ukljuivanje!

Utvrditi beznaponsko stanje!

Uzemljiti i kratko spojiti!

Ograditi mjesto rada od dijelova pod naponom!

33

IZVORI OPASNOSTI ZA SIGURNOST NA RADNOM MJESTU

Izvori opasnosti za sigurnost na radnom mjestu odnose se na uvjete radnog mjesta koji mogu dovesti do nesrea i ozljeda. Da biste ih identificirali, upitajte se slijedee: Skele, otvori na brodu, ljestve Imaju li skele propisanu zatitnu ogradu? Imaju li oteene podnice? Jesu li ljestve pravilno postavljene? Jesu li otvori zatieni?

Strojevi i ograde Imaju li strojevi ograde? Imaju li nezatienih pokretnih dijelova koji mogu zahvatiti odjeu? Podovi, prolazi i izlazi Je li pod oko strojeva ili prolaz pretrpan ili zakren? Je li klizav? Mokar? Jesu li izlazi jasno oznaeni?

Elektrini kabeli Je li teko dohvatiti elektrine kabele? Mogu li se radnici spotaknuti o njih? Jesu li smjeteni blizu vode? Motorna vozila Jesu li sva motorna vozila odravana i jesu li u dobrom stanju? Imaju li sigurnosne pojaseve? Koriste li se ti pojasevi uvijek? Imaju li aparat za gaenje poara?

Opasnost od poara Postoji li redovita inspekcija za otkrivanje izvora ove opasnosti? Jesu li izlazi u sluaju opasnosti jasno oznaeni i moe li se do njih lako doi? Postoje li ispravni aparati za gaenje poara? Osiguranje Jesu li poduzete odgovarajue sigurnosne mjere kojima se moe sprijeiti nasilje na radnom mjestu? Postoji li za to dovoljno zaduena osoblja?

34

KONTROLA IZVORA OPASNOSTI

KAKO KONTROLIRATI IZVORE OPASNOSTI NA POSLU?
Radnike nije mogue zatititi sve dok nismo identificirali i procijenili izvore opasnosti koji postoje na poslu. Tek tada se mogu uvesti razliiti postupci zatite radnika - nazivamo ih kontrolama. Postoje tri vrste takvih kontrola: 1. kontrole u svezi s procesom rada, 2. administrativne kontrole, 3. osobna zatitna oprema. Kontrole kojima se uklanja ili umanjuje izvor opasnosti uinkovitije su od uporabe osobne zatitne opreme. Upamtite: da biste bolje zatitili radnike, bolje je kontrolirati izvor opasnosti, a ne radnika. Budui da su neke kontrole uinkovitije od drugih, sastavili smo prvo popis uinkovitijih kontrola.

KONTROLE U SVEZI S PROCESOM RADA

Ove su kontrole najuinkovitije. One otklanjaju izvor opasnosti na slijedee naine: preoblikovanjem procesa koji zapravo stvara izvor opasnosti ili stvaranjem naina za uklanjanje izvora opasnosti iz okolia. Na primjer, poslodavac moe: preoblikovati strojeve (npr. tako da stvaraju manje buke), rabiti sigurnija kemijska sredstva (na primjer, vodena otapala umjesto vrlo toksinih poput trikloretilena), promijeniti sam proces rada (zamijeniti primjerice manualan/fiziki proces automatskim, u sluajevima kada je potrebno umakati dijelove u kemijska sredstva, tako da radnici ne moraju stajati nad otvorenim posudama), izolirati proces tako to e opremu ili kemikalije staviti u zasebnu sobu ili na odvojeno mjesto, instalirati odgovarajui sustav ventilacije koji e odvoditi kemikalije od radnika. Lokalna ventilacija s odvodom najbolji je nain ventilacije. Ona isisava opasna isparenja i plinove tono s onog mjesta na kojemu oni nastaju, pa ih radnici ne moraju udisati. Primjer ove vrste ventilacije je napa.

35

Drugi nain ventilacije nazivamo opom ventilacijom. Primjeri ope ventilacije su stropni ventilatori, ventilatori s odvodima smjeteni na zidu te otvorena vrata i prozori. Oni pojaavaju kruenje zraka ime se smanjuje koncentracija oneiivaa u zraku. Premda je i ovo bolje od nedostataka bilo kakve ventilacije, manje je uinkovito od lokalne ventilacije na samom izvoru oneienja.

ADMINISTRATIVNE KONTROLE
Ovim se vrstama kontrola ne uklanja izvor opasnosti na onaj nain na koji se to moe postii primjenom kontrola povezanih s radnim procesom. Meutim, primjenom administrativnih kontrola moemo smanjiti koliinu izloenosti radnika razliitim izvorima opasnosti na radnom mjestu. Neki od primjera administrativne kontrole koji su zasnovani na radnim postupcima i pravilima sigurnosti, jesu: - ee usisavanje ili vlaenje radi smanjivanja praine, - vrsto zatvaranje spremnika s kemikalijama da bi se sprijeilo njihovo hlapljenje, - kupovanje posebnih usisavaa za primjereno ienje nekih materijala - dosljedno odravanje opreme po uputama proizvoaa, - oslobaanje radnih prostora od nepotrebnih stvari i otpadaka (uredno domainstvo), - rotacija poslova, tako da isti radnik nije izloen izvorima opasnosti tijekom dueg vremena - esto koritenje stanke, - osiguranje uinkovite obuke o zatiti na radu, - sastavljanje i razdioba pisanih planova djelovanja, ukljuujui i planove u sluaju izravne opasnosti.

OSOBNA ZATITNA OPREMA

Osobna zatitna oprema (OZO) obuhvaa respiratore, maske protiv praine, rukavice, zatitna sredstva za oi, zatitnu odjeu, kacige i drugu zatitnu opremu. Ovo je najuobiajeniji oblik kontrole izvora opasnosti. To je ujedno i najslabiji nain kontrole jer se njime ne uklanja niti ne smanjuje izvor opasnosti. To je nuno zlo. Najbolji nain pojaavanja uinkovitosti OZO je: - da se svakom radniku izradi OZO po mjeri, - da se izradi program koritenja sredstava za zatitu dinog sustava, te trai od radnika da slijede sve propisane mjere prije samog koritenja respiratora.

36

Pozor! Uporabom pogrenog respiratora neete se zatititi, ve moete sebi i nakoditi.

Poslodavci bi trebali razmotriti i primijeniti kontrole u radnom procesu, te administrativne kontrole, prije nego to od radnika zatrae da koriste OZO. Oni su zapravo i zakonom obvezni primijeniti osnovna pravila zatite na radu, a osobna zatitna sredstva treba koristiti samo iznimno i tretirati ih kao nuno zlo u sustavu zatite na radu.

KAKO UTVRDITI IZVORE OPASNOSTI NA RADNOM MJESTU

Mnoge opasnosti na poslu su oigledne. Padovi, udarci s razliitim predmetima u padu, posjekline, ekstremna hladnoa ili toplina, opekline i ozljede kraljenice, predstavljaju samo neke od opasnosti koje su radnicima poznate i kojih nismo svjesni. Neke druge opasnosti, poput kemijskih izvora opasnosti ili ponovljenih ozljeda, manje su oite i poznate. Neke su od njih i prikrivene. Ponekad je teko prepoznati uzrokuje li vam ba va posao bolove u rukama, nogama ili leima. Isto je tako teko otkriti je li neka bolest uzrokovana kemijskim sredstvima koja se upotrebljavaju na vaem radnom mjestu. Valja biti svjestan injenice da na radnom mjestu postoji vie razliitih izvora opasnosti koje moramo otkriti - i oiglednih i prikrivenih. Izvore opasnosti na radnom mjestu moemo podijeliti u tri kategorije: kemijski izvori opasnosti, drugi izvori opasnosti za zdravlje, te izvori opasnosti za sigurnost.

Kemijski izvori opasnosti

Duje, koji radi kao ista na brodu koristi mnogo razliitih proizvoda za ienje, ukljuujui i otapala za odmaivanje. Poslije cjelodnevnog rada, esto ga mui glavobolja, a ponekad pati i od vrtoglavice. Na drugim radnim mjestima upotrebljavaju se mnoge vrste kemikalija, ukljuujui otapala (za boje), sredstva za ienje, graditeljski materijal. Kemijska sredstva nalazimo u tri razliita oblika: kruta (ukljuujui i prainu), tekua i plinovita (ukljuujui isparenja). Kemijsko sredstvo moe promijeniti oblik zagrijavanjem ili hlaenjem. Upravo kao to se dogada kada zamrznete vodu, pa ona prijee iz tekueg u kruto stanje, ili kad je grijete pa hlapi u obliku pare. Treba poznavati ove oblike ili agregatna stanja kemikalija, jer se i opasnost koja iz njih slijedi moe promijeniti ovisno o tome. Na primjer, neko kemijsko sredstvo moe biti opasnije u plinovitom nego u tekuem stanju. Tekue otapalo moe postati opasno isparenje koje ete udisati ako se zagrije, ili ako se njime sluimo u toploj i slabo prozraenoj prostoriji. Kemikalije imaju niz otrovnih djelovanja. One mogu biti i opasne za sigurnost zbog mogunosti da se zapale i eksplodiraju.

37

Kako ete znati jeste li izloeni djelovanju opasnih kemikalija? Moete li ih namirisati? Mnoga kemijska sredstva nemaju mirisa pa se na osjetilo mirisa ne moete uvijek osloniti. Neke kemikalije, poput benzina, ak i u malim koliinama imaju vrlo jak miris. Druge kemikalije, poput nekih otapala, mogu biti prisutne u vrlo opasnim koncentracijama, a da nemaju nikakav miris. Radnici, koji s nekom kemikalijom rade due, mogu izgubiti osjetljivost na njezin miris, pa se ne mogu osloniti na vlastiti nos, kao upozorenje na nazonost te kemikalije. Moete li ih vidjeti? Kada postoji velika koliina praine, moete je zamijetiti u obliku oblaka ili po tome to e se nakupljati po radnim povrinama. Meutim, mnoge je kemikalije nemogue vidjeti. Moete li ih okusiti? Neke kemikalije imaju osobit okus. Ako udahnete ili progutate neku kemikaliju, moda ete moi osjetiti njezin okus. Ali, na to ne bi trebalo raunati.

VANO JE!
Ne smijete se osloniti samo na vlastita osjetila. Treba biti informiran s kojim opasnim tvarima radite, jer neete uvijek biti u stanju namirisati, vidjeti ili okusiti ta sredstva. Postoje preciznije metode kojima moete ustanoviti radite li s opasnim koliinama kemikalija. Pogledajte naljepnice na kojima je upisan kemijski sastav sredstava s kojima radite ili druge vrste specifikacija. Provjerite je li ikada mjerena kvaliteta zraka na vaem radnom mjestu i ako jest, upoznajte se s rezultatima. Provjerite obavlja li se kakvo medicinsko praenje zdravlja radnika. Drugi izvori opasnosti za zdravlje Osim kemijskih sredstava, postoje i drugi izvori opasnosti na radnom mjestu koji mogu uzrokovati zdravstvene tekoe. Buka Buka je esta nedaa i moe prouzroiti gubitak sluha. Ukoliko na sljedea pitanja moete odgovoriti potvrdno, vjerojatno na radnom mjestu imate problem s bukom. Morate li na radnom mjestu vikati da bi vas uli? ujete li slabije nakon izlaska s radnog mjesta? Zvoni li vam u uima? Propisano je neprekidno praenje razine buke, godinji pregledi sluha radnika te uporaba sredstava za zatitu sluha i obuku za njihovu uporabu.

38

Ergonomske opasnosti Ergonomske su opasnosti uzrokovane loe oblikovanim radnim mjestima, to uzrokuje pretjerano zamaranje pri radu. Ove opasnosti mogu uzrokovati bolove i oteenja ruku, aka, vrata, lea i drugih dijelova tijela. Sljedei imbenici rizika mogu pridonijeti pojavi ergonomskih problema na poslu jer izazivaju naprezanje tijela: - Ponavljanje: kada se isti pokret stalno ponavlja. - Snaga: fiziko naprezanje u obavljanju razliitih zadaa. - Poloaj tijela: odravanje neprirodnog poloaja ili ostajanje u jednom poloaju predugo. - Izravan pritisak: dodir tijela s tvrdom povrinom ili rubom, npr. dijelom alata. to je vie ovih imbenika rizika, to je vea vjerojatnost pojave ozljede povezane s ponovljenim stresom. Najbolje je rjeenje ovoga problema preoblikovanje radnog mjesta tako da se smanji utjecaj tih imbenika. Stres Organizacijski imbenici na radnom mjestu mogu izazvati utuenost, frustraciju i strah. Ljudske reakcije na takve stresove mogu izazvati negativne posljedice. Uzroci stresa mogu biti: - preoptereenost poslom i pritisci zahtjevima za produktivnou, - proganjanje ili diskriminacija, iivljavanje nad ljudima, - nesigurnost radnog mjesta, - rad u smjenama ili promjenljive smjene. Reakcije organizama na stres mogu uzrokovati visoki krvni tlak, bolest srca i emocionalne poremeaje te uestalije ozljeivanje. Zraenje Zraenje je energija. Veinu vrsta zraenja nemogue je otkriti osjetilima, ali ono predstavlja oblik energije s kojom se svakodnevno susreemo. Postoje dvije vrste zraenja: - ionizirajue i - neionizirajue zraenje. Ionizirajue zraenje moe unititi ili promijeniti atomsku strukturu stanica u tijelu. Neionizirajue zraenje nije, openito govorei, toliko opasno, ali jo uvijek moe dovesti do ozbiljnih ozljeda. Infracrveno i ultravioletno zraenje je oblik neionizirajueg zraenja koje moe ozlijediti oi. Obratite pozornost na izvore zraenja poput rendgenskih aparata i aparata za elektrino zavarivanje. Ekstremne temperature Ekstremne temperature previsoke ili preniske, mogu predstavljati opasnost za zdravlje. Kada tijelo nije u stanju odravati normalnu

39

tjelesnu temperaturu pa se pregrije, to nazivamo toplinskim stresom. On moe uzrokovati tee bolesti. Zbog toga obvezno u ljetnom periodu koristite gaziranu slanu vodu. Radnici koji rade u prehladnom okoliu mogu dobiti ozebline ili pothlaenost. Bioloki izvori opasnosti Bioloki izvori opasnosti odnose se na ive organizme ili tvari koje mogu uzrokovati bolesti u radnika, npr. bakterije, virusi ili gljivice. Radnici zaposleni na pranju i ienju sanitarnih prostorija i na skupljanju otpada na brodu ili radionicama izloeni su biolokim opasnostima. Posljedice izloenosti biolokim izvorima opasnosti mogu se kretati od blage nadraenosti koe do za ivot opasnih virusa ili bakterijskih bolesti.

KAKO NAM KEMIKALIJE MOGU UI U ORGANIZAM?

Da bi prouzroile negativne posljedice za zdravlje, kemikalije nam moraju ui u tijelo. Postoje tri "ulazna puta", odnosno tri naina na koje one prodiru u organizam. 1. NOS Udisanje isparenja, sitnih estica tekuina u obliku magle ili praine koja se nalazi u zraku koji udiemo. 2. KOA Kemijska sredstva koja se upijaju u kou i oi. 3. USTA Udisanje ili gutanje prolivenih ili na hrani nataloenih kemijskih sredstava ili u piima, cigaretama, na bradi, na rukama itd. Kada kemikalije jednom uu u va organizam, one se krvotokom prenose do svih organa u tijelu.

KEMIJSKA SREDSTVA NA RADNOM MJESTU I VAE ZDRAVLJE Nije uvijek lako otkriti da su vai zdravstveni problemi povezani s poslom kojeg obavljate. Nemojte zanemarivati glavobolje, uestale prehlade i kaalj, vrtoglavicu, probleme s koom ili kakve druge zdravstvene tegobe za koje sumnjate da su u svezi s vaim radnim mjestom.

40

Kako u znati jesam li izloen djelovanju opasnih kemijskih tvari na radnom mjestu? Da biste saznali koji kemijski izvor opasnosti postoje na vaem radnom mjestu, morate pronai odgovore na ova pitanja: 1. Koje kemikalije rabite na poslu? Neka su kemijska sredstva otrovnija od drugih. Uvijek proitajte naljepnicu/specifikaciju kako biste vie saznali o tvari s kojom radite. 2. Kako se koriste kemikalije? Nain na koji se kemikalije koriste, moe odrediti mogu li one (ili ne) dospjeti u va organizam. Neki su radni procesi opasniji od drugih. Na primjer, ako se kemijsko sredstvo zagrijava ili melje, poveava se opasnost unoenja u organizam udisanjem. Otrovna vam kemikalija ne moe nakoditi ako ne ue u organizam ili nije u izravnom dodiru s vaom koom. U organizam je moete unijeti tako to ete je udahnuti, sluajno progutati ili to e vam dospjeti na kou. 3. Koliko je otrovna neka tvar i u kojoj mi koliini ulazi u organizam? Neke su tvari otrovnije od drugih. Ako ste izloeni malim koliinama, ona vam nee nakoditi. Druge su kemikalije toliko otrovne da vam ak i vrlo male koliine mogu znatno nakoditi.

41

Kako kemikalije utjeu na vae zdravlje?

Kemikalije ili neki drugi uvjeti na poslu mogu uzrokovati pojavu sljedeih simptoma: SIMPTOM NAJECI UZROCI Glava - vrtoglavica, glavobolja - otapala, boje, ozon, dim (ukljuujui i duhanski dim). Oi - crvene, suzne, nadraene, osjeaj "pijeska u oima" - dim, plinovi i pare, isparenja, praine, ultraljubiasto zraenje, boje, sredstva za ienje. Nos i grlo - kihanje, kaljanje, grlobolja - dim, ozon, otapala, praina, boja, sredstva za ienje. Grudi i plua - zadah, kaljanje, kratki dah - metalna isparenja, praine, dim, otapala, boja sredstva za ienje. eludac - munina, povraanje, bolovi u elucu - neka metalna isparenja, otapala, boja, dugotrajna izloenost olovu. Koa - crvenilo, suhoa, osipi, svrbe - otapala, zraenje, krom, nikal, deterdenti i sredstva za ienje, boja. ivani sustav - nervoza, razdraljivost, nesanica, drhtanje - dugotrajna izloenost djelovanju otapala, dugotrajna izloenost olovu. Reproduktivni sustav - Za mukarce: smanjeni broj ivih spermatozoida, oteenost spermatozoida. Za ene: nepravilan menstrualni ciklus, spontani pobaaji, oteenost jajnika stanica ili ploda. - olovo, toluen i neka druga otapala, zraenje, etilen-oksid

42

Regulativa iz zatite na radu u Brodogradilitu

Da bi se blie odredilo na koji e se nain provoditi Zakon o zatiti na radu i drugi Zakoni koji reguliraju prava radnika iz zatite, donosi se temeljni akt koji utvruje ustroj zatite na radu. Direktor Brodogradilita je 1997. god. donio odluku o osnivanju Odbora zatite na radu, kao i odluku o odreivanju ovlatenika poslodavca na svim rukovodnim razinama za provedbu zatite na radu sukladno l.13. Zakona o zatiti na radu.

OSNOVNA PRAVA ZAPOSLENIKA

Osnovna prava zaposlenika su propisana u odjeljku III. Ustava Republike Hrvatske gdje su propisana i osnovna prava i slobode ovjeka i graanina, a za zaposlenike ta prava su: pravo na zdrav ivot, pravo na zdrav okoli, pravo za zdravstvenu zatitu, pravo na socijalnu sigurnost, pravo na zatitu na radu - posebno za mlade, majke, invalidne osobe i osobe poodmakle ivotne dobi.

Sva ova prava ne ostvaruju se sama po sebi, ostaju mrtvo slovo na papiru, ako se za njih ne stvore realne pretpostavke. U stvaranju pretpostavki moraju sudjelovati svi, naroito zaposlenici koji svojim radom stvaraju materijalna dobra, koja su pretpostavka za ostvarivanje svih prava. Ova prava se najee detaljnije obrauju u posebnim zakonima.

KOLEKTIVNI UGOVOR
Ovim ugovorom, kojeg su stranke poslodavac i radnici, a zastupa ih pregovaraki tim sindikata koji djeluju u brodogradilitu, rijeena su takoer neka od pitanja zatite na radu i to: - osobna prava i dunosti, - pravo na rad u zdravom radnom okoliu, - zamjena opasnih materija i opasnih tehnologija radnim tvarima, - pruanje i osiguranje prve pomoi, - pravo na odbijanje rada zbog nepoduzimanja mjera zatite na radu, - pravo na isplatu plae u sluaju ekanja dok se ne stvore propisani uvjeti rada, - pitanja vezana za izbor povjerenika zaposlenika za zatitu na radu i vezana za uvjete njegovog rada.

43

Vrijednosni kriteriji zatite na radu

Iz prethodnog se vidi da je zatita na radu Ustavom zajamena i zakonom i podzakonskim aktima nametnuta, a to zbog ope humanosti. Svi smo duni i obvezni provoditi zatitu. U praksi esto puta nije tako pa je primjena ili zakonitost ugroena. Sam zakon nije dovoljan da se uvijek i na svakom mjestu zatita provede u ivot, pogotovo ako oni koji Zakon trebaju provesti s njime nisu upoznati i ako razmiljaju da je ulagati u zatitu poput bave bez dna i beskorisno. ovjek, njegov ivot i zdravlje, pogotovo njegova radna sposobnost i zdravlje, za nas ne bi trebali imati cijenu. Medutim, svaki poduzetnik i poslodavac vodi brigu o svakom troku pa tako i o troku ili cijeni koju plaa za zatitu na radu. Na ovom mjestu emo utvrditi nepobitnu injenicu da je ulagati u zatitu na radu ili poboljanje uvjeta rada profitabilan posao, koji donosi korist poduzetniku, a i radnik - iz toga izvlai osobnu korist. Naime, ako se zatita na radu ne provodi u tvrtki (poduzeu), posljedice se oituju na drugoj razini. Takvu pogreku plaa i drutvo i drava i svi mi zajedno, kroz duga bolovanja, invalidne osobe i prijevremene mirovine. Ulagati u zatitu za poslodavca znai smanjiti bolovanja, ozljede na radu, profesionalne bolesti, lomove i "kart", poar, neplanirane zastoje, odtete zaposlenicima, trokove lijeenja i drugo. Potovati pak propisana i nareena pravila, postupke i procedure od strane zaposlenika znai manje ozljeda, manje profesionalnih bolesti i bolesti openito, manje osobnih i obiteljskih trauma, vie sree i zadovoljstva. Svi zajedno ne bismo trebali zaboraviti nepobitnu injenicu da je sretan radnik i produktivan radnik. Mnogi su u svijetu spoznali tu injenicu i zatitu na radu tretiraju ravnopravno kao i sve ostale funkcije u procesu rada, to im donosi takve rezultate na koje su ponosni, koje u svakoj prilici istiu, koji im podiu ugled i "image". Spomenimo kao primjer rekorde ili rezultate svjetskih tvrtki. Sigurnost je dobar posao! U vodeim kemijskim kompanijama na Zapadu raunaju da je prosjena cijena jednog radnog dana izgubljenog zbog ozljede na radu 25.000 EUR. Kompanija koja na 100.000 zaposlenih ima samo 25 ozljeda na godinu (1 ozljeda na 4000 zaposlenih godinje) ostvaruje utedu od 75.000 mil. EUR na godinu u odnosu na istovjetnu kompaniju koja ima sigurnost na razini industrijskog prosjeka u SAD-u. Da bi ostvarila dobit od 75.000 mil. EUR, potrebno je proizvesti i prodati robu u vrijednosti oko pola mlrd. EURA.

44

U naim uvjetima (nia cijena rada, drugo okruenje) krajnje brojke gubitaka zbog ozljede na radu vjerojatno su nie, ali je sigurno da se i u naim uvjetima moe rei - sigurnost je dobar posao! O svim sudionicima, a to su i poslodavac, radnici, strune slube ili strunjaci za zatitu na radu, zdravstvo, medicina rada, kadrovska sluba - izobrazba, dravna inspekcija rada i sindikati kao organizirana radnika snaga, ovisi u kojoj mjeri, kada i kako ce se primijeniti ili u ivot ugraditi Zakon o zatiti na radu, odnosno promijeniti (nabolje) odnos prema zatiti na radu i smanjiti "crne kronike", veliki trokovi i tragini sluajevi koji mnoge porodice zaviju u crno.

Obveze pojedinih sudionika u provedbi zatite na radu

Prema Zakonu o zatiti na radu, posebne obveze i prava imaju poslodavac ili njegov ovlatenik za zatitu na radu, radnik, povjerenik zaposlenika za zatitu na radu, Odbor za zatitu na radu, sluba ili strunjak za zatitu na radu, medicina rada, proizvoda sredstava rada i osobnih zatitnih sredstava, projektant objekata namijenjenih za rad - orua i ureaja te drava. Ovom prilikom dat emo vam samo glavna prava i obveze kako biste u svom svakodnevnom radu mogli pitati, traiti i dogovarati se o provedbi zatite na radu s poslodavcem ili u ime radnika koje zastupate. POSLODAVAC Poslodavac je, prema zakonu, svaka fizika ili pravna osoba koja zapoljava jednog ili vie radnika, ukljuujui i javne slube, ali ne oruane snage, redarstvenu slubu i kune pomonice, to je regulirano drugim propisima. Poslodavac ima izriite obveze: 1. Izraditi procjenu opasnosti (temeljni akt na osnovi kojega se odreuje ustroj zatite na radu, pravila zatite te prava, obveze i odgovornosti ovlatenika i zaposlenika u tvrtki). 2. Osigurati sredstva za izradu procjene. 3. Duan je u pismenom obliku utvrditi ustroj zatite na radu. 4. Dati na odobrenje procjenu opasnosti Inspekciji rada. 5. Odrediti u pisanom obliku prava i odgovornosti ovlatenika i zaposlenika iz zatite na radu. 6. Izraditi pisane upute o procesu rada s aspekta zatite na radu. 7. Istaknuti pisane upute na mjesto rada. 8. Prenijeti obavljanje poslova na ovlatenika zatite na radu, ako ih sam ne obnaa.

45

46

9. Osposobiti se za obavljanje poslova zatite na radu. 10. Duan je zaposliti strunjaka za zatitu na radu, ako zapoljava vie od 50 zaposlenika. 11. Ako zapoljava vie od 250 zaposlenika, mora ustrojiti Slubu zatite na radu. 12. Duan je slubi za zatitu na radu ili strunjaku zatite na radu stvoriti uvjete za rad, angairajui i ostale slube za specifine dijelove njihova posla. 13. Duan je slubi zatite na radu ili strunjaku zatite na radu osigurati neovisnost i ne smije ga dovesti u nepovoljan poloaj dok postupa po pravilima zatite na radu. 14. Osposobiti sebe i svojega ovlatenika za poslove zatite na radu. 15. Ne dopustiti rad zaposleniku koji nije proao predvienu obuku. 16. Osigurati nadzor zaposlenicima koji nisu osposobljeni za rad na siguran nain. 17. Provesti obuku zaposlenika - pri stupanju na rad, promjeni radnog mjesta ili tehnolokog postupka. 18. Provesti obuku povjerenika zaposlenika za zatitu na radu. 19. Davati zaposlenicima u pisanom obliku obavijesti i upute o opasnostima i tetnostima na radnom mjestu. 20. Duan je obiljeiti znakovima sigurnosti i znakovima opih obavijesti na prisutnost opasnosti na radnom mjestu i pripadajuim instalacijama, prema odgovarajuim propisima. 21. Svaka tri mjeseca obavijestiti Radniko vijee o stanju zatite na radu, uvjetima rada, mjerama koje je poduzeo ili koje e poduzeti za unaprijeenje uvjeta rada i zdravlja zaposlenika. Istu obavijest mora uiniti poslije smrtne, skupne teke ozljede zaposlenika. 22. Rasporediti na radno mjesto s posebnim uvjetima rada zaposlenika koji ispunjava propisane uvjete. 23. Nakon isteka odreenog roka, ponovno uputiti na psihofiziki i zdravstveni pregled zaposlenika koji radi na mjestu s posebnim uvjetima rada. 24. Posebnim aktom duan je odrediti poslove na kojima mogu raditi posebno zatiene skupine zaposlenika (malodobne osobe, ene, osobe sa umanjenom radnom sposobnou i starije osobe). 25. Detaljno propisati na kojim poslovima ena za vrijeme trudnoe i dojenja ne smije raditi. 26. Odravati prostorije i objekte za rad u takvom stanju da ne ugroavaju ivot i zdravlje zaposlenika. 27. Obustaviti rad na mjestima na kojima se ugroava ivot i zdravlje zaposlenika. 28. Osigurati propisana zatitna sredstva, voditi brigu o ispravnosti njihova stanja te skrbiti da ih zaposlenici rabe. 29. Osigurati da strojevi i ureaji budu izraeni u skladu s propisanim normama, da budu stalno u ispravnom stanju, iskljuiti ih iz upotrebe, ako su neispravni, organizirati proces rada sa elementima sigurnosti, uzimajui u obzir imbenike tehnike i ustroja procesa rada.

30. Smanjiti jednolian i monoton rad te rasporediti optereenje. 31. Stalno nastojati primjenjivati manje opasne tehnologije i manje opasne tvari i na taj nain unaprijeivati zatitu na radu. 32. Propisno oznaiti opasne radne tvari i potovati upute proizvodaa takvih tvari. 33. Duan je u radnom prostoru osigurati koncentraciju tetnih radnih tvari uvijek do granice maksimalno doputene (MDK) ili nie. 34. Zabraniti rad zaposlenicima ako je koncentracija tetnih tvari iznad MDK. 35. Vidno oznaiti opasne tvari te dati upute za pravilnu upotrebu. 36. Obveza je poslodavca da u radnom okoliu obavi mjerenja, i to: temperature, vlanosti i brzine strujanja zraka, buke, vibracije, kemijske tetnosti, opasnog zraenja te jakosti rasvjete. 37. Duan je ispitati strojeve i ureaje i osobna zatitna sredstva u propisanim rokovima. 38. Strojeve i uredaje duan je ispitati prije uporabe, najmanje jedanput u dvije godine, nakon rekonstrukcije, premjetanja i poetka rada na drugom mjestu. 39. U iskoritavanju uma, u graditeljskim montaerskim radovima, te u podrujima brodogradnje duan je urediti gradilite u skladu s pravilima zatite na radu. 40. Poslodavac je duan izraditi elaborat o privremenom radilitu i dostaviti ga Inspekciji za zatitu na radu osam dana prije poetka radova. 41. Ako na jednom radilitu radi vie poslodavaca svaki je duan zatititi svoje zaposlenike i poduzeti mjere kako njegovi zaposlenici ne bi ugrozili druge zaposlenike - moraju pismeno ugovoriti meusobne odnose, moraju voditi dnevnu evidenciju nazonih . 42. Poslodavac je duan na radilitu uvati dokaz o osposobljenosti zaposlenika, radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, dokaznice o ispitanim strojevima i ureajima i drugu propisanu evidenciju. 43. Poduzeti mjere zatite od poara. Ako on ipak izbije, duan je poduzeti mjere za gaenje i spaavanje zaposlenika. 44. Mora osigurati evakuaciju i spaavanje u sluaju elementarnih nepogoda, eksplozije i isputanja opasnih tvari, za to mora odrediti ovlatene osobe i osigurati potrebna sredstva. 45. Mora osigurati plan evakuacije i spaavanja s kojim je duan upoznati zaposlenike i s njima mora provoditi vjebe najmanje svako dvije godine. 46. Mora osigurati i organizirati pruanje prve medicinske pomoi u sluaju ozljede na radu, te osigurati upuivanje u zdravstvenu ustanovu u sluaju iznenadne bolesti, osposobiti najmanje jednog zaposlenika na 20 uposlenih za pruanje prve medicinske pomoi te osigurati materijal i opremu za njezino pruanje.

47

47. Duan je zatititi nepuae od duhanskog dima, a za puae osigurati prostoriju za puenje. 48. Duan je udaljiti zaposlenika koji se nalazi pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, te onemoguiti unoenje sredstava ovisnosti na radno mjesto. 49. Aktom propisati izbor lanova Odbora za zatitu na radu, predsjedati odboru, te najmanje svaka tri mjeseca odrati sjednicu. 50. Povjereniku zaposlenika za zatitu na radu duan je osigurati nesmetano obnaanje dunosti. 51. Duan je inspektoru rada, prilikom nadzora, pruiti podatke i informacije. 52. Izvijestiti inspektora rada o izvrenom nadzoru, osam dana nakon isteka roka, a na temelju propisanog rjeenja. 53. Mora izvijestiti inspektora rada odmah o nastanku teke, smrtne ili skupne nesree, u roku 48 sati dostaviti i pismeno izvjee. 54. Odmah nakon utvrivanja profesionalne bolesti, od strane nadlenog tijela, duan je izvijestiti inspektora rada. 55. Duan je svojim ovlatenicima u pisanom obliku dati ovlatenja i odrediti podruje rada. 56. uvati dokumentaciju i evidenciju. 57. Voditi knjigu nadzora te podnijeti inspektorima rada godinje izvjee o ozljedama i profesionalnim bolestima. 58. Duan je obavijestiti inspektora rada ako je zaposlenik obustavio rad zbog opasnosti za ivot i zdravlje. Inspektor je duan u roku 48 sati utvrditi injenino stanje. 59. Duan je zaposlenicima osigurati usluge medicine rada, a slubi medicine rada omoguiti pristup u sve radne prostore i uvid u tehniko-tehnoloke postupke. 60. Poslodavac i njegov ovlatenik duni su slubi medicine rada dati sve relevantne imbenike prisutne na mjestu rada, radi to djelotvornije zdravstvene zatite. Sve navedene obveze sankcionirane su lankom 108. i 110. ZZR, a kazna za poslodavce zbog neizvrenja pojedinih obveza iznosi od 10.000 do 40.000 kn. Za odgovornu osobu u pravnoj osobi za neizvrenje obveza iznosi 5.000 do 15.000 kn, odnosno 3.000 do 10.000 kn. Ako se prekraj ponavlja, poslodavac i odgovorna osoba bit e kanjeni dvostrukim iznosom.

48

ZAPOSLENIK - PRAVA I OBVEZE

Prema lanku 4. st. 1 Zakona o radu zaposlenik je fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca. Obveze zaposlenika - Osposobiti se za rad na siguran nain po uputi poslodavca. - Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada obaviti zdravstveni pregled po uputi poslodavca. - Upozoriti lijenika o eventualnoj bolesti koja ga onemoguuje ili ometa u obavljanju ugovora o radu ili ugroava ivot i zdravlje drugih zaposlenika. - Obavljati poslove s dunom pozornou prema propisanim pravilima zatite na radu i drugim propisima i normama, te uputama poslodavca. - Pri radu koristiti osobna zatitna sredstva, ako su propisana. - Posao obavljati prema pravilima struke, uputama proizvoaa strojeva i ureaja, radnih tvari i osobnih zatitnih sredstava, te uputama poslodavca i njegovih ovlatenika. - Suraivati s poslodavcem i njegovim ovlatenikom, te povjerenikom zaposlenika za zatitu na radu. - Izvijestiti poslodavca ili njegova ovlatenika te svojeg povjerenika o svakoj injenici koja predstavlja opasnost za sigurnost i zdravlje te svakom nedostatku iz sustava zatite na radu. - Prije naputanja mjesta rada ostaviti sredstva rada u takvu stanju da ne ugroavaju druge zaposlenike i imovinu. - Ne smije dolaziti na radno mjesto pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava. Prava zaposlenika - Odbiti rad ako mu prijeti izravna opasnost za ivot i zdravlje zbog toga to nisu primijenjena pravila zatite na radu (o takvoj obustavi moramo odmah obavijestiti poslodavca, povjerenika za zatitu na radu i inspektora rada). - Biti obavijeten o svim promjenama u radnom procesu koje utjeu na njegovu sigurnost po zdravlje. - Radnik ima pravo na plau, i kad ne radi jer nisu poduzete odgovarajue mjere zatite na radu. - Radnik ima pravo na skraeni radni dan, ukoliko se mjerama zatite na radu ne mogu provesti propisane zatitne mjere. - Vratiti se na iste ili odgovarajue poslove nakon pretrpljene ozljede na radu. - Ozljeda na radu, bolest uvjetovana radom ili profesionalna bolest ne smiju tetno utjecati na zaposlenika i prijeiti mu napredovanje u poslu.

49

Povjerenik zaposlenika za zatitu na radu

Ovaj institut je novina u Zakonu o zatiti na radu i trebao bi odigrati kljunu ulogu u ovom podruju. Osoba imenovana ili izabrana na ove poslove ima dvojaku ulogu: zalagati se za ugraivanje i provedbu zatite na radu u procesu rada, zastupati zaposlenike i podsjeati poslodavca na njegove obveze iz zakona i propisa, poticati takoer zaposlenike da se pridravaju propisanih procedura. Zbog toga pri izboru ili imenovanju treba voditi rauna da se na te poslove odabere zainteresirana osoba s predispozicijama za unaprijeivanje sigurnosti. Dunosti povjerenika - Sudjelovati u planiranju i unaprijeivanju uvjeta rada, uvoenju nove tehnologije, poticati poslodavca i njegova ovlatenika na provedbu zatite na radu. - Primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provedbu mjera zatite na radu. - Izvijestiti inspektora rada o svojim zapaanjima i opaanjima zaposlenika. - Biti nazoan inspekcijskom pregledu i oitovati se o injeninom stanju koje utvrdi inspektor. - Pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroeni ivot i zdravlje zaposlenika. - Obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalo proirivati i unaprijeivati znanje, pratiti i prikupljati obavijesti znaajne za svoj rad. - Staviti prigovor na inspekcijski nalaz i miljenje. - Svojim djelovanjem poticati ostale zaposlenike u radu na siguran nain. - Obavjetavati zaposlenike o mjerama koje poslodavac poduzima ili e poduzimati u podruju zatite na radu. - Svaka tri mjeseca duan je o svome radu i stanju zatite na radu izvijestiti Radniko vijee. Prava povjerenika - Nesmetano obnaanje dunosti. - Pravo na obavijesti i uvid u propise i procedure o zatiti na radu. - Pristup na sva radna mjesta. - Pravo na izobrazbu. - Pravo na plaeno vrijeme dok obnaa dunost ili se obrazuje za obavljanje svojih poslova. - Pravo da ga se ne rasporedi na druge poslove ili kod drugog poslodavaca. - Pravo da poslodavac s njim ne moe raskinuti ugovor o radu - radni odnos. - Ne smije mu se umanjiti plaa ili ga se na neki drugi nain dovesti u nepovoljniji poloaj.

50

- Pravo da se protiv njega ne pokrene postupak za naknadu tete. Zakonom o zatiti na radu odredeno je da se prava i obveze povjerenika poblie odrede Kolektivnim ugovorom. STRUNJAK ILI SLUBA ZATITE NA RADU Sluba za zatitu na radu ili strunjak za zatitu na radu u prolim su vremenima odigrali znaajnu ulogu u promicanju zatite na radu. Uprave tvrtki doivljavale su ih kao osobe odgovorne za zatitu na radu. Novi zakon namijenio im je sasvim drukiju ulogu. Slube ili strunjaci za zatitu na radu osobe su koje strunim radom pomau poslodavcu, njegovu ovlateniku, zaposlenicima i njihovim povjerenicima. Strunjak i lanovi slubi imaju zakonsku zatitu i ne smiju biti dovedeni u nepovoljan poloaj, dok postupaju na temelju zakona i propisa. Obveze strunjaka ili slube za zatitu na radu - Struna pomo poslodavcu i njegovim ovlatenicima, te zaposlenicima i njihovim povjerenicima u provedbi i unapreenju zatite na radu. - Unutarnji nadzor nad primjenom pravila zatite na radu. - Poticanje poslodavca i njegovih ovlatenika da nadlene slube (kadrovska, pravna, zdravstvena, odravanje i druge) uklone utvrene nedostatke i obave svoj dio posla. - Pratiti i evidentirati podatke u vezi s ozljedama na radu, profesionalnim bolestima, te izrada godinjeg izvjea za potrebe poslodavca. - Suraivati s tijelima inspekcije rada, Zavodom za zatitu na radu, te ovlatenim ustanovama i trgovakim drutvima koja se bave zatitom na radu. - Osposobljavati povjerenika zaposlenika za zatitu na radu i pomagati u njegovu radu. - Rad u odborima za zatitu na radu kod poslodavca. - Suraivati sa strunim slubama poslodavca prilikom izgradnje i rekonstrukcije objekata namijenjenih za rad, nabave strojeva i ureaja, te osobnih zatitnih sredstava. - Suraivati s medicinom rada. - Sudjelovati u izradi procjene opasnosti (najee kao nositelj aktivnosti). - Sudjelovati u izradi akata o ustroju zatite na radu kod poslodavca. - Pripremati ili inicirati izradu pisanih uputa ili procedura za poslodavca. - Voditi evidenciju i sudjelovati u izobrazbi zaposlenika za zatitu na radu. - Brinuti se o znakovima sigurnosti, o njihovu postavljanju i odravanju.

51

52

- Pripremati izvjea za poslodavca koja e biti razmatrana na Radnikom vijeu. - Izvjetavati Inspekciju rada nakon smrtne, teke ili skupne nesree i profesionalne bolesti. - Voditi evidenciju zaposlenika koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada i pratiti rokove njihovih ponovnih pregleda. - Izraditi popis opasnosti za naputke zaposlenicima koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada. - Sudjelovati u izradi i odreivanju poslova koje mogu obavljati malodobnici, trudnice, invalidi rada i osobe starije ivotne dobi. - Voditi evidenciju o mjerenjima i ispitivanjima instalacija i opreme, initelja radne okoline, strojeva i ureaja. - Voditi brigu i evidenciju o osobnim zatitnim sredstvima i opremi (nabava, rokovi, atesti, ispitivanje i uporaba). - Predlagati poslodavcu strojeve, ureaje i opremu kojima bi se poboljali uvjeti rada i unaprijedila zatita na radu, a dotrajale i opasne strojeve povlaiti iz procesa rada. - Predlagati poslodavcu tehnike, ustrojstvene i obrazovne mjere i aktivnosti s ciljem unaprijeivanja zatite na radu. - Predlagati manje opasne tvari i radne postupke kako bi se poboljali uvjeti rada. - Provjeravati jesu li radne tvari stalno propisno oznaene te jesu li zaposlenicima osigurane upute na hrvatskom jeziku. - Po potrebi mjeriti plinove, pare i aerosole u radnom okoliu. - Provjeravati ima li u radnom okoliu tetnih tvari u veim koncentracijama od maksimalno doputenih (MDK). - Kod privremenih i zajednikih radilita sudjelovati u izradi elaborata i voditi nadzor da se propisano i potuje. - Predlagati poslodavcu mjere za zatitu od poara. - Sudjelovati u izradi plana spaavanja i evakuacije, te brinuti se o propisanim vjebama. - Predlagati i briniti se o opremi za evakuaciju i spaavanje. - Brinuti se o osobama zaduenima za evakuaciju i spaavanje. - Brinuti se o osobama i opremi za pruanje prve medicinske pomoi. - Nadzirati provedbu odredaba o zatiti nepuaa od duhanskog dima. - Suraivati s inspektorom rada prilikom njegova nadzora (davanje informacija, podastiranje dokumentacije i injenica). - Voditi rauna o isteku roka koji je inspektor propisao i traiti produljenje, ako nareeno nije uinjeno. - uvati dokumentaciju i upute. - uvati knjige nadzora i nastojati da se upisan nedostatak i otkloni. - Istraivati nezgode i nesree (izvore i uzroke) i predlagati mjere kako se isti ili slini sluajevi ne bi ponovili. - Obavljati i druge poslove prema zahtjevima poslodavca.

Odbor za zatitu na radu

U Brodogradilitu je konstituiran Odbor zatite na radu. Izbor lanova ureuje se opim aktom poslodavca. U sastav Odbora kod poslodavca ulaze: poslodavac (kao predsjednik), rukovoditelj slube za zatitu na radu, povjerenik zaposlenika za zatitu na radu, predstavnik medicine rada (kao lanovi). Na poziv predsjednika, sjednicama odbora nazoan je i inspektor rada. Zakonom je odreeno da se odbor mora sastajati najmanje jedanput u tri mjeseca. Zadaa je odbora planirati i nadzirati primjenu pravila zatite na radu, brinuti se o izobrazbi, raspravljati o ozljedama i profesionalnim bolestima i poticati stalno unaprijeivanje zatite na radu. Povjerenik zaposlenika duan je o stavovima i zakljucima odbora izvjeivati Radniko vijee.

Medicina rada
Poslodavac je duan osigurati zaposlenicima usluge slube medicine rada kako bi se omoguio zdravstveni nadzor primjeren opasnostima i tetnostima za zdravlje i sigurnost kojima su zaposlenici izloeni. Poslodavac je duan zaposlenicima Slube medicine rada osigurati pristup u sve radne prostorije i prostore. Zaposlenici Slube medicine rada imaju potpunu profesionalnu neovisnost prema poslodavcu i njegovim ovlatenicima te zaposlenicima i njihovim ovlatenicima. Zadae Slube medicine rada - Utvrivati i procjenjivati rizike od tetnosti za zdravlje na radnom mjestu. - Pratiti u radnom okoliu i radnom procesu initelje koji mogu ugroziti zdravlje zaposlenika, ukljuujui njihov smjetaj i prehranu. - Savjetovati poslodavca u planiranju i organiziranju rada, ukljuujui i oblikovanje radnog mjesta, o izboru, odravanju i stanju strojeva i ureaja te o tvarima koje se koriste pri radu. - Sudjelovati u izradi programa unaprijeivanja naina rada te u ispitivanju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog stajalita. - Savjetovati poslodavca o unaprijeivanju zatite zdravlja, sigurnosti, higijene rada, ergonomije te osobnim i skupnim zatitnim sredstvima. - Pratiti zdravstveno stanje zaposlenika u odnosu na rad, a osobito zaposlenika na poslovima s posebnim uvjetima rada, mladei, ena i zaposlenika sa smanjenom radnom sposobnou. - Stalno unaprijeivati prilagodbe rada zaposlenicima.

53

- Sudjelovati u mjerama strune rehabilitacije. - Suraivati u obavjeivanju, strunom osposobljavanju i izobrazbi u medicini rada, higijeni rada i ergonomiji. - Sudjelovati u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. - Suraivati s tijelima nadzora glede provedbe zadaa iz prethodnih toaka.

Projektanti i proizvoai strojeva i ureaja, osobnih zatitnih sredstava i opreme

Projektant ili konstruktor strojeva i ureaja obvezan je prigodom projektiranja primijeniti propise zatite na radu uz potovanje ergonomskih naela. Proizvoa strojeva i ureaja obvezan je izraditi ih u skladu s propisima zatite na radu, kako bi se opasnosti i tetnosti, koje postoje pri njegovu koritenju, izbjegle ili smanjile na najmanju moguu mjeru. Proizvoda je duan pribaviti ispravu od ovlatene ustanove, odnosno trgovakog drutva, kojim se potvruje da je stroj ili ureaj proizveden u skladu s propisima zatite na radu. Proizvoa strojeva i ureaja s poveanim opasnostima duan je izdati tehnike upute za uporabu stroja. Uvoznik, odnosno trgovako drutvo koje stavlja u promet uvozne strojeve i ureaje s poveanim opasnostima, duan je osigurati upute na hrvatskom jeziku, te pribaviti dokumentaciju da je stroj izraen po meunarodnim konvencijama. Proizvoai osobnih zatitnih sredstava i opreme duni su provesti sve procedure i postupke, kao i proizvodai strojeva i ureaja to se tie proizvodnje i distribucije.

Drava i zatita na radu

Republika Hrvatska proglasila je zatitu na radu javnim interesom iz ega proizlazi niz njezinih obveza. Ratificirala je vie meunarodnih konvencija i ugovora iz ovog podruja, te donijela zakone kojima je cilj blie odrediti pojedine segmente zatite ivot i zdravlja gradana, osobito zaposlenika. Posebna je zadatak drave kontrolirati provedbu zakona, a kada se radi o zatiti na radu, u dravnoj upravi djeluje inspekcija zatite na radu i inspekcija rada, koja kontrolira radne odnose i mjere zatite na radu. Zakonom je Vlada Republike Hrvatske obvezna pratiti stanje zatite na radu te, uz savjetovanje sa poslodavcima i zaposlenicima, prema svojoj nadlenosti utvrivati, predlagati i povremeno preispitivati politiku i poticati rad na usklaivanju zakonodavstva radi unaprijeivanja zatite na radu. Kako bi Vlada mogla postupiti po prethodno iznijetom, osniva Nacionalno vijee za zatitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo.

54

Trokovi ozljeda, oteenja strojeva, alata, opreme i sirovine, simbolino su prikazani ledenim brijegom, a rauna se da su posredni trokovi i do est puta vei od izravnih trokova.

55

ODGOVORNOST ZA TETU UZROKOVANU OZLJEDOM NA RADU

Poslodavac - poduzetnik odgovara za tetu zaposleniku uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom boleu ili boleu u vezi s radom po naelu objektivne odgovornosti (uzronosti), a prema opim propisima obveznog prava, kae se u lanku 15. Zakona o zatiti na radu RH. Odgovornost za tetu prema kriteriju uzronosti ureena je Zakonom o obveznim odnosima RH, NN broj 53/92. Objektivna odgovornost nastaje kada oteenik dokae postojanje tete, tetne radnje, protupravnost tetne radnje i uzrone veze izmeu te protupravne tetne radnje i tete. Kod odgovornosti za tetu, nastalu u vezi s opasnom stvari ili opasnom djelatnosti, uzrona veza se ne dokazuje ve se pretpostavlja sukladno lanku 173. Zakona o obveznim odnosima. Zakon o obveznim odnosima ne utvruje opasnu stvar niti opasnu djelatnost. O opasnoj stvari ili opasnoj djelatnosti u svakom konkretnom sluaju odluuje sud. Navest emo ope principe ili naela za opasnu stvar ili naela za opasnu stvar ili djelatnost s poveanom opasnosti. Pod opasnom stvari podrazumijeva se svaka stvar koja po svojoj namjeri, osobinama, poloaju, mjestu i nainu uporabe ili na drugi nain predstavlja poveanu opasnost nastanka tete za okolinu, pa je zbog toga treba nadzirati poveanom panjom. Opasna stvar je npr. automobil, cirkular za rezanje drva, stroj za obradu drva, aparat za elektrozavarivanje itd. Neka djelatnost je djelatnost poveane opasnosti tada kada u njezinu redovitom toku iziskuje poveanu panju osoba koje obavljaju tu djelatnost, a samim tokom moe biti ugroeno zdravlje ljudi i imovina. Npr. proizvodnja i distribucija elektrine energije, proizvodnja razliitih kemikalija i otrova i njihova distribucija, promet itd. Navest emo sada nekoliko odredaba iz Zakona o obveznim odnosima radi lakeg razumijevanja i uoavanja ove problematike, sa eljom da ne doete u priliku u kojoj e vam biti potrebna (zlu ne trebalo). Odgovornost tvrtke Za tetu koju radnik u radu ili u vezi s radom uzrokuje treoj osobi odgovara poduzee u kojemu je radnik radio u trenutku uzrokovane tete, osim ako se dokae da je radnik u danim okolnostima postupao protupropisno. Oteeni ima pravo zahtijevati naknadu tete i izravno od radnika, ako je tetu uzrokovao namjerno.

56

Odredba ovog lanka nije u suprotnosti s pravilima odgovornosti za tetu poteklu od pravila odgovornosti za tetu uzrokovanu opasnim stvarima ili opasnim djelatnostima (lanak 170. ZOO). Za tetu od opasne stvari odgovara njezin imalac, a za tetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Imaocem se smatra vlasnik stvari te drutveno-pravna osoba s pravom raspolaganja, odnosno ona kojoj je stvar dana na privremenu uporabu (lanak 174. ZOO). Rezimirajmo: za tetu odgovara imalac opasne stvari ili osoba koja se bavi opasnom djelatnou - bez dokazivanja krivnje, osim u tri sluaja: uspije li dokazati da je teta nastala radnjom oteenika - namjerno, postupkom tree osobe za koju poslodavac ne odgovora ili kao posljedica vie sile. U dosta sloenim i tekim prilikama, kakve vladaju u naem gospodarstvu, bit e sve vie tubi zbog ozljeda, profesionalnih bolesti i bolesti uvjetovanih radom. Ovdje spomenuta dva zakona (o zatiti na radu i obveznim odnosima) ve se primjenjuju, to se vidi iz sudske prakse i presuda u podruju naknade tete prouzroene ozljedama na radu. Kolika e teta biti za gubitak prsta, oka ili, ne daj Boe, ivota, ovisi o umjenosti odvjetnika i mogunosti tvrtke, pa netko za istu ozljedu moe dobiti 20, a netko 200,00 kn, dok je iznos za smr tni sluaj od 800 tisua do 2 milijuna kuna. Mi koji se bavimo poslovima sigurnosti na radu ocjenjujemo i informiramo o ovoj problematici radi izbjegavanja traginih sluajeva primjenom propisanih i nareenih pravila zatite kako bismo izbjegli tube i obitelji zavijene u crno. U konanici jeftinije je, ali i humanije sprijeiti nego lijeiti. No, to moraju shvatiti i poslodavci i druge odgovorne osobe u tvrtkama. Na je zadatak, kao aktivnih profesionalaca i povjerenika, poduiti i pomoi zaposleniku u ostvarenju zakonskog prava.

Odgovornost za neprovoenje ili nepridravanje propisa i pravila zatite na radu

Za organizaciju i provedbu zatite na radu odgovoran je poslodavac i tu odgovornost ne moe prenijeti ni na koga. Ovlatenici i slube obavljaju poslove, a za kvalitetu i strunost obavljanja posla odgovaraju poslodavcu, dok je on po zakonu odgovoran pred inspekcijama i sudom. Razliite su razine odgovornosti poslodavca za krenje zakona i propisa iz zatite na radu: mandatne kazne prekrajni postupci privredni prijestup kaznena (krivina) odgovornost zabrana rada.

57

Zaposlenik, za nepridravanje ili krenje propisa zatite na radu, takoder moe biti kanjen: mandatnom kaznom na licu mjesta od inspektora rada, suspenzijom s radnog mjesta, pismenim upozorenjem od poslodavca, otkazom ugovora o radu, kaznenom odgovornou.

Najtei je oblik kaznena odgovornost pa emo navesti primjer iz dvaju lanaka iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, objavljenog u NN broj 110/97 i dvaju oblika krivnje - NAMJERA i NEHAJ, iz ega proizlazi da se kazneno djelo moe uiniti injenjem ili ne-injenjem. lanak 25. glasi: (1) Kazneno djelo moe se poiniti injenjem ili ne-injenjem. (2) Kazneno djelo je poinjeno ne-injenjem ako je poinitelj, koji je pravno obvezan sprijeiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela, to propustio uiniti. Takvo je proputanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenju toga djela injenjem. (3) Poinitelj, koji je kazneno djelo poinio ne-injenjem moe biti blae kanjen, osim ako se radi o kaznenom djelu koje moe biti poinjeno samo ne-injenjem. Prijanji Osnovni krivini zakon poznavao je termin umiljaj i nehat, a sada se oblik krivnje naziva NAMJEROM i NEHAJEM. lanak 44. (Namjera) (1) Kazneno djelo moe se poiniti s izravnom i neizravnom namjerom. (2) Poinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan svog djela i hoe njegovo injenje. (3) Poinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da moe poiniti djelo pa na to pristaje. lanak 45. (Nehaj) (1) Kazneno djelo moe se poiniti sa svjesnim ili nesvjesnim nehajem. (2) Poinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan da moe poiniti djelo, ali lakomisleno smatra da se to nee dogoditi ili da e to moi sprijeiti (3) Poinitelj postupa s nesvjesnim nehajem kad nije svjestan da moe poiniti djelo, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio duan i mogao biti svjestan te mogunosti.

58

Naveli smo ova dva oblika krivnje kako bismo kasnije shvatili lanke u kojima se ti oblici krivnje spominju. Naime, namjera je svjesno i voljno suprotstavljanje pravu, a nehaj proizlazi iz nepaljiva ponaanja, kada je poinitelj morao biti, prema svojim svojstvima dunosti, svjestan takve mogunosti. Svjestan i nesvjestan nehaj osobito dolaze do izraaja u odgovornih osoba, kada propuste uiniti ili naloiti otklanjanje opasnosti iz podruja zatite na radu, zatite od poara, ekoloke zatite i drugdje. Dakle, svi oni koji obnaaju dunosti s posebnim ovlastima i odgovornostima mogu doi pod udar krivnje ne-injenjem. Oteenje zatitnih naprava na radu lanak 265. (1) Tko u tvornici, radionici ili na drugom mjestu gdje se obavlja neki rad uniti, oteti, ukloni, iskljui ili na drugi nain uini neuporabljivima ili nedjelotvornima zatitne naprave i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina. (2) Odgovorna osoba koja u tvornici, radionici ili na drugom mjestu gdje se obavlja neki rad ne postavi zatitne naprave ili ih ne odrava u ispravnom stanju, ili ih u sluaju potrebe ne stavi u djelovanje ili uope ne postupa po propisima o mjerama zatite na radu i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovog lanka poini iz nehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

59

PODSJETNIK
Pred vama je podsjetnik za nadzor nad provedbom Zakona o zatiti na radu. Brzo se ita i podsjea vas to sve treba uiniti da bi sustav zatite na radu djelovao.

za nadzor nad provedbom mjera i postupaka sigurnosti ZATITA NA RADU 1. Jesu li odreeni ovlatenici za zatitu na radu? 2. Jesu li njihova prava i obveze utvrene ugovorom o radu? 3. Je li osnovano Radniko vijee i informira li ga se o stanju sigurnosti? 4. Je li osnovan Odbor zatite na radu i sastaje li se redovito? 5. Je li poduzeto sve to je potrebno za izradu procjena opasnosti: a) odreen tim, b) traena suglasnost od inspekcije zatite na radu, c) osigurana sredstva za izradu? 6. Jesu li nainjene i istaknute pisane upute na mjestu rada? 7. Je li zaposleni strunjak za zatitu na radu ili formirana Sluba zatite na radu? 8. Prua li se Slubi zatite na radu pomo ostalih slubi i ovlatenika? 9. Izvravaju li strunjak ili Sluba zatite na radu svoje zakonske i radne obveze? 10. Je li donijet program osposobljavanja zaposlenika, provodi li se osposobljavanje? 11. Jesu li odabrani ili imenovani povjerenici zaposlenika za zatitu na radu? 12. Je li provedena obuka povjerenika za zatitu na radu? 13. Vri li se obavjeivanje zaposlenika o tetnostima i openito o sigurnosti? 14. Jesu li postavljeni znakovi opih obavijesti i znakovi sigurnosti? 15. Jesu li utvrena radna mjesta s posebnim uvjetima rada, i je li za takva mjesta provedena obuka i zdravstveni pregled? 16. Potuju li se odredbe zakona o posebnoj zatiti malodobnika, ena, invalida i osoba starije ivotne dobi?

PODSJETNIK

60

17. Jesu li objekti namijenjeni za rad adekvatni propisanim normama? 18. Imaju li opasne radne tvari odgovarajui tretman? 19. Razmilja li se o zamjeni opasnih radnih tvari manje opasnim ili bezopasnim? 20. Vre li se ispitivanja u radnom prostoru: rasvjete, zraenja, tetnosti, opasnih tvari, buke i vibracije, vlanosti i brzine strujanja te temperature zraka? 21. Vri li se ispitivanje - pregled strojeva i ureaja? 22. Izrauje li se elaborat sigurnosti za privremena radilita? 23. Ponaaju li se vanjski izvoai radova u skladu s pravilima rada na siguran nain? 24. Jesu li svi zahtjevi sigurnosti sastavni dio ugovora s vanjskim izvoaima ili ugovora o nabavi? 25. Funkcionira li sustav evakuacije i spaavanja (prosudbe, planovi, obuka, vjebe - treninzi, oprema, naprave, sredstva, odgovorne osobe)? 26. Je li adekvatno rijeeno pruanje prve medicinske pomoi (obuka osoba, raspoloiva sredstva i oprema)? 27. Provodi li se zatita nepuaa? 28. Je li onemogueno pijenje alkohola za vrijeme rada? 29. Kako se postupa s alkoholiziranima u vrijeme rada (tko je zaduen za taj posao)? 30. Udovoljava li povjerenik zaposlenika za zatitu na radu svojim obvezama? 31. Obavljaju se prema tijelima dravnog nadzora predviene radnje (izvjeivanje o nesreama i sl.)? 32. Udovoljavaju li ovlatenici zatite na radu svojim zakonskim obvezama glede zatite na radu? 33. Vodi li se i uva: a) tehnika dokumentacija, b) upute o nainu koritenja strojeva, c) planovi ureenja gradilita, d) isprave o obavljenom ispitivanju? 34. Vodi li se i uva evidencija: a) o osposobljenima za rad na siguran nain, b) zaposlenicima rasporeenim na radna mjesta s posebnim uvjetima rada, c) opasnim radnim tvarima,

61

o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima te poremeajima u tehnolokom procesu vanima za sigurnost, e) potencijalno opasnim situacijama? 35. Vodi li se knjiga nadzora (koristi li se)? 36. Vri li se kontrola zaposlenika i njihovo potivanje propisanih procedura? 37. Je li bilo sluajeva odbijanja rada zbog nepoduzetnih mjera zatite na radu? 38. Je li utemeljena Sluba medicine rada (ili potpisan ugovor s vanjskim davateljem usluga), obavlja i zakonom propisane obveze? 39. Suraujete li s ustanovama za zatitu na radu i u kojemu podruju? 40. Je li pri projektiranju i izgradnji objekata namijenjenih radu poduzeto sve zakonom propisano? 41. Postoje li atesti i upute za strojeve, ureaje i osobna zatitna sredstva? 42. Je li bilo osoba sankcioniranih zbog neprovoenja zatite na radu: a) mandatne kazne, b) prekrajni postupci, c) kaznena odgovornost, d) suspenzija, e) pismeno upozorenje, f) otkaz ugovora o radu? 43. Provodi li se kontinuiran unutarnji nadzor i istraivanje svih ozljeda, potencijalno opasnih stanja i drugih incidenata?

d)

62

Literatura

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Ustav Republike Hrvatske Zakon o radu Zakon o zatiti na radu Zakon o obveznim radnim odnosima Kazneni zakon Zakon o mirovinsko-invalidskom osiguranju Zakon o zdravstvenoj zatiti Preporuke i smjernice EU Materijali s raznih savjetovanja

10. Organizacijske upute za siguran rad brodogradilita 11. Broure, struni asopisi i sl.

63

Sadraj:
Uvod .................................................................................................... Rije Koordinatora povjerenika zatite na radu ........................ Pregled pojmova .............................................................................. Uvodne napomene .......................................................................... Opa pravila ...................................................................................... Znakovi opasnosti i upozorenja ................................................... Postupak u sluaju nesree .......................................................... Vani lanci Zakona o zatiti na radu .......................................... Odravanje reda i istoe .............................................................. Radno zatitna odjea .................................................................... Ljestve i skele ................................................................................... Znakovi obaveze .............................................................................. Promet vozila .................................................................................... Ureaji, alati i oprema .................................................................... Zatita od poara ............................................................................. Znakovi zabrane ............................................................................... Zavarivanje, rezanje, lemljenje ..................................................... Znakovi upozorenja ......................................................................... Pet pravila za osiguranje mjesta rada ......................................... Izvori opasnosti za sigurnost na radnom mjestu ..................... Kontrola izvora opasnosti .............................................................. Osobna zatitna oprema ................................................................ Kako utvrditi izvore opasnosti na radnom mjestu ................... Kako nam kemikalije mogu ui u organizam ............................ Kako kemikalije utjeu na vae zdravlje? ................................... Regulativa iz zatite na radu u Brodogradilitu ........................ Vrijednosni kriteriji zatite na radu .............................................. Obveze pojedinih sudionika u provedbi zatite na radu ......... Zaposlenik - prava i obveze ........................................................... Povjerenik zaposlenika za zatitu na radu ................................. Odbor za zatitu na radu ................................................................ Medicina rada ................................................................................... Projektanti i proizvoai strojeva i ureaja, osobnih zatitnih sredstava i opreme ......................................................... Drava i zatita na radu .................................................................. Odgovornost za tetu uzrokovanu ozljedom na radu ............. Odgovornost za neprovoenje ili nepridravanje propisa i pravila zatite na radu .................................................... Podsjetnik .......................................................................................... Literatura ............................................................................................ 5 6 7 9 10 11 12 13 15 17 18 21 22 25 27 30 31 32 33 34 35 36 37 40 42 43 44 45 49 50 53 53 54 54 56 57 60 63

64

O svom zdravlju i ivotu odluuje sam!